Mljekarski list 7-1994

ZAGREB

SKREĆEMO VAM POZORNOST

Zar

Krajem

srpnja izlazi iz tiska |

knjiga:

»

UZGOJ

Proizvodnja

I HRANIDBA i preradba

KOZA«

kozjeg mlijeka

ANICU ri S. Feldhofer SBanožić HE

N. Antunac =

smjese

Djetelinsko-travne

djeluju jednako va), Razne vrste u na sve smjesi. nepovoljno odnosno Djetelinsko- smjese, često djeteline. prorijede nepogode su travnosmjesenajvažniji Trave su općenito na netravne osjetljive manje izvor vrlo kvalitetne voluminozne krme, djetelinske pogode. iskorištavati kao zelena može se koja i veću gušći pokrovnost imaju Smjese ili kokrma napasivanjem pregonskim lišća po s više površine, jedinici iliu sklop i hranidbom na pašnjaku, staji, šnjom zakorovtlo i sprječavaju zasjenjuju Budući da bolje ilisušiti za tijesijeno.

Silirati, neka vrsta Ako prorijeđena, je ljivanje. kom tjeraju (ras- na vegetacije neprekidno se preostale proširuju mjesto njezino krmu od proljeća vrste i smjese osiguravaju tu), nepokriven popunjavaju prostor. iskorištavamo do kasno u koju jesen, Trave općenito ljulja) talijanskog (osim kako onako najbolje odgovarapotre- duže duže u pa smjesi, zbog traju toga bama gospodarstva. i smjese. traju širem smislu Udio djeteli(u lepirnjača DTS DTS ovisi o u masi utječu uvjeti(djetelinsko-smjese) uzgojnim na) nakon i na ma, opremljenosti preoravanja jer gospodarplodnost tla, potrebama travne u tlu veliku masu stva te načinu koja korijena ostavljaju iskorištavanja. dok se do tri u se Ako su dvije godine, se razgradi sije uzgojni uvjeti povoljniji, masa razgradi uglavveći udio djetelina na korjenska a djetelina, nepovoljnim nom luosobito prve vitlima za godine.

Djeteline, (suviše vode, uzgoj djetelilne slocerne, kiselo dublje prorahljuju soka se korijenom tlo) sije podzemnavoda, kotla a trave plitkim drenirajući ih, veći udio trava ili čista travna jeve smjesa oranični prožimaju uglavnom rijenjem (TS). sloj. udio intenzivnom stočarstvu U smjesa lakše kose. U i TDS DTS se bolesti i štetnici ne

I.Značenje

trebao

bi biti 20

pa

čak

i više od

25

prvom

%

teško

poliježu, jako djeteline površina.vlažnijim ostatak često a i veći. nepokošene udio skim je kose, područjima taj je kosa s ako vrlo mase napose je velik, kose zahvata. Rotacijske prstima velikog 2. Prednostismjesa pred čistim često bus u zahvaćaju preduboko djetekulturama Veliki ostatak lina pa odrežu i dio glave. veći urod zelene obično te trune na mase daju Smjese polju preduboka koji čiste kulture. ili na mase nego Smjese sijena djeluju djeteline, nepovoljno košnja do 20 osnovici crvene osobito u vlažnim na djeteline daju zbogčegapropadaju, osnovici % više mase, na bijele uvjetima. smjese osnovici do 40 % više mase, na djeteline čvrstim uzi Trave (ljuljevi dr.) svojim do roškaste 30 na a %, smjese smiljkite služe kao busom djetedignutim potpora više 10 % do lucerne 5 osnovici daju ilisamo linama pa one manjepoliježu i tlima dubokom Samo suhim na mase. učinak veći pa jekošnja l akša, naliježu kulturi lucerna i u sušnim u čistoj uvjetima te g ubitak. manji od i hraniva više mase smjesa. daje bus lakše suše. Odrezani urode se vreSmjese Smjesedajusigurnije jer i odredrži trava menske uspravno mraz, stoji ječvrst, poplanepogode(zima, oraničnih

98

U

europ-

otkosu

se

zraku, omogućujući bolje sijane manjepogodnim zraka kroz pokošenu osim maza na jačestrujanje djeteline,kratkotrajnih smjesa brže i suši posu. Tako se osnovici i ujednačenije ljuljeva (talijanskog engleskog, košena ako masa, se ne skraćuje vrijeme sušenja, napasuje). i rizik od smanjuju DTS gubici istu brže vraća za propadanja. se na površinu TDS i DTS s većim udjelom trava do čiste n ego (na- jednu dvije godine djetelidasve lakše se trave ako se često ne, jer ljuljeva) siliraju jer djeteline umaraju tlo, više istu na sadržavaju ugljikohidrata (šećera) siju površinu. za potrebnih djelovanje mikroorgani- TDS i neke DTS s većim udjelom trava silažne mase zama pa priukiseljavanju ilikombinirano iskose mogu napasivati masi obično dodavati ne rištavati takvoj i treba.

Trave (košnja napasivanje). konzervanse. dostatno Djeteline busa ili s nemaju čvrstog podzemnim v riježama šećera u masi se dobro koja silira, i zbogčega a podnose napasivanje gaženje, silaža često nema kiselosti pa ostale potrebne slabo djeteline podnose n apasivastvara maslačna kiselina. Silažu s vese i crvena a neke (smiljkita nje djetelina), ćim kiseline stoka neudjelom maslačne ne uopće podnose g aženje (lucerna).

Da bi se dobila voljko jede. silaža, djeteManjkavosti 3. _djetelilnskolinama treba dodati konzervans pokoji silaže. nihsmjesa travskupljuje cijenu i neke TDS DTS se u mogu proljeće Sjemenekih vrsta u smjesama s kuplje ako su ranije kositi, sastavljene jeod sjemena pogotovu d jeteline. od kultivara Za kombiniranijih (sorata). može nabaviti svih se ne Često sjeme ili kontinuiranu hrarano iskorištavanje sorata a osobito za sapotrebnih vrsta, nidbu stoke zelenom krmom se siju stav bi ritmom rasta i razsmjese, koje ranih i kasnih smjese koje osigusorata, odnosno voja p ratile djeteline odgovarale a time i mase, ravaju neprekidan porast određenom načinu iskorištavanja. krmu za od svakidašnju uporabu proljeća Trave i različit oblik i do djeteline imaju jeseni.

DTS ima hraniva od krupnoću sjemena.

Prije sjetve izmiješa povoljniji omjer i onih trava se u dobro sjemedjetelina kojeje odabranoj je smjesi djetelina, koji slična oblika i veličine i se 1 6. su sije odvojeno, bjelančebogate :4,5 Djeteline a u traali im pa smjeru krupnije sjeme suprotnom je vinama, manjkaenergije — Va, ilise sije i u posebnim sijačicama, koje omjerbjelančevina energijedjetelii sit1 : mogu nama odvojeno sijati sjemekrupnijih preuzak 2,8 3,5. vrsta. od nadma hranidbi stoke nijih Opasnost pri DTS-om čistim u hranidbi nego manjeje za smjesa Kriteriji sastavljanje 4. trave sadržadjetelinskim kulturama, jer način naviše sirovih vlakana.

Uvjeti uzgoja, iskorištavanja, vaju i nabave mjena mogućnost sjemena, DTS može ina se sijati manjepogodte svrha iskorina oprema gospodarstvu nim tlima za Tako se prouzgoj djetelina. bitni su za sastav štavanja smjese. napose lucerne, širuje uzgojno područje Za visoke se ima Na košnju upotrebljavaju koja najviši proizvodni potencijal. dodatkom niskih trave i s malim tlima za djeteline manjepogodnim uzgoj djetelina etaže. vrsta za veći se popunjenje donje (osobito lucerne) sije broj vrsta, i u takvim Za trave u mogu koje uvjetima osigurati smjesi proizvodnju sijena urode. i ovisno o 20 50 zadovoljavajuće uvjetima sudjeluju %, DTS obično duže do za namjeni. traje jednu od čistih osobito viZa silažne služe mase dvije godine djetelina, proizvodnju zanu

masu

i

u

ako

su

na

tlima

—

—

99

iskori-

pašnoda važno vrlo 60 80 %. vegetacija je štavanja, masi, košnom i rano u u jeZa kombinirano proljeće traje dugo počne (košnja, iskorištavanje Trave obično u sen. i visoke proljeće ranije se tjeraju upotrebljavaju napasivanje) dužu i od u 85 60 jeniske trave s a vegetaciju djetelina imaju udjelom %, dje- sen. Za sastav ovisno o načinu ovisno o načinu isko40 teline s 15 smjesa, %, služe vrste i sorte i vremenu i uporabe, uvjetima uzgoja. rištavanja i u stanovitim koje najranije tjeraju koje vrste Za one se smjese upotrebljavaju n ajdužu vegetaciju. imaju uvjetima određenim i sorte u agroekološkim U koje u se osii u vrštavaju v rijeme novije agrotehniku uvjetimaprimijenjenu kombinirano za urode visoke i mase iskorištavanje smjese sigurne guravaju vrste. Tako i kasne iste sorte se rane kakvoće vrlo visoke su sijeno), (zelena, i tijekom postiže povoljan vegetaporast ješnosti. i vrlo dobar za raspored cije osigurava i do se smjese(jednupol Kratkotrajne uporabu. od vrsta trajanja) sastavljaju dvije godine staništa bitna sastav Vlažnost za je ritma rasta i sorata u koje prve brzog Raznim trava vrstama potrebne smjesa.

Obično bujanporast. imaju godine neke dvije i različite količine vode su uspijeili osnovici crvene su na i ljulja djeteline vrlo suhim a na staništima, druge vaju Udio lucerne s trajanja) ljuljem. (kraćeg mona vrste dobro uspijevaju vlažnim, ovi10 40 trava u tim je %, smjesama staništima. krim pa i na poplavnim i načinu iskoo sno proizvodnje uvjetima na zasu uglavnom osjetljive Djeteline rištavanja. soke

i niske

trave

s

udjelom

velikim

u

osobito

sustavu

u

—

—

—

—

—

sićenost

tla vodom

i na

kiselost staništa

smjese dugotrajne Višegodišnje nisu Trave na osjetljive uglavnom (pH). vrsta i sorata od se stavljaju većegbroja kiselost staništa pa se mogu uspješno 6 ili godina). uzgajati (4 dužeg dugogtrajanja kiselim tlima. na i U uvjetima povoljnim vlažnijem području često pri presudna j e Cijena sjemena lucernu sorte lucerne se za dužeg Da bi se siju izboru vrsta za sastav smjesa. do trivrste trava s s udjelom osigurali vrlo visoke trajanja dvije veliki mase prirodi %. trava do 30 uvrstiti one (40) treba u kakvoće, smjese služe u Za kombinirano selekciosu a iskorištavanje koje sorte, vrste,jošbolje i trava sorte određen nirane nana za djetelina koje smjesama iskorištavanje i određenim čin u gaženje. podnosenapasivanje uvjetima agroekološkim od tako Neke vrste brzo niču i razvijaju se Smjesesastavljene (lju- proizvodnje. visoke će odabranih vrsta crvena pa prerapriosigurat lucerna) ljevi, djetelina, i kontinuirani ritam iskorirode i ih. vrste i stu i prinose potisnu zasjene druge osobito u kombiniranom zauzeti vrste ne mogu Tako te (paštavanja, potisnute sustavu i uroditi masom iskorištavanja. šnokoja predviđen prostor Kad od se i se sorte Ako vrste se u košnom) sastavljaju o čekuje. njih jeftinijeg smjesu ritma vrstama ritam rasta ne sporijeg porasta sjemena, smjese, odgovara kojih i količinu treba ili ako načinu se prilagosjemena povećati siju predviđenu uporabe, tako da prerano ne proditi ekološki vrste ne agrotehniku, kojima odgovaraju i ne se niže dati takove će Dugotrajne sklop. “padnu prorijedi uzgoja, smjese uvjeti obično sporo razvivrste se prve kontinuineće za godine urode, osigurati porast od tih vrsta Glavni i često će a ranu se, je druge razvoj jaju. uporabu, prorijedit života do a nekih do sedme godine pete, prije propasti. u 8/94.)

(Nastavakbroju (sedmakinja).

Prof. dr. Zvonimir zelenom Za hranidbu Štafa krmom, stoke i

sa-

—

100

.

ka

Hranidba_ e

Organizacija

i tehnika hranidbe

Organizacija hranidbekrava U slobodnom

hranidbe

sustavu

krava

važan

Strojna hrane stavljanje

krava

hranidba

krava

i prijevoz Za hranidbu jasle.

obuhvaća u

voluminoznom

krmom

i

u

većim

sta-

preduvjet jeodređivanje proizvod- jamasluže samoistovarne mikserprikonih Krave se po proizvodnim lice skupina. istovarom. One s bočnim tijekom prina: skupinama dijele obrok volumijevoza miješaju kompletan 1. Krave zasušena u krme. Prednost hranidbe suhostaju grla nozne i krepke 2 obrokom mjeseca prije teljenja govedakompletnim je uglav2. Krave u rodilištu i odmah sve profilaktoriju nom u tome što moraju jesti, 3. Prvotelke da bez izbora. poželjno je prvi put mogućnosti budu u oteljene junice posebnoj skupini način hranidbe Najnoviji koncentratima 4. Krave Ova u laktaciji skupina temelji i se na se pa računala, upotrebi krava može skuse na razdijeliti manje naziva hranidba programirana krepkim pinepo proizvodnji mlijeka. krmivima tako mogu davati u pose koji Krave u u razdosebnim hranilicama. Trideset krava služi početku laktacije (tj.

30 do 60 dana nakon ju), prvih teljenja. se jednomhranilicom. Ukupnakoličina koncentrata veći Krave sredini na u se mogu razdijeljena je broj laktacije 24 kako bi svrstati u po porcija tijekom sata, životinja skupine mliječnosti: bila i voluminozna krmiva iznad 30 prisiljena jesti kg mlijeka; iliosnovni obrok. od 25 do 30 cjelokupni kgmlijeka; od 20 do 25 kg mlijeka; od 15 do 20 kg mlijeka.

Brojirasporedobroka U sustavu vezanom za smještaja obroka ovisi o svaku kravu određen Broj najčešće broju je posebanpostuako se muzu tri se pa hranidbe i po količini i po sastavu mužnji, krave, puta pak toliko i hrane. Dvokratna na obroka. Bilo bi dan, da puta poželjnopokraj svakog dvokratnu i mužnja bude zahtijeva hranidbu, na za grla ogradi ploča upisivanje to i navečer. U načelu bi voluminoime ujutro o podataka: krave, podacipodrijetlu, krmu trebale dobivati po znu datum krave volji, zadnjeg teljenja, zadnji pripust, davati obročse koncentrati mogu jedino visina mlistanje bređosti, proizvodnje hranidbu nisko no. To se odnosi na i dnevne količine koncentrata proijeka (smje- zvodnih krava. Poznato da u sustavu dobiva. je se)kojugrlo hranidbe hranu po volji govedauzimaju 5 do 8 dan i oko 15 % na pojedu puta Načinihranidbe više hrane kad se hrane samo dva —

—

—

Krave

stajama čak i rapa djelomice strojno, krmiva u podoziranjem krepkih

se

u

mogu

hraniti ručno

nego dan. Muznim

kravama

visokom

puta odnosno davati proizvodnjom mlijeka poželjno je čunskim koncentrate u više navrata dana. tijekom sebnim hranilicama.

Takvim se postupkom osiguravajupoRučnim krma hranidfermentativni se u po davanjem Voljniji procesi buragu, benom krave veću količinu ukupnu rasporedu najčešće pojedinačno pojedu dovozi krmiva i a do se u jasle, staje daje prijevopovećavaju proizvodnju mlijeka znim sredstvom. ima viši masti. Neki koje postotak podaci na

s

101

noću

staja osvijetljenja govore u takvim na tek. Krave stadjeluje voljno oko 10% više krme navodno pojedu jama nego kad su u mraku. Važno jenapomekrma ne stare nuti da se nova dajepreko hrana goi krme. ostavljene Ostavljena krava.

Vori o teku izdravstvenom stanju da

i

po-

stočnu

repu,

krmiva

voluminoznih krave naža

duže

i

stočni

i dr. Nakon

kelj

dolaze

što

kao

jedu,

silaža.

su

tih

koja sijeno, sjeona

predvidaju polovici đene a popodne, količine, drugapolovica krmu i ne razbada krave ne »zapušu« iz valova. cujuje Raspored pojedinačnehranidbe 16 se sati) daje Poslije podne(15 obliku gokoncentrata 6 se (u drugapolovica mužnjedaje prije Ujutro (5 sati) iližitarica i tove količina koncentrirane smjese superkoncentrapredviđena iližitarica i suobliku ta). smjese(u smjese se perkoncentrata).

Poslije podne(18sati) daje druga ili količine i čiste se 9 sjenaže predviđene jaslestaja. polovica Ujutro (8 sati) silaže. krmiva: prvo voluminozna Zatim se daju U prvom krave ona dovozi i stoci. krma Noću ne ne se pojedu. najbrže koja daje suhe redu Katalinić Dr. Ivan rezance, pivski repine trop, Ta

se

krmiva

u

—

—

—

—

Veterinarstv Utjecaj temperature

mliječnost na

krava

na mliječnost grla,kao što utječu koji Osim mnogih čimbenika, su i ostalo, hranidba držanje, znatanje genetskaosnova,zdravlje, životinja iima Govedo je toplokrvna ivanjsketemperature. utjecaj a za reguliranje topline, mehanizam toga osposobljuje finorazvijen stalnutjelesnu održavarelativno temperada u normalnimuvjetima na obzira bez temperaturuokoliša. turu da normalna Smatra se je38,3“C, tjelesna +10"C,tjelesna temperatura je iznosi 39,5%C. ona krave muzare 38 do 39,3%C a kad Općeje35%C, temperatura može Normalna ili u podvrijeme 38,6“C. organizam kraće prosjeku tempera- nito, visoke i a i može čimbenika tura zavisi od razmjerno nijeti temperature, brojnih da se samo temvarirati za O do 1,5%C. povisi tjelesna temperatura Popodnevna Ako do 1,0%C. viša od dulje jepakorganizam jutarnje.

Tjele- 0,5 uvijek je peratura izložen za vremena snu mogu višoj temperaturi hranidba, temperaturu povisiti od mišićni napor ivisoka posljedica tjelesne temperature, vanjska temperatu- 10C sniziti će niska ra, dok tjelesnu jeuginuće. manje temvisokih Na Spomenutavariranja temperaturu. vanjživotinje izdržljivost kratko i kad vlažnost i uvelike skih djelotraju prestane perature utječe temperatura vraća se u normalne tih ili sasvim zraka. Kad se vanje čimbenika, približeizjedi nače granice. ispravokoliša, tijela temperatura način na se Evo i rezultata nekih koji izlučuje koja jejedini istraživanja, ljanje Da se voda uzmogne ortemkako u ispariti, vanjskoj toplina. pokazuju variranja i oduzima visinu se na energija toplinska ganizmu tjelesne utječu peraturi tempeAko tako ga Kad rature. rashlađuje.jenpr. temperaje vanjskatemperatura

102

istodobno i količina a u 34“C, jeotprilikevisoka, vlage i će zraku neće moći izlusrednja kože, životinja temperatura velika, organizam moći oslobađati čiti suvišnu ali toplinu znojenjem, toplinu isparavanjem, jer ako zrak zasićen vlažni zrak može više vlamnogo je pritojtemperaturi primiti ta To te tablica: ge. vlagom, mogućnost otpada nastaje pokazuje sljedeća udar. Ako okoliša toplinski jetemperatura

tura

zraka

oko

kao

što

Isparavanje gramima vode

Temperatura

Suhi

zrak

Vlažni zrak

— Svega Disanjem —

Svega Disanjem

Kožom

15%C 20% 25C Toplina

36,3 54,1 75,4 lakše

u

16,8 17,0 18,4

Kožom

19,5 37,1 57,9

9,0 15,3 23,9

9,0 11,7 10,9

_

3,6 13,0

podnosi postigli proihom ali ni zvodnost im moramo nego u zraku, presuh životinja, omogućiti zrak on među i prinije dobar, jer poremeti funkciju optimalne uvjete, koje spada sluznica i dakože, drugo.

Optimalna vlaga mjerena vanjska Nije, temperatura. relativne 50-70% dostatno je vlage. kle, opće granice poznavati naših domaćih Na bitno i strutemperature životinja, termoregulacijuutječe i one nego što zrak brže odreprikojima životinje najviše janje zraka; struji pri i to proizvode. đenojtemperaturi vlazi, organizam više gubi topline. okoliša ne Smanjivanje temperature da nižim Sposobnost organizma pri na sve utječe jednako pasmine.

Jersey vanjskim povisi stvaranje govedoveć pritemperaturi temperaturama od manjoj kudikamo od spotopline jerazvijenija u OC pokazuje poremetnje proizvodnosobnosti da visokim snizi. jepri krave i a sti,frizijske pripadutemperakudikamo lakše niture od 82 na Organizam podnosi +4,4*C — sačuvaju ske hranu i dote uz dobru odnosu mliu prema temperature, proizvodnosti posto 13,3%C može i statno i da mala se kretanje podnijeti Č ini tempera- ječnosti pri+4,4%C. turu za 40 do nižu od krava može namiriti ne Živo60%C tjelesne.

Jersey povećane metabolizmom više za tinje proizvode tjele- energetske potrebe zagrijavanje tijela. im sne za održanego topline jepotrebno životnih procesa Visoke kudikamo u a vanje organizmu, temperature utječu suvišnu na u u se Što izlučuju proizvodnost toplinu okoliš, staju. grla. temperatura više diže iznad brani od velike hladnoće tose tose Životinja +21"C,tjelesna zimi dobiva plina plinskom izolacijom.

Naime, organizma polako povisuje, disanje i dlaku te slabo se hrane se gušću dulju ubrzava, pokretan smanjuje uzimanje i zračni oko slabi. Da bi a guprosloj tijela proizvodnost postaje deblji, smanjile bitak u tijelu, tjelesne topline manji.

Izlučivanjedukciju životinje uzimaju manje i se a se visopa | znoja smanjuježivotinje skupljaju hrane, dajumanjemlijeka. pri kim ilise da bi ima stanouz priljubljuju jedna drugu, temperaturama pasmina vitu tako friulogu: tjelesna izlučivanje smanjile topline.

Oslobađanje temperatura iz nutrine krava rasti kad reprema zijskih počinje topline tijela površini jevanjska i krse +21*C,Jersey gulira proširivanjem stiskanjem temperatura govedapri vnih žila. a sivosmeđih +23“C, pri+26,7?

103 C. se

mnogo vlažnom

u

su-

Da

bismo

maksimalnu

vode

jeuzimanje temperaturama, istraživanjima posto ovisi o temperaturi,će,to jepovišenje tjelesne temperature mlijeka proizvodnosti i u da te Računa količina. se a to životinje pri manje jemanja depresija jeprilična i hrane zraka od +32“ i relativnojuzimanju mlijeka. proizvodnji temperaturi važno doZato u vlazi od 90 životinje visokoproizvodne mliječnosti je g ubici posto količinama dostatnim 30 oko stižu prohladne opskrbiti posto. vode.

Za naše bi najprikladnija prilike tempena s ratura zraka u zatvorenoj životinjetemperaturne Otpornost mliječnim staji fiziološkom i ovisi oro i +7 između bila kravama vezu na stanju promjene Bređa nisu na vezu i sloZa p roipovećava životinja ganizma. +18". grla koja i u otvorenim kreću te za one u bodno se toplineorganizmusmanjuje zvodnju udare. na se bi bila nešto niža. toplinske joj otpornost stajama temperatura taRazne a groznične, bolesti, pogotovu Da bi se održala poželjna temperatura kođer su od tih čimbenika. jedan biti izolacija moraju uređene, staje zraka, za na mora teladi u mladosti utječe | uređaji zračenje zadovoljavati, držanje ne a staje funkcionirati, morajuuvijek je životinje.

Zapaženo kasniju otpornost U biti izravnom izložena bila da m liječuzgoju smiju prenapučene. kojaje telad, treba nih krava svakako dan sati više u na sunčanom nagle izbjegavati zračenju bila do 3 1 promjene temperature. manje tjedna, kasnije tijeku na kao i za sve bioloZa žegu. osjetljiva termoregulaciju, veoma ške u procese je organizmu, Banožić Dr. Pri višim vode. važno uzimanje Stjepan vanjskim Po

što

8 do 21

nekim

ve-

produkcija Progeni

test na tovne

Uvod

osobine

i kakvoću

mesa

vrijednost. uzgojna procjenjuje njihova za osoza muška grla vrijednost Uzgojna bine se progenim ustanovljuje mliječnosti osnovi o testom na podatakaproizvodnji kćeri. njihovih mlijeka

simentalske pasminekojaprinamjenajedpadapasminamadvojnih i nako na proimlijeka pazi proizvodnju izboru mesa.

Zbog togajepri zvodnju kakvoću i mesa Za osobinu tova geimati važno novih pogeneracija roditelja samo netski se datke o ustanovljuje potencijal vrijednostima genetskim njihovim Na muška za testom i za osobine tova i za grla. progenim mliječnosti osobine sinova oca određenu i kakvoće mesa. tovljenih istog broju a tovne se sposobnosti njihove ispituju osobina Dok se : laktacijom mliječnosti mesa. kakvoća Uspoklanjem njihovim proizvodnog redbom cijeloga tijekom iskorištava bikova rezultatima pros drugih nakon života svakogteljedakle, krave, za se svakog vrijednost uzgojna cjenjuje tako se mesa proizvodnja organizira nja, testu. bika u i na tova hranida se kraju životinja tovi iz staisključuje t.j. Ženskagrla- zbog malogbroja iskorištava, klanjem da. nas za u ne potomaka kojedaju služe krave kai tova osnovice ženosobine na se genetske ispitivanje ispituju Mliječne mesa. te se skim grlimakvoće temeljem toga 104 kravama U

se

'

Temeljemtogaproizlazigenetsku da

osnovicu

za

tovne

i kakvoću

osobine

izgrađuje isključivo gotovo razliku od osobina strana za roditelja, mliječnosti, gdjetojizgradnji poznatom osnovicom i genetskom pridonosi jedan drugi roditelj. muška

mesa

.

Načelaprovedbe testa Progenim

testom

na

i

osobine

tovne

genetski ustanovljuje bika a u propotencijal rasplodnjaka, i posudbi služe o rezultatu tova podaci daci o kakvoći mesa za određen njebroj da će sinova. Velika jevjerojatnost govih biti tako uzgojna vrijednost procijenjena što slična i za oca, istog drugepotomke kad u izboru bikova pridonosi sigurnosti o tim osobinama. jeriječ kakvoću

se

mesa

—

najčešće Progeni obavlja stanicama se u kongdje progenotestnim troliranim tov za 12organizira uvjetima Pri tome 14 sinova nase oca. jednog i hranidbe smještaja osigurati uvjeti stoje načinu će biti najsličniji uobičajenu koji rezultata progetova. Tako jeprocjena i testa nog točnija. sigurnija se

test

u

tz.

u testnoj progeni tz. i u može provoditiuvjetima zemaljU tom se slučaju tova (field test). skog tovilišta prikupljaju iz pokomercijalnih i izlaznim težinama daci o ulaznim grla, klaonicama a u po očevima, promatranih kakvoća mesa. se njihova daljeprati raznolikosti način testa Kako glede jetaj može se taj problem manjetočan, uvjeta sinova po većim riješiti brojem uspješno stanici

Osim

ocu.

Smatra

se

da

za

se

field test treba sinova

test

u testu Osobine kojese ispituju

ispituju i osobine i osobine tovne razvoja grla, kakvoće i mesa u trupu. trupa osobina tova o Najvažnija jepodatak dnevnom te prirastu tijekom testiranja težinama o završnim podaci grla, tjelei snim promjeramaocjena vanjštine grla redu na matrana u prvom protemelju od mesnatosti.

Uz to se zavisno cjene i utrošak hrane testa organizacije prati sveden količinu na energije (hranidbene i za jedinice HJ) bjelančevina postizanje 1 kgprirasta.

Osobine kakvoće mesa ustanovljuju testa nakon se na Ovdje kraju klanja grla. misli na se svega omjer prije randman, tj. između težine i žive težine grla prije trupa težina Uz to se i klanja. mjeri prednjih četvrtina te se tako stražnjih dobije njihov što veći omjer (poželjan je udjel stražnjih četvrtina u težini trupa).

Kako dio meso ponajvažniji je trupa, važno ustanoviti sebno je udjel pojedinih tkiva u svake To se diživotinje. obavlja odnosno sekcijom odvajanjem pojedinih i tkiva na (meso, kost, lojtetive)cijelom Tako se međutim znatno smanjuje trupu. disekse pa uporabna vrijednost trupa, ilise za tu na polovici cija obavlja jednoj uzima Dokatz. rebreni prigodu isječak. da rebreni između zano jenaime, isječak 7. i9. rebra cjedajepouzdano procjenu tkivnih u lokupnih omjera trupu.

Osim tkiva usispitivanja udjela pojedinih mišića kei sastav se tanovljujekemijski analizom ismijskom mišićnog dijela tog ječka.

Ovim

testom

se

osobine

rasta

za

osigurati ispitivanje provođenja progeOrganizacija da bi točnost vrijednouzgojne procjene nas u testa nog iz ista sti bila približno onoj staničnog i kaosobine tovne što test testa na Prednost testa. je Progeni je ovog ima kvoću u nas mesa u znatno se dugutradiciju. jeftiniji jer obavljauobičajeDanas dodatni trou okviru progenose on tovu te nisu potrebni nom obavlja u kao u staniza testne stanice Centra škovi reprodukciju testiranja organizacije 30-40

ci.

po

ocu

stočarstvu

Hrvatske.

105

grlaprije klanja, toplih te težina i polovica, prednjihstražnjih četvrtina. Na hladnom uzima se retrupu breni 9. služi za isječak (7. rebro), koji dana. tkivnih i ispitivanje pojedinih udjela kemijmišića. sastava Na i testa se skog kraju životinjaizmjeri važe. te Rezultati testa se u ocjenjujeprije transporta Tijeprikazuju apsolutkom testa utrošak tako nim se te bilježi hrane, vrijednostima uzgojnim vrijednoda dobiti stima neke o utrošku za osobine. jemoguće podatke najvažnije hranidbenim po U tablici dani su hrane, jedipromatrano poidućoj najvažniji nicama i za probavljivim bjelančevinama daci o izračunanim rezultatima progenih testa i po cijelo razdoblje kgprirasta. testova za ove osobine 44 do sada testinadzorom se rana se seŽivotinje kolju pod pri bika, koje putemStočarskog čemu uzima ulazne težine i centra se podatak lekcijskog obrađujuobjavljuju.

Godišnje

bikova, stavsa po 10-14 sinova. Test započinje 120 tov u dobi oko u ljanjem životinja dana dobi do od 430 i traje prosječne testira 8-10

se

Tablica

1.

svaki

Osnovni pokazatelji vrijednosti obilježja

Obilježje Broj

u

i hladnih

—

simenstalskih

nom

sinova

težina

bikova

u

proge-

testu

x

Min

Max

testu

11,0

9

14

118,7

136,0 448

Početna

dob

dana

126,9

Završna

dob

dana

429,4

407

302,5

282

320

173,2

135

222

469

623

Trajanje

testa dana

Težina

na

Težina

na

Dnevni

početku kg testa

546,1 1233,0

kraju kg g prirast testa

1098

1392

grebena cm prsa Obujam

128,7

124

133

193,2

173

201

Dužina

151,4

140

159

313,3

280

347

Visina

cm

trupa Težina polovica kg cm

Hladni randman

%

60,3 63,5

57,49

63,45

56,60

67,53

10,91

22,04

Udio

mišićnog

Udio

loja

14,7

Udio kosti %

18,3

15,02

23,47

3,0

1,87

7,50

4,4

2,57

5,88

3,5

2,58

4,34

tkiva %

%

Udio

ovojnica mišići: Omjer loj mišići: kosti Omjer Smatra

%

da

te kao

najvažniji uzgojne (UV) podaci uzgojne testova dnevni S u se prirast razdoblju (RUV). namjerom dobije testa, vrijednosti randman te udio mišića u rebrenom te osobine za sve isječ- jednaprocjena daje ku. Ti se i tz. uravnoteženi kao RUV. Ta se podaci iskazuju apsolutne vrijednost 106

se

su

tih

i relativne

ima

randman

i

vrijednost 0,50, 0,35udjel mišića 0,15.

U tablici rezultati progenog su idućoj različito važna. Tako uravnoteženi se za izračun testa za testa bikove, kojih je RUV uzima da u izračunu dnevni 1993. prirast obavljen relativne

predstavlja uzgojne randman i udio miza vrijednosti prirast, svaka od tih osobina čemu šića, pri je sumirane

Tablica 2. Rezultati

testa

progenog

osobine

tovne

na

Osobine Idriz

*6886 Broj

prirast za prirast g

Hladni randman RUV

za

Udio

mišića %

RUV

mišići

Za

%

randman

Uravnoteženi

6907

12

sinova

RUV

mesa

Bikovi Paraf

Dnevni

i kakvoću

izračun

13

13

13

Platin

Sarkus

10

13

1268 100,6

1287

1315

1392

102,5

105,2

112,7

102,6

100,9

61,65 99,1

61,76 99,5

60,14

62,72 101,5

60,35

61,02 97,1

65,00

64,13 101,3

65,19

64,55 65,53 102,2

103,1

67,13 109,1

100,4

101,3

101,8

107,2

100,7

100,8

102,5

RUV

— —— Potepuh 7009 6908 6920 _ 7008

Markiz

služi

96,1

103,6

1290 97,0

1270

RUV-a

bila

uzgojnih vrijednosti vrijednost rezultata od ovih biveća od 100. usporedba svakog Pri izboru bikova bitno da se uz pokova s testiranim bikovima.

Obično je prije datke o testu na u obzir uzmu izračunu uzise mliječnost pri uzgojnih vrijednosti iti kvalitetnu to bikova. u obzir rezultati 16 podaci jer jamči izgradnju maju drugih simentalske novih pasmine Iz tablice da su rezultati testa generacija jevidljivo nas. u goveda Dr. Ivan tih bikova u svim Jakopović pozitivni jer je slučaje-

Utjecaj proizvodnje privrednu U

mlijeka

vima

uravnotežena

igoveđeg

proizvodnju

mesa (nastavak)

poljona

prošlom broju Mljekarskog opilipnja pokazuje sali smo i gotate se u uloguproizvodnje mlijeka koji očituju otkupnim cijenama učinkovii svih količina na mesa, veđeg njezin utjecaj sigurnu otkupu ponuđenih tost i navedenih ukupnepoljoprivredne proizvodnje proizvoda. slobodnom na mogućnosti proizvodnje iznosimo teU trenutačne cijene potvrdu rečenog tržištu, tj. mogućnosti povećai od i vage) mlijeka (žive letine, junetine mesa u njaproizvodnje mlijeka, koja je do ove ratnim lipnja godine. siječnja znatno razaranjima smanjena.

Navedeni uzroci i Ministarstva gopo mjesecima politika cijena Pokazatelji i šumarstva su tendenvore o normalnim poljoprivrede omogućili mirnodopskim stabilnost i I. VI. radi mesa proizvodnje politikom cijena cijama pricijena (rast ostvarili za i turističke sezone u nas u uvjete njezino prema povećanje.

Europi), da smo Spomenuli jestabilizacija počela pričemu u prvom polugodištu cijene lista

od

1993.

i u 1994.

rezul-

—

107

mjesecK/kg

ili|

u

Proizvod kg Junad do 460 kg Mlijeko Telad

do 140

.

ll.

II.

IV.

V.

VI.

14,5 12,5

14,5 12,5

14,5 12,0

1,75

1,71

1,68

16,0 12,0 1,70

16,5 11,5 1,71

18,0 12,5 1,72

jefrazmjerno (koji rastu, drugompadaju,cijene mlijeka, zbog izjednačenije potrošnje, tini). rastu krava na naujednačeno. gotovo osjemenjivanje Umjetno Navedeni dani uvida više od 40 gošim se su podaci poradi prostorima obavlja kvalitetnih bikova i to do te u nakani u istinitost s fondom spomenutih tvrdnja dina, i da se i iz 1974. uvezenih proizvođači proizvodnja Njepotakne pretežito Austrije na u u nas u a od 1974. poveća- mačke, usmjere ulaganjenjezino proizvedenih stanici u po nje.

Varaždinu, progenoj testnoj s programu bit će govora U pomoću izgradnje gojidbene daljnjem razmatranju krava u ona Hrvatske, o selekciji najkvalitetnijih povećanju proizvodnje mlijeka, jer vrhunske i bikova »bikovskih tz. iskazanim znatno za majki« — zaostaje = kvalitete 121.414.000 te o mnogo špicnim europskim bikovima, litara, sigurnijoj uvezenim smrznutim tržištu svih sjemetj. n jihovim mogućnosti prodaje proizvenom. denih količina mlijeka. buduće i telad Proizvedena već u smo junice Spomenuli prošlom broju krave takvom dosežu može lista da se kapacioplodnjom Mljekarskog tajcilj od viši tet ostvariti na dva načina: proizvodnje mlijeka godišnje 1200 1400 4000 | i mesa proizvodnje novih s novoa)izgradnjom kapaciteta mesa

a

a

u

koncentrata

su

danas

—

—

grama

na

dan.

nabavljenim grlimajunicama Očito dakle da je povećanje proizvodproizvodnje b)povećanjem sadašnje ali bi za to mlijeka nije n eostvarivo, nje stadu od 339.000 u po grlu sadašnjem hranidbi krava trebalo promijeniti pristup plotkinja. muzara. živimo u (akoisključimo Pri Vrijemekojem krmnih obroka za sastavljanju stranih za pomoć država) povećanje krave ostale domaće sve životinje) (i i novih proizvodnje izgradnjom objekata treba da od poposebno paziti ukupno stada novonabavljenog nijenajpriklad-trebnih količina hraniva budu zastupljei skuzato što su ograničeni zajmovi nije na: i u a uvođenjeproizvodnju količina hraniva pi, izgradnja života za nakon do a) održavanje j e koja traje godinu dvije, toga kako se »uzdržna količina nazivaju, ili, opterećena vraćanjem zajmova. hraniva« brzo i učinkovito Mnogojeprihvatljivije hrakoličina b)proizvodna hraniva, t.j. povećanje proizvodnje ispravnim pristu- niva i za mesa. redovhranidbi proizvodnju mlijeka pom sadašnjeg stada, i starih Za naše krave težine 600 nom zamjenom govedauzgojem, prosječne uzdržnu nabavom hranu treba za pokvalitetnog rasplodnog kg osigurati primladka. bližno 5 krmnih i 290 300 jedinica 5,5 grama kravi Niska bjelančevina. probavljivih po proizvodnja mlijeka već danas Ta hrana nema nikakav učiproikoji (čast gospodarima proizvodni I po nak nego služi za, kako održazvode 4000-5000 kravi) uvjetovana rekosmo, hranidbom bez slabom i života rad proneprikladnom (disanje,krvotoka, vanje je —

i kravama

—

108

—

Dakle, bave, kretanje drugepotrebe proizvodnja živog (zboguvijek količine uzdržne zahtijednake organizma). hrane) količinu hraniva.

Ta Za i dojeva manju činjenica proizvodnju (mlijeka mesa) da dobro hraniti živokoličine datne hrane 1 litru za govori je potrebno mlijeka kako bi što veću dobit po iznose: tinju osigurala hranidbene proizvodnje. prosječno jedi- jedinici 0,5 0,6 nice i 50 grama da bi do se probavljivih bjelančevina Premalo jeprostora kraja iliza razložilo što Hrvatno je ovdje i zneseno, 6 600 10 litara na dan 5 sko Hjsa500 društvo izdalo u 1993. mljekarsko je odnosno grama bjelančevina, dr.

Feldhofera knjigu gospodina Stjepana 15 litara na dan 9 750 sa Hj »Osnove 7,5 sastav i hranidbe, spremanje 900 grama hrane za bjelančevina. u goveda obiteljskim gospodaruzdržne količina i proi- stvima«, već ukupna Dakle, koju imaju mnogi govedari. iznosi: dan na hrane u prosjeku zvodne Kako jeknjiga pisana razumljivim jezii 850 10 litara za g mlijeka 10,5Hj se da nabakom, preporuča je pokušate iliza bjelančevina viti u u ili i 1150 g 15 litara mljekari kojoj predajete mlijeko mlijeka Hj bje13,4 naručite u Hrvatskom je mljekarskom lančevina, nakladniku lista.

1 litru odnosno za Mljekarskog mlijeka pri dnevnoj društvu, od 10 | hranidbene U su osnove proizvodnji 1,05 knjizi potanko opisane i 85 g a za ali kako svih 35.000 jedinice probav. bjelančevina, hranidbe, proizvo15 | dnevne hranidbene đača list proizvodnje 0,90 koji dobivaju Mljekarskinemaju i 77 g iz tablicu: jedinice probavljivih bjelančevina.knjigu,njedajemo Hranidbeni obrok krava uz hranidbu kukuruznom silažom i silažom zrna kukuruza veća

i sve

—

—

—

—

—

—

Hranjiva

5,7

sijeno kg kukuruzna silaža kg silaža kukuruza livadno

zrma

.

kg

kg prekrupa kg krmna smjesa 18 % sir. proteina kg

super 46 kukuruzna

proizvodnju dana I laktacije za

Mliječnost 15 20 | dnevno

4,0 25,0 2,0 0,6

10

4,

25, 3 0

1,0 -

1

-

4,0 25,0 5,0 0,6 1,0

25

30

4,0 20,0 10,0 0,6

4,0 20,0 10,0 0,6

4,0 20,0 10,0 0,6

1,0

2,0

4,0

-

305

3050

1830

4575

6100

7625

9150

kravu dugovječnu

laktaciji variraju.

Najmlijeka veće su 2. i 3. do muzaru. p a mjeseca padaju 1., količini u 10. te o mjeseca dnevnoj mjehranidbu secima Ako onakvih krmiva kakva s nema su laktaciju usklađujte da 11. i 12. navedena silaža i napomenom u primjeru mjesec godine, (kukuruzna trudnoće bređodva silaža do zadnja mjeseca tj. kukuruza) pripreme, recimo, kravu treba hraniti kao da 10 da bi se daje sti, sljedeće godine, povećala proiSvrha litara rast teleta uobičana mlijeka, mlijeka. jepravilan zvodnja potrebno je krave za lakdnevni obrok za litre u utrobi i 1 priprema sljedeću jeni proizvodnju važno što To zato dan dodati krmne na taciju. je posebno mlijeka 0,5kg hrane kravu na ne krave za 18% sirovih muzare mnogiproizvođači taj smjese (s trodnoće treba način. Kravu u 8. mjesecu proteina).

Količine

zasušiti

u

ako

želimo

—

109

štivo

potaknuti Vjerujemo da naše se nakon meće nak biti »sutradan« nego čitatelje, proizvođače, vjerne ovakva naveu vremena. posluže pristupa primjeni kratkog dr. denom Feldhofera, Stjepana Profitabilnost takva knjigom jesigurna, pristupa sirovinskom s u agronomima posavjetuju zato što 1 kg smjese(cijena sektoru posebno ili što predaju mlijeko litre mljekare kojoj 2 2 mlijeka je ispod K/kgdaje obrate se redakciji MljeK. To upitnim pismom danas preporučamo najmanje 3,4 lista. da učine što karskog prije, posebproizvođačima 4 lakno, ako su krave u prvih mjeseca a i Deneš, dipl. ing.

Stjepan tacije poslije.

Ako

krava

da

uči-

kondiciji, nije dobroj u

će

ovo

.

Obavijesti Stočarska

izložba »Vrbovec

'94«

i 90.

povodu obljetnice Tradicija izložabau Vrbovcu u prve Marvogojske obljetnice Hrvatskoj već 29. koNakon utemeljenja Udruge za pinzgavskog goveda(oudruge uzgoj izložba 54 lovoza 1912. je organizirana uz snovane je brojne bika iz organizirana 1904.)

11 8 19 uvoza, vrlo krava, bikova, 11. ove lipnja godine manifestacije, i7 uzgož enskog p omladka, simentalske junica grla izložba pagoveda uspješna uzu vrbovečkom kraju.

Najboljim i jenih kolekcije svinjakonja. smine, 30 su p o nagrade gajivačima dodijeljene i Pred mnoštvom posjetitelja 100 kruna, izlagača a svim izlagačima prigodna načelnik izložbe su važnosti o govorili Vrbovcu Izložbe su u prirepriznanja. Đuro vrbovečke ing.; đene i 1942., Turk, dipl. općine i 1971. a 1 955., 1978., PCHdirektor Zlatko mr.

Dominiković, stočari s vrbovečki u Duorganizacijama PanStočarski selekcijski Josip centar; izGradecu i Haganju bravi, Farkaševcu, Sadoma Zastupničkog zastupnik kretić, i na izlosu svoja g rla područnim lagali otvorio Ivica bora a izložbu je Hrvatske, 1969.

Kožbama u bjelovarske regije: župadipl. ing., županZagrebačke Gaži, 1972. u 1970. u privnici; Đurđevcu; Bjenije.

1974.

1973. u Sv. Ivanu Žabno; lovaru; nakon uvoza Grubišnu 1975. u u jeudruga Marvogojska ponovo Koprivnici; većinom 1977.

1976. ponovno u bikova, Polju; goveda, pinzgavskog Đurđevcu; domaće 1980. ponovno u u buše,pod popravljanja poradi Bjelovaru; Daruvaru; rasadištem te 19.

1984.

1981 i 1982. u Križevcima u Drapostala kraj stoljeća, i hrvatske i za krajeve. pasmine druge Čazma. gancu više do 1940. uvezeno U Hrvatsku demokratskih izbora u slobodNakon je te od 3500 i u Vrbovcu goveda pasmine. je noj nezavisnoj Hrvatskoj stočar1992. u za prva priređena Hrvatskoj udruga marvogojskih Osnivanjem zatim i vrbovečki 1993. ska su a gosimentalskog izložba, jošproduktivnijeg uzgoj izložbi stočari Hrvatske na veda u Zagrebačsudjelovali dijelu sjeverozapadnom nakon 1993. to 60prihvaćaju kogvelesajma vrbovečkog kraja govedari zbostanke formalno u okviru i Zagrebačkog šnje godigovedo Udrugapinzgavca ra.

1958. radom prestaje U

750.

Vrbovca

—

—

—

—

110

Na

izložbi 11.

izložene I.

lipnja

1993.

u

Vrbovcu

200

dana

laktacije proizvela kg s mlijeka3,75postomliječne masti; krava Pisava 10.

(Njemačka), oteljena 11. 1991. u I. kontroli proizvela je18,4 s masti. kgmlijeka 3,63posto mliječne Prvu od 1500 kuna dobio nagradu je u

su:

od 5 steonih

3787

Kolekcija junica domaćeg su u uzgoja, majkekojih prosjeku proizvele 5138 dana u 305. stankg mlijeka dardne Milan Latisu: laktacije.

Izlagali nović Branko Cugovec79; Ivan Basrek za kravu Farma.

Hunjed Marenić Vlado 54; SanjkovićPoljana IV. kolekciju bikovskih izložilisu: majki Ivan Šoda Marenić 24 52; Ivan Basrek (2grla). krava Greta, o teljena od 1500 kuna dobio Vlado Nagradu 25. 7. je otelila 4 III. laku 1988., teleta, Sanjković.

5706 taciji proizvela je kg mlijeka; ll. od 5 mladih krava krava 15. 1. oteprvokolekcija Noni, oteljena 1989., telka izložili lila 4 III. su: domaćeguzgoja u teleta, laktaciji proizvela je Zabrđe krava Jasen6.336 Stjepan Fiškuš, kg mlijeka.

10. 11.

Vinko u 100 dana 64 krava ka,oteljena 1991., Marković, Praščevac 1895 15. s 1. otelila 6 laktacije proizvela kg mlijeka Drija, oteljena 1987., III. u 5596 3,61postomasti; teldadi, laktaciji proizvela Ivan 33 krava Makrava 20.

Basrek, Gostović kg mlijeka, Divna, oteljena 22. 10. dana 1. u 100 otelila ra, oteljena 4 II. u 1991., 1988., teleta, laktaciji 2173 5784 laktacije proizvela je kg mlijeka proizvela kgmlijeka. krava S oteMato Grabrić 10 krava 3,77posto masti; Mimoza, Gotić, Bobica, 30. 1.

I. kontroli u 22.

6. otelila 4 ljena 1992., proioteljena 1988., teleta, zvela II. s u 4656 je22,3kg mlijeka3,53posto laktaciji proizvela kgmlijeka, krava 21.

7. masti; Balerina, oteljena 1990., Mirko Mački 13 krava Aliotelila 2 I. u Senjanec, teleta, laktaciji proizvela 3937 5. 3.

I. kontroli u nela,oteljena 1992., kg mlijeka (zbogprometne sreće nisu s poproizvela je18,7kgmlijeka3,62 grla izložena). sto Svim vlasnicima bikovskih mliječne masti; dodimajki Ivan Šoda, Marenić 24 krava 1000 su kuna Duda, po grlu. jeljene nagrade 21. 11.

I. kontroli u oteljena 1991., V. Krave sa životnom izproizvodnjom s proizvela je19,6kgmlijeka3,52položilisu: sto masti. mliječne Vinko Marković krava Dorli, Prvu oteljena od 2000 kuna dobio nagradu je 30. 8. otelila 12 1979., teladi, Ivan Basrek kravu Maru. zadnje za 26. 3. od 5 teljenje 1994., ženskih toga lil. mladih krava kolekciju prvotelka i 7 muških potomaka, 2 su projunice iz uvoza izložilisu: dane za a 2 su matične krave. rasplod, Ivan Basrek krava Farma (Austrija), Od 7 muških potomaka 5 je prodano 13. 12. dana laku 200 oteljena stanici u 1990., bika 1 Testnoj Varaždinu, je 4199 s tacije proizvela je Centar za kg mlijeka u stočarkupio reprodukciju krava Birke 3,83posto mliječne stvu masti; u a Hrvatske (Centar Križevcima) 26. 1. 1991. u 200 (Austrija) oteljena 4 su U za 11 prodana prirodni pripust. dana 4241 mlilaktacije proizvela Dorli je kg 57.238 laktacija je proizvela kg s krava jeka 3,79posto mliječne masti; u mlis mlijeka prosjeku 3,90 posto 11.

12.

Margo (Njemačka), ili oteljena masti 2232 ječne ukupno kg. u I.kontroli 1991., Mirko proizvela je21,6kg 77 krava JaKostiha, Haganj s mlijeka3,48postomliječne 23. 9. masti; otelila dranka, oteljena 1979., je Konak 23 krava Ga11 18. 5.

DragoSučija, teladi; zadnje teljene 1994., zela 13.

12. od ženska 3 i 8 muških (Austrija), oteljena 1990., toga potoma—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

111

do

okviru

PIK-a

je djelovala krave, u Vrbovec sta5 od 8 muških slučajHrvatskoj jedinstven Testnoj jeprodano služba. Služba bila i 2 od nici u selekcijska je gdje je kupio Varaždinu, kojih sada u okviru PCHHru stočarstvu centar za reprodukciju selekcijje ski centar Hrvatske. a to vatske Zagreb Centar Križevci, Stočarski i Tatar Hb Hb 6817 Kobra ima su: Na 7044, Zajednice području djelovanja Jaza a 2 su 90 od se 12.600 prirodni pripust. prodana kojih plotkinja, posto 6.104 III. dranka Pod u proizvela laktaciji je je umjetno. selekcijom osjemenjuje 53.299 a u 10 bikovod 75 od 42 više kg mlijeka, laktacija kg krava, toga posto mlis u bikovskih svih 30 % što skih prosjeku 3,83 mlijeka, posto majki, je mli2071 ili u kg ječnemasti, ukupno (250) Hrvatskoj. majki masti. ječne Od gojidPrograma provedbe početka proi- bene životnom krava Vlasnicima sa stanicu u 1974. u Testnu izgradnje su iz po Varaždinu nagrade dodijeljene zvodnjom je vrbovečkog otpremljeno 1000 kuna. Svim ili ih od 256 dodijeljenapodručja bičića,toga je27, izlagačima Vrbovca. i tako su Centre za 37 u suveniri priznanja UO, uključeno posto, UO Centrima bikova za da 25 u Novčane za sva je posto nagrađena nagrade Vrbos i su područja. vrbovečkog općina osigurali dodijelili grla i PCHvec stočastočari Vrbovečki sa zajedno i rima i kolekbila izloženim MeđuSSCH. KoprivBjelovarskogrlima je se ničko-križevačke 39 po svrstavaju županije, bilogorske rasplodkatalogu) (ponuđena cija u vrh nih govedarstva. hrvatskog prodaji. gotovo namijenjena junica, doizloženih Nakon grla, predvođenja majki mlijeka proizvodnja Prosječna date i mliiznosila 4350 nagrada izmjene priznanja djele kg je junica ponuđenih s Od stvarno rova dana go305 u uzgajivača predstavnicima laktacije. jeka veda 26 za je predstavnik njihov A ustrije, Donje podj e junica prodano ponuđenih u kar11 a za govoWetscky pozdravnom gospodin Miholjcajunica Donjeg ručje da nema bitnih među od 15 lovačko ru, po cijeni rekao, ostalim, područje junica, iobliku izloženih razlika u DM do 2900 2200 po grlu. tipu eksterijeru, iz i i naše Austrije populacije grla vrbovečki stočari s orgagrla Proizvođači, Bavarske. u GraFarkaševcu, Dubravi, nizacijama osnovali su 1974. Zajeddecu i Haganju čistokrvne nicu ing.

Brlek, dipl.

Stjepan stoke, koja proizvođača ka. Od

ženskih

su

2 matične

a

1991.

u

—

—

—

“

Božiče Belan; ing: Mima i Banožić; d tjepan Jakopović; ivan. .Feldhofer;| dipl. dr.

D eneš; ing dr.

Stjepan. tjepan pro a Zao Pite ie AL )

112

Francuskikralj Ljudevit zalagao sveti se za oslobođenje groba.Doživljava Kristova neuspjehi bi zarobljen.

Godine 1270.ponovno želi poćina križarsku vojnu,međutim umirepred Tunisom.

Zaštitnikjefranjevačkih trećoredaca.

BlagdansvetogLjudevita je25.kolovoza.

IX.

|

Koliko

godina

pas? ima vaš

Psi mnogo brže stareod ljudi.

Do sada se računaloda jedna godina starosti kao sedam ljudskih godina. psa »vrijedi« ovakve istraživanja Najnovija pak,pokazuju odnose: dob psa dob čovjeka 3 3 mjeseca godine 4 5 mjeseca godina 6 10 mjeseci godina 8 14 mjeseci godina 12 16 mjeseci godina 18 20 mjeseci godina 2 24 godine godine 4 32 godine godine 5 36 godina godina 6 40 godina godina 7 44 godina godine 8 48 godina godina 9 52 godina godine 10 58 godina godina 11 60 godina godina 12 64 godina godine -

—

.

ANTURIJUM

;

— osiguravamo mu prskati tjedno pod flaAnturijum, poznat iz Južne vlagu. potrebnu Amerike, gdjega mingopotječe dr.

100 za jeprije godinaotkrio Scherzer. Najprikladniji poluzaje zatvoreni, treba puno biljka kojoj Tipična jetropska prozor. prostorije Temperatura sjenjeni treba zai biti niža od 15" C. svjetlosti, topline vlage.

Biljku smije li lijevati Zalijevamojepreviše dovoljno. i razmnožava se dijeljenjem Anturijum pa jenajbolje ju plijesan, napadne pods jemenom Razmnožavanje sjemenom. staviti s vodom preokrenuti ložak tanjurić može se ostvariti samo stakleniku. toplu lonac. Stalno i isparavanje osigurat Razmnožavanje teško. nj dijeljenjem nije će potrebnu vlagu. biljci Anturijum treba veoma krhko, koje je hladnom Korijenje, vodom, smijemozalijevati u gdrvenim naprašiti razdvojiti, tlu ni pažljivo ni vapno mm podnosi vodi, stoga Kako tako štiti od plijesni. se Za kišnicom. ljenom j er zalijevamo anturijum olakšao bi se korijenu, zraka pristup dana treba ga nekoliko ljetnih toplih puta dno lonca Na duboko. sadimo ne biljku treba staviti dosta krhotina da seosigurava i

tako

imenom

isto

ne

|

u

u

na

ne

a

u

ne

.

u

samo

dobar

odvod

vode.

-

ali

sporo Anturijum strpljenje nije= uzaludno. uske tamima Zdrava biljka tvrde listove gukoji nozelene čvrstim sto peteljkastoje raste

na

ma.

lijepi, Cvjetovineobični, ružičasti, karminocrveni, ili rančastibijeli. cvate mjeseciAnturijum vazi ma, ostaju odrezani dugosvježi. su

.

na-

a

u

Rolada od kokosa keksa

BEURE

PETTIT

dkgmljevenog 15 u dkg šećera prahu čokolade 15 dkgtopljene 2 1/2 kavene šalice mlijeka i dobro sve razvaljaj izmiješaj

30

FIL

šećera

prahu, brašna.

15 dkgkokosovog

dkg maslaca, dkg staviti u frižider.

Kolač treba namaži i urolaj.

Dobroizmiješaj, gorerazvaljanu smjesu Pripremila: ing.

Mima Božičević, 15

15

u

š

'

Kad boljepomislimona poljodjelske radove u mjesecu kolovozu,ne čininam se da se baš neštoposebno mnogo vozi.Pšenicaje uglavnom dovezena,kaoi sijeno, alidruge kulture, kao kukuruz,krumpir, šećerna ne voze s polja u gospodarskadvorišta na i još se otava ili repa pa Što se to onda tako mnogo voziu kolovozu? prodaju.

Stručni listić»Seoski od kolovoza u 1893. ovako zašto gospodar«broju objašnjava osmi kolovoz. »U tom se zove naime u državi mjesec mjesecu svakoj dobrouređenoj što živo vozi na ceste i sve sitna te ine suhe kamena š ljunka, je puteve građe.

Gdje to ne ceste i se biva, propadaju putevi, ubija blago, gospodarske plodine gubecijenu i što bi se vozilo. ne vlasti i upravne napokon ostaje Stoga poglavarstva: navažati da može narod voziti«. puno dajte ceste, .

NARODNE

GATNJE

U

Kolovoz

KOLOVOZU

procvao. hmelj Kolovoški suze. daždŠkole ženske puste. kod blagoslov dinja.

Božji Ako Lovrinac. biti će i jeliep (10.

VIII) toplaugodna jesen.

Na Veliku drveću. se žuto lišće Gospujavlja dan Sv. dobru berbu.

Ugodan Stjepana (20. obećaje VIII) Bartola Na (24.VIII) putuju zmije luknje.

Na Bartola mladi zadnji izletjeli. vrapci U KOLOVOZU AKO i suncokret

svanuo,

'

na

u

Ode

kukavica...

TOPLA

|

JESEN

RUŽE. TRAJATI ĆE DUŽE! CVATU

Vrijeme pripustakrava iobiljemlijekau kući Polovicom

devetnaestog stoljeća jedno gospodar više oko rensu da po krave sve umu na porez, gospodari nastojali glavi plaća tabilnosti Pisalo da od dobre ga svojega pa jebolje gospodarstva. plaća jedne temi često u se krave od o slabe. nego je toj »Gospodarskom dvije tako u br. 6 od 1858. članka tumači kako pa Pisac listu«,je objavnadalje je članak naslovom »KRAVE MUkrave vrlo se ljen pod vrijeme pripusta koja tjera ZARE« iz pera iskusne Jevažan čimbenik stalne količine u gospodarice mlijeka lisave Prasničke.

Uvodno ustvrdila da Ona doslovce ovako pre-: je gospodarstvu. uređenu na dobro ne »Još veću gospodarstvusmije poručuje regulirati pripust: kousfaliti niti dobre nitidobrih krava. rist krave ako tako krme, dadu, jegospodar Krave se držati za da mu se u sve najviše isplati rasplod uredi, proljeće neotele ali svaka krava dobra krave kao što kod na nas i dojbu, nije koja jedanput, je vime nosi. Dobra krava veliJer težko više telićah na prvo, je srednje običaj. je čine dan dade do deset oka na onda a koja (po- jedanput zadajati, drugo, čovjek svake a ima uz doba u i to po lića) mlijeka, to godine jedno mlijeka, premnogo umni

dobro

tele. Mora

imati

.

_:

=

mu. kuće triugla i da u drži, gdje najtoplijegodine, krave, gospodarica korist a zimi ga nitiza a samo jedan. donosi, gospodar najmanju tuliek u kući neima. sam Mnogoputah članka za našu rubriku izbor Uz ovog žbu da krave neće podljeto. čula, rano, Jelisava Prasnička da navesti moramo kad su je da se gone: se moje ja radujem žena — poljodjelski od i kad mi: po \_bila najrjeđih krave j edna koja mirne,najvolim, Ona doba. i svoga — stručnjak kolovozu i stočarski u jer srpnju, prosincu zabređa, ali bila na je učilištima, ostavim školovana onda one nije su koje ranije, telice, velikim gospodarstvima u po se putovala a one, za otele, koje podjesen hranu, Švicarskoj, i Češkoj, gdje krasvagdje Tirolu a mesaru za novce prodajem; skupe i sirarbilo mljekarstvo mi se najsuvremenije je p o va, koja doji oteli, najkasnije vodila na Sama stvo. imanju. kravu Takvu pokuse čitavu zimu.« je spisateljica bilo u «To poBiškupcu, vrijeme naziva ozimača. jedno je Varaždina. Pisala je u mnogimondakraj više kako Osim ona navodi, je toga sudjelovala časopisima, stručnim šnjim teško tele u puta proljeće prodati ispod sa svojim na proizvodima m ljekarskim ilikako se kaže »od jer cecka«, krave, izinozemnim gospodarskim i domaćim teletini.Ona mršavoj kupciprigovaraju zakladu za izi td. Osnovala ložbama je krave tele kad želi da se ne joj i za»Znameniti nema knjižica davanje pučkih već ima kad onda dobre n ego hrane, da se Tu služni Hrvati 925-1925«. piše ilikad dosta suhe svježe djeteline, jejoš 1816.

Novak u Orehovici rodila u obitelji krme. braku. Za sada bila nesretna u i da je krava muzara U vezi s hranidbom ne se Oreovih redaka ne zna o kojoj pisac može dosta nahvaliti s se Umrla u topinaburom:.hovici pa radi.

Zagrebu 1 894., je više i maskrave »Jer od 100. na da smo se dobiju njega je sjetili godijelijepo u zaslužila Ona smrti. dobroj zemlji jer mlieka; drugo, tnoga je njezine šnjicu stručjerpreko jednu posađenjakorađa,a treće, r aspravu o njezinim o psežnu može na hri ulozi u pronicanju nim ostati; dapačejošje polju zime djelatnostima i frižko se može stočarstva oprati vatskog laglje bolji izkopan, mljekarstva. posebno očistiti. i od zemlje članak o kravama | muzarama zasvoj kako oči govršava mislima, poznatim dipl.ing.

Priredio: a Keglević, Stjepan gospodaričine konje hrane, spodareve doba

obično

.

'

>

>

i

iz1882.godine

muzara mliječnosti krava Podaci o

Podol-

Miirzthalska 1.900, Zadarsko2.500, Aljasna jodjelski POUČNIK« kod ska ili »GOSPODARSKI (jako ugarska objavio šibenski rasprostranaša 1882. ovepodatke br. 5 od 1.

4 50 domaća pasmina 800, njena) veljače je tih golit. količinama o godinu. mlijeka dobivenog krave po pasminama: dina »Najbolja dojilja boljih pasmina, mlijeka jedne Iz krava svietu Htinzic- može imanju jedna jest 75- kg izvaditigodinu od neiTko sira.

110-120 Saksonskoj, koje hberg Pruskoj kg sla, mršavog 80 dana 8.476 lit.mlieka 200može pomuzlo godini napose maslo, je izvaditi taj zvadi dale dan. ili22 1/3 220 Drugepasmine kg s ira. mastna Olden3.000 lit.

Holandeška godinu, dipl. ing.

Mantovanska 2.800 burška GE 2.350, Stjepan lit., list

nas

a

u

na

na

na

ma-

na

se

se

u

u

su:

na

«

-

na

.

IV , “

Li

.t .

5

KAKO SE NEKAD ODREĐIVALA BREĐOST? Ako od mlieka će list« 1860.

27. na jeste, »Gospodarski od. rujna kaplje pasti ako mliečne će j rubrici viesti se u Gospodarske dno; donio nije bređa, kapje vodi u članak naslovom »Dali s nego ljerasplinuti prije dospiju ovajmali je do dna. doznati i krava — muznica se za u se Ovako može bređa«, kojem dali kod kuovako to može posve jednostavno kobilu, jesuždrebna, štoje dostoke vrlo znati. ovim se povanja važno, jer sredstvima svatko može: jednostavnim i čašu vodom da li je kobila ili »Napuni potočnicom osvjedočiti, krava, koja kacni u dvie tri njuuzastopce kaplje se kupuje, kao što kaže sbilja bređa, mlieka od krato jomuže, jest frižkoga prodavac.« želiš steona. ve, za znati, Stjepan Keglević, koju jeli je dipl.ing.

—

Što učiniti da pregled

kod

liječnika bude

uspješan?

u ambulantu Dobro upoznajtesvojetegobejoš prije uđete nego nego odlučili ste Prema krenete na prena prepoći Dakle, liječniku tome,prije sebi neke dok imate ste zato na vremena, što primjetili gled, još gled dovoljno ilizato što želite dobro simptome jednostavno upoznajte svoje tegobe. kontrolu. Da bi sve obaviti redovnu proteBol Što je vjerojatno najčešći simptom. da bi klo u najboljem redu, tj. taj posjet jemogućetočnije odredite povrijeme vi se morate bio za liječnikuuspješan, četka bola. Često kaže da bol pacijent je bi ne Čovjek povjerovao njega pripremiti. ili a počeo pred tjedan dva, kasnije liječkoliko ima bolesnika ne uskoji naprosto nik utvrdi da ustvari on je počeopred tepiju liječniku svoje nekih razumnoobjasniti dana neko godinu (traje vrijeme, gobe.

Da lise u pa onda privremeno nestane). sve bol Uprkos većegbroja laboratorijskih zadnje vrijeme pojačava?

Obratite krvnih modernih na to da lise bol negdje i da usavršenih pretraga, pažnju širi medicinskih i Kod određivadijagnostič-lijestalna ilipovremena? aparatadrugih kih bolesti budite što više određeniiznošenje pomagala, povijesti nja mjesta bola, i onako kako sadašnjih simptoma, svojih ji. ih sam daleko jošuvijek je pacijent vidi, Ne bol u želucu i se smije mješati bol: faktor u najvažniji postavljanju dijagnoze. u trbuhu. Ako bol u mora se je trbuhu, biti mora iznijeti sposoban pri- točno označiti njegovo Pacijent m jesto ( najbolje lično točno i mora bitisposoRazlika u već svoju priču prstom!). lokalizaciji bola, ban Nena od svega nekoliko može pitanja. odgovaratiliječnikova centimetara, s Da li mojtezapočinjati opširnim objašnje- ukazivati na različita oboljenja. je ilivelikim kao na bol u vezi sa menstrualnim njima ciklusom?

Da pretjerivanjima, ili»Sve »Ne se dobro« li bol? Je li to primjer: osjećam na položaj tijela utječe boli« i nakon me dodir? Da li se na togazašutjčti. područje jošbolnije bol simili nakon za analiziranje pojačavasmanjuje uzimanja Vrijeme svojih kad već hrane? Ako hrana ima da li i u ambulanti. sjedite utjecaja, ptomanije “

'

V

određene vrstehrane imaju Jeste li imali učinzimicu nekog temperaturu, ili li ili Da stolice oko 1 'ka?

Temperaturu izmjerite pražnjenje mokrenje znojenje? sat nakon zimice. li više nego bol? Da li odnos ima na Znojite utječe spolni se obično? li bol bol? na utjecaja Je praćen .nekog umorni Da li više ste mučninom, znojenjem, temperaturom, nego obično? Da povraćanjem, nadutošću, lise brže umorite nakon napora? žgaravicom, Svi su ti od vjetrovima? detaljiključnog Ako da linešto iskašljavate? kašljete, za značaja liječnika.

Ako kakve je to da, boje?

Bol u točno nase on grudima.

Gdje Imate li kakove recimo za lazi? Da li se u poteškoće vrijeme širi, negdje vrat, li neki iz pebol u ruku? Da li rame, mokrenja?

Postoji iscjedak je leđa, trbuh, nisa ili Koliko morate obliku movagine? pečenja, stiskanja? probadanja, puta noći? Da liima krititokom tokom Je li i kod dana, prisutan normalnog disanja, kakovih mokraće?

Poili kod u se promjena boji dali disanja pojačava dubokog lineke seksa? i Je li Da lise za stoje smetnje vrijeme kašljanja? prisutan kašalj? kod rukom bol to na pojačava pritiska neke promjene Da li su se u pojavile mjesto?

U učestalosti? U boji crijeva? pražnjenju točno “Bol u rucl ilinozi. on Gdjeje libol kod ilitvrdoći? pražnjenja?

Postoji li to Je li to lokaliziran?.Je zglob? podkrvi ilisluzi?

Ima liu stolici dodir? Je lito na ručje osjetljivo područje iliotečeno?

Da lihodaikad bilo crveno li li daha? teško Da vam Nedostaje ili ima li dišete?

Da nedostane daha samo vam nekog utjenje, sjedenjeležanje bol? Ako se radi o na prstima, valja kod napora, kao što je, caja recimo, hodanje? i točno odrediti na Ili Koliko i kod miroprse koji zglob koji prst dugog? pojavljuje stu boli. li srca, vanja?

Postojilupanje vrtoglavica? Kad te su Bol u leđima. točno boli i otkapoteškoće Gdje sa disanjem Jesu li se u da? Ako centimetara samo popočele? zadnje vrijeme pokažete par ili od ste bol osjetili goršale? gdje podalje mjesta zavesti možete li li Imate jošuvijek osjećate, liječog vrtoglavice? gubitak hrane nika. Da li ravnoteže? kašalj, disanje, uzimanje pacijent OdoSiri lise bol bol? na negdje? utječe bi bilo kad bi stavio Najbolje u u straga na sve one premanaprijed, prepone,dega najpapir simptome k oji Da li belo u položaj tijela više smetaju. meso, nogu? dobro bilo poTakođer, bi ili bol? Jeste li na pomicali pisati utječe podizali uzima dosve lijekove koje (njihove nešto teško? ta ili sobom sa pakovanja. ze) ponijeti Kao općenito pravilo, nemojtejesti će zatražiti Možda doktoru. odlaska prije Popisatisimptome kojinajviše krvi ako (posebno laboratorijski pregled smetaju ili nakon to pregled dugog je prvi pregled, nekih krodNormalna i se vrijednost postojesimptomi koji vremena).

Jasno, bude da osoba vnih Je li na nose zdravlja. došlo zahtijeva općestanje pretraga JeU žeđi? tašte.

Ovo do neke za na u posebnovrijedišećer, promjeneapetitu?

Budite težini? Ako niste kolesterol i tjelesnoj steli izgubili u na trigliceride. mogućKoliko težinu odlanosti dati mokraću. prije svoju sigurni, izmjeriti putapacijenti da su upravo izmokrili ida Da livam kažu liječniku ska na p ojeodjeća pregled. doznati više ne mogu. Onda stala _prekomotna? pa trebaju piti vode, Pokušajte ilidoći težine. čekati kad jepočeogubitak drugi put. "

4

-

-

|

VI

koži na promjene Bilo nemojte tako da nikakvim sa pokrivati mastima, dobro ne se Mogu razgledati.

Ivo Belan Dr. kakve

Slušajte što vam govori

tijelo

:

.

|

Kako odgonetnuti pet poruka? i znadete

vike? Neki

ljudi jeduupravo zbognavike, neki zato štosu možda ljuti, zabrinuti, iliim dosadno.

U osamljeni je jelu jednonaći izlaz iz takvih stavno pokušavaju svojih neugodnih stanja.

Ako ste doista Najbolji postupak: “stalno se s gladni, posavjetujte liječni-. kom. Isto ako zato se učinite jedete što osjećate potišteni.

.Probudite grloboljom 2. hladnoću na neka na Simptom: osjetljivost jenajvjerojatnije angina. putu crvenim i se po Ospete tijelu mrljama uzroci: Hladne ili ruke Mogući stopamožete otkritida uzrok tome u obično je ili na . la, općenito osjetljivost hladnoću, ste nekoj namirnici koju pojeli.

Nažalost, obično se pripisuje Melošoj cirkulaciji. neke lako Česimptome nije prepoznati. ako istodobno ne otiču i đutim, gležnjevi sto smo skloni zanemariti se k oje tegobe mišićnih ili noge, te ako nema grčeva teško zato dijagnosticiraju, jednostavno bolova raznim tada tjelovježbama, pri što su neodređene pa inejasne prilično loša cirkulacija najvjerojatnije nije u zrok sečini da nisu ni toliko opasne. Međutim, tegobe. libaš tako? će vam kazati da je Liječnici neprestano žale da im se Ljudi koji je mudro i ne obratiti pozorzanemariti nije hladno obično su to osobe.

S mršavije nost na stalno simptomkoji je prisutan. obzirom na to tkivo masno da predstavlja Prema bez obzira na to koliko se tome, stanovitu od izolaciju hladnoće, mršaviji vaš čini i problem neodređen, nejasan niske su tem-' na ljudi posebno osjetljivi treba ga shvatiti “nevažan, ozbiljno. perature. ukratko 5 neodređeOvdje je opisano Ako osoba hladnoću i na je osjetljiva nih i ono što vam možda one tegoba ako se lice umornom, a osjeća tromom, »poručuju«. možda jojjepodbuhlo, otečeno, boluje od 1. neutaživ tek (neaktivna hipotireoidizma i Simptom: štitnjača).. uzroci: Tri česte bolesti su ijeka Mogući Nema za Najbolji postupak: tek: šećerna koje obilježava prekomjeran hladnoću Nokoju o sjećaju mršaviji ljudi. štitna bolest, hipertireoidizam (preaktivna sitidodatnu i boraviti u pro-. odjeću i toploj žlijezda) depresija.

Ako se na storiji najbolji jelijek. sumnja prisutni Ako su uz tek žeđ pojačan još treba se hipotireoidizam, jasno, posavjei često možda imate mokrenje, nedijag- tovati s liječnikom. nosticiranu šećernu bolest. Ako usprkos zdravu ako se na apetitu gubite težini, osjetljivost 3. vrućinu na Simptom: nervozni i ne osjećate podnosite toplinu možda uzrok tome uzroci: Razina te je hipertireoidizam.

Mogući osjetljivosti Ako vas život i okolina različita. vas s koja okružuje je Međutim, ljudiprekomjerako done težinom češće nom smatrate zanimaju, prijatelje tjelesnom će patiti sadnima i ako ste sekod tih za izgubili volju tkiva tegoba.

Naslagemasnog možda od som onopatite depresije. onemogućuju otpuštanje organizmu “liko koliko tek obvene mora jeuobičajeno. topline < Dakako, povećani značiti da ste bolesni. uzrok može biti hizno se: tegobi Zapitajte Slijedeći toj ili najedem lizboggladi zbog pertireoidizam. naprosto se

s

da

<

|

-

.

—

—

.

VII

ako ne o.

Dakako, mogu oticanje prestaje, lijekovi pojačati osjetljivost tome na u ljudi liječnika. obavijestiti valja koji posebice provode toplinu, među naporne Najvažniji tjelovježbe. mokresu: tablete koje pospješuju njima 5. drhtanje Simptom: (tremor) neki za duševne poremetnje, nje, lijekovi uzroci: alkoi za za Mogući uzbuđenje, Nervoza, Pijenje smirenje spavanje. i hola također može na napor jaktjelesni napetost. pojačati osjetljivost hladnoća, “Neki drhtanju. ljudi nasljeđuju sklonost toplinu. od neke osobe Povremeno mogu patiti Najbolji postupak: tzv. to drhtanja namjere, jest drhtanje skidamože Debelim pomoći ljudima kad osoba se npr., pokušava, koje javlja Ako viška na nje kilograma. sumnjate ruku stola ilikad olovku sa pruži podići ili neki na posavje- prema lijek hipertireoidizam, slušalici. telefonskoj sa se svojim liječnikom. tujte količina kave ili čaja Pijenje prevelikih može također tremora. oticanje pridonijeti pojavi 4.

Simptom: Neki imati sličan učinak. mogu lijekovi biti može uzroci: Oticanje Mogući biti U težim može drhtanje stanjima u znak tekućineorganizmu. nakupljanja kod ovisnosti o s spojeno apstinencijom na nogama i Često stopalima, uočljivije je ili s moždanom ili nekojdrogi alkoholu, tekućinu prema dopovlači jer gravitacija ruku povezano aterosklerozom.

Drhtanje Neki

.

lje.

prekomjernim s puno jeprehrana ubrzanim bilom jenjem, gubitkom težine, tekuuzrok Nakupljanje blagog oticanja. na upućuje hipertireroidizam.

7 do 10 ćine u žena može se pojaviti mikad Tremor se ili dana u tijelo koji pojavljuje drugoj poloprije menstruacije bovezi Parkinsonovom s u slučavici trudnoće. u ruje često je Međutim,mnogim uzroka za lesti. nema nakupjevima poznata čini se, čemu Ako su, skloniji Najbolji tekućine, ljanje postupak: jedrhtanje debeli čimbefizičkim iliemotivnim uzrokovano ljudi. treba ništa kažu da ne alkoholičari s “Kronični nikom,liječnici oštećenom jekad Sve će nestati to zatim bolesnici sa trom (ciroza), jednom zatajiva- poduzimati. smirite. se bolestima nekim srca, jenjem bubrega, često od ili Ako kave puno tjelesne pijete čaja, izbjegapate nakupljanja .tre, krvni Jako li trestimulanse i ustanovite uz te tekućine. oticanje,.visoki je vajte teške može biti znak količine Ako velike nestao. ste mor tlak, komplikacije pili i nakon tim alkohola s trudnoće. togaprekinuli tremor sa se pa Kadšto znojepojavljuje nepozlom, tekućine nakupljanje je obraodređenih i halucinacijama groznicom, njem, lijepojava željna popratna znak alkoholizma To tite se kova liječniku. je Koraci pilule, (steroidi, i u se neki antireumatski ustanovi. bolničkoj najboljeliječi lijekovi). danas Tremor a sutra ga već Takve se koji je tu, tegobe postupak: Najbolji ikakvih bez tabletama standardno nema, obično posljedica. je za, liječe diuretik zahtitremor se koji ponavlja propisuje Međutim, mokrenje.

Jasno, njih pojačano Potreban sol. treba U je jevaprimjerenu pozornost. smanjiti lječnik.prehrani T smršaviti.

Pretili pregled. »Cugeri« moraju liječnički moraju trudAko se u pojave tegobe piti. prestati otići ginekologu odmah noći, valja na Dr. Ivo Belan pregled.

VIII Katkad

S nervozom,

soli osnovni

umorom,

zno-

.

:

|

“