Mljekarski list 6-1994

UPIŠITE VAŠE DIJETE U MLJEKARSKU ŠKOLU

|

kulture

Krmne

Postrne

|

kulture za naše

uvjete

se na i treba kultura pragu, Budućida ježetvaozimih ranihjarih u (zapadvlažnijim uspjeti će koje iizabrati odlučiti postrnekulture krmu,te koje kojedajukvalitetnu kulture nim)područjimaHrvatske, one u odnosno se obroku, nadopunjavati i iskorištavati duže mogu s iskorištavase pri izravnom drugimkulturama miješaju koje dobro prispremanjusilaže. njus poljaili

vinama.

U

smjesi kvalitetu krme. poboljšava proizvedene razni hibridni sirak i Kukuruz, hibridi, sudanska trava se za zeiskorištavaju sorata i hibrida kreiranih za tu svrhu. ilisilažu do lenu krmu sno jačeg m raza. rani to mogu U nas se za upotrebljavati i lepirnjače' Žitarice podnose slabije zatim 100 i hibridi kukuruza (grupe 200), mrazeve s a oštećenjima, kupumanjim krmni sorte hibridni sirak kelj »Susu«, ovisno o mrazeve, snjače p odnose j ake visoki« i »Z. »Maksimirski Angeliter«,sorti čak do — One izse mogu krmne rotkva repice ravno s polja »Ranola«, davati veći dio uljana a jeseni, 10“C. fakultativno ozima kojaje neke čak izimi u »Petranova«, toplijim područjima (Me»Starška« te razne krmna i ozima repica biti izvor mogu diteran) gdje najvažniji koraba i kao podzemna osobito u repice vrste uljane za sve krme stoke, prižuta«. Od žitarica mogu se »Hoffmanova ilina otocima rimorju gdje temperatura i zobi u sorte čistoj jetko ječma ništice. U upotrijebiti jare p adaispod kopnenom iligrakulturi te u s graškom krmni smjesijarim krmne području kupusnjače kelj, sorte za zelenu krmu. horicom i te rotkve mogu se davati repice ogrštice kao zrna Sorte za ili silirati kukuruzom.

Silaža doS s graška proizvodnju polja niske i što sorta »Timo« bivena kukuruza i daju ostaju je siliranjem kupusnjača niski urod mase. i stoke rado više jetečna, je jede pojede kukuruzne ako nego odnosno u Jara silaže, posebice je grašak postgrahorica slobodno iako u nisu u nas uzimanje (povolji). proširene, smjesi rnoj urod 20-40 tha Tlo nakon ozime kulture treba daju područjima vlažnijim skidanja U nas iliza odlične krme odmah i tako za silažu). (zelene preorati pripremiti sjetvu, i ilikukukukuruza da od žetve do se ne nove soje smjese siju sjetve prođesvega dati iako te i nekoliko sati. Ako obradu i ruza mogu smjese graška, jemoguće, odlične rezultate. Vrlo dobre urode mase tla treba obaviti noću mapripremu zbog bob visoke visoke kakvoće a u daje sorte, njegisušivanja tla, sjetvujutarnjim ili davati izravno može s satima.

Dubina tla treba bititolika se polja koji obrade hibridnim sirkom ili silirati s da žetvenih ostataka kukuruzom, omogućiunošenje suncokretom. te u tlo i predsjetvenu pripremu sjetve. niže urode u Sve kulture treba sjetvi daje Soja postrnoj (donja sijati dublje izvanredno ali dubine mase, b jelančebogata s valjje granica sjetve) sijačicama

postoji broj svijetu izbor u nas sorata i hibrida. Međutim, je suše i nemogućnokultura smanjen zbog nekih kultura odnosti nabave sjemena Za

tu svrhu

u

velik

sa

sirkom

—

—

82

ilikukuruzom

nema doba ili u u u koji sjeme toplije godine sušnije vrijeme s samo će se ussijačice valjkom koji pritisne posi- na način kojim postići najbolji nalazi tlo u se jani pojas kojem sjeme, pjeh. treba kolutastim po mogućnosti povaljati Na zaštitu od štetnika u postrnoj sjetvi ili obuz valjkomlaganim glatkim valjkom treba su u to doba posebnopaziti jer vrlo Plitkim se vezno plitko drljanje. drlja- štetnici vrlo aktivni i pokretljivi (visoke kanjemprekida valjanjem uspostavljeni buhači. a osobito temperature), i tla. pilaritet spriječi isušivanje Drljaču treba tako da ide iznad podesiti posijaTehnologija proizvodnje krmnogkelja Ako zahvati i i listu 2 nog sjemena. u drljača sjeme opisana je Mljekarskom broj može se uz na sve (ide preduboko), nije Sjeme postignut cilj. primijeniti prilagodbe će biti izbačeno i neće na hipovršinu klijatikupusnjače.

Tehnologija proizvodnje do kiše iliće i sirka i sljedeće obilnije naklijati bridnoga značenje krmnog postrne osušiti se, što se često 3. su u u događa praksi. sjetve opisani broju od korova treba zaštititina vriUsjeve Prof. dr. Zvonimir Štafa onim herbicidima se jeme koji primjenjuju

kom

utisne

tlo. Ako

Hranidba

Hranidba

krava u

laktaciji

Laktacija jeproizvodnja mlijeka izmeđudva teljenja.

Počinjeporođajem,a završavazasušenjem vimena. se Proizvodnja mlijeka nije podjednaka najveća postignuta mliječnost i zapravo iu se označi onda u sa tijeku laktacije, mijenja drugommjesecu 100%, idealnim i i po uvjetima smještaja hranidbe, se laktacijska krivulja mjesecima to iz mliu može kao tablici 1. mjeseca mjesec.

Proizvodnja prikazatiu nakon se jekanaglo povećava naziva teoretskom teljenja, Ova laktacija se maksimum doseže 35. i 60. a između dobivena velikom a na laktacijom, je dana. Krave niže mliječnosti obračunanih krava različi(3000broju laktacija dosežu vrh oko kg) tih laktacijske krivulje u SAD. 4000 pasmina 5.-6. nakon a u tjedna teljenja,visokoj može se oko 12.

Tijek laktacijske krivulje mliječnosti (7000- kg) tjed- znatno razlikovati od i iz to Nakon na. teoretske, toga mliječnost 8000 postupno i individo sljedećih sve razloga: pasminska opadasvojim prirodnim tijekom dualna i izsvojstva, lošiji uvjeti smještaja zasušenja.

Laktacijska krivulja jepod bolesti u hranidbi i razne ravnim hormonalnim njege, pogreške utjecajem, funkcije krava. vimena i kraopćegakondicijskog stanja U svakom teoretska ve. slučaju laktacija može biti U svrhe služi izproizvodni putokaz, kojem selekcijske najčešće treba težiti u standardna raz a proizvodnji mlijeka. laktacija, predstavlja količinu 305 Predložena dva u hranidbe sustava su izmjerenu mlijeka prvih dana farmama se na (10mjeseci) laktacije. koji uspješno primjenjuju u

Ako

83

laktacija mliječnost pojedinim mjesecima prirazličitoj godišnjoj mliječnosti (305 dana)

Tablica

1. Teoretska

u

Mliječnost (305 dana) 1 kg 12 3.000 13 3.300 14 3.600 16 3.900 17 4.200 18 4.500 19 4.800 5.100 20 21 5.400 5.700 22 24 6.000

Mjeseci 2

3

14

4

D

6

7

8

9

10

13

11

10

9

8

6

5

15

14

12

11

10

9

17

15

13

12

11

10

"A

6

8

6

18

16

14

13

12

10

9

7

19

12

15

14

13

11

10

8

20

19

16

15

14

m

10

9

22 23

20

17

16

14

13

11

9

21

18

17

15

14

12

10

24

22

19

18

16

15

13

11

25

24

20

19

17

15

14

12

27

25

21

20

18

16

14

12

proizvodnjom kg mlijeka razdoja« krava dan. Za potrebno razdoj pravilan (steaming up). kako bi stalno mliječnost provjeravati Prvi bi se sustav je mogao primjenjivati avansa. se davanje popravljati krave moglo za kapaciteta Kad manjih proizvodnih avansa, prelazi i smeđa razdoblje kao što su simentalska prestane pasmina se na hranidbu prema stvarnoj laktacijodnosi krave krava. sustav na se Drugi iskorištavai nastavak je 6000 visoke p roizvodnji skoj u 305 mliječnosti (iznad kg mliječnosti. imenom kapaciteta genetskog nja a »pospjejepod dana),poznat obroka šna hranidba«. sustav se dnevnog primjenjuje Načelosastavljanja Taj težine na se farmama. u SAD na procjeni tjelesne temelji mliječnim krave i visini dnevne mlijeka. proizvodnje obbiti s obrok Dnevni mora uravnotežen Hranidba u razvojuilirazdoblje krmiva zirom na ima, avansa kojagospodarstvo za s normativima a u skladu predviđenu kravama 6 dana U se po volji proizvodnju prvih mlijeka. sijeno djedajunajkvalitetnije spremljeno na koncentrata računalom Doziranje i telinsko-travnih smjesapšenične posije našim obiteljskim farmama uobičajenije ili kaše. u obliku mlačnognapoja guste mogu no, ali se uskoro pojediočekivati Ako nema se davati i mogu smjeposija, to U svakom načni je slučaju, primjeri. krmiva ili Količina u se. posija krepkih visoke budućnost suvremene proizvodobroku ovisi o teku krave. u zakakva jeorganizirana mlijeka nje 21. se provjerava Proizvodnja mlijeka E uropi. padnoj hranidba dan nakon Ako u se teljenja. uvodu u s ostvarepodudarala mliječnost Pospješna hranidba visokopronadziranom nom dan), duktivnih (21. proizvodnjom krava(proizvodnja iznad količine i tada se daljepovećavaju mlijeka) kg 6000 krmne da bi se kravi omokrepke smjese Za To proizvodi koja pasminu, holštajnsku proizvodnja mlijeka. gućila najviša sustav ili obično iznad 6000 u avansa traje razdoja razdoblje kg mlijekalaktaciji, Na od 1 konmetodi 3-6 hranidbe po dovoljno razdoja nije tjedana. povećanje kg krave iznad osnovnog obroka centratne smjese jerholštajnske imaju uspješan, i prokrava treba trakt pa mogu veći pojesti povećareagirati (21.dan) probavni »metoda

Hrvatskoj, i hranidba« »pospješanja u

84

a

to su:

nom

oko

2

na

tvari za

sintezu

mli-

hranjivih kombinirane nego pasmine (simenjeka smeđa i dr.). pasmina talska, baviti više

farmama

SAD

mnogim hranidsustav primjenjuje pospješne Zato

se

u

u

be.

poPrimjenom tog i stiže se veća maksiproizvodnja raniji malni vrh Sustav 30 laktacije (do dana). hranidbe trošese na temelji intenzivnom većih količina koncentrata suhou nju i posve i odmah nakon teljenja, je staju od metode drukčiji razdoja. sustava

hranidbe

laktacije ranije postiže vrh proizvodnilaktacijske krivulje; 4.

Proizvodnja mlijeka opada sporije količina kona (laktacijska krivulja), ovisno razini centrata se o smanjuje proizvodnje; krava 5. se Smanjuje postotak oboljelih od ketoza; 6. Krave ne na koje reagiraju pozitivno hranidbe sustav ovaj povećanom na se proizvodnjom smatraju grlima treba računati za ne u stakoje uzgoj du; 7. Krave težinu i poodržavaju tjelesnu se boljšavajureproduktivne sposobi time

nove

nosti.

Tablica

Plan

hranidbe

krepkom sustavu hra(koncentratima) »pospješne« nidbe 2.

krmom

u

Razdoblje

Količina koncentrata

Zadnja tjedna Postupno povećanje nakon do 0,80 teljenja kg/100 kg težine tjelesne Prva dva od 0,50 Povećanje tjedna kg nakon do punog teka teljenja konzumiranje Od Hranidba koncentratikraja drugog do po tjednasljedeće volji dva

>

> >

za

=

Kao

voluminozno

obroku

krmivo

u

osnovnom

preporučujesijeno sjenaža.

U obroci bititako ranoj laktaciji moraju da 75 % suhe tvari tvore konsastavljeni krmiva. Poa 25 % voluminozna centrati, se na 60:40 slijetaj omjer mijenja posto.

Pospješnahranidbakravau suho-. stajunakon teljenja krave

hrane

sijedo dva mineralni dodatak uz nom zadnja krava Hranidbom prije teljenja. tjedna test-kontrole krase samo sprečava debljanje sijenom —Hranidba prema testNakon Dva ketoze. što često va, proizuzrokuje tjedna kontrole. hraniti konkrave se vodnji počinju teljenja prije centratom uz na Ostali dio dan, uvođenje 0,5kg usklađivanje Mjesečno laktacije dana Za 14 se prema po proizvodnji sjenaže volji. poveća dan. do 7 na Prije teljenja potrošnja kg vitamini E. kravama se voluinjektiraju A, D, U svim razdobljima laktacijskim iz krave Mineralne tvari po Prednovolji krmiva se uzimaju minozna po daju volji. iz a se očitohranidbe mogu hranilica, napajaju pojilica. se sti sustava tog krave se hrane nakon Odmah vati u teljenja činjenicama: sljedećim i istim s time da se povemikrointenzivan krmivima, dalje 1. razvoj Omogućenje koncentrata ćava količina na za koncenkg 0,5 populacije buragasvojstven dan do punog teka. Krave moraju p ojesti tratnom obroka; tipu veće količine koncentrata. Uz koncentrat većih na 2. Krava se privikavatrošenje i kvalitetno se po daje s jenaža volji sijeno količina koncentrata; Mineralne dodatke krave uzilucerne. se ve3. za opskrbljuje životinje Organizam po po maju volji,potrebi podmirenje količinom u likom fizioloških procesa. početku energije U

suhostaju

i

lucerne

se

se

samo

ma

.

85

Hranidbau punojlaktaciji

kg Sijeno 45 suhe tvari) kg Sjenaža (302-3 Nakon svake krasačma kg provjere mliječnosti Sojina35% 10-15 količina koncentrata Koncentratna vama se kg preračuna smjesa dan.

Količina krmiva voluminoznih Mineralna na po volji smjesa uz se po Za 6500 u lakdaje volji,mogućnost uzimanja proizvodnju kgmlijeka mineralnih tvari. Kukuruzna silaža % uklju- taciji mliječne masti) potrebna je (3,6 ako nema se u obrok količina hrane po kravi: čuje jedino sjenaže, sljedeća godišnja ali se u načelu mlipri visokoj proizvodnji 1500 kg Sijena i Bez jekamanjedaje. kvalitetnog sijena 1200 Sjenaže kg ni krmiva sjenaže krepka nemajupoziti- Kukuruzne silaže 1200 kg ni viučinak pa prema tome van nema 4-6

lucerne

|

.-

proizvodnje mlijeka.

Dnevni obrok za krave kojeproizvode 40-50 dan: na kgmlijeka soke

Selekcija

Koncentrata

sačma) (smjesasojina +

2600

Dr. Ivan

kg

Katalinić

i reporodukcija

Performance

test

—

test na vlastitirazvoj

Prigodom 1000. bika sa završenim testom U Programu gojidbenogstvaranja goveda u Hrvatskoj središnje rasmjestounapređivanja genetskeosnovicedano je proizvodnji plodnjakakojislužekao očevinove generacije životinja. već

K tomu

Stanica

ima

labo-

rasplodnjaka prilagodbe. roditelja lju ćemo za ovom reproopremu pa ispitivanje prikaprigodom ratorijsku jepisano, bikova te vlastite faze zati sposobnosti sljedeće testiranjadukcijskih provedbu iz za izabranih površine proizvodnju osje- poljoprivredne usmjerenog grlavlastitirast i silaže i u testu na sijena. razvoj. kvalitetnog livadnog menjivanja teladi da iu ovom prikazu je činjenici Razlog Ustrojstvo testiranja test završio tisuove u je početku godine muška Sva dobro teĆitibik. To znači da jeod 1975. do danas razvijena zdrava, dobivena od više 1.000 test na osjemenjivausmjerenim lad, primjeraka obavljen očebikovskih s bikovskim muške teladi dobivene majki usmjerenom njem vima anabikovskih u jepotvrđeno podrijetlo kojih majki. oplodnjom lizom krvne grupe, dolazi u dobi od pritestitest od Performance se početka bližno 60 dana u testnu stanicu. stanici do danas za u istoj provodi ranja Od 60. do 119. dana takva se nagrla svojstava goveda, proizvodnih testiranje novim laze u Vevaraždinske uvjerazdoblju prilagodbe radnoj jedinici posebnoj tima i test. za terinarske stanice. Stanica ima 60 mjesta pripremama bikoslobodan do dana 120. za Test smještaj i traje pojedinačan, započinje teladi u razdobza života. Sve dana 365.

Va, i 20 mjesta prihvat životinje testiraju O

86

izboru

tih

sadržava razdoblju jednako, P smjesom koja 13,4 rasta i isti. % za sve Te uvjeti razvoja Tijekom probavljivih bjelančevina. smjese testa važu svakih 30 dana se se u testa 4 u količini od životinje daju početku testa 120. dan i dan zabiku na u dva da bi po računajući početak kg obroka, testa 365. dan. na testa ta količina 8 na vršetak kraju porasla kg.

Već u nakon drurazdoblju prilagodbe Livadno stalno na sijeno ježivotinjama telad dobivati gog dana počinje smjesu dohvatu.

P II sadržava % koja 16,1 probavljivih i do starosti po bjelančevina, sijeno volji _— u Zastupljenost pojedinih 300 dana. krmiva te smjesi hranjivu vrijednost smjese priOd 301. dana do kraja testa bikovi se tablica 1. kazuje se

testa

u

pa

Krmivo

i

su

Udio

u

hrane

III

smjesi

P II%

Udio

Kukuruz

P smjesi

Ill%

35

Zob

40

Posije sačma Sojina Hostafos Koštano

u

&%15

7

15 1

brašno

1

VMD

1

Prob.

bjelančevine Hranidbene HJ jedinice

16,1 %

13,4 % ta

1,07

pomjeseci Dosadašnjirezultati performance testirati ina činju reprodukcijske osobine, testa čemu se za pri ispituje postojanje volje Da bi se dobila slika rezulobjektivna količina dobivenih skakanjem(libido), tata izrađena anaperformance testa, je u ejakulata, koncentracija spermijaeja- liza rezultata.

Prvo tele dosadašnjih je kulatu, progresivna pokretljivost, pojava 20.

1975. i do 6. i ožujka oblika preuzeto travnja s popatoloških spermija posebno 1994. ušlo u Stanicu 1045 teukupno je sobnost za zamrzavanje. ladi. U bik zadnjoj jeskupini ocijenjenčiji redni u stanici bio 1000.

Kako je broj je bikovi se terminima određenim Po testa dio izlučen tijekom životinja zbog testa na na komisijsku različitih predvode kraju da su razloga, ustanovljeno je 10 u po Ocjena do sada grla. ocjenu skupinama testa na ocjenu kraju završila na se kriterijima: 903 bika u 87 temelji sljedećim skupina. izražen dnevnim vlastiti rast i razvoj prirastom tijekom testa, % Kategorija Broj grla oblik i mišigrla (tip, ocjena vanjštine Bikovi sa završenim ćavost), testom: performance reprodukcijska sposobnost, Simentalska 903 86,41 pasmina Smeđa vrijednosti roditelja.

13 uzgojne 1,24 pasmina Bikovi izlučeni Nakon tijekom pojedinačne ocjenekomisija testa 8,04 bika se 84... koji svakog ustanovljuje namjenu Bikovi testu u sljedeće skupine: rapsoređuje simentalska 45 4,31 pasmina za osjemenjivanje, umjetno Da bi se dobila za slika kvaliprirodni pripust, objektivna tete bikova tablici u su za — u testu,idućoj izlučenje.

Nakon

starosti bikovi se

10

—

—

—

—

—

—

u

—

*

—

—

—

,

87

dani

Iz tablice

jevidljivoje prosječni prosječni podaci dnevni u testu se bikove u testu za su prirast dosegnuovrijedpromatraju koji nost od kad se završili test i za one bila grama, 1585,4 promatraju čija jenamjena svi testirani odnosno za g raiskorištavanje bikovi, 1658,2 umjetno osjemenjivaobzir oni su nama, ako se uzmu nje. u koji osobinama

o

Tablica

3.

Prosječne vrijednosti osobina

Dobkad

Skupina slanom

bikove

za

da

performance

iz

testa

— Težinautestukgu — Vis. Obujam prsa _“i5a ami anedanu greb. danu 365. danu Prirast 120. gr. da

Ulazna

ulazi u

Bikovi

što

Dnevni

težina

kg

sn

sa

završenim

Treo:

61,7

131,4

178,9

574,3

1585,4

62,4

134,5

189,5

595,9

1658,2 129,7

198,1

+0,7

+3,1

+10,6

+21,6

+72,8

+2,5

128,4

195,6

n=903

Bikovi za

U.O. n=339

Razlika

+1,3

Za

će ina kovi umjetno osjemenjivanje. mijenjeni svoje prenositi koji potomstvo da su u svim bikova tu osobine za ove vrijedi skupinu vrijednosti natprosječne To osobinama i način na natprosječni. promatranim genetski osiguravati daljnji taj znači da su za izabrani biiskorištavanje napredak. za

sik

Kk“.

:

da brda

Pai

hk

k-

*

Ka

a da

AĆ

Zi za ;

A

AD )

i

i. i

“

Kk

(i ds

a dd #4

93

PE

kama

"S

te

KAaa

%

aa

NEA ka

RL

ž

Ši

a

a

a

Performance

E E, kato o

sE

*

VAR

E

“e.

testna

a.

LJ Eo

K

re.

stanica

KakaAsaš Bača

oboje u

e

M:

a

ERPENJA

ti

Koa

S. s

SE

a

Zaj

Pa

4 pa

a

Božo

Mikulić

Dr.

gg

1

S,

Varaždinu

Mr.

88

E

Ivan

Jakopović

Q

—

Groznica

zaraza Q groznicajeakutnariketsijska kojajeu životinja (ovce, koze,goveda) blagenaraviili izaziva pobačaje,a kako se prenosi na čovjeka,ubrajamo je u zoonoze.

U čovjekase očituje općim promjenama s upalom pluća.Zaraza je osim u preživača ustanovi ljenau kopitara, peradi, g lodavaca divljači. pasa, Bolest i u s tla na boravile bolesu jeprvi opisana Australiji put prašina kojem 1937. i do danas u cijelom sne životinje. jepotvrđena U vriza Bolest širi dodirom svijetu.

Europi jeustanovljena bolesnih se sa rata u zatim jemedrugoga svjetskog najprije zdravim životinjama, zaraženim i na Balkanu. u Italiji zrakom i vojnim postrojbama da prašinom.

Ustanovljeno je U 1948. telad može zaraziti već u maternici u Hrvatskoj jeprvi se putzabilježena Uzročnik Coxiella bolesti bređosti. je riketsija tijeku isuna Uzročnik bolesti ulazi u burnetii, koja jeposebno žiotporna organizam može zadržase u pa kroz nos šenje, prašini dugo kroz usta zavotinja disanjem, vati i U osuna veće raženom kroz sluznice prenijeti udaljenosti. hranom, općenito 30 u i koži šenojpljuvački preživljavadana, U na ozljede (krpelji). organizam i dva mokraći vodama uzročnik bolesti može osušenoj plodnim ući životinje pri krvi i do 6 a u i kroz sisni kanal na mjeseca, osušenoj mjeseci (prirodnoj) oplodnji U tlu zaraženih vimenu. (nasobnoj temperaturi). može naći i nakon 7 se pašnjaka mjeseIzvor zaraze za su čovjeka životinje, ci. U održava do tri na se 4*C mlijeku u pa među prvom ljudima obolijevaju i mekom siru do 40 u maslacu mjeseca, redu oni rade sa koji životinjama, moglo a u fermentiranim dana, mliječnim proi- bi se reći da bolest. To jeprofesionalna zvodima dosta brzo. propada Grijanjem su zatim radnici u i stočari, mljekarama sekunda.

15 na za mlijeka72%Cpropada klaonicama tu bolest zovu klao(neki Ti uzročnici su i na otporni druge vanjske nička groznica), zatim u stokom, prometu ali i na različite nepogode, dezinficijense. u pa onda veterinari, npr. pri p omaganju Poznato da već male količine klica uzje u anaporođaju životinja, laboratorijskim bolest. rokuju td. i lizama Za razliku od većine drugih riketsioza, Ljudi se inzaraze aerogeno najčešće i šire kliconosu zaraze koje prenosive je ili raznih s zahalacijom kapljica prašine Q različite vrste prenose še, groznicu raženih uzimanjem predmeta, zaraženog ali i na načine. Jednom krpelja, druge i dodirom te mlijeka mliječnih proizvoda zaražen buduće zarazu na krpelj prenosi s bolesnim Uzročnik bolesti životinjama. mladih te oni generacije krpelja, uzrokuju ostaje i do tri u vimenu ovaca te godine, kad sišu krv Osim Q groznicu životinja. se u tom razdoblju izlučuje mlijekom. tih nametnika se mogu ugrizom životinje da s e ne u Čini zaraziti krmu izmetom krpeljisudjeluju prijejedući uprljanu Samo nosu zaraze na iznimno boZaražene uzljude. krpelja. životinje izlučuju lest se može s ročnike mokraprenijeti jednog čovjeka mlijekom, izmetinama, na druge ljude. ćom,pobačenim materijalom (plodnom Izvori zaraze U Q naravi mogu vodom,posteljicom). životinja je groznica blage zaražena različiti i brzo bez većih tako biti još krma, predmeti prolazi posljedica, -

e

—

—

—

89

da

se

proveQ groznice zapažaju. pokušati sti u ovaca cijepljenje poremećeno. uzgojima goveda, nost

bolesti često i ne

znakovi

Opće stanje je

neznatno

zaraženih

životi-

trebalo

—

i koza.

broju bolest se s U Naredbi o stočnih nja razvijapovišenom tjelezaraza suzbijanju snom »Kod ovo: klonulost, životinja Q groznici temperaturom, postoji svakog ima bistar iz nosa, ne poi i koza ovaca jede, iscjedak mora se bačaja junica, do bronha katkad te dovodi kašlje upale na provesti laboratorijska Q pretraga i pluća. groznicu.

Ako se zaraza bređoza i koza pojavi vrijeme ovaca u Zabranjeno je držanje i čest osobito u ovaca farmi muznih krava.« sti, jepobačaj, dvorištima razlikoza. se klinički ne mogu Pobačaji kovati od infekcioznih drugih pobačaja. u čovjeka Životinje Bolest imaju povišenu tjelesnu tempei raturu a sam pobačaj je gubitak teka, dana.

10 32 Bolest i obično ne Opće Inkubacija traje laganživotinja ugiba. zdravstveno se bakteriološkom se promijeni, naglo stanje dijagnosticira pretrase visoka i krvi. serološkim Prebotjelesna pojavljuje temperatura gom pretragama više 3 5 a zaraze se i pokatkad dana, koja traje ljenjem stječe dulja otpornost. visoke Osim javlja tjedana. temperature Bolest se u ne životinjaliječi. i tek a se je glavobolja, jako znojenje Da bi se zaštitilo ali i atizdravlje ljudi, bolesti znak je smanjen.

Značajan te životinja smanjile gospodarske štete, pičnaupalapluća, zahvatiti može koja otkritiizvore zaraze, odnosno je potrebno zatim eventualno cijelo plućno krilo, i zaražene zatim i životinje stada, izdvojitiupala moždanih u muškaraca a ovojnica, i da se zauz oprez uklanjati i nuzmuda postupno pove(epididimisa) jako upala Treba raza ne na se suprenese ljude. slezene. ćanje kontrolirati stado stavno krvi, pregledom bolesti se postavlja Sigurna dijagnoza serološkim u tj. pretragamalaboratorijuserološkom krvi na groQ pretragom na u stado Q groznicu.

Prije uvođenja znicu. treba životinja provesti novonabavljenih U se s upoi eventualno Q na uspjehom ljudi liječenju ih groznicu pretragu teraantibiotici: kloromicetin, staviti u kako bi se otkrile i trebljavaju karantenu, i aureomicin izlučile i tako bolesne makropen. micin, moguće životinje bolesti u stado. Otžizaraženih bolesti u spriječilo unošenje Iskorjenjivanjem li se Q treba u bolesti i nestat u krije groznicastadu, čovjeka. votinja će inveterinarsku područnu obavijestiti Možda bi se obzirom raširena Dr. spekciju.

Banožić Stjepan No

u

određenom

—

—

|

—

—

—

-

—

—

Utjecaj proizvodnje mlijeka i goveđeg poljoprivrednu proizvodnju

na

u svojim proizvodima votinjskih ljudskoj prehrabjelančevina i kožom te ostalim nusoko 48% mesom ni. Ono u mlijekom, ukupproizvodi svijetu svih u nih količina tih a proizvoproizvodimaprehrambenim proizvoda, 58,7% Žžidima domaće količina najveći pojedinačni proizvođač životinje kojeproizvode

Govedarstvo

90

je

mesa

sa

sastavnici (Carprosječnom daje mineralnoj stajobroku u ljudskom razvijenim zapadnim skoggnoja: Speding). sa zemljamagovedarstvo sudjeluje 100 dušika ilioko 500 kg čistog kg unovčivaa u KAN-a 46,2%(Bogner), ukupnom sa njupoljoprivredne proizvodnje 120 46,7%. ili300 kgčistog kalija kgkalijeve U nas slabe su za sada,posebnozbog soli moći ti kupovne stanovništva, pokazatelji 20 kgčistog ili100-150 fosfosfora kg No u budućza više od 50% manji. skoroj odnosno fornog mineralnog gnoja protunosti će u nas doći do sličnih kretanja, vrijednost od 900-950 klasičukupno kg što se moramo već za početi pripremati nog (nemiješanog) mineralnog gnojiva. sada.

Navedena količina na srednje plodnim i u tlima dostatna ha 2 za Mjestoulogu govedarstva poljoprije gnojidbu 1,5 u oranične prvom vrednoj proizvodnji određuje površine: redu intens njegova komplementarnost Sve do sada rečeno u ovom prikazu i zdravom zivnom ratarskom i vrtlarskom trebalo bi nas da u podsjetiti proizvodnji vrlo velike koliproizvodnjom, kojedaje i u nismo nas kravljeg mlijeka govedine čine ilinikakve tržimalene nuzproizvoda do sada ostvariti rezultauspjeli povoljne šne vrlo a vrijednosti, zahtijevajuplodno te, što se u 45 p osebno stoga godina toj tlo. u odnosima i sveuproizvodnji cjenovnim tržišnih kultura odnosu selu i Povećanje prema proizvodnje kupnu seljacima, i vrtova s oranica i imali više od 95-97% su pridonijelo jeznatnijem (koji prije netržišnih fonda krava vodila povećanju komponenata pri- osnovnog tj. plotkinja) nosa šese kukuruzovine, slame,glava katastrofalno pogrešna politika. i repe ćerne drugih »otpadaka« Može neprislobodno se reći da do cijene kladnih za na prodaju tržištu, kojepak 1993. nisu lipnja omogućivale profitas projedino govedo, preživač bilnu posebnim ni mesa ni No proizvodnju mlijeka. bavnim može u vriod tada do danas sustavom, pretvoriti realni s pariteti cijena tržišne jedne proizvode.

DEM-u u čvrstim »sidrom« (njemačkoj Osim dohoi zaštitnom za prehrambene komponente marki) cijenom dovna i navedemeso i govedarstva povezanost juneće (žive vage) 2 ,3 DEM/kg nih grana s poljoprivrednih (ratarstvo, mlijeka 3,6% mliječne masti, 0,35 vrtlarstvo pa i voćarstvo i DEM/. vinogradarstvo) iu se tla. javlja održavanju plodnosti uz tržišne cijene junetine 2,3 3,0DEM, se kružeod 10. 1. 1994. za Biljna proizvodnja ostvaruje premije mlijeko 0,10 tvari u tlo sunce DEM te tržišnu njem dijelu biljka, cijenu mlijeka 0,45DEM, se i mesa osiguravanjem koje očituje raspoloži-omogućujuproizvodnji mlijeka vih tvari u dakle tla. tlu, plodnošću profitabilno gospodarenje.

Navedeno ostvariti zračeOsim bitan čimbenik jemoguće profitabilnosti je tla a moć njem stajskim mognojem,jednoga gopropusna proizvodnje tržišta, tj. veče 500 oko 10.000 netom težine kgproizvede napo gućnost prodaje proizvoda na vedenim kilograma godinu. cijenama.

Navedenih 10.000 mesa nakgstajskog gnoja Mogućnost prodaje goveđeg osim se kon »tiha navodne zaraženoorganskog dijela kojim izjednaembarga« količina humusa zatim biološto bila i za u čuje tlu, sti, je »optužena« Hrvatska, izvoznih škogdijela golemabrojamikroorgani-pravnim otvaranjem mogućnosti mineralne zama tla neće biti te koji dijelovepretvara prodaja ugrožena,očekujemo u tvari u rast za brzo korijenu biljke iskoristljive normaliziranje stanja.

U

dnevnom

—

tlu u

—

—

—

—

—

91

ve) kravi, proimogućnostprodaje Trenutačna zvođača vlastite časa mlijeka, kooperanata mljekara, proizvodnje (iz jekaovog litara po kravi. oko 2.000-2.200 do 70% suženog potreba podmirujemo stanovnimoć slabu uz bismo Da kupovnu progtržišta, optimističku potkrijepili i vrlo omogućuje nozu o povećanju štva) je optimistična mlijeka, proizvodnje stada će zorni o nam povećanjem proizvodnje praćenje podaci otkupu poslužit sada krave i proizvodnje i danas po kravi, nekoliko je koja (u mlijeka prije godina kra339.000 na u (uHrvatskoj prosjeku %000 litara): litara po

1600-1700

mli-

a

e

..——--——o——————————————.——_——

Indeks

1985

Otkup Ukupno P 100 Godina seljaci društveni sektor 100 452.884 63.254 389.630 1985.

361.237 292.793 1990.

66,54 68.444 302.446 55,71 1991.

49.444 253.002 259.315 31.974 1992.

47,77 227.341 44,18 212.690 239.823 27.133 1993. _———_—_—="==""ČE=«" = SE E ESe=e=e=e=_ PČ __“dMČ__MPMFFZFFEEEEEEEEEEEEEEEEEEEn i

=

-

da

je podataka vidljivo litara 213.061.000 1993. otkupljujemo u raz1985. nego godina (najbolja manje litara ili od 15 doblju godina)121,414.000 1990. nego manje bez uvoza da bismo Pretpostavljamo robe proizvoda mogliprodati mliječnih litarada biod 361.237.000 “proizvedene trebali ovog časa navesmo u Hrvatskoj što litara za denih 121,414.000 mlijeka, u mlijeko mljekarama seljaci koji prodaju bi trebali godišnju povećati Hrvatskoj litara 700 600 za proizvodnjuotprilike Iz navedenih

—

po kravi.

u

u

Rekli

smo

da

se

nove

Indeks

ža.

100

1990

,

=

—

100

83,73 71,78 66,39

količine mogu

goveda, povećanjem novi i novu u (stado) junicu ulaganja vrlo su visoka i vjerojatno neće, objekt biti većih ulaganja barem za (iako sada, i mljekarama). doći i će dobro seljaku kolinove mnogo jeučinkovitije Dakle, čine mlijeka proipovećanjem namaknuti hranidbom. kravi po obilnijom zvodnje stada

dobiti i

no

—

to može

ostvariti

koji ćemo u slijedećem tj. nastavku, pisat lista.

Mljekarskog broju Deneš,dipl.ing.

Stjepan O

načinu

na

se

Četvrti okrugli stol o stočarskoj proizvodnji u srednjoj i istočnoj Europi poljopripod pokroviteljstvom velesajma Zagrebačkog Hrvatske i suorganizatora Hrvatske vrede i šumarstva gospodarske Republike centra stočarstvu u Centra za Poljoprivrednog Hrvatske, reprodukciju komore, i World Trade center Zagreb za Poslovne Zagrezajednicestočarstvo, Hrvatske, STOL OKRUGLI s u ČETVRTI je organiziran FAOvelesajmasuradnji bačkog I ISTOČNOJ U O STOČARSKOJ PROIZVODNJI EUSP-a EUROPI, SREDNJOJ om, 18 izaslanstava uz zemalja. europskih sudjelovanje U

92

okviru

Ministarstva

mistoke mali po jedinici domaćina Nakonpozdravnih riječi površine broj grla nistra za i drui niska poljoprivredu ing.

Tarnaja proizvodnja stanovniku, prosječna u trodnevnu među ostalim i po pa gih radu, predmlijeka) (prirast, proizvodnja grlu stavnici svih sudionika zemalja izvijestili ukupnaproizvodnja. nazočne i su Neznatan udio u proproo stanju, problemima je grla selekciji, stočarstva u blemi stručne u u gramimarazvoja svojim organiziranosti službe, stoke zemljama. kreditnoj politici, nepoticajne cijene i stočarskih neda domaćin proizvodaposebice je preUobičajeno je zemlja doči veći referata. naše povoljan omjercijene proizvoda namijebroj Predstavnici stočarima dr. kao što su 8 su: i njenih zemlje podnijelireferata, Predstavnici naše su stočarstvu u zemlje izvijestili Agrarna politika Hrvatske, nazočne stočarstva o Tržište stoke i stočarskih položaju hrvatskog proizvoda, rečeno da demoZaštita pa u jeprimjerice jeprije zdravlja životinja Hrvatskoj, kratskih više društveni stočarstvu Hrvatu promjena potican Uzgojnapolitika imao sektor, koji je 26,6%(posto) poljoske, i privrednih površina.

Znanstvenodjelatnost U u stočarstvu stočarstvu, posebice govedarstvu, obrazovanje Hrvatske, istraživačka od i namirnica aniprevladavao jeprivatni sektor, koji je Proizvodnja prerada imao 447.078 u ukupno plotkinja 429.553, malnogporijekla Hrvatskoj, a društveni 17.525 Ekološki u plotkinja (ili 96,1%priaspekti stočarskoj proivatni a svega i 3,9%društveni). zvodnji služba u stočarstvu Hrrazvile su Savjetodavna Znatniju proizvodnju jedino vatske. društvene državne farme u peradarstvu.

Nakon našu svakog izlaganja slijedila jeopna Srpskomagresijom. zemlju širna rasprava replike, pitanja, odgovori uništeno jeiliopljačkano u po(procjena simultani uz prijevod (hrvatski, engleski, četku 1992.) gove25,5 r asplodnih posto ruski 28 jezik). posvinja, da, r asplodnih 39,6 posto su velike razlike u kobila Zapažene pojedinim sto ovaca, 36,8postorasplodnih i te velik u stanjuproblemima, organi- i omica i 14,9posto zemljama p rasadi broj i 1992. ziranosti, brojnomstanju, prosječnoj pčelinjih zajednica.

Taj broj tijekom stiukupnoj proizvodnji, kreditnoj politici, i 1993. nešto jepovećan. zaštitNa sličnu 1993. u Varšavi u mulacijama, premijama, cijenama, skupu Poljnim i dr. naše cijenama skojpredstavnici zemlje izvijestili donesudionike su Najrazvijenije zapadnezemlje i strategiji skupao stanju davno raznim su a mjeramaznatnije poti- obnove i razvoja hrvatskog stočarstva, cale što i danas stolu razvoj stočarstva, čine, na ovogodišnjem okruglom ostaju: ali nešto i manje. oprivatizaciji, restrukturiranju uključiU tim državne društvene (najrazvijenijim) zemljama pojavvanju poljoprivrede viškovi stočarskih se u međunarodnu ljujugolemi proizvopodjelu rada; izvoz a i o u poda, kojih potiču njihove države, subvencioniranju kreditiranju time neizravno i i izvozu (stimuliraju) svoje proiljoprivredi hipotekarnim zajzvođače. u tim zemUkupnesubvencije movima; dolara na 40 o za ljamapremašuju milijuna koncesijamazakuppoljoprivredi stočarsku za nog zemljišta godinu. biljnu proiPredstavnici i ne10-30 na pakmanjerazvijenih zvodnju vrijeme godina; u i u razvijenih zemaljastočarskoj proizvodpremiranju kravljeg, ovčejgkozjeg sudionike su teo govenji izvijestili (nazočne) .mlijeka, rasplodnog podmladka škoćama u kao što su: selekovaca, svojim zemljama, da,svinja, koza, konja, —

—

—

—

—

—

—

—

—

—

.

—

—

|

—

—

93

zaštiti stoke

i dr.

zdravstvenoj pčela, sjemena autohtonih va, uzgoja i usće se brinuti o Posebno pasminagoverazvoju i testova bimreže da,performanca progenih savjetodavne poljotrojstvu javne financirane na kova, trogodišnjih rasplodnih pastuha, privredne državnoj službe, seleksvim stoke, umjetnog osjemenjivanja razini, pristupačne poljoprivrednicicioniranih matica

biko-

cije,

o

—

ma.

Zagrebu u StručnjaciFAO kreditiranju mehanizacije, poljoprivrede kovima kamatnim Hrvatske u sa stva jamotplate, suradnji stopama, Republike cima i tekuće te Hrvatske je drugom, kreditiranju proiorganiziran Savezomseljaka doradradni s idopunskih djelatnosti skupine zvodnje dogovor predstavnicima seoski turizam beni FAO za poljoprikapaciteti, mljekara, kreditiranje stručnjaka i dr. vrede i poljoprivredne organizaciju javne službe.

Više nazočnih o govorilo je disparitetu bili nazočni su predstavnicicijenaniske cijene Dogovoru poljoprivrednih proii iz više od 30 Saveza i visoke zvoda udruga seljaka reprodukcijskog cijene Hrvatske. svih mehanigotovo krajeva ( materijala potrebnog seljacima mineralna rezervni Sudionike gnojidijelovi, pozdravio jedipl. zacija, dogovora i i ministar Ivan Va, pesticidi, sjeme dr.). poljoprivrede ing. Tarnaj, ih o rad Neki sudionici su dosadašnjim izvijestivši šumarstva, pohvalili poljoprivezi s i Ministarstva Vlade u ali vredne službe tamo osnovana, mjerama gdje j e i uništeratnih nakon obnovom niskim i o o razaranja poteškoćama, posebno stočarstva za i dr. (premijemlije- osobnim dohocima, njaposebno prijevozu Stoga vrste stoza sve da se su pomladak ko,rasplodni po predložili utemelje klubovi, i kako bi ke,zajmovidr.). stručnjadjelatnostima djelovanje bi trebali i Farri Predstavnici savjetovati pratiti ka,koji FAO, gospoda bio da istaknuli su i Dean Smith učinkovitiji. mlječnu proizvodnju, Mahon, treba osnivati i posavjetodavne razvijati po mišljenju goSavjetodavna služba, službe više s trebala bi i ostalih specijalista, ljoprivredne (FAO) sudionika, stiju rad po skupinama i u izradbi elaborata za davadje- sudjelovati kojih valja ustrojiti latnosti. njezajmova. odbore osim u banaka Osim međunarodnih Stogabi, stručnjaka, zajmova i korisnike slutrebalo istaknuli da treba i su uključiti seljake, gosti ustanova, bi se osnovali u a županijama, osnivati lokalne štedionice u kojebi i sežbe,koje u krekao dio za buduće novac negdje općinama. ljaci ulagali U vrlo ditiranje. je raspravi sudjelovao opširnoj veći su nakon susreta u taj koji pohvalili brojnazočnih, Skupina stručnjaka je teme o se susret i istaknuli važnost veći Ministarstvu kojoj posjetila poljoprivrede u različitim raspravlja. seljačkih broj gospodarstava da bi što Većina sudionika o bolje ocijeHrvatske, proble- dijelovima jegovorila i nili naše mima veličina mogućnostanje poljoprivrede grla, posjeda, broja zbog sti i u zamjeni njezina kreditiranja. objekata, opremanju izgradnji U

Ministarstvu

i šumar-

i nabavi

—

—

—

.

94

ro-

Obiteljsko gospodarstvo Đuređevčanina IvanaHodalića,sa ženom i2 sina,radnijetimjednog od najnaprednijih govedara u tom dijelu Podravine a u Hodalići više su od 100 Posjeduju kj. zemlje primili diploma, 10 U sastavu od više desetaka raznih s zakupuobrađuju k.j. sjetve kojih vrijednijih kukuruz 12 sa izložaba krasi veliko najzastupljeniji je k.j. predvorje obiteljske za kuće. namijenjen najvećim dijelom silažu, zatim U Đurđevcu istinska te zob i sa pšenica 4,5k.j. jeuzgojgoveda ječam Daleke 1892. sa livade u Đupo 1 ki.

Kultivirane zauzimaju tradicija. priređena je 12 rđevcu izložba na su kj.koje pokošene kojoj jepredstavljeno krajem svibnja, 200 tada domaće u roku kopanajpovoljnijem goveda, optimalnom podolske smine Sve to meltalskim i hranidbi s goi križanaca šnje. namijenjeno je pincgavskim veda za 1910. i a bikovima, proizvodnju mlijeka utemeljena je rasplodnog simentalza pomladka. marvogojska udruga uzgoj ca.

149 Za obradu Udruga je okupila članova svu koji imaju gotovo potrebnu su 6 224 293 2 traktora od 62 i 42 posjedovali bikova, krave, mehanizaciju: KS, i ženske teladi ili 523 rasplodne kukuruz i junice za tanjurače, drljače, sijačice ilikrižanagoveda simentalske za rataru pasmine žitarice, prskalicepesticide Đurđevcu ca. Još 1912. u voćarstvu i siloje organizirana stvu, vinogradarstvu, izložba simentalske Izmlin za čekigoveda pasmine. kombajn, kombajn žitarice, ložba Đurđevcu u i 1917. više muzni i je organizirana Ćar, prikolica, uređajdruge Nakon završetka i poljoprivredne strojeve drugogsvjetskog pomagala. rata ponovno u klasičnim je za 25 Đurđevcu, s 1954., prireStaja kapaciteta grla, đena vrlo stočarska na 13 krauspješna sa izložba, izgnojavanjem, popunjena je i a 1 i kojoj je 5 komada sudjelovao va, gospodin Hodalić, rasplodnom junicom od krasi doma Sva jedna diploma su predsoblje seženskog pomladka. grla pod Hodalićevih. a 4 krave su lekcijom, bikovske majke.

Na izložbi u 1969.

JaKoprivnici junica U testnu stanicu u do sada Varaždin 1970. a goda proglašena je prvakinjom, 10 su od kootpremili u Đurđevcu grbamušketeladi, više što ih zapaženo je grla su neki u centrima za jih umjetno osjeme- je izložio gospodinHodalić. Godine ilisu bili njivanje Hodalići izlažu namijenjeni prirodnom 1972. u Bjelovaru uzgojnu u raznim pripustu krave dijelovima Hrvatske. liniju Olge prabakaoteljena Isto toliki također 1959. s za 4.176 broj prodan je prosječnom priproizvodnjom rodni u u i životnom od pripust k rajeve Hrvatskoj. kg mlijeka, razne proizvodnjom Zorom s otekravi 32,840 k g mlijeka, kćerima: po Prosječna proizvodnja mlijeka Ružom i 1968.

Vilmom 5.000 dana u 305 standarljenom 1965., premašuje kg unukom Cvetom od dne Zo1970., te laktacije. majke Mlijeko uglavnom predaju 1969. i Bebom re, oteljenom i dioničari. su praunukom bjelovarskoj »Sireli«, čiji od 1971. majkeCvete, oteljenom poNijezadovoljan cijenommlijeka, sebno U i krava omjeromcijena reprodukcijskog staji Hodalićevih uzgojena je 1964. Otelila 12 Šara, materijala mineralna gnojiva, pesticidi, oteljena je teladi, i dr. oda bilo 1977.

U sjeme, mehanizacija Pozdravlja zadnje teljenje je devetoj luku Vlade o dala a u 11.

Republike Hrvatskepremi- laktacijije5.072 kg mlijeka, i 56.896 sa ranju mlijeka rasplodnog pomladka. laktaciji ukupno kg mlijeka Unatoč 2.156 masti.

Od 10 muške nezadovoljstvu ostaju uzgajikg mliječne vači i kažu »To naša teladi 9 za a goveda je tradicija.« jeprodano prirodni pripust,

21

vlastite

—

—

—

—

95

najprobranije pod jedan i Centru za europske. osjemenji- žbe,uključivo umjetno prodan je sviHodalići su osim dobrih u Križevcima. i govedara vanje i poa nadasve pa vinogradari njogojci, i stručČestoposjetitelji uzgajivači i i traim drumaši. Govedarstvo je ljubav, da su sva gotovo grla dicija. njaci smatraju Hodalićevih u spremStjepan Brlek, dipl. ing. kondiciji izložbenoj Minut

imenom

HB

3750-K

165

1

litri u

na

u

svako

izlo-

i za

doba

-

—

Cijenamlijeka premije 1994. mjesecusvibnju i

B

K

1. 6.

m.m.

—

masna

m.m.

Osnovna

Mast

UKUPNO

%

pomnija cijena

3,2

1,15

0,37

1,52

1,19

0,38

1,57

0,39

1,61

3,5

1,26

0,41

1,67

3,6

1,30

0,42

3,7

1,33

0,43 0,44

1,72

3,3

1,22

3,4

1,37

3,8

1,76 1,81

0,45

1,85

1,44

0,46

1,90

1,48

0,47

1,95

3,9

1,40

4,0 41

selekcijski stočarnekoliko do sada jenajavljeno skih priredaba.

U

PCH-Stočarski

or-

uz

međužu-

Ludbregu organizira izložba 31. kolovoza. panijska U

se

Buzetu

1,80

dicionalna

6

2,16

0,58

2,38

0,69

2,85

da.

Z

252

0,81

8

2,88

0,93

3,33

ERE

se,

U

5

premija mljepriisplati Plenumu od 9. 2. kare drže na dogovora 1994.

Pripremio: Deneš, dipl. ing.

Stjepan

pri-

PICOKIJADU, Kaliu izložba 24. lipnja, a ganizira 9. novcu srpnja.

U Đurđevcu

2,00

se

okviru

u

stari« otvorena

naši

su

0,49

da

izložba

»Kaj jeli 11. u Vrbovcu. lipnja je redbe

1,51

3,81

centar

Tradicionalna

4,8

Molimo

za

|

Stočarske izložbe1994.

3,718963 tečaj Srednji K 1 lit 3,6 % 1,30 Cijena ili 1 0,36 K jedinica K 1 lit3,2 % 0,37 za Premija i i cijena: premija ukupna Cijena mlijeka N

.

po

4.

se

smotra

organizira rujna govetamošnjega tra-

nekoliko

tijeku pripreme još smotra izložaba u Hrvatskoj.

U

za

su

—

dipl. ing.

Brlek, Stjepan ove

od

EE

DEEN

PE

chose

Dada

deo o

Pg

ie

Gap

ore

i

2

RADI

E

E

RON

RČ

LIRIKE

"

2

2

*

8

Redakcijski kolegij: 0 Stene 4 Mirna Ivo dr.

Belan; Banožić; Stjepan Brlek; dipl. ing.

Božičević; dipl. ing. dr. ing.

Keglević; dr. Ivan dr. prof. | Stjepan Deneš; Jakopović; dipl. ing.

Stjepan Feldhofer; Stjepan Zvonimir Štafa dr.

Volarić; Redaktorica: dipl.

Vera ing.

Glavni i odg dipl. j ovorni urednik: Čičmak; ing.

Juraj urednica: Lektor: : Vlasnik Šime ing: Tehnička Izdavač: | Jelić Božičević; prof.

Mima društvo Hrvatsko ., | mljekarskotel/fax: uredništvo: 041/424llica Uprava i Zagreb, 31/Ill, 420 1.700 HRD ai A

:

o

ira

estas

ako

Giat

_-

=

——

———

-

_

——

-

:

-

—

—_—

-

—

_

—

-—

-

--

----—-

.—

—-—-----——u

Jelkužetvu olakiao. nar (Bože pravicom nagradi, BPemljanekjeonomtkojuradi.

Uz tac

u

sv.

Petra i Pavla

Rimu.

najštovaniji je sve-

podnio vladanja Valerijana je crkvena dobra kao đakon jer mučeništvo, već htio predstavnicima vlasti, nije predati siromasima.

Brinuo ih jepodijelio Za

cara

se

bito za

0so-

siromašne.

zaštitinik zaštitnik Dakle, jesiromaha, i kuhara. je 21. VII. Lovre Blagdan je a

sv.

ZELENILO KAO BALKONSKA

PREGRADA

tomu o Jesteliikad razmišljali da zamijenite ili balkonske zavjese lL_ pregradepuzavicama i penjačicama? potpuno Biljke penjačice odgovaraju toj svrsi. Vrlina im skromnost. je Zahtijevaju malo i li saditi Možemo zemljepotopranj. drvene ili zid sandučiće. uza plastične i tako cvatu poNajčešće lijepo privlače što gled,skriju nije lijepo.

Naglim tom neuređena zastiru ružne zidove, mjesta beton. vrtu, oplemenjuju Kao i može penjačica poslužiti puzavica nešto ali zimi raste, bršljan koji sporije je zelen. u

a

u

sve

ras-

Razmnažanje bilja margotiranjem kod

upotrebljava Ovaj najčešće lišće ili prekoji donje fikusa jeizgubio je način

se

visok.

željenoj kaU zarez stavi žem stabljiku biljke. menčić da rana ne zaraste. Na (zarez) mahovinu i stavimo vlažnu njenomjesto Mahovinu plastičnom folijom. povežemo treba stalno vlažiti.

Kada gdje zarezali mjestu dosta ispod korjenčića, odrežemo pojavi korvrh oštrim nožem biljke togmjesta nastalu Posadimo biljku jenom. lonac. priređen Na

visini zarežemo

oštrim

no-

se

ra-

se

smo

na

s

u

novo

Srpanjski radoviu vašem cvijetnjaku lukovice

pa Proljetne tulipana, zumbula narcisa, s azrele, je potpuno čas da ih iz izvadite zemlje. pravi U tako da do ruže dobro sazru, kako srpnju gnoje posljednji izbojijeseni put, bi zimi ruža. za smrzli.

Mjesec srpanj najpogodniji je cijepljenje treba redovito čistitii ocvale Biljke trajnice uklanjati. cvjetove Zalihu i treba bar učiniti to zemljekomposta ljeti jednomprebaciti, najbolje je u srpnju. često posao No,najvažniji toplom ljetnom mjesecu jest rahljenje zemlje, ili stvori jer gredica, površini zbogjakih ljetnih pljuskovačestog zalijevanja, otežava kora, koja zraka zemlju. pristup

konačno

su

se

ne

u

a

u

se

ovom

na

u

JELICA ŠNITE 3 male Tijesto: 3 male 4 snijegbjelanjka, 4 žutanjka, 4 male

kavene

šalice šećera

4 male

3 male

kavene

šalice

malo

ulja sve

dobro

kavene kavene kavene

šalice

mlijeka šalice oraha mljevenih

šalice brašna

praška pecivo za

i

izmiješaj peci!

FIL 10

dkg

limuna.

orasima.

šećera Kada

prahu, 12,5dkgmargarina,žumanjka i hladan kolač namaži filom i sitnim je pospi (mljevenim) gotov u

3

i vrlo malo

soka

od

zaštopsi Jestelise ikad upitali žure? kraj Rijetko koji svojeg gospodara,razlog porijeklo jenjihovo i prošlost.

Nekada i zato za psijuriliplijenom im za građeno trčanje. jetijelo nekamo Većina pasa i danas neprestano li ga nateže uzicu, uzice, Žuri, pustimo će dva do tri puta pretrčati putkoji gazdaugodnoprošeta. njegov Psi tako da im trče najčešće kasu, je Samo hrtovi jedna šapauvijek zemlji. i s nogama galopiraju prednjimstražnjim Skokovi im i do šest metau paru. iznose doseći 70 km može sat. ra, brzina pas

mirno

šeće

a

su

a

s

on

u

na

a

na

Mirna

nekoć

e Kako

Pripremila: Božičević, ing.

mljekari Slavoniji

i godina 140 prije 200 u se mlijekom?

gospodarilo

i stanaStojanović (rodanah mlijeko.

Mijat u čitelj tad pisac već usiri, đen 1818. u rica skine 4 je opisao Babinoj Gredi) skorup(vrhnje ili njega sira imasla« u Gospodarskim kajmak) putrenjaču,kojoj. »pravljenje izbije 1854. od 29.

Novinama travnja godine iz skorupa,six maulo. ugrije pritihoj pakožimau činije strese kese ili vatri, se sirutka platnene, da prostih ocijedi, pak poimadedosta »Do Slavoniji sire kao. tare avomu slije po ili m alelebčiće ili suši kućah, kojeimadu pašniku ix i i čabar tako. o d koje kravah, muzaćih sirenje, postane 25 20 15, 10, kojihsepo svaki danpuničatrovi i kaddogodinu mli- 1epo.cijelu uzdržaje, i bro gdje malko. ali selih, Do gdjekojih oštro, sazrije, postane jekanadoje. tečno.

1 suu. mjestne okolnosti, drže l judi dopuštaju ako jedobronapravsir, i po.stadaovacahi kozah, od kojihse ljen, dostaslan suu, dadese po 4-5 i i tadsetare i godinah više držati, na m lijeka. dobiva dobra također mnogo. trenicu i se nji posipaju rezanci, trganei, valjušci itd. na hladno iz ipreme naše propak lonce, mliječne Nlaslo.skorupa izbijaju i mliječnjak. nekoliko.

(Doslije stakinje mjesto. varjačomžlicom loncu,

Pučki

se

u

u

a

u

u

u

u

a

Ill

»Kućnik«, napiilimaslenjači stihovanoj enciklopediji kadito. potrenjači Pri1792. žeravici sanoj Vidjeti pretisak godine pri raztapaju putar.šerpinji Vinkovci da marva i vlačica, 1989.) rogata tako. nezapali da pazeći, neprigori mlogo nevalja: i nai i osmradi.

Duk pravitakođer. se frižak k oji s ladki ili počinjani sir, »Jom uzrok, i to. k rave d ivjače, i to ovako. Čim se mliprave: ga troši, od gladne malo. sira nače.

Ji sirištem usire mahom ga jekoprocijedi, niriči m inije, Od kajmaka često i govedikim, ribljim ponajviše, sir.4 malom i bude ostane i tako sladak dtkaitogodmalo. mlikadaje, i

i

u

u

se

a

i tečan.

Jelesisa, dokjune. postaje, izvratan znadu praviti (U srijemu Ja ne valja, kravutikvari, jer. ovči se nestidi nikakva da ivajear- Ona takajalova sir, ostari.« sira i sira se takva prodaje funta ikog po. 25 do 30 kr.h.u. se Stipan pita: kojauublizu gradovah (Uonihadlih, .

lado.maila; biznati kakosenaški praviti, (Buttex. zove?

(Dokga nali nauče i valja, daćemu imeznati.

Skorup, rđavo naiki rečena: dex dai kajmak, lilehrahm, rad

se

Oberre

lah)troli pukbijeli imok kući, proi u

stacima našimaponajvile dotogjestaza plug; lo,da odgojedobrevolove zato. telci dobivaju po.jednui po dvije a sise alsati, oddrugedvije, ita. senato. seu kući, jer.avakom potrodi doji, i dogođaju gostbi, ako. nema prisvakoj bijlaamoka: sira, — gibanice, cievare, u

znanca, kojit kuma,prijatelja, stranog imomora bijela biti putnika, stolu ka;akoseidezaput, torbi morabiti sin. suo. itd.« na

u

i sam

kao

školnik

Ve-

an

dex llileh.

Relković Stipanov Matija 1792.

232 u Satiru jošje (prije godine) korio krava: Slavonce zboglošeg uzgoja Antun

otac

i »ctodkravahito. govoriti, zaludu ću riči potroditi, Kad tidržil sedam, osamkravah, to. je momče iveistina prava, dtl zimida tribujel lika, nebinalo ti kućimlika.

Kaka hoćel da timlikadade,kad ju nitko. neznade. timariti i još otkao hoćel tikrave držati, odnjih ku hasnuimati, uže ti Sveži nju itali, pak joj i soli, podajposije u

u

na

u

Mijat je (Tako išao zvas torbom Kopanici pješice likoj i ramenu o nom okovanim usti ćeljubali prez »jazavac« teleta, ako. toga da bi tiskao 4 trskovcem u puta Osijek i nije hadeta. »Uprave«!) svoju knjigu prvu prije 60 Oko Stojanovićeva(Vidjeti iliti čovik godina u Satyr pretisak: divji Stižali se verše parohJosip Vinkovci vinkovački opisa Slavoncem, Privlačnica, pan Relković (uslavonskoj 1987. poljodjelskoj ) Priredio: Dr. Šatović Franjo IV

u

—

X

U srpnju se je srpom

želo

Srp polumjeseca jednoje oruđa. najstarijih ljudskih poljodjelskih iz doba i priPotječebrončanog njegovi u se muzemogu mjerci vidjeti mnogim kažu s jima diljem svijeta.

Posaoje njime, težak i stare enciklopedije, dugotrajan.

Ali rod poznavao korijeljudski njegovu mašti i zahvalnosti stavsnost i u svojoj i božica. u ruke ga ljao je bogova u

obliku

od

Kelti nisu žaliliučinitizlatni srp za

Pame

e

:

“a

s?

“

sto

Mak

nat haa E

La

.>

Z

pai

m4

Zi

.

h

4 *

Ana

dai

VA]

z£

iS S

*

Bai

< KI

svoje

obrede, njime imelu U stilizirali besmrtnosti. svojoj umjetnosti oblik su i srpa polumjeseca, pijetlovog repa, ali okrenutog prema zemlji. simbolizira stalni ciklus Srp žetava, koji žitu donosi ali i nadu u ponovn smrt, rađanje.

U sveti se srp Japanuje predmet koji krovove da ih štitiod na stavlja kuća, groma. bio atribut božice DEMESrpje grčke od TRE, jednog najstarijeg božanstva, bila zaštitnica i u širem pa koja je žetve, smislu zemljakojadajeljudima žito i Ona simbodruge poljske plodine. majka lizira od faza jednu glavnih u organiziraživota na od nju zemlji, tj. prelaske prirode na obradu od na zemlje, divljega civilizirano. Demetra darojeTriptohonu vala pa jeon obišao klas žita, Božica plodnosti.Grčka umjetnost, cijeli svijet DEMETRA učeći V. stoljećeprije ratarstvu. to Narodni muzej) o (Atena, ljude Lijepa je priča stvarnim u povijesti promjenama čovjeka. Božica od imala u s kruhom obina klasja glavi je mnogim selima ljinama lazile sela u Cereri i držeći rukama se u skromne oltariće povorci. kipiće ponekad žrtvovala i krava. kako to snimka iz ova klasje, prikazuje V. Krista Ateni. u u vratimo se stoljeća prije muzeju poMeđutim, srpu!

Razvoj oruđa iz srpa se pa ljodjelskih nije stao, Italskinarodi su tu božicu zvali ruci drži rimCerera, razvila kosa, u koju Saturn, čast zovu pa se i žitarice u njenu zajed- ski bog ratarstva. On simbolizira junaka ničkim nazivom Tako su se civilizatora također »cerealija«. (iako jehrom) koji zvale vesele seoske svečanosti u narod u Nanjezinu poučava obrađivanju zemlje. i kolovozu. čast u Slavile su rod volio kosom i s travnju je je svojeg boga toga obavdevet dana nisu kanticom za ovako su žene, koje smjele pa ga polijevanje bračne hasu u pa ljati dužnosti, bijelim prikazivali: pa

su

brali

—

simbol

:

—

n.e.

-

e

Njemuu

Ž

čast

su

se

17.

dana nekoliko po bilo sve

slavile

prosinca

vesele Saturna-

a u svan ego DAONAONI lije, naopako gdje je životu. su zapovijedale Sluge kidašnjem kod RARARNA gospodarima, a ovi su ih posluživali robova. To su bile i maskestolova poput AA time vratiti u staro se a željelo rade, IDR kad nisu bile društvene »zlatno doba« razlike među ljudima.

OO ostao da srp misliti je n emojmo Ali, ra: i u samo w kipovimapričama. mitološkim evo SRAuaNa On jei dalje pa pjesnika, nadahnuće stihova iz »Seoskog nekoliko srpanjskih 19. s gospodara«kraja stoljeća: u

Rimu

A

i

i

snaše, Veselo se srpom maše; Od motike srp jebolji!

Sretan srpanj krajnevolji! »Rano

rane

sretne

—

srušiš prviklas, i sretno Tad poj, trud i Zaboravljaj znoj, hvali u sav glas.

I,Boga Kad

VI

srpom veselo

Hladilo za

mlijeko

donio u br.

POUČNIK« poljodjelski je 8 od 1882. sliku i tada hladila za Pa evo godine opis najsuvremenijeg mlijeko. kako ono je izgledalo: Zadarsko-šibenski

| | | | | |

list » GOSPODARSKI

najaornju posudunalije ide kroz ciev do valovite voda,koja kraja limene bud ciev se ploče, rečena penje pa do to i voda usilovana vijugasto gori je dozlen na se, izadje dornji penjati najzad, valovite odtud kroz pa ploče, tečedalje kraj ide do U cievi se ciev, koja tla, adje razlije. kroz valovitu na pločupolahko tečevoda,i oduzima tom se toplinu mlieku, koje putu limene Nad ploče. prelieva prekorečene valovitom ima u se pločom posuda koju lieva mlieko Iz po (odmah mužnji). toplo mlieko ove u šuplji žlieb, posudeteče pa, »U

se

bunarska

arotac. ovog podstavljeni ohladi litara za uru Ovajstroj 200 mlieka, i većih ohlade 800 litara.« a ima koji u

——

Podnosi

=

=

zamlijeko ladilo Pripremio: Stjepan Keglvić,dipl.ing.

livaš lijektoplinu?

Toplo vrijememijenjanačindjelovanja velikogbrojalijekova Jeste

liikad

medicinski pomislili lijekovi ljetno poraste. stanje, poznato idu takvih kao ne kao a vrijeme zajedno?

Nažalost, hipertermija, popularno toplinski uistinu hitnu jepojava podosta. udar, zahtijeva liječničku unatoč bolničkom Velik različitih može bitno pomoć je liječenju broj ljekova umire žrtava udara. našu polovica toplinskog poremetiti sposobnost reguliranja isto tako naša a tjelesne Premda udar temperature, toplinski češće pogađa može tjelesna nepredvid- starije bilo temperatura naljude (ili koga koji provodi čineći na ljivo utjecati djelovanje lijekova, kao što pornu fizičku aktivnost, je, p rimjeih više toksičnima ili neka manjedjelotvornima.rice, športska vježba izdržljivosti), ima složen i Ljudski organizam obično nekiuobičajeni lijekovi djelovati mogu vrlo sustav stalne tako da žrtvama udara i djelotvoran održavanja tog postanu mladi i stari.

Poznato da unutarnje tjelesne Kadšto, temperature. je se psihoaktivni sustav sredstva na smiza međutim, tajregulacijski djeluje lijekovi, primjer kao da ruke od svega« i »umogu opasno »digne dopusti renje (trankvilizanti), da nekontrolirano i zasmetati temtjelesna temperatura plesti« regulaciji tjelesne da

i.

To

VII

takvoj stručnjaka perature. barbitulijekove, dodajeantidepresivne antihistaminike protiv (sredstva rate, boprotiv (sredstva alergija), analgetike bolesti.

Parkinsove i protiv lova)lijekove kažu da treba Istiti još pripaziti stučnjaci i diuretike i na za mo(sredstva atropin bitiopai ti ljeti krenje), jer lijekovi mogu sni. Oni otežavaju gubitak topline, jer a to s ostavljaju tijelomanjetekućine, znači i manjeznojenja.

Većina

listi

tetraciklinska

Nasuprot tomu, bakterija. kako mast djelotvornija temperapostaje tura

raste.

na sunčevo svjeosjetljivi Lijekovi tlo

usta, lijekovi, na mogu pojave koži. nepoželjne izazvati na Ovi fotosenzitivni agensireagiraju nadratako da otpuštaju svjetlo, sunčevo i svrab kojiizazivaju žujućesastojke, može kave ilicoca-cole Kofein iz crne na što podsjeća crvenilo kože, opekline izatakođer ometati rad centra za regulaciju od sunca.

Među mogu koji lijekove koantibiotiu u zvati takve Dakako, umjerenim tijelu. topline promjene pripadaju: ličinama se za neki opasan. koja igraju ci, lijekovi Djeci lijekovi nije protiv grčeva, dati voćni sok. sredsuncu na je bolje tablete, kontraceptivne mokrenje, sredstva stva za alergija, protiv smirenje, Lijekovima nijemjestou kupaoniitd. zaslađivači umjetni cama osobito Neki od mogu antibiotici, njih, toliko osjettako da oči Svaki na srčanožilni sudjelovati postanu lijek koji utječe može da to sunčevo na listu onih biti treba stav u svjetlo, pripra- ljivejako uključen očno uzrokovati uzimati vaka u oprezno trajno oštećenje. toplim koje valja Tu klimatskim uzimate nisu Vi ovMožda lijekovi pripadaju uvjetima. koje lijekovi tlaka se pre(antihipertenvisokog krvnog protiv nemojte Međutim, djespomenuti.

Bilo lažnu zivi). koji sigurnosti. pustiti osjećaju iz smo s pomenuOsim ovdje koje skupina lijek lijekopostoji drugaskupina njih, biti i u možda a uzrokovati tova, koja opasni drugi, li, neće vjerojatno mogu se sa više s ali su na Posavjetujte interakciji toplinom. ipakosjetljivi plinski udar, trošite i Neki se od o lijekovima koje liječnikom svojim kemijski njih temperature. lineke veze i s klimatskim ih kako raste pa imaju ispitajte mijenjaju temperatura, Ako ste i vašim držati na zanimanjem. mjesti- uvjetima preporučljivo toplim nije radi na vremena puno ne u ma, koji poljoprivrednik posebice kupaonicama. kažite to svojem na suncu, Za otvorenom, na vremena, primjer, kemijske topla Ako se volite sunčati toliko da liječniku. u se mogu mijenjatijelu ubrzati, reakcije recite. i to mu mora Liječnik ili »zakuhate«, način na organizam znati i to uzima li vaše djeluje koji lijek jući neki dijete lijek, Tamože brže detoksicirati i izlučitilijek. bavi nekom istodobno se a športskom biti blete za mogu nepredvidljispavanje više toki zdržljivosti. vježbom neke su ve: i manjedjelotvorne kad I za povišim sobnim a sične radije dvojite kraj s avjet: pri temperaturama, Ako uzimate Dise oprezno. koji upravo suprotno. lijek stupite druge ponašaju ostanite u promože na do 10 15 za toplinu, reagirati gitalis, lijek srce, postaje ilise barem od sunca storu zaštićenom kad se toksičniji tjelesna temperaposto Proučite fizičkih težih klonite 2 napora. sasma motura (što je povisistupnja bolesti uzrokovane za prekomjervremena). simptome topla gućepritjelovježbi kako naučite i slanom mast za rane, valja postutoplinom djeluje Kloramfenikol, ako se višim kako raste i pojave. pati, pri bije temperatura zapravo razvoj potiče VAŠ LIJEČNIK temperaturama VIII

Neki

kad

se

uzmu

na