Mljekarski list 5-1994

Sve LE

mljekarskim djelatnicima

Upotrebeza RELEPANIU Školskegodine 1994/95.Gospodarska školau Križevcimaupisuje. učenikeu I.razred mljekarske škole |

značaja,štoznačida priupisunemaju prednost Školaje republičkog učenici područja s križevačkog |

|

: Prednostpriupisuimajuučenicikoje EU

mljekare

Učenicimaje osiguranđačkidom i ostalaopskrba

Postrne

godišnju

kulture daju drugu

žetvu često

proizvodnju. početi dužine kultura i sorata razne kultura raži, repi- siju smjese pšenice, ječma, jarih i će odretreba razne u i dr. se na ce, graška pa koje vegetacije visine; vrijeme kratko kulđenim odlučiti i za u osigurati uvjetima vrijeme postrnih pripremiti sjetvu moći će duže krmu i kvalitetnu se istu tura na prema mjeseci potrebama površinu, način iskorištavati na predviđen upotregospodarstva. be. kulozimih i ranih Nakon jarih skidanja sorte Danas selekcionirane služe za kulture su tura se brojne koje siju postrne i hibridi kraće krme su za koje prilagovegetacije, prehranu,proizvodnju ljudsku višim đene kao i za zelenu zeleno zrno uzgojupri temperaturama. silaža, sijeno, visoke urode vrlo One u tim tla. tom se i uvjetima daju namjerom zaštitu S gnojidbu kvalitetne ovisno o pou mase, mnoge mogu dospjevajupredvikulture, sijati iskorištavati i mogu đeno se i govrijeme opremljenosti mogućnosti trebama, onako kako to te o za gosponajbolje odgovara proizvodnju spodarstva, uvjetima darstvu kultura. odabranih silaža, (zelena krma,sijeno, kultura su vrlo od Neke izloženo Ako tlo ostane zrno). postrnih nepokriveno, vode ali klime udjela prevelika kvalitetne, zbog (isušivadjelovanju nepovoljnu je Te kulnisu za u masi korovu što prikladesiliranje. erozija) i, jejošvažnije, nje, kukuruzne i silaže služe ture za Kad i do se popravak osjemeni. razvije jeseni koji grase takvo tlo preore, u oranični sloj grahorica, (krmni k elj, petranova, dospije krme tako da se višak raznih kokorovnih velik proizvedene šak), sjemenaka broj sendvič-silaža Silira i će nekoliko idućih gorovnih vrsta koje kojaje dobije hraobično izadavati velike poteškoće dina izbalansiranog omjera bolje pri klijati i silažu Stoka takvu pozaštiti jede radije njiva. usjeva. taveću u a količinu, proizvodnji jede Od žetve ozimih lipnja kvom silažom se podkraj usjeva veći učinci. postižu do iliu u propa sjetve srpnja početku kulture ozime Isti dan nakon od iduće skidanja godine dugojerazdoblje ljeće i obraditi istu treba noiskotreba To 7 do 8 zasijati površinu mjeseci. razdoblje ako tlo ostane neobravom u kou onim kulturom, jer područjima ristiti, posebice od 1 do 2% svaki dan izgubi ono više kiše a raspored ljetnih đeno, jimapadne koTo vode isparavanjem. tako da oborina jerazlog zbog ujednačeniji, jesjetva čekati s obradom. ne se smije jeg sigurnija. postrnih usjeva žetveovisi obrade Dubina o Za mogu unošenju poslužiti sjetvu postrnu dubini ostataka nih u kultura raznih i hibridi sorte tlo,potrebnoj mnoge prilate kulture se obrade za doba za sije, koja u sjetvu godine, toplije uzgoj gođenih izvoi se za odnosno o kraće su namjeni koju mehanizaciji koje vegetacije, koje za di.

U duže na se područjima priprema zapadnim mogu u jesen iskorištavati teškom često se i ovisno o razne tanjuraobavlja sjetvu potrebama načine, ako uzi čom Da bi se sjetvospremačem,jecilj gospodarstva. opremljenosti Tako i zelena tla zaštita veća masa što po gnojidba. goja proizvela jemoguće velika može sorte i se u kratko treba one pripremiti vrijeme sijati površine, jedinici žetve do od za pa hibride su sjetve uvje- površinasjetvu, prilagođeni koji najbolje Uskoro

žetva

će

ozimih

i ranih

—

—

66

tima

za

U tu se

svrhu

nekoliko svega obrade tla i

prođe škom,kojadospijeva ranije skidanje za u uvjetima pripremu sjetvu (podkraj travnja početku svibnja). obaviti noću isušibolje je zbogmanjeg tla kultusatima. a Intenzivnije iskorištavanje u jutarnjim vanja tla,sjetvu kratke rama vegetacije sklopa, gustoga često će se zakorovDa bi bilo i brže i koje kose, smanjit nicanje sigurnije time i a za ostvario se u tla, potrebu pesticidima. predviđen sklop,postrnom ljenje U tlu biti ostataka roku kulture treba sve će manje pesticida, što sjetve sijati dublje, znači da će hranidba biti rokoviu odnosu na u normalnim zdravija. sjetvu, Ako često ma. jesjemeplitko posijano, Ako se nakon žitarica na istu u njivu ali nikne ne naklija,zbogmanjkavlage neke proljeće planira sjetva industrijske osuši.

Ono se u nego sjemekojepadne kulture u (šećerna repa), postrnoj sjetvi suho tlo tek kad obilna klija padneprva treba neku od sijati kupusnjača (rotkva). kiša. To često u je razlog nesigurnosti Ona će dati puno kvalitetne mase za zeDa bi u postrnoj sjetvi. sjetvapostrnom lenu krmu iliza s kukuruznom miješanje roku bila se obično za četvsigurnija, sije i na a neće smanjenje silažom, djelovat rtinu više od norme. sjemena sjetvene matoda u tlu.

Nakon tlo treba rebrastim sjetve povaljati se Lepirnjače grašak, soja, grahorice, valjkom.

Valjanjem pritisne sjetveni bob i dr. kulturi u u i dodir tla sa što a čistoj postrnoj sjetvi sloj bolji je sjemenom, kua u sa će brže i zobi, još smjesi sirkom, bolje omogućiti jednoličnije nicanje kuruzom ili ranolom te Ako se tlo (gusta sjetva) daju potpuniji sklop. valja glatkim odličnu zelenu krmu nakon treba tlo vrlo u i rujnu listopadu valjkom, valjanja a mogu se i silirati zailirotirkom s (do jačeg m raza), plitko podrljati valjkom prekiili kukuruzom kukuruzovinom. s nuti da se u jedno kapilaritet površinskom sloju Tako dobiva i silase tlo ne bi isušivalo. tečnija kvalitetnija sati. U

sušnim

za

—

—

ža.

Prije pognojiti jesen nim ili To krmom nom se razne mogu gnojem gnojovkom. jepravo sijati kupuizvoz i za krmni i pevrijeme gnojovkepražnjenje snjače kelj, repiceogrštice, i koraba te jama. staroška, podzemna tranova, dr.

Nakon skidanja ječmapod kraj lipnja ili Navedene kulture kositi nase mogu do više od tri pa u jesen ostaje mjeseca selekcionirane tu su za nakon skidaza pasivati (ako kupusnjače, vegetacije, boa dana oko 100 svrhu) jeseni još tijekom govedima, njapšenice ostaje vegetaZimi i kozama Mediteranovcama u Tako za cije. dugorazdoblje dostaje sje- lje i Submediteranskom skom osokrmne kulture. Ako se tvu pojasu, jednepostrne bito u i nakon mužnje kraj dojenja pod vrijeme skidanja ječmaslijedeće godine kada zime i u početku proljeća, dajunajmogućajeinterpoplanira sijati kukuruz, i krmu. čak krmnih kultura najkvalitetniju lacija dviju (kukuruz, raniju sirak + ozima žitarica ili za zesmjesa) krmni peKupusnjače kelj, repica lenu krmu. Svaka od navedenih kultura rotkve ranola i tifon se tranova, 30 ili Vha zelene mogu mase, osigurava više i silirati i kukuruzos kukuruzom zajedno kulture odnosno krmne te dvije osigura- vinom. Tako se dobiva i tečkvalitetnija oko 1000 obroka voluminozne krme. vaju silaža stoka vrlo rado nija koju jede.

Ozima žitarica ili se nasmjesakoja sije kon kukuruza ilisirka treba biti postrnog raž ili ili Prof. dr. Zvonimir s ozimim graŠtafa smjesa tritikale, obrade

tlo treba

mineral-

Za hranidbu

stoke

u

kasnu

zele-

—

—

—

—

67

Hranidba

krava u suhostaju trebalo bi za

razdoblju mužnje Suhostaj je ljetnom šene krave teZa to dana zasuosigurati ispašu (nema prije teljenja. vrijeme ilibarem hranidbu zešena krava odmara s organi- škoća mužnjom) svoj iscrpljeni slobodno lenim krmivima od uz zam po (laktacije). kretanje proizvodnje mlijeka zadaća Glavna je suhostaja: ispustu. bi Zasušene krave na valjalopuštati jer Osigurati pravilan razvoj zametka, da se slodva i u zimskom 60% u se razdoblju, plodarazvijazadnja ispuste zraku. bređosti bodno kreću na svježem mjeseca Stvoriti zalihu zapričuvnih (rezervnih) Svaki bi stočar trebao razraditi plan i kolostruma tvari za učiniti tako da a to može početak sušenja razdoblje krava, nove izračuna daiz datuma laktacije zadnjeg pripusta kravina ori 60 tum za kondicijsko stanje Popraviti očekivanog teljenja umanji i dana. Svako stare ganizma produženje laktacije kravu za višeračun dan za na teljenje.

Pripremiti suhostaja jedan slistruko Svi ti čimbenici govore da vime treba u proizvodnju mlijeka smanjuje zasušiti bređosti krava.

60 dana jedećoj laktaciji. zadnjih mlivimena krava s niskom Zasušivanje krava hrani po U se predlosuhostaju 10 vrlo ječnošću, ispod kgmlijeka,jejed- ženim bitidoU obroku moraju pravilima.

Krave se 2 do 3 dana nostavno. zadnja osobito mibro tvari, hranjive zastupljene zatim a se muzu, jedno- nerali jednokratno i vitamini i Manjak E).

(A, D, (Ca P) musti. S od stavno prestaju proizvodnjom uzrokovati ramože i vitamina minerala 6 dana 15 iliviše se kg mlijeka zadnjih slabe posteljice, zaostajanje đanje teladi, mužs dvokratne na prelazi jednokratnu sl. ili i parezu i teljenja poslije ležanje prije musti. zatim krava a se prestaje nju, Evo nekoliko Pošto se vime u siske prosječnog primjera prestaje musti, krave obroka zasušene ulaze sterilni vazelin da ne za se (600kgtjeleubrizga kombiniranih vime nečistoća i Ako zasne se pasmina(simase) bakterije. i smeđa mentalska kravu crveni i normapo popasmina) je otekne, potrebno tivima izmusti kako bi se novno Popova. spriječila upala odmor

krava

od

U

60

zasu-

—

—

—

—

vimena.

Zimski Tablica

1.

Krmiva Sijeno livadno (početak cvatnje) Sjenaža Smjesa Ukupno: 68

obrok

Suha

kg

tvar

4

3,4

15

9,7

3

Za

kg

15,6

Probavljive ka o adi slrove bje HOČE 9 lančevine (g) :

2EM

udata sa toj e

9

2,00

212

25

8

4,50

495

75

15

3,80

218

10

40

40

10,30

925

110

63

40

-

-

BR

može

Smjesa suhe miješanjem se

ili

kuruznog klipa (u i oko 80 % + 20 % superžitarice), druge

kućanstvu

napraviti kuilisilirane prekrupe u

zrna

obzir mogu

doći

koncentrata.

2

Tablica

Probavljive ef sirove bjeS lančevine (g)

Suha

Krmiva Sijeno lucerne

oto

m

kg

tvar kg

Hj

10

8,6

5,0

920

146

20

5

1,5

1,4

65

40

30

5

3,0

3,9

190

10

10

10

40

206

100

g

ec

Li

-

Kukuruzna

silaža

-

Suhi ili silirani

kukuruzni

klip

-

Mineralni

100

dodatak Ukupno Krma

10,3

13,1

za

visokobređe

krave

mora

1185

biti

plijesni drugih i Kvalitetno posijenosjenaža stojaka. i odlična krmiva za hranu zasusu željna zdrava

štetnih sa-

ili

bez

—

šenih

krava.

Kukuruzna

kvoće

može

se

zadržati

silaža dobre u

ka-

ali

obroku, je

.

*

560 50

svega 5-10 dodatak

količine, U se kg. suhostajupreporučuje Koncenmineralno-vitaminskih smjesa. konditrati se za samo popravljanje daju krave. cije

treba svesti na

male

Ljetni

obrok

Tablica

3.

Suha

kg

Krmiva

Zelena

Probavljive zar sirove bje- 5 lančevine (g) :

tvar kg

Hj

9

9

0,85

1,3

zioE s

uke a

masa

djetelinsko-travne smjese 45 kosidba) (paša, 1 itarice

945 75

112 -

59 2

-

-

Mineralna

smjesa (g) Ukupno:

100 -

-

9,85

-

10,3

_

1020

10

30

60

122

91

60

Dr. Ivan Katalinić

69

Teljenje i puerperij Higijenasmještajakrave i Ležišteprostor pokraj trebaju očišćeni, (dezinficirani) čistom i zdravom slamom.

Blizu nalaziti mora se prostrti porođajnog mjesta topla sredstvo i ručnik. treba sapun, Voda, dezinfekcijsko čist Prije istiskivanja ploda i vime.

Nakon teleta mu rep oprati stidnicu, porođaja potrebno jeprekinuti pupčanu od trbušne istisnuti krv iz i raskužiti vrpcu na dužini 6-10 cm ga stijenke, pupka ili tinkturom sredstvom.

Ako treba se (dezinficirati) jodnom drugim može, omogućiti kravi da obliže tele radi krvnih žila.

Odmah bolje cirkulacije (optoka) njegovih nakon tele treba ilizdravom i očistiti mu toga posušiti (suhomkrpom slamom) od ostataka rodničke sluzi. gubicu

i

krave

biti

raskuženi

Hranjenjekrava nakon teljenja (puerperij) U krava Puerperijbabinje jevrijeme teljenja. puerperiju je i se na rekonvalescent organizam životinje privikavaproizvodnju postupno mlijeka (laktaciju).

Hranidba u sustavu ovom se po puerperiju provodi po slijedećim uputama: od i od j e Obrok jednostavan, sastavljen kvalitetnog sijena mlakog napoja posija.

Način hranidbe jesljedeći: ili

netom

nakon

su

Tablica 1.

Dani

nakon

teljenja

Posije (kg) 0,50 1,00

DOOnaon=

Sijeno povolji ,

1,50 2,00

zo

2,50

az

3,00

a

dan nakon krava 3 i 7-8 Šesti teljenja pojede kg posijapribližno kg sijena. šesti nakon se uvod u Mliječnostprovjerava dan, togaslijedi mliječnost.

Tablica 2. Plan

Dan

nakon

teljenja 6.

21. dan

70

krava

Miiječnost ()

pri

uvodu

,

30%

u

mliječnost (tjelesna masa

Probavive Kalcija (g) ke g lančevine, 723 77

650

kg)

Fosfor

(g)

17

4,93

22

15,74

1590

93

68

5

10,81

867

16

13

(oče-

kuje više) Razlika se

hranidbe

55

AP .

P_I 'dsd ŠP 062oseZ90 Z08L —. uep u

'1z 6x

Jojs03 (5) 8S19v9299

uep

[u

oz 09 00

'81 5x

€

BYBAS Gezi hory 26 (6) s8 €6 68 18 BYOIGO 'lug1'z

g

Bdsdoz oz 666 G6ZGEOOSEKĆ

d6£1e965rgSd

ĐUĐD

— ZRD|]P||ooooo os 084.OBS 0s'z ————.

—— 89 sz

hn s

oz

(eunoo1qo Uep

oz 0stOP

'gL

NSOUPBSIA =

Eluepenod

o

Basdoz oz 988 99€8

U

Kola euepoNIjAEqOJA 6zs1 Z02!

OlL0l €811 9sel been ačin GUGGPIUBIU

S

OPE

o

#ooESLoOo9ZE B% — ————— wrueqgpiuelu) SLO ooS€BLKO0Z6.šfĆ _ Bdsdoz —../././... g

uep

oz 006 'zi pjsfivejueluo o M BE By 0 —— U

BIUBIGAOd u

zrli 8S'€l #2'Gl OV92'6

;soupelilA UE|J e[uegenod eusqpIUeIH) '€ Iug sI81iZ rA* BYIJQEL 6

s

_ Basdoz 02 09. ODO —“—— (rure]04d) uezeyud Č“Č_Č“Č zazvoni — uep oz OsiOE O0OŽ Z__ŽZŽ_P_Č_ČOm fu '6 eumnezueje o

eqpluelu By EEE,

s

S

1E

eso[wus

-

SuABI eAoJIs Ueld

EZE|IS sailjaeqoi ojsuljej BAIULII *+ S1aEUZNIMIN)I IUeqPIUBIH B9qEL oudnyn EAS oue[is XO1qo gSd sLa =

=

nnT=

Uvod u mliječnost mliječnost provodi zbog krave, pripremi postupno Praksa da intenzivnu za proizvodnju mlijeka. jepokazala nagaorazvoj mliječnosti često metaboličke i bolesti neuravnoteuzrokuje probavne, reproduktivne zbog Da se to hranidbe u uvod u početku žene laktacije. izbjegne, spomenuti mliječnost oko 21 dan. traje da se Znanstvenim 21. dan jeustanovljeno mliječnost povećava pokusima 30% Ova služi za hras 6. danom. u približno usporedbi spoznaja stupnjevanje 3. dana. U isto krave se sustavno se nidbe, svakoga koja provodi vrijeme privikaveće raznovrsnih krmiva u obrok. U tablici na sve vaju uzimanje jeprikazan plan uvodu hranidbe krava u pri mliječnost. krave treba sadržavati oko 1 hji 200 g sirovih za muzne Smjesa probavljivih takvu načiniti na bjelančevina.

Najjednostavnije je smjesu gospodarstvu miješailisilirane i zrna zrna kukuruznog superkoncennjemsuhogakukurznog prekrupe trata. lucerne u obroku bi se za Kombinacijom sijena smanjile potrebe dijelom iz krmiva. bjelančevina krepkih Uvod

u

zaštite

se

da

se

ona

Dr. Ivan

Katalinić

izmuzivanje

Potpuno

je važno.Ako je izmuzivanje vimena višestruko Potpuno izmuzivanje sa znatnomanjim postotkom se količina mlijeka manja dobije nepotpuno, muzara idobraće krava izmuzivanja masti, zbog stalnogpak nepotpunog a može biti uzrok upale davatimanje mlijeka, nepotpuno izmuzivanje vimena.

podoja, jakoopada mlijeku Za ali kudikamo Tako suhe sne manje. jenja tijekom podoja. prvi izmužaji tvari, od malo masti dok su poevo jednog ispisadržavaju usporedbu, podataka (1%), količine vrlo masni Kako u se posastojaka mlijeka sljednji tivanja (6 11%). masti u četku i na povećava kraju podoja: postotak mlijeku tijeKoličina masti

znatno

u

se

mi-

kom

Prvi

izmužaji

količina bezma-

—

Posljednji izmužaji %

%

masti kazeina

albumina

mliječnog soli

šećera

Očito

dakle

je, vimena zivanje 72

11,5 2,4 0,34 5,2 0,7

0,7 2,5 0,4 5,1 0,7 koliko

važno

i jepotpuno tržišnoj kvalitetu vimena da za mlije- mlijeka,jemlijeko »proizvod izmu-

ka. Zato

se

ističe u

odrednici

dobiven

Neke

krave

neprekidnim, pak škakljive potpui teško se vimena...« na redovitu nimizmuzavanjem navikavaju mužnju.

Takvih među vimenu u je najviše ne Najprvotelkama.

Mlijeko, kojezaostaje količinu samo bolji ljek protiv jelijep postupak, toga smanjuje mlijeka togpodo- dobra i vika i a loše i na njega strpljivost, udarci, nego ja, utječe lučenje mlijeka Ako to se tako će dobre dagalamapogoršavaju muzare stanje. idućeg podoja, krava može nikako umiriti ne povati i će zasušiblagim manjemlijeka postupno onda se što će uzrokovati velike stupcima, stavlja konopac preko vati, gospodar- leđa i samih kukova vimeske štete. i ispred ispred U drži na. se a početku konopac labavo, i Nepotpuno izmuzivanje zaostajanje ako se tada ne steže se Poumiri, jače. može biti uzrok u vimenu mlijeka upala nekad je kravi vezati potrebno zadnje vimena.

Kad se uzrocima o poregovori da može udarati. To se ne noge njima mećene se, sekrecije_ mlijeka, uvijek može učiniti ili konopcem_ posebnom među i izostalim, spominjenepotpuno fiksatorom za spravom, noge. zadnje vimena. muzivanje načina treba kloniti i se Toga umirivanja onda ako se krava ga upotrijebiti jedino vimena uvelike Potpunoizmuzivanje nikako ne može umiriti načinom. ovisi o blagim bitidosta strumora muzaču, koji Računa od 1000 se da i je škakljivih junica da čan,jak strpljiv.

Važnoje jedna samo da jednanepopravljiva. osoba Naravno, toliko krava koliko ih muze samo bi se krave treba škakljive može dobro i popravile, strpizmusti. Muzač potpuno Da bi bile ne ljivosti. junice treba škakljive, narav to a se popoznavati krave, treba ih odmalena navikavati na milojoš stiže da ista osoba iste muze tako, krave, i ih treba milovati i pa vanje tetošenje, tu na pa se i krave naviknu te osobu, vimenu i između po nogu. stražnjih lakšu dose dopuštaju mužnju.

Kadšto da krava kad se gađa ustegne mlijeko kravin rep treba mužnje Prije privezati muzač. promijeni može da muzača udariti i za ne nogu da smetati mu reObično krave s vimenom se mužnji, lamatanjem pri punim te da ne s lako muzu, pom vimena prljavštinu zbacuje njega jerzbog prepunog i ne U nekim ne diže i i donekle na vime izaziva prašinu prlja mlijeko. djeluje pritisak drže stalno zavezani se što se repovi stajama bolove, uklanja mužnjom.

Mužnja uzicom o žicu iznad tako da rep, kravu treba biti za a krava, ugodanpodražaj, dok u da bi se kras životinja stoji,ostane prirodnu polomlijeko izmuzlo, potpuno kad a ne na vama žaju, liježe,pada zemlju, valja postupati blago. i tako se ne nego ostaje privezan prlja.

Krave se teško muzu obično često koje vlasnika ih Kad nitko iako ne mijenjaju jer jeposrijedi izmuzivanje, voli, potpuno biti dobre treba nešto reći i o MliNeke krave za muzare. mogu lučenju mlijeka. rado aktivira horima ih i se a mužnje mokre, ječna žlijezda balegaju, estrogenim vrte i se od izaziva Mea koje ritaju, otimaju mužnje, monima, laktaciju prolaktin. što treba istražitiuzroke. Često za đutim samo okpak lučenje mlijeka uzrokuje to mogu biti različite sitne sitoksin od hormona siu na jedan stražnjem ozljede ili sama nisu lako Oksitoksin i na stavimenu, koje hipofize. djeluje uočljive režnju do obično nice u se ali se ne mnogo kojih mliječnim alveolama, koje pridrži, kravi iz alveola u tom stišću i ili čak stiskom pri mužnji smetajuje istiskuju mlijeko odvodne kanale.

Mehaničkim boli.Takve sitne ako se ne ozljede, liječe, mliječne sisa i vimena ili biti uzrok i kramogu podražajem prisisanju upropasti potpuno reflektorno se ve. mužnji podražuje stražnji redovitim

i

su

nervozne

i

Cd

—

73

režanj hipofize, oksitocin stačuje koji uzrokuje stiskanje mišićnih nica u alveolama stai glatkih nica odvodnih kanalića. oksitocin Dakle, kao »otvarač« alveola i djeluje mliječnih kao u a iz u puštač mlijekacisternu, nje sise. Oksitocin kratko djeluje razmjerno onoliko koliko vrijeme, otprilike je potrebno teletu da oko 4-6 miizdoji vime, ako izranuta. Vime u mliječnih krava, je zito može se izmusti i bez žljezdano, prisutnosti ali oksitocina, jemužnja potpuna uz samo njegovu prisutnost. mliDojenje jeprirodan putpražnjenja čin Prema ječnežlijezde. tomu, mužnje biti što a mora sličniji sisanju,podražaj također što podražaju sličniji prije mužnje izašto ga tele »ducanjem« pritiskom ziva u žlijezdi. mliječnoj a on

u

prvom

redu

izlu-

Danas

učinci masaže

vi-

povoljni tumače živčane naramena podražajem oksitocina. vi, koji izazivaju jačelučenje Kako krave muzu rukom se vrlo mliječne i do 8 oksitocina a minuta,djelovanje je do 7 na ograničeno 4- rijetko minuta, da ponovan masaje 5, podražaj prirodno žom izaziva i a jačelučenje oksitocina, time i količinu Osobito se obilniju mlijeka. masaža krava preporučuje prvotelkinja, žlirad u se tako pojačava mliječne kojih i ubrzava jezde njezin razvoj. se

mlijeka, oksitocina, Lučenje može u krava straha, zbogboli, prestati i uzbuđenjasličnog. pa dakle

i

—

Rezultati progenog

Dr.

Banožić

Stjepan

testa mliječnosti izračunani BLUP metodom

za se procjenjuje genetskaosnovica Progenimtestommliječnosti o ove kćeri proizvodnji bika.

Ta procjena podataka osobinetemeljem kojise može biti višeili manje točna,ovisnoo vanjskimutjecajima pouzdanim metodama izračunaštoje moguće višeuklone.

izračun

modela

Primjenom tog čemu ukloniti velik tako tz. CC se broj obavljao metodom,pri vanjskih utjecaja, kćeri da se proizvodnja jednog uspoređivala dobije točnija procjena uzgojnih bikova. Ovom bika s kćerima bikova. medrugih vrijednosti ukloniti dio bilo todom U idućim su tablicama dani rezultati vanjnije moguće i točnost izratako da skih testa je utjecaja, prvog izračuna progenog mliječnočuna znatno ovisila o dobiveni ovom metodom. njima. sti, Danas se u najčešće primjesvijetu U tablici se uz ime i oznaku bika Linear Unbiased daje tz. BLUP njuje (Best razina o metoda kćeri, u podatak broju proinjihova kojajerazvijena Prediction) vrite rezultati izračuna ali se do nedavna zvodnje uzgojne nije moglapriSAD, izražene vrisloženosti izračuna i nejednosti (UV) apsolutnom mjenjivati zbog tri osobine za sve računalske tehnike. Ti dostatno jednošću mliječnosti razvijene količina masti i % madanas razlozi više ne (količina mlijeka, u su jer postoje sti). svaračunala, savršenija uporabi gotovo Takovom za visoko kom uz uzgojnomvrijednošću pristupačna, razvijenu svaku od osobina izražava se mliječnosti programsku potporu.

Do

sada

se

u

nas

-

74

testa

BLUP

može

se

te su to Što genetska jednog usporedbi poredbu. vrijednosti više, je bikovima s se veći. za usdrugim koji uzimaju genetski potencijal Rezultati progenog simentalska testa mliječnosti pasmina kćeri Proizvodnja Uzgojna vrijednost Red. ImeiHbbika Mast Mast Mast Mast broj — — Broj oMlijeko Mlijeko % % kg kg 1.

5911 37 114 —255_-10._ 3,66 -0,09 3120 Hipik 2.

107 —113 0,21 6069 40 2917 Super 3,68 — 3.

Gusar 93 3140 115 —32 -2 -0,05 6075 3,68 _4 4.

Bravo 127 -2 3,74 -0,14 6160 90 3388 — 5.

Mom 3742 141 139 6 0,28 6164 40 3,77 35 6. Silvan 26 -77-3 3,69 -0,04 6165 3484 129 _ 7.

Had 6214 —141 -5 3,73 0,13 54 3223 120 8.

Best

razlika

bika u

—

6215

24

3278

120

Babilon

6254

10.

Tobi

51

3107

104

11.

Bambi

112

Ben

30

3015

12.

Erol

14.

Haral

15.

Eshil

16.

Halil

17.

Hal

18.

Samuel

19.

Bil

3063 3396 3359 3309 3354 2925 3343

114

13.

6348 6349 6350 6366 6367 6368 6391 6416

40

2813

20.

Singl 6460 Bengal Edel 6461

9.

21.

22.

43 81 85 30

52

6418 6450

47

6492

24.

lvi

25.

Piri

26.

Rasni

27.

Idealni

28.

Hansi

29.

Hari

30.

Pitomi

31.

Halifi

32.

Pravi

33.

Ponosni

6494 6513 6514 6550 6551 6552 6553 6555 6556

34.

Radosni

35.

Sandi

36.

Hark

37.

Mink

38.

Bizmark

39.

Mark

40.

Bardok

41.

=

46

6417

Rumeni

23.

26

26

77 30 83

130

34 100 65 194

103 39

42 13

6580

14

6581

34

6582 6644 6645

13

35 21

6646

18

6647

16

6648

11

Huk

6693

17

42.

Bucek

13

43.

Prorok

44.

Honda

6696 6706

45.

118

125

125 123 127

109 124

3157

118

3507 3347 3201 3318 2914 3342 3308 3347 3230 3453 3665 3320

133 122 120

2796

3335 3199 3483 3442 3448 3230 3683 3476 3255

3,71 3,79 3,72 3,71 3,73 3,78

3,64

124

122

3,68

123

105

126 117

127 139

122 105 126

118 131 132

130 122

139

130 118 119

57

3262

121

6713

62

3286

124

Heino

6714

62

46.

Schill

6715

25

3422

127

3192

119

47.

Heinaldo

6716

12

48.

Horus

6719

13

49.

Harmon

6730

11

50.

Himalaja

3467 3609 3458 3485

133 134 129

12

3,77

3,75 3,71 3,61 3,69

3179

6765

3,67 3,71 3,79 3,72 3,72 3,69

128

3,76 3,61 3,67 3,80 3,69

3,77 3,76

3

O

—0,09

89

4

0,76 0,26

9

1

—123

-2

—102

—3

30

1.

—110

—3

—87

—3

— —178 204 94

—_8

—51 —45

-1 —124

_5 4

_2 _11 —4

74

3

— —101 104 —136

-4

—36

_1

— _4.

-5

43

3

57

3

75

4

—8

1

—296

-—10

— —135 43 19

_1

13

— 3 _4 2

3,78 3,78

152

7

11

4

3,77

215

9

220

10

3,69 3,76

3,83 3,75 3,62 3,72

3,71

—59

—3

3

1

65

6

3,78 3,72 3,74

127

6

—79

0

3,83

3,72 3,72 3,69

38

3

108

7

94 104

6

70

5 2.

0,38

0,34 -0,08 0,32 0,18 -—0,03 0,55 0,25 0,52 0,06 0,33 0,23 0,27 0,16 -0,17 0,21 0,32 0,36 0,40 0,29 0,47 0,27 0,35 0,35 0,58 0,58 0,51 0,97 0,36 0,51 24— 0,13 0,38

0,11

0,41 0,92 0,45 0,78 0,73 0,23 —0,16

75

Rezultati progenog

testa

mliječnosti —

Holstein

pasmina

Proizvodnja kćeri

Red.

broj

ImeiHbbika

Broj Mlijeko kg 1470 5603 188 5599 197 660 192 661 5366 125 5427 194 191 5422 99 211 177 5677 178 133 5229 193 329 56572 111 196 5854 185 76 5374 5240 28 177 187 101 5343 216 53 6041 191 22 5653 193 100 5480 Mast

1.

Soni

106

2.

Ductor

3.

Vat

129

4.

Arco

5.

Colin

6.

Wilok

7.

Flit

170

8.

Clark

171

9.

Strim

172

10.

Mars

173

11.

Ideal

12.

Calbo

188

13.

Bord

190

14.

Vali

192

15.

Carvan_

193

16.

Lor

194

17.

Ris

18.

139

154 156 157

189

36

4798

169

195

25

Elan

197

25

19.

Gal

198

61

5554 5410

185

20.

Let

21.

22.

Burg Kobi

205 206

12

211

16

23.

Nit

212

11

24.

Mar

213

10

25.

5520

5382 4648

10

—

184

.195

190 170

4972

182

5062

168

4275

155

26.

Frosty 216

14

20

27.

Busi

218

17

168

28.

Pat

219

15

29.

Triumf

221

11

4817 4553 5077 4449

215

Fast

5215

191

165 176 157

— Mast_ %

3,38 3,53 3,59 3,59

3,54 3,75 3,42 3,47

3,38 3,46 3,39 3,51

3,60 3,39

3,53 3,54 3,38 3,45 3,57

3,53 3,64 3,66 3,41 3,67 3,66

Uzgojna vrijednost Mast —Mast — Mlijeko % kg 260

-2

514

20

100

9

— 197 153 39

-5

302

3

7 11

758 1068

20

428

9.

156

-4.

549

17

187

7.

229

2.

421

11

— 142 263 637 536 190

-9

—14

-2

277 345 221

10

—-4.

14.

10 4.

1.

5

— 3 _4 —3

—110

3,50 3,63 3,49 3,51

18

119

— 106 48 — 122

-2 -5

.

-— 0,19 0,28 0,86 -0,08 0,23 0,16 -0,14 —0,11 —0,33 -0,/11 —0,18 -0,45 -0,10 -0,/11 —0,07 —0,02 —0,10 —0,14 —0,16 -044 —0,20 -0,01 -0,16 -0,42 0,38 —0,13 —0,26 -0,/11 -0,23

Pripremio: Dr. Ivan Jakopović

Otkup

i prerada

mlijeka od 1. 01. do 31. 03. 1994.

godina. poglavito 1993., prijašnjih promet Istodobno prema mlijeka omjeri cijena gospodargledano napokon, kupmlijeka i tov teladi za zasludobiva stvenim klanje daljnji otkupnoj cijeni mjerilima, svoje što od su od 1 : ženo u zadovoljavaju manji 10, tj. cijeni 0,35 mjesto zaštitnoj i u čini ali i od 1. 01.

DEMI proizvodom mlijeko profitabilnijim '94., (1993.), Cii 10 to Dodo sada DEM/I od m.m. za nego zadnjih godina.

3,2% premiji0,10 i teletine u prva tri određivan u jenamlijekacijena premijski sadašnji sustav, bio HRD/ inflacijom,mjeseca: jeobezvrijeđen Početkom

—

76

1994.

odnosno

ot-

u

a

i

Osnovna

Premija cijena “ek kai mlijeka ) za

.

Mjesec

1,323,80 1,257,74

1,284,66

prosjek

ili

z:

teladi

kg 1,749,31 14.000 1,662,02 15.000 1,697,59 14.000

425,51

404,28 412,93

41424.

1,288.73.

cijena

Ukupna cijena

3,6% m.m./I

siječanj veljača ožujak

Omjer po

1,70297.

1:8

1:9,03 1:8,25 1:8,42

14.383

ostvarenih

Vidljivo je posljednjem stupcu jemlijekoomjeru ili 1 : za za prema prijašnjim omjerima. petinu profitabilnije 18,77% 8,42 gotovo da

u

iotkupa Dinamika proizvodnje Ukupan

brutto

1

u

s

: 10

prema

mlijekaI. III. 1994.

uvozom

—

i

iz uvoza

uključivo mlijeka kupnju mljekara otkup i

Imesoc siječanj veljača ožujak

otkup ul

otkup ul

24,139.000

23,790.000 22,834.000 24,929.000

101,46

71,553.000

101,55

22,709.000 25,827.000 72,675.000

ukupno

Indeks

1993.

1994.

:

drugih

izvora

da

Zaključujemo jeotkup u

1994.

za

navedeno

— 100

1993

99,45 103,60

razdoblje

veći za

1,55%.

samo

1994.

Otkup mlijekapo izvorima ulazi izlazmlijekaI. Ill. —

—

Raspored

ulaza

Promet

i izlaza

mlijeka mlijeka ukupnaprerada i

1.

mlijeka

od

— '94. lll. ul

I. —

|.

—

Ill."93.

ul

48,242.000 otkupod seljaka od državnih dobara 6,311.000 6,263.000 otkup iz Hrvatske 55,080.000 54,533.000 Otkup iz Hrvatske 11,259.000 11,421.000 mlijeka Pokupnja uvoz 6,384.000 4,899.000 mlijeka 16,158.000 Ukupno otkupljeno mlijeka 17,805.000 831.000 na usl.

239.000 preradu Noprimljeno ulaz u 71,543.000 73,124.000 mljekare ukupan mlijeka 6,779.000 5,937.000 mlijeko prodano 971.000 dano na uslužnu 249.000 preradu Izlaz 6,186.000 7,750.000 mlijeka (O mlijeka ukupno prerađeno 66,938.000 63,793.000 mljekarama 10. proizvode prerađeno asortimana 66,947.000 63,943.000 vlastitog 48,817.000

.

.

.

Ill.1994.

Indeks 1993

=

100

101,19

99,24 100,96 101,43 130,91 110,19 28,70 102,20 87,58

25,64 79,82

u

.

104,92

u

104,69

je jevidljivo prikaza za iz Republike 0,96% veći Hrvatske otkup za i uvoz 10,10% veći m lijeka kupnja za ulaz mlijeka 2,20% veći ukupan za izlaz manji 20,18% ukupan više za 4,92% ukupnoprerađeno više za 4,69%. proizvode u vlastite prerađeno iz no raste (seljački nažalost 1,46%), da otkup b lago otkup Pokazatelji govore u to malo ali za zato je 4,69%, »strane« veća sa prerada nabave je mlijeka s 1993. usporedbi rezultat od je prosjeku) (u rast 1,46% mlijeka s eljačkog otkupa blagi Navedeni različita rasta po otkupnim područjima. rast sljedeći: j e u otkupa Hrvatske unutrašnjosti Na devet otkupnih područja adonara di a rje i indeks 1994.

1993. otkup otkup 100 1993.

0001it.

000|it. područje Otkupno 11.690 99,33 11.769 1. »Dukat« Zagreb 16.016 101,57 15.768 2. »Sirela« Bjelovar 93,54 5.223 Zdenci Veliki 5.584 3. »Zdenka« 147,67 4.805 Varaždin 3.254 4.

113,89 »Vindija« 1.793 2.042 Karlovac 5. »KIM« 81,67 2.247 1.835 6. »Zvečevo« Požega 1.164 1.672 69,62 »TMP« 7.

Osijek 2.916 3.235 90,14 »Pionir« 8. Županja 726 130,11 Selo St. Petr.

558 9. »Slavija« 48.242 48.817 101,46 U 232 U prosjeku Reset ja a da

Iz

—

—

—

—

—

—

:

u

=

u

povećanja zbog premije da se na temelju cijena politike sigurnije je Vrijeme što za i mlijeka, p roizvodnju svoju povećaju seljaci proizvoda mliječnih prodaje stada. u svojih potencijalu genetskom mogućnosti imaju se krava ZA (mlijeko HRANIDBU JE DJELOTVORNIJABRIGA POTREBNA za c ijena Omjeri mlijeka. i proizvodnju čak uz kroz gubicu) smjesa upotrebu doji 1 kg potrošnja a i ostat će povoljni jer su, sada mlijeka cijena smjesaprema litre mlijeka.

2 u hranidbi dajenajmanje smjese i

—

Preradamlijeka dobile tromjesečju mljekare prvom mlijeka 66.947.000 Od prerađenih proizvoda): skupinama (po proizvoda količine sljedeće ot E onanirao Indeks 1993.

Prerađeno '94. su

litara

u

Prerađeno

proizvoda Skupina mlijeko 2. Steriliziranomlijeko 3. Fermentirani prodizvodi 4. Sve vrste vrhnja sirevi 5.

Svježi Tvrdi sirevi 1. Pasterizirano

6.

7. Polutvrdi sirevi

78

ulilikg ulilikg 23,977.000 23,231.000 13,502.000 8,474.000 5,761.000 4,325.000 1,976.000 1,818.000 665.000 755.000 266.000 214.000 1,202.000 1,345.000

1993

=

100

103,21 159,34 133,20 108,70 113,53 80,45 89,36

Topljeni 9. Obrani prah 10. Polumasni prah 11. Sirutkin prah 12. Maslac 8.

13.

sirevi

Ostali

623.000

250.000 484.000 108.000 372.000 478.000

proizvodi

636.000 131.000 576.000 252.000 345.000 785.000

97,06 190,00 84,00 42,86 107,82 60,89

po proizvodima 4,69%povećane proizvodnje prerađeno je više: pasteriziranog mlijeka 3,21%,steriliziranog mlijeka fermentiranih 59,34%, sireva proizvoda 33,2%,vrhnja 8,7%,svježih 13,53%,obranogpraha i maslaca a 90,00% 7,82% tvrdih sireva sireva sireva manje: 19,55%, polutvrdih 10,64%, topljenih 2,94%, i ostalih punomasnog praha16,0%, sirutkinog praha57,14% proizvoda 39,11%. što za 1994. dnevna se u Povoljno je prerađivače mlijeka povećava potrošnja dok sireva slobod(ainajprofitabilnijih proizvoda) prerađevina,prerada padazbog sireva. No uvoza ML uskoro će biti uvođenjem zaštite proizvoda (vidi 3/94), nog stvoreni veću za te robe. uvjeti proizvodnju Sve u svemu rezultati ne ali uspon upravo zanimljivih zadovoljavaju, pokazuju što i stočare. proizvoda,ohrabruje prerađivače Stjepan Deneš, dipl. ing.

Od

u

1994.

KIA LAZI:X U 4/94. str. 56 1 odlomku rečenici u broju Me Zbogmanjka hranjivih sastojaka, umjesto SET: hormone prestane lučiti mozgu) gonadotropne U odlomku rečenici stupca posljednjem istog Predohrana: U travi U tvari suhoj ispravno: suhoj na

u

RS ETENI

uljejeira: M(U

u

—

Ivanjski krijesovi i pjesme Stari su

božanstvo i živjeli povezani svetac i staro slavensko glai s im dosu si: prirodompromjenama koje nosile svemirske sile.

Promjene godišnjih »Lepnam Ivo kres naloži, doba su razne uvijek pratile svečanosti, Na Ivanjsko navečerje! među a dan njimaposebno Ivo lado! proljetnog Oj lado, l ado, o j oko 21. kada sunce i dosolsticija lipnja, seže i s nagu, svojunajveću li počinje »lado« je Učenjacima nije jasno j e taj U doba kršćanLadon ilibožica gubiti. solsticija postupno a bog Lada, sigurno je stvo uvelo sv. Ivana je u sviblagdan Krstiteljada se spominju cijelom slavenskom s sretno su se kojim povezali prastari jetu. slavenski uoči se od se pa običaji, njegova Krijesovi pale grmova borovnice i vrhuncima na ili rasblagdana pale krijesovi pjevaju posebne (smrike) brežuljaka U tim redovito sela.

Ove lomače se »kolezovu se pjesme. pjesmama kršjima isti de« u novi se u čast su po božici Koledi, pjeva pripjevkojem spaja pokojoj narodi

duboko

79

Ivaneka, preskadjevojke ganipalili sobom Pa ga bomo kako bi ih po starim vjeronesle, kujukrijesove nesle Sobom od i vatra očistila odagnala njih orešek, pod vanjima bomo Pak se i vila z zlih igrale, njem Čak vještica. čarolije duhova, nas, darujte! nosile između malu su Darujte krijedjecu majke vas Mi moremo ne bolesti. od bi ih kako pri biti, sova sačuvale iti.« Mi moramo dalje dovodila bi se nakon Sutradan Ivanja »Lado, l ado ima isti i stoka da stih krijesa, Svaki zgarišta preko pripjev: prelazi od bolesti. očuva da se Falen budi Jezuš lado!« Kristuš lepa je slični stise Evo stihova iz posebnih Vrbovca U pjeivanjskih pjevaju okolici Ivi: iz o s poljodjelskim ali se lepom Hrvatske; nadopunjuju smica,sjeverne hovi, pojedinostima: kres rukum »S desnum nalaže S levum šalton igra, »Rodilo vam žitkom, polje zvala: domom Njegamajka laca Saka polvaganca, Hodi Ivo na večerju! z Rodila vam vinom, gora ne Večerajte,čekajte! loza Saka polvedarca, žirom Rodila v kolo su došle, loga Divojke i Saka Vse divojkesnašice. granapolvagana!« Ja ih moram nadigrati lug.) (»Laca« znači vlat, »loga« nadplesati.

Nadigrati, vatre. Momci

Zememo

i

vam

—

—

a

(»Šalton« znači

—

svirala) CRTEŽ:

NIKOLA

BOŽIČEVIĆ

Kad

se onda dobiju darove, zahvaljuju: lijepo

ladarice

papodručju ivanjskim ovako sela obilaze Hrvatske djevojke nonske nazivane krijesnice, ladanjke, »ladarice, stari hvala obučene s svečano majki, »Lepa vijencima ivančice«, dare ki su ih ima Obično od cvijeća na daruvali, glavama.

Mi momak mlad ih zvan plati, a 4-8 u jim falu, Bog njim prati skupini, Ivan!« Sveti i svaili godevnjak današnji pred Pjevaju pobirač«. »kresničar kolo. mirno iliplešući kućom kom stojeći M. i Izbor stihova iz takve knjiga: je Evo podataka Miholjanca primjera pjesme dana na»Godina hrvatskih, GAVAZZI u Podravini.

1991. rodnih običaja«, Zagreb, tomu stanju, »Bog pomogel Tome gospodaru, stanju Priredio gazdarici, Ponabolje Keglević, dipl. ing.

Pri si hiži družinici.

Stjepan

večerima

U

na

—

Pu

au

s

o

a

e.

E

zao

Pajo

(00

odo

00

i

; kolegij: Redakcijski > Brlek; Mina Božičević; dr. Ivo Belan; ing. dipl.

Stjepan dipl. ing. ing.

Banožić; dr. Stjepan > Ivan dr.

Deneš; dr. prof.

Keglević; Stjepan ing.

Jakopović; dipl.

Feldhofer; Stjepan Stjepan o Zvonimir “dr. Štafa V olarić; o Vera ing. urednik: Redaktorica: Glavni i Čičmak; ing. dipl.

Juraj dipl. odgovorni Mirna Božičević; Lektor: i Vlasnik urednica: Tehnička izdavač: Šime Talajić; prof. ing. društvo 2 “2/10 mljekarsko Hrvatsko llica 31/11l, 4 1 tel./fax: 041/424Zagreb, Uprava uredništvo: 8 ko o 72 420 Cijena:1.700HRD »Varteks« Varaždin Tisak: Tiskara -:

i

ge

o

“>>:

>

80

a

Lipanj.

QOAdledi lipnju lipino evieće, Kako pa njenvmarna pčela leće; Sama marnihudamedse hvata, (Radćeplemeuzdići Zrvata! u

na

Krošnjamalipe pčela zuji, Doljezlatnim klasombuji, (liz zdravagospodara, ta pravog božjeg dara! mar.

Sveti Antun Rodio

godine Lisabonu, i su dobroj plemenitoj obitelji.

Roditelji mu ime Ferdinand. na krštenju nadjenuli Ma kanonicima qa šalju odgoj roditelji lisabonske stolne crkve. U svojoj petnaeu samostan. je obližnji stoj qodini stupio se

1195.

u

u

Padovanski proučio tio dušu te svoju molitvom, pobožnim život samotan se na vježbama, odlučuje i tako živi 8 (uKoimbru) godina. žejeAntun iza mučeništvom; Čeznuo da za ako i krv. ljom Krista, treba, prolije Odlazi u naviu poganske zemlje,Afriku, riječ Božju. jestiti U Africi i vraća se u obolijeva Europu, Assisi. u grad U samostan otac ga prima Gracijan.

Nakon odlazi u vremena nekog mjesto Torli i svećenika i uzima za se zaređuje ime naloži Antunu da Antun.Poglavar Nadahriječ. braći, progovori rasplamsa našli u Sveti. Svi su nuo se qa je Duh Kako

bi

svete

znanosti

i posve-

čudu.

Braća

poštivala poradi i mudrosti velike poradi poniznosti.

Doznavši sveto, sveti Franjo zapovjedi Antunu da bude tom te popropovjednik i staje prvim najalasovitijim propovjedni“kom Govorio bez vremena. svojega je straha istinu svima bez ali u razlike, njeukorima toliko miline da su je govim bilo s ga slušali i sa strahom i ljubavlju. su

ga

veoma

i

l

Sam

rimski

papa

nazvao

njomzavjetnom«,

rekavši

ga time

je da

Antuna

»škrise

u

svetim.

Godine

1261.

Kad

mlade

Padovi, Antunu nalazi doista nebesko tunu u crkva blago. je čast, sagrađenaprekrasna bi Antun u nalazi svečev se neGdjegod propovijedao kojoj grob. stalo bi mržnje, zavisti, lihve, su nečistoće, Prije svečevo negoli t ijelo prenijeli bi a cvale kreposti. otvorili su U i našli su crkvu, njegov grob dane života Antun i crven kao u proZadnje svojega i njegove haljine jezik svjež Vodi u mu zdrava Sveti vriza Bonaventura uzeo Padovi, gdje jepozlilo čovjeka. korizmene Povukao i rekao: »O u ruke se jeme propovijedi. jejezik blagoslovljeni u samoću za smrt.

Umro si vazda slavio i i pripremio jeziče, koji Gospodina je 15.

1231. učinio da i sada se ga lipnja druqi slave, jasno koliko imaš u tek trideset šest Vidi, zaslugaBoga!« Navršio je godina.

Antuna u Smrt Antuna Tijelo su ali svetog položeno je svetog htjeliskriti, u i a su vikala po ulicama: grob padovanskoj »Svetac crkvi, jezik haljine djeca je uvid su na hodočaumro!« postavljeni umro, mnogim je svetac snicima.

Svečevo u Padovi tijelo jepokopano Na dan smrti 15. otuda mu »Padovanski«. svetog Antuna, lipnja, i pridjevak čast. se u blaquje njemu IX. već 1232.

PapaGrgur proglašava svetom

u

An-

—

Razmnažanjecvijeća dijeljenjem i sijanjem

biljčiceprimjereno treba ih velike, presaditi, »prepikirati«, veći razmak. druguposudu Dok treba zaštititiod biljčice niču, jai i kog držati toplusvijetlu mjesu

već

u

na

DIJELJENJEM

možemo

razmnažati

biljke, koje tjeraju biljke (npr. aloje, sanseverije, kaktusi, bromelije). stu.

Mladice treba oprezno oštrim odvojiti i odvonožem,skupa dijelom korijena jenoposaditi.

SIJANJEM se biljke rjeđe razmnažaju, način dosta jerjetaj polagan,iziskuje mlade

same

sunca

na

s

a

truda

i vremena.

za Najčešćesije ljetno bilje sadnju sandučiće i prozoru balkonu,lonce, i i može izravno vrt. zdjelice, sijati laku Sije uvijek pjeskovitu zemlju.

Ako vrlo treba ga jesjeme sitno, pomilakše i ješatipijeskom, jednoličnije zemsije.

Sije uvijekumjereno vlažnu i svaki dan pomno lju zalijeva.

Nakon treba oprezno utisijanja sjeme snuti zemlju. se

u

na

u

a

se

se

u

s

se

se

u

u

u

Razmnažanje biljaka:

<.

SANSEVERIJA

da voda dođe Sanseverija jenajtraženijabiljka. paziti iz ime PotječeAfrike, jedobila po biljke. puljskom knezuSanseveriju. će lakše ako Sanseverija podnijetijezaboravite kad s nego Sanseverija jestepska biljkadugim zaliti, zalijete. jepreviše debelim listovima. sabljastim Omiljena zato je Korijenje razvija površinski, ju osobito jer njezina dekorativnost širokim očituje ponajbolje je plitkim uzgajati moderno stanu. sudama. namještenu Među sobnim Budući da biljkama i jenajizdržljivija otporna je sanseverija i vrlo i skromna. najotpornija,je Držati odveć zahtjevna, mogu je ljubitelji uzgajati možemo svakom čak i pa je baviti bimjestu, koji cvijeća n emaju i iznad radijatora toplina ukrasiti i joj pogoduje, ljem, svojdom žele lijepom ali prostoru ukrasnom nalaziti smije likojem biljkom, koje sanseverijom, 12C. jetemperatura stovi narastu ispod i do 80 i Sanseverija uspijeva lošije osvijetljenu mjestu.

Pripremila: Jedino Mirna zahtijeva umjereno zalijevanje, Božičević, ing. sobna

ali treba

a

ne

u

srce

na-

se

se

u

u

ne

a

na

vremena

se

—

a

se

ne

u

u

cm.

na

zabilježio je ljena Osječki ».Gospodar« će važnu 4 od 1898. ovu se na svom vijest glavnica pomalopodignuti broju Kruna. Dionice na za glase ime, napredak mljekarstva: 2,000.000 ruku. te nalaze Za se u ZA izda»NOVA jur sigurnih DOMAĆA INDUSTRIJA dionica U Beču vanje nije razpisano upisivanje, PODIGNUĆE MLJEKARSTVA nitiće dionicama burzi se sa na dioničarsko 31. osnovano novo trgovati, je ožujka tako svaka pa »ALFA-SEPARAimenom društvo je spekulacija isključena, pod družtvo želi način da novo na da obskrbiva gospoTOR« jer a svrha mu najbolji je služi Ponužnim darsko za sa blagostanju seljačkog žiteljstva. strojevi žiteljstvo družnica društva sad već osnoDionička našeg je umno glavnica mljekarenje. u vana iznosi 600.000 društva Budimpešti.« Kruna,podijelist

u

na

1.500

dionica po 400

Kruna.

Ova

-—

-

U četvDaljni napredak mljekarenju ogleda karstvo« bio jeDr. F. Zavodny. se ili u sve spravama ili se novijim strojevima rtom poglavlju opisuje ovrhnjivanje i donosio slike također o zakojima jepisao obiranje vrhnja mljekarskom zdjelom, list 11i120d 1899. u br. tim po sustavu Lavate »Gospodar« 10, po »Schwartz«, Autor tih članaka naslovom lovu vrcalu i nopod »Mljepo (centrifuga) starijem u

vom

načinu.

1.)Ovrlnjivanje pomočjumljekar masti skezdjele 0:60 0:80% t. obranom mlijeku, ostaje i.27% čitave množine 3% a ko. mlijeka. masti, masti se sadrži. ctko. dan 7000 ( mlijeka prerađuje, aka jecijena ta se slaeu7 for.15 nč. po kilogramu, godinudanagubi2964 for.

85 nč., sraonio. prihod 0vrod istoga mlijeka hnjnoga sa novijim Pavalovim orcalom(eentrifugom).

—

—

u

na

a

ma-

u

3.) Lavalovaorealafeeutrifuga) 0:35 auataoa.

030% starijeg t. sti zaostaje obranommlijeku, df. čitave množine akomlijeko 10% masti, 1000 3% masti se ctko. sadrži. dan (.mlijeka prerađuje,aka jecijena 1 maslaca for.15 nov., po kilogranu, toa. dana 617 for. jegubitak godini 15 sravnin. prihod mliod istoga nč., sa jekaovrhnjenoga navijimLavalovimvrealom.

—

u

na

a

u

3. LAVALOVO

VRCALO SUSTAVA

STARIJEG 1. MLJEKARSKA

ma-

—

(CENTRIFUGA)

ZDJELA

d:

f

li

i*

bi

|

i

"MI

'

1

lud!

M

u

I

M

NI

id

jih

"

4 H

ii

|

L

MerkurBh WE

4

|

4

ih

n

dtd:

NIKAK

HDI

"I

h

m

:

1

il

nin

I

IM

:

Kar

DI:

"I

i

kike

i

Moi

hh

Mn

ialik KH; ia

/1

i

|

h,

M

u

ns

HIMA

lu

i ji

h

d

JK

di 1 PEGEEFEE |

)

ni

ih

dilja

E

|

1

i

d

1

l

1

oh:

ie NI

2. SCHWARTZ-OVA

POSUDA

ZA 4. LAVALOVO VRCALO 2.) SustaaSehmarte- 0:30 (CENTRIFUGA) 0 "50% masti aa. obranommli- NOVIJEG SUSTAVA zaostaje t.

17% čitave jeku, ako. i. mlijeka masti, 3% masti sadrži. ctko. dan 1000 4. Lavalova susta orcalo novijega l.mlijeka prerađuje,ako jecijena sa. 010 015% masti zaostaje maslaca1 for.15 non. po kilogramu, obranommlijeku, t. čitave mno5% i. ta žine jegubitak godinudana 1563for. masti ako mlijeka. sadmasti, 3% 90 nov., prihod od istoga mliaravnjin jekaovrhnjenoga novijim Lavalovimvrcalom.

OVRHNJIVANJE

—

u

se

na

a

—

u

rži.

sa

će ga naditi znatno. time, ito nadmašiti većiprihodmaslacataka,da se već ponajviše atroj isplatio prvojgodini bude. u

IV

u

gatnje u mjesecu lipnju

Narodne

Ako na Medardovo (9.lipnja) kišapada,bitćejekroz40 dana.

Ako ima malo kišedo Ivana(24.

Ivabitćejevišeposlije kipnja),

—

—

na.

—

—

—

—

—

—

POSLOVICE bez

Razum

razbora

sit.

SvetiVid trešanja su lipnja) raci (13.

Na Antunovo najbolji. naj(21.lipnja) Na Alojzijevo višepjevajučešljugari. kruške.

Petrovkenajranije —

Ivanjskakiša mokra žetva.

Petrovamagla (29.lipnja)raž ispija. kupi bilje, ljekovito li ga Kupiš i sušido Ivanja.

vrijedi.

ne

i mučati.

Umijgovoritiznaj kako Ne živi kako se tebi n ego hoće, hoće.

Bog ćeš nužli suvišno prodat Kupuješ ali

—

dno.

ima

budala.

kočiji vlaali Jezik tijelom jemalen, cijelim Iu

da.

—

—

—

MUDRE

GOSPODARSKE

NVS

jećni

»Seoski

Gospodar«, Zagreb 1893.

RR

Piti iline piti

—

itanje je sad

Neki se odgovorinalazeiovdje činjenice. zbunjene da alkodobre Nekoliko istraživaPrvo dvojbi vijestiumjereno pijenje vijesti. hola biti dobro vaše desetak za zapravo, može, njaobavljenih prije godina pokaNaslovi su zalo da male količine alse u zdravlje. koji pojavljivali je ljudi koji piju novinama nekoliko kohola nižu od srčanih smrtnost gotijekom zadnjih imaju dina su o smrtnosti od bolesti oni To ne nego govorili smanjenoj uopće piju. je koji srčanih dalo od naslutitida alkohol konbolesti, smanjenoj opasnosti umjereno udara i čak o zumiran neki način od na moždanog smanjenju tjelezaštićuje težine kao učinku sne srčanih bolesti. Od tada do danas nakuuzimanja umjerenih količina alkohola. dosta se su Međutim, prije pilo dokaza, koji omogućili da se ustanovi koliko malo alkohola za negoposegnete čašom,promotrimo može zaštititiod srčanih bolesti.

Inače, Možda

su

vas

ostavile

i u

neke

—

—

—

V

ta zaštita

bila nakon potječe povećanih energije) povećana visoke u krvi. Tvari alkohola. lipoproteina gustoće umjerenog uzimanja kolesterol krvi u zovu se prenose koje i oni se, s obzirom na lipoproteini gustovisoke i niske na ću,dijele lipoproteine Poseban rizik rak dojke Ovisno o tome u kakvom gustoće. liponalazi se istraživača ga ustanovila proteinu kolesterol, dijelimo Drugaskupina dobar i loš kolesterola. Istraživači na da su su u tip je ljudi, koji svoju p rehranu uočili da žive bez srčasu bili imale količine ljudi koji dugo, uključili alkohola, izgunih količine bili nešto na a da slična imaju tegoba, povećane lipotjelesnoj težini, visoke istu količinu kaloproteina gustoće. skupina ljudi, uzimajući ali bez niša na rija, alkohola, U nedavnu nije izgubila uzorku 100 na istraživanju težini što su one su (unjih muškaraca kalorije i bilo ustapripaponovno žena, je dale alkoholu iz prve da se skupine, »dobri« nadomjekoleste.novljeno povećao štene To da se alkohranom). rol. Količina dokazuje su alkohola, koju pili ispita- holom kao izvorom koristi kudinici u tom energije bila malena: pokusu, jeprilično kamo hranom. nego manje oko 18 grama djelotvorno alkohola na dan (okopola unatoč do sada svemu iznelitre male čaše vina ili Međutim, pive, dvije jedan budite Kao što i s senom, »mali« oprezni. je viski). naših zammnogimdrugim područjima u Međutim, najnovijem tako i istraživanjuršenih života, alumjereno pijenje obuhvatilo 8000 enkojeje kohola ima i muškaraca, U od istražinaličje. jednom znanstvenici uočili da su gleski jeumjehrane i unos vanja u spoređen je hranjivih reno pijenje povećalo koncentraciju lipo- sastojaka u uzorku na organizam dvije visoke ali da proteina gustoće, muškaraca.

Prva nije skupine skupina ispitaznatno od nasmanjilo opasnost srčanog redovito uzimala hranika, koja j e pila, je Učinci dobro rizičnih padaja. oko 11 poznatih nom m anje posto ukupnih kalorija kao što su vii faktora, pušenje cigareta alkoholna nego ona skupina koja n ije pila soki krvni učinke od one tlak, nadmašuju oni su se pića.

Drugim riječima, »punili« istraživasu umjerenog pijenja, zaključili alkoholom tako slabili tek. i svoj Stoga Či. im bio i unos u je slabiji organizam drugih U New Journal of Menamirnica. časopis England hranjivih sastojaka dicine nedavno su da stručnjaci izvijestili Ipak,kudikamo zabrinutost najveću rizik od udara bio u je moždanog manji alkohola uzroglede umjerena uzimanja onih vrlo nego koji umjereno kovala piju alkohol, nedavno otkrivena veza s raje u onih ne koji uopće piju.Međutim, kom dojke.

Podaci velikih dvaju pokusa, u onih rizik od puno koji piju, bila moždanog svrha tu vezu, je kojima ispitati objavudara bio 4 veći nego u (»kapi«) je puta su u već Prvi ljeni č asopisu. spomenutom onih Kao ne koji piju. umjereno pijenje pokus, američkom Nacionalna obavljen definirali su između 10 i 90 uzimanje institutu za nom više od rak, u ključio je alkohola na čaši grama tjedan 7000 žena. (umaloj da Ispitivanje je pokazalo je vina ima oko 10 grama a alkohola), jake u žena oko tri su na koje pile pića tjedan »trinkere« definirali su kao one konrizik od raka koji veći 40 do 50 dojke posto. više od 300 grama alkohola na zumiraju harvardske s medicinske Drugipokus, tjedan. iste rezultate: u osnovi škole, pokazao je Jedan od izza 50 rizik žena u onih je stručnjaka prehranu povećan posto koje da brzina metabolizma su bilo vijestioje (preumjereno pile.

Umjereno pijenje hrane i u definirano kao 3 do 9 na tvorbe, izgaranje organizmu je pića tjedan. od

količina

utroška

—

-

*

VI

iz Štobismo trebali zaključiti dokazi na ovoga? oprez Dakle, upućuju krajnji da muškarcima za sve više od Sadašnji podaci upućuju onoga koji p iju jednog može koristiti alkoholnih umjereno pijenje p ića. usputnog N aravno, povremenog, recimo neko morate učiniti da sve pića naviku čepiće usputno tijekom suzbijete da se u odnosno tjedna.

Međutim, alkoholnih pokazalo je stog, stalnog pijenja žena rizik od raka čak i povećan dojke, pića. kad vrlo količine piju umjerene alkohola, one inače mogu rizik od Dr. Ivo Belan koje smanjiti —

srčanih

bolesti.

Obiteljsko gospodarstvo Josip Stepinac-Brezanić, jedno od naprednijih u Krašićkom kraju i1 Gospodarstvo 5 članovaJosip, s 2600 Imaju kj.vinograda čokota, Mira i 15 na 8 žena troje djece. a Posjedujuk.j. kojemproizvodetona grožđa, i u 2 dr. vlastitoga i zakupu k.j. zemljišta. imaju manji voćnjak jabuka U strukturi kusjetve najzastupljeniji je za zaVišegodišnji je kuruz sa 5 dobavljač mlijeka od silažu za k.j.,toga stabljikagrebački 1993. doba»Dukat«, kojem je 3 i 2 1 klip kij. kj.zrno, ki.pšenice, vio 30.000 litara mlijeka.

1 0,5kj.ječma, kj.(DTS)djetelinskotravne 1000 čhv. ostalo smjese, Sva su tritikala, grla podselekcijom, zadovoljan su kulture i dr. povrtne s i sa seleka djelomice je veterinarskom 2 traktora od i i 56 36 2 Posjeduju cijskom savjetodavnom KS, poljoprivreddvorednu službom. nom pluga, drljače, frezu, sijačicu za utovarivač i za kukuruz, rasipačstajski odluku Vlade i HrPozdravlja za kreinu za Republike rasipač mineralna gnojiva, vatske da bi na trebala tekuće okretač premija mlijeko gnojivo, silokombajn, za iznositi DEM litri. smapo samoutovarnu 0,20 Također sijeno, prikolicu, puhalnik da bi već za za mlin 3 tra, nabavljeno ulje loženje dosušivanje sijena, čekićar, pri- trebalo iskoristitiili isza i dr. omogućiti njegovo kolice prijevoz nižim po korištavanje U cijenama.

13 za i ženski staji krava pomladak sada ima 9 1 bređa i 1 ženkrava, junica Cijena mlijeka još nije primjerena cijesko tele. U sustav iznama objektu minejeklasičan reprodukcijskog materijala ali su i ralnim gnojavanja sepi dr. stelja, izgradili gnojivima, pesticidima, gorivu tičku tekuće za jamu izgnojavanje, jer i2 imaju rasplodne krmače.

Stjepan Brlek, dipl. ing.

ima

—

—

—

—

Obiteljsko gospodarstvo —

F. Veličan, Babotok 36, Kapela više od dva desetljećajedno od najnaprednijih u tom kraju —

10 U sastavu Gospodarstvo svegatri člana. kj. sjetve najzastupljeniji 20 i u Imaju k.j. silaži posjeda,najmuobrađuju jekukuruz sa 16 kj., namijenjen

ima

VII

bila u vrhu po stabljika i klip klip područja ekoterijeru proisu s 10 Žitarice zastupljene k.j. (pšeni- zvodnji. i 1.

Na ca, izložbi 1974. u izloječam zob).Travnodjetelinske Koprivnici žena 6 su sa 4-5 s 6. smjesezastupljene je k.j., junica CIFRA,oteljenarujna vrsta i U 10. ljulja djeteline. prosječnoj pripuštenasiječnja godini 1972., 1974., čija i triotkosa.

Maca Ill. postiže u Tijekom godine cijela je majka laktaciji proizvela služi kao 5449 Uz pašnjak. površina pregonski kg mlijeka. tla luk primjenu 2. Na izložbi 1976. u Đurđevcu kalcifikacije sije jedan j. izlocerne. žena 1. kolovoza jejunica ELTA,oteljena Od tri traktora 2.

1976. mehanizacije imaju 1974.,osjemenjena ožujka 65 i 35 dvobrazdni i Eva ulll. trobrazdni 6740 75, KS, (majka laktaciji proizvela u 305 plug, tanjurače, drljače, sjetvospremač,kg mlijeka laktacijskih dana). za ku3. Na pneumatsku četverorednu izložbi u Daruvaru sijačicu 1977. izlote za za kuruz, pšenicu, prskalicu 27. pestici- žena jekrava MICA,oteljena rujna utovarivač i i mineza de, rasipač stajski u II. 6949 1972.; laktaciji proizvela je kg ralni gnoj, rotacijsku kosilicu, prekretač mlijeka, proglašena je pratiljom prvakiza samoutovarnu sijeno, grablje, prikoli- nje. cu, elevator za dosuza 4. Na izložbi u sijeno, puhalnik 1978. izložena Vrbovcu za šivanje sijena, silokombajn, ASTER kombajn 6. je bikovska majka oteljena kukuruz i za pšenicu, 1968. Do tada dvije prikolice dala 7 teladi prije- siječnja je (6 cisternu CREINA. Voz, muških i 1 a u V. dala žensko), laktaciji 7250 krava 15 za Aster s Staja jekapaciteta je kgmlijeka. jena izložbama pod1972. i ručno 1973. mladkom, izgnojavanje je također stelja osvojila priznanje i su u staji ugrađene pojilice, nagrade. mužnjaje 10 3 bređe 5. Na strojna.

Posjeduju krava, u ju1982. izloizložbi Križevcima nice i 5 komada ženske teladi. žena 20. jejunica CIGA,oteljena lipnja 8.

1990., tovilište pripuštena 50 komada za travnja 1982.; majka Izgrađeno jei Cica u III. dala 7640 rešetkasti laktaciji kg mlijeka junadi pod septička jama dana. u 305 13 5 163 ms.

2,5 6. Na izložbi u 1984. krava Sva su Dragancu grla podselekcijom.

Posjeduju MICA u bila u 5 bikovskih Do sada (1977.

Daruvaru) u varaždinje skupini majki. je krava sa sku testnu stanicu životnom 12 koproizvodnjom. otpremljeno mada 5 muške muških od i 5 neki teladi. su u Otelila je teladi,kojih ženskih centrima za UO SI. Brod i OsiU 9 60747 mliKriževci, laktacija proizvela je kg kao i u 2273 masti jek, prirodnom 6750 pripustu. jeka, kg mliječne (2 1978/79. u kg).

M aksimalna mliproizvodnja Prosječna godišnja proizvodnja 7744 sa nalaktaciji je 305 u dana kg iznosi 63,8%mliječne jeka laktacijskih sti.

7000 Sireli više od 40.000 kg. otprema 7. Na izložbi 1993. u Zagrebu izložene litara dioničar a mlijeka, jebjelovarske su bikovske majkeMICA 15. oteljena Sirele. poZadovoljan jesavjetodavnom kolovoza otelila 6 1985., teladi, prosječne te i veterinarljoprivrednom selekcijskom 6249 te proizvodnje mlijeka kg CIGA, skom službom.

1. otelila 4 oteljena prosinca 1986., je Drži da su i teladi i dala 5581 pocijena mlijeka premija kg mlijeka. za kao i ticajne proizvođače, jednako Veličan vrhu kvaliu Gospodarstvo je na premije rasplodni podmladak. simentalca Hru uzgoja tetnog Republici Grla su mu na izložbama bjelovarskogvatskoj.

Stjepan Brlek, dipl. ing.

VIII ili

—

zrno.

—

—

—

—-

—

—

—

x

—

x

=

+

—

—