Mljekarski list 4-1994

REKO

GODINA

XXXI

ZAGREB

k>

zg

x

>

potmačjao .

TRAVANJ,

2 ru u mljekarsku_«gg% učenika Školu 199495.

1994.

Rana košnja tratineutječe na kakvoću

proizvedene

krme

bitnoutječu Vrijemekošnje,brojotkosa,načinuporabe te gnojidba, na proizvedenekrme na livadama. kakvoćuikoličinu jednom dva, pa je stoga godinu, do

tratini ima

ali su

takvoj vrsta, i vrste tri na rane višegodišnje koje proširene rijetkoputa krme niska. Prvi otnekoliko kakvoća na osiguratjeraju proizvedena puta godinu, kad kudii krmu kos se kosi prekasno, je vajući tijekom ljetajeseni, uglavnom kamo mase većina vrsta u po stadij omjeromprirasta prešla generativni boljim ili od navedenih vrsta. Vrste otkosima vrste su u rane a nego voštanoj razvoja, dozrele se i zriobi. se pa mogu napasivati sušenja n abusavaju Tijekom koje punoj kombiniranu otruse i za vrste su uporabu. sjeme, (okretanjem) posiju prikladne više nikne. kad Dušik treba dodavati u kasno ljeto, padnukiše, putatijekom koje količikošire rane Tako s a se kasnoj manjim (prihraniti), vegetacije vrste,pri tako da trai nakon svake nama u tratini, košnje, otkos)prevladavaju šnji (jedan Budodan da načinu tina iskoristi sav su dušik, jer prilagođene uporabe. gotovo tlo bi Dobro svake vrste svrha dući da on ne se donijeti gnojeno isprao. je takve su se brži rast i obnovu i a omogućuje tratine, sjeme osigurati potomstvo, čak 4 do 6 da što ako movrste morfološki voda, pai prilagodile,je jeosigurana što Tako isviše otkosa donesu se na tjerajući je godinu. bolje sjeme, gućeprije botanički sakoristi se a više mijenja mogućemanjelišća, generativnih tratina, i višeotkosne vlati s puno se prošire uglavnom sjemena. stav, i kase pa takve se vrste sporo i Nakon povećava višegodišnje vrste, košnje i dobivene krme masa po jedinici Tratina u slabo kvoća, kojoj preovlaobnavljaju. krmnu krma ima veću Takva takve vrste površine. jedan dajenajčešće davaju i i treba često i dva dobar otkos. Za obnovu energetske vrijednost produktivnost otkos tako da i više sastojke. drugi slabiji mjeseci, tek ili U tablici su izneseni o Omjer ljeta. pašadospije podkraj podaci utjecaju 70 otkosa često mase kokrme. Rano prvog i drugog kakvoću roka na je košnje vrlo što —80 : 20 % prosadržava nepovoljno. šena tratina u sijenu 30%, je 8,1 Za 1 litru dušikom Ako se tratina mlijeka bjelančevina. gnoji (gnojov- bavljivih krava treba 60 g tratina bjelančeviprobavljivih jebrži, gnoj), ka,umjetni porast namišto znači da 1 takva iskoza na, a ljeti sijena kg bolje dospije košnju, prije sadi u rištava jer potrebu bjelančevinama ravnomjernije vlagu tla, poraste ruje Rano više od ržava 81 g, a to U može kositi više na se potreba. je puta godinu.

Naše

se

livade

kose

puno

uz

—

Utjecaj košnje roka

Rok

košnje

košnja Srednje košnja Kasna košnja Rana

rana

50

na

krmnu

vrijednost

bjelančevine Probavljive

u

%

Škrobna vrijednost 100.

%

8,1

100,0 %

41,0

4,6

56,8 %

35,2

85,9 %

3,0

37,0 %

28,0

68,3 %

za otu kilogramu prvog sijeno ljepo vrijeme sušenje kosa. Kad 1 litrumliskine a za se tratinu g škrobnog ekvivalenta, prviotkos, treba 275-300 treba Jedan kodušikom rano g. jeka prihraniti (gnojovka, kg KAN, šena nešto više od eneroko 30 do 40 Vrlo UREA, sijena namiruje kg/ha dušika). rana za getske potrebe životinjeproizvodnju košnja (uvlatanju) nepovoljno dje1 I kasno košeno na rast škodmlijeka.

Srednje luje razvoj korijena, sijeno potiče Budući i samo u trava se pa namiruje ljivih potrebe energiji. vrsta, zeljanice koje da šire krave Ako tratina se kosi rano manjkabjelančevina, hranjene sjemenom. takvim a livada NPK u tratini se u sijenom podbacujuproizvodnji. gnoji hranivima, viu Kasno košeno sadržava vrlo prošire lepirnjače (djeteline), koje sijeno tratini masi biti u zamogu malo šeotkosnoj za bjelančevina potrebnihproizvodviše od 20 s sušnim a u | 1 30 u stupljene svega g zajednju mlijeka, kilogramu, nicama čak do 50 što autor ustanokravi treba 2 takva za pa %, je kg sijena proi- vio u širem na Jastre1 | Krava dnevno hraPokuplju području zvodnju mlijeka. i 15 s namiri rano barskog, ZagrebaBjelovara. košena s ijena njena kg i u za kose potrebe bjelančevinama Najviši prinosi energiji sijena postižu više od 15 I tratine u dva do četiri a krava s ovišnjom mlijeka, hranjena otkosa, kasno košenim sno o Ako se livada kosi više za oko 7 | sijenom zajednici. mlijeka dan. Budući da se livade u nas od četiri na kose oviprinosi puta, sijena opadaju vrlo kasno pa sadržava sno oko o Kako svega čestoći sijeno košnje. utječe broj 3 % otkosa na urod kako i sirovih probavljivih bjelančevina god sijena prinos bjebilo dobro lančevina takvo različitu otkosa ne u višeosušeno, sijeno pri broju može namiriti obroku u dnevnom u godišnjim potrebu istraživanjima Njemačkoj, više od 6 do 7 litara tablica 2. za dan. na prikazuje mlijeka U Iz navedena vidi da livade se višegodišnjim istraživanjima najviši primjera urod mase u treba rano vlatau sijena postignut jekošnjom kositi, najbolje stadiju dva ali sirovih U to košena otkosa,jenajviše bjelančenjapredklasanje. vrijeme vina dobiveno košenim ottratina sadržava i mipuno u sijenom pet bjelančevina kosa i to dvostruko više konerala. Rana vezana uz nego povegotovo košnja je u dva u ćanu tlu i niže šnjom u otkosa; prinos sijenapet vlagu zraka, temperature niži bio što samo za duže i ali su pa sušenje košnji je 4,5dt/ha, traje gubici veći, zanemarivo. i brža obnova do jegotovo jebolja tratine, koja oko Iz i sljedeće košnje protraje četiri, najviše istraživanja drugih togabrojnih Ako se otkos skida za vedenih da nas u u tjedana. prvi pet i svijetu, proizlazi u otkos dolivade treba kositi više sijenopočetku svibnja, drugi godiputatijekom u Ako su nelako se čestom nešto ne. spijevaprvoj polovici lipnja. košnjom dobije vremenske skiu sadržava to masa povoljne prilike vrijeme manja sijena,sijeno masu više i znatno danjaprvog otkosa, pokošenu bjelančevina probavljivih treba i ali se ne s livada provenuti silirati, smije škrobnih ekvivalenata od sijena

košeno

sadržava

čekati

410

Brojgodišnjihotkosa

1x

sijena sirove bjelančevine kg/ha % P2O5 sijenu urod

dvha

u

u

(košnji)

2x

3X

4x

5x

6x

77,7

102,0

97,5

98,9

97,7

71,2

418

777

1068

1338

1446

1118

0,41

0,56

0,73

0,85

0,90

0,90 51

koje jednom puta Ranom tratine na košnjom godinu. dobije hranikvalitativno se sijeno boljeg omjera oborine Va, a iskoriste se proljetne (proi dio za ljetni maksimum) drugi trećeg kose

se

do

samo

dva

Akutni

nadam

Ranije bdlje se vrepa obnavlja jepotrebno manje mena ako se traza nego sljedeći otkos, košena

rasta.

tina kasno

tratina

i brže

kosi.

Prof. dr. Zvonimir

Štafa

buraga velikim količinama

nazivamo proširenje buraga naglo hranom hranidbe nakon se Nadam se u su se koja razvija nakupili njemu. koji plinova To su i stvara lako grahorica), lucerna, (djeteline, (vrije) plinove. leguminoze razgrađuje šećerna mladi zeleni livadna mlada i sočna i repa, kukuruz, lišće, repino trava, repičino i uzrokovati može i sladne klice. Nadam uparena, pljesnjiva uvela, šećerni kom,trop hrana. općenito pokvarena Akutnim

uzrokovano

nadmom

je razvijati Liječenje sastojidavanju sadod stava u u vrenje buragu, kojasprečavaju plin buraguodvojen tekućeg iz od zatimn može biti ili s tekupomiješan ispuštanja plinova buraga ržaja plin sondom usta ilitako da trokarom naćim preko buraga pjenušavi sadržajem strane. tako brzo stvabušimo trbušnu dam. Naime se može s lijeve stijenku plin rati da se ne na treba prvo Naduto s podignutipovršinu stigne postaviti govedo onda sa pa se pomiješa neku na sadržajem, koji npr. nogama naviše, prednjim kaše. ili ili slame balu izgleda poputpjenušave slično, pak uzvisinu, suvišak kakav Obično u se nogama u plinovaburagu stražnjim jarak.

Naime, iz kad dio za preživrijeme podrigivanjem povišen, plin jeprednji tijela uklanja krvnih ili te lakše izlazi van kroz žila, preko jednjak resorpcijom vanja, buraga sirišta u Kad kroz sondu. ulaskom u takvu pocrijevo. preko ježivotinja plinova tiinače široki čvrsto masiramo brzine strase obje razvoja plinova ložaju, je Zbog da se onda samo nisu više ako no ne, s lijeve dovoljni proizvodi jebređa, putovi Plin se nai Jakost i brzo uklone iz strane maburaga. opreznije. trajanje vrenja i toliko životisaže ovisi o naravi bolesti i proširuje predželuce stanju gomilava, i srce da na stvara životinje nje. pluća pritisak od mogu U osobito teškim kad nauginuti ugušenja. slučajevima, nakon i brzo se dam Znakovi bolesti su brz nadam te nastupi naglo razvija, strane može veliko stoci se lijeve prijeti uginućem, pomoći hranjenja, povećanje trokarom.

Trokar trbuha a ako izbočenje lijeve slabine, puštanjem plinova je od bodeža korise se se po naprava i čuje preglasan prstima, koja sastoji njoj lupa doTrbuh Trokarom bode u slabinu zvuk ca. se s metalnim prizvukom. lijevu bolesti živoizmeđu bačve. U rebra i odnobiva početku posljednjeg kuka, izgled uzimati dlan od te sno su prestaju udaljeno hrptenih kostiju tinje uznemirene, burai krmu desne nema u prema preživati, kontrakcija smjeru koljenu prednje šumovi. ni Trokarom trbušna stine se se a Životinoge. ga, obični čuju probuše i zatim izvlači se a se prema udaraju jenkastijenka buraga, nje ogledavaju trbuhu, i bodež iz korica kroz izlazi U se mnogo nogama, sline, poslije znoje koje plin. tlo i na treba umire i teško se malo staviti na otvor se sruše dišu, početku prst minuta.

Bolest i tako nekoliko korica da bi naza ne traje pridržavati plin uginu se ne izlazio. Ako se korice trokara vrlo kratko a ako po(1- sata), glo začepe završava krute smrtno. hrane izlaze mogne, dijelovima koji skupa 3 Nadam

se

tako

može

—

—

52

da

se

u

sred-

možemo

ih očistiti metalnom

plinom,

Smanjeni broj stezanja, njipogotovu ili samim sondom bodežom.

Korice se znak da bohov prestanak, je ježivotinja i nakon ostave burau lesna i da treba Buraburagu splasnuća pomoć. pozvati tako da se vrpcom za se ga, pričvrste gove trbuh, smanjuju najčešće kontrakcije bismo morali ponovno bosti ako se ne kad poremećajima, tjelepriprobavnim nadam nalazi se u a sna još povrati, jer buragu nijepromijenjena, temperatura i stvara hrana lako ili i različitih u se koja vrije plin. smanjuju nestaju tijeku i zaraznih bolesti. nakon nadma Životinjama upala akutnog treba u 2-3 dana davati male količine odnosno Smanjenje povećanje broja lako rad a tek kad se i može nastati probavljive hrane, kontrakcija zbog buraga se hranpr. napora, buragapotpunooporavi, postupno drugih uzroka, fizičkog obrok. na prelazi uobičajeni nidbe, gladovanja, uzbuđenja, prijevoza. tičimbekad Da bi se djelovati spriječila pojava nadma,prije Međutim, prestanu u norse ili mladu na s travama vraćajugranice kontrakcije izgona pašu legu- nici, male. minozama treba dati obrok preživačima ilizdrave slame. (pšenične, zobne) sijena i poopćenito Uparenu, pljesnivu, gnjilu s

kvarenu

krmu

ne

treba

davati. Prelazak

jedne drugu Nijeuputnonapajati goveda postupan. i nakon ili hranidbe netom prije ispaše lako U samom krmom. poprobavljivom četku treba sezone paše,životinje i tek kratko držati na veoma pašnjaku napasivanje. produljivati postupno vrste

s

krme

na

mora

biti

Pretragaburaga dospjelaburag, neprestano Kod normalnog stajanjagoveda jednjakulazi žeodnosno se s vodom a to nalazi kruti sadržaj miješa slinom, ludac, gdje Buu obliku šumova. miješanje čujemo strane trbušne rag se nalazi s lijeve šupa šumove u ljine, njemuosluškujemo tako da uho trbušni zid u na prislonimo slabini Kadšto ljevoj (tzv. gladnoj jami). uho na nije potrebno prislanjati trbuh, jer vide u se kontrakcije (stezanja) buraga obliku zida ilisu toliko podizanja trbušnog da se iz Osluškivaglasne čuju daljine. kao njemčujemo stezanje buraga grmljanadolazi i nas. vinu, koja prolazi pored se u u Zapravo buragu uobičajenim prilikama konse čuje trajno šuštanje koje pri trakciji jakopovećava.

U zdravih ritmički se životinja burag i a po steže, broju kontrakcija njihovoj možemo u kakvu jačini presuditi jestanju i liživoodnosno je buraguopćeželudac, zdrava ili bolesna. tinja Brojstezanja ili minuta. U u zdravog Za vrijeme nadma, govedo treba bitipostavljeno mjerimodvijepet više i tada jednjak,odnosno svakih se prednjim nogama govedakontrkakcije pojavljuju sonda dolazi područje plina.

40-60 te u sekundi, jebrojkontrakcija Dr. Banožić minute 2-5 minuta 8-14. a u Stjepan (3), pet dvije Hrana

u

u

se

s

na

u

53

Utjecajneredovitenjegepapaka u krava na mliječnostireprodukciju Obrada

papaka

domaćih

životinja gihživotinja, razmjerno njihovoj tjelesnoj abecedu stočarstva. u i težini. Ako nisu spada Zemljes građi papci pravilni (nisu stočarstvom tom i tetive se razvijenim opproblemu obrađivani), zglobovi jako vrlo veliku Tehnika od a vrlo sama posvećuju brigu. terećuju, životinja pati obrade uči se i bolova.

Takva stalpapaka praktično uvje- jakih ježivotinja pod žbava svim školama na nim To stresom. bolesna zapravo poljoprivrednim je živoi strahovite oštepotečajevima posebnim koje priređuju tinja.

Zbog opterećenosti službe ministarstva i same kosti. ljoprivredne poljopri- ćujuse zglobovi vrede izravnim podnjegovim pokrovitelj- O obradbi papakai svim popratnim postvom. neredovite i nestručne javamazbog Zašto tako u u zemljama razvijenog je jezemljama njege zapadnoeuropskim i desetke na svijeta? knjiganaputaka. napisano Krave redovito Dakle to u se ne važno. vrlo kojih papci jepitanje 10 i obrađuju daju postomanjemlijeka. U četvrtom prerađenom proširenom Krave 10 od jakozapuštenih papakadaju na izdanju jedne knjiga (Austrija) prvoj do 30 ovina stranici mlijeka manje godinu posto piše: i sno o a vrlo često oštećenosti, imaju »Zašto obradba ostati s papaka?« poteškoćereprodukcijom (neće bređe iličak mogu Krava zanemarenih od pobaciti). papakapati jakih i mlibolova, slabije jede manje daje ukupno o pterećenje Ako od na jeka. prigodišnjoj proizvodnji površinu 4000 litara dade 10 samo postomanje što 100 uz mlijeka, je litara,3,8posto masti i od po mliječne cijenu 4,8šilinga litri od 1920 šilinmlijeka, nastaje gubitak ima 10 ga. Po jednom gospodarstvu koje krava 19.200 se na « gubi šilingagodinu.

Kakvo u nas? jestanje bola Zašto to zanemarepodručje je pitanje gotovo neobrezivani 10% -30% papci godišnje no? Zašto kad sve to znamo, ne počmi, manje mlijeka Kakva nemo uklanjati tajproblem? je opterećenje ukupno naša računica? na površinu U su u više od 80 po120-160 Hrvatskojpapci kg zanemareni i ne sto krava se obrađuju krave. za cijeloga životnog vijeka Na koprivničkom području prosječna kravi po godišnja proizvodnja mlijeka je litara 3000 osnovi na (procjena proizvod—

pritisak površinu 60-80 kg a na

pravilno

obrađen

Sastav

papak presjek —

i

građepapaka, kostiju zglobova nogu vrlo složen i je osjetljiv.

Donji dio do s 500 nogu kravljih opterećen je težine. Isto 700 i više u drukilograma je 54

pravilno

obrađen

pritisak površinu 60-80 kg na

oš

papak donja —

strana

krava

nadzorom

mli-

nje pod dobavljenog 907,710.000 teletu i kućančine 10% po potrošnje jekaSireli, odbijemo dobijemo 90,771.000 krava litara pa jegubitak u cijeloj stvu). je12.000, koje Ukupanbroj mlijeka Repulitara oko blici proizvedu 36,000.000 mlijeka Hrvatskoj: Ako krave x DEM na zbogzapuštenosti 90,771.0000,35 godinu.

31,769.850 10 DEM. samo manjemlijepapakadaju posto litara. to Kad bi se u obzir uzele i štete u reproka, je3,600.000 od i štete isplaćena mlijeka Prosječna cijena dukciji, zbogprerana izlučivanja ili DEM. oko 35 tada su kudikamo veći. pfeniga0,35 mljekara je krava, gubici | Gubitak iznosi: Tim bi se trebale nastaje 3,600.000 koji problemom pozabaDEM DEM. x viti i određene 1,260.000 0,35 ga repupočeti rješavati 1992. u Po statističkom bličke ustanove. u godišnjaku muznih krava bilo 383.000 Hrvatskoj je litara Mr. Srećko Ladišić s 2.370 prosječne godišnje proišto je —ukupno zvodnje mlijeka, litara.Ako

samo

od

te koli-

=

=

Utjecajishrane na

preživljenje goveđeg zametka i plodnost

u o mliječnosti iplodnosti Rentabilnost (korisnost) govedarstvu ovisi zdravlju, ne često krava, koja zadovoljava.

ustanovili da

Stručnjaci jeumjetnim više od 90 osjemenjivanjem oplođeno ali do prvog mjepostoplotkinja, kraja 15 do 20 seca propadne goveđih posto a od 4. do 6. tjedna zametaka, propadne naziva se 6 do 10 još Tajgubitak posto. smrt smrt rana (rana zametka). embrija Ti se znatno su Kasniji pobačaji manji. odnose stada urednom na s postotci ali u stadima krave u plodnošću, kojima treba tri i više da putaosjemenjivati embrionalna ostanu smrtnost bređe, i 60 Tolika smrtnost nadmašuje posto. i kod zametka s bikovinastaje pripusta kod embriotransfera ma, posebice (kod zametka iz maternice jedne prijenosa krave u su drugu).

Dakako, nezadovoljni i stočari više krave voditi koji moraju puta ili na a zbunjeni osjemenjivanje pripust, i za su osjemenitelji koji moraju oplodnju trošitiviše doza sperme, iako su pregleustanovili uredno dom orstanje spolnih obično se nagana.

Gonjenje ponavlja su

kon

21

do

35

dana.

Uzroci

jalovosti nasljedni ne spermu nološki, jerplotkinja podnosi zatim bolesti organa, nepribika, spolnih kladno vlažnim i u držanje zagušljivim a često i isnastambama, neprimjerena razni:

su

imu-

hrana.

Na

može IL

smrt

ranu

utjecati:

NEPRAVILNA ENERGETSKOM STOM

HRANOM.

ENERGETSKIH

goveđeg

OPSKRBA

zametka

KRAVA

BJELANČEVINADEFICIT (manjak)

I

TVARI

U DNEVNOM

OBROKU Kad

krave

dulje vrijeme kvalitetnom kasno hranom, pokošenim slamom i tad u sijenom, kukuruzovinom, obroku ima premalohranjivih jedinica odnosno a i (h.j.), bjelančevina, premalo rad za energije.

Energija je potrebna i mišića. takve srca, pluća, crijeva Zbog ishrane se u smanjuje mikropopulacija te buragu jestoga slabija probava hrane, hrana tek u i zastajeburagu jepromjese

hrane

ne-

55

njiv,jest nastaje indigestija (poremetu nja probavi).

Posljedica jemršavost, i slabija mliječnost plodnost. štitsastojaka Zbogmanjkahranjivih lučiti njača (umozgu)prestane gonadohormone pospješuju spolnu koji tropne luče hormoni te se djelatnost, pojačano i adrenalin. Adrežlijezde nadbubrežne nalin mauzrokuje slabiju prokrvljenost zadovohranidba zametka ne ternice, može i zametak uginuti. ljava to

Predohrana

(profilaksa): Krave

u dnevnom

obroku

dosta

viju mikroorganizmi koji razgrađuju kiselinu. krmiva treba daječnu Krepka vati 60 prema 40 u najvišeomjeru posto i mli-

voluminozne

krme

tri i više obroka.

na

Manjakbjelančevina u

obroku

Manjakbjelančevina, zimi, sta u ekstenzivnom (nerazvijejepojava hrani ima u maKad nom)govedarstvu. od 5 sirovih u subjelančevina nje posto tvari vode u tad se hoj (bez hranivima), i smanjimikropopulacija buraga zbog hrana. Životinje se probavlja toga slabije i mršave, manjedojepostaju neotpornije i nametničke na zarazne (parazitarne) su slabije plodnosti bolesti, zbogmanjkava horomina i rane smrti zadjelovanja osobito

če-

trebaju škroba i ugdrugih hraniva, energetskih ljikohidrata.

Suficit (višak) energije Ako krave krepkih metka. preobilno dobivaju suvišak krmiva (koncentrata), nastaje Predohrana: Kad se hrani hranom obrocima a to izaziva u dnevnim energije sirovom vlakninom slakoja obiluje (npr. tkivo to masno nakuplja utovljenost, jest treba dodavati ma), bjelančevinastu masne u degenera- hranu kojeuzrokuje tijelu, (paša, pšenične sačme). posije, Ako i se jajnika. cije jetre omašćenje Suvišak obroku hrane u dnevnom bjelančevina žitaricama, preobilno kukuruzom, kruhom,šećernomrepom, krumpirom, proMikropopulacija buraga najbolje može u bua sijenom, tropom,premalo hranu i razmnaža ako u hrani se bavlja uzroragu nastati kisela indigestija, koju ima oko 13 sirovih u bjelančevina posto od voluishrane i promjena kujenagla tvari. Ako obroku u dnevnom suhoj pak krmiva minozne na jer (sijena)krepka ima više od 17 popreviše bjelančevina, naviknuta tu na jošnije mikropopulacija kao kod sto u suhoj tvari, prekomjerne očitomože hranu. Kisela se indigestija hranidbe mubjelančevinastim krmivima, i znacima vati klinički supkliničkiznim smjesama,pšeničnim uočljivim posijama, znacima bolesti nas zbog neuočljivim mladom travbujnom pašom, repicom, masnih stanka hlapljivih većegpostotka nom se visoka koncentrajavlja silažom, kiseline. Krave napose kiselina, mliječne i nastane lužu cija a monijaka buragu masno povremeno dajumanje mlijeko, nata u krv i indigestija.

Amonijak prelazi se (omlohavljenje) buraga, javlja atonija nastaje amonijakalna intoksikacija (otronadimai povremena preživanje slabije U lakšim oblicima vanje amonijakom).

Plodnost rane se smanjuje zbog nja. lužnata (neuočljiva) supklinička nastaje kiselina smrti jerjemliječna zametka, te se samo lučenje smanjuje indigestija, embriotoksična za (otrovnazametak). s masti, mlijeka, manjimpostotkom oslabi rad travi dnevU Predohrana a krave se često zana: suhoj buraga, kliničke Kod hodu ili stalno leže. dva biti obroka treba u nog šaju najmanje kg omlohavi svakih hrane voluminozne na preburag, prestaje indigestije (sijena) hrana u odnosno se 100 smanjuje tek, buragu najma- živanje, težine, kg tjelesne trulii sirove vlaknine.

17 Smanjenje grlo jepotišteno. otporMikropopunje posto uzrokovati nosti može naviknuti na se mora upalumaternice, lacija postupno i bolest vimena dok se ne razveće količine koncentrata papaka. dobivati

—

—

56

trePredohrana: suhostaju krave Vitamini Bdobivati 7 do 11% sirovih baju bjelanče- Stvara kompleksa ih sama u bumikropopulacija a u toku 12 do 17%.

Kod vina, mliječnosti može biti samo vitaminu ragu. Manjak u hranom — bjelančevinastom prehrane B-12 ako ne hrani dou treba goveda dobivaju osigurati dovoljno sijena. kobalta ili tlo siromašno voljno (CO) je Il. NEPRAVILNA OPSKRBA _VITAMIkobaltom.

U

NIMA

Vitamin

C

Manjak a ga mikropopulacija Stvara buraga, zravno i i smanjuje mliječnost plodnost ima ga dostatno u zelenim krmivima. To izaziva zdravstvene poremetnje (avitami- jeprotustresni a stresna vitamin, stanja noze). stalno u životinje prate rasplodu (vlažne Vitamin A i karotin i tvrda zagušljive nastambe, stajališta, se prenatrpavanje, buka).

Spontano Vitamin A nalazi se kao u bilju provita- stvara u tkivu i životinja. min tek crise u (prethodnik) karotin, koji u i jetri jevima jednim dijelom pretvara Vitamin D vitamin A. Višak se u karotina uskladišti tkivu masnom u oda se se Manjak (žutilo), nastaje životinja koje najviše laže u stalno drže u nastambama A i i karotin hrane zelejetri.

Vitamin izlučuju krmom nom se vitamina D. nema u mlijekom. kojoj Vitamin D stvara se u koži životinja pri Ako hrana naoskudijeva karotinom, boravku na suncu su (zato potrebni ispuu staju smetnjegonjenju krava, oplodnji, sti).

Ima ga dosta u sušenu na sijenu ciste na se može a stvaraju jajnicima, Vitamin D suncu. važan za je izgradnju i zametak. uginuti kostiju. vitamina A Manjak uzrokuje orožnjenje E i sluznice dišnog, mokraćnog spolnog Vitamin i katari sluputa nastaju (površne upale Nalazi se u dobro sušenu Posijenu. može uzrokovati znica), maternice, ugi- treban jeza aktivnost spolnih hormona nuće i tezametka, zaostajanje posteljice (antisterilitetni vitamin). nakazne teladi. ljenje Ill. se dostatno karos MANJAK MINERALA Preživačiopskrbe tina s ljeti već nekoliko kilograma zelene Minerali tkiva i nalaze se u izgrađuju krme.

Ako loše se suši, sijeno gubi sokovima.

Višak ili mitjelesnim manjak 80 a mnogo karotina (oko posto), bolje nerala u hrani izaziva poremetnje u osušeno i ima više karotizelenije sijeno i zdravlju, mliječnosti plodnosti.

Opskrbna. mineralima ovisi o tlu, ljenost biljaka jer oko se 10 minerali nisu Uskladištenjem gubi po posto podjednako raspoređeni karotina i loše karotinema ni tome pa prema (staro sijeno u biljkazemljinoj kori, ma. s na).

Postoje područjamanjkompojedinih minerala. treba Od važnijih Izvori minerala zelena su: karotina ljeti krma, spomenuti: osobito korano lepirnjače: kvalitetno, šeno sijeno; leguminozno sijeno (bogai Natrij kalij karotinom od tije je livadnog); proklijalo žito se na hrana siromašna (može gospodarstvu pripremi- Biljna je natrijem brašno od a osoti); jelovih iglica.

(Na), obiluje kalijem (K).

Kalijem je vitamina

u

hrani izravno ilinei-

57

kalijebilje je gnojeno bogato iliobilno vim gnojnizalijevano gnojivima Na bakra u nekom manjak (Cu) podnaNormalan com. prema kalija jeomjer treba kad se u krava ručju posumnjati suvišku Pri 1.

6-15 : omjer kalija triju masovna pojavi lizavost, gubitak teka, luči iz biti 300 može se : 1. tijela Kalij slabokrvnost i u proljevi, smetnje oplodte kroz sluznice i nadražuje ih, nastaju Bakrom i su nji. bogate p šenične posije maternikatari i napose sluznica, upale krmna bas repa. Na području manjkom zametsmrt uzrokovati ranu ce, što može kra može davati kravama se po pokušati iz viška ka. Pri lučenju kalijaorganizma žlica jednopostotne modre otopine galii često se gubi natrij. ce. dva za Ako manjkakalija organizmu obično do tri poremetnje Mangan nastaju tjedna i moližu okolne teka. Krave predmete hrani uzrou i mangana kraćom (Mn) mnogo Manjak žeđaju stelju, zaprljanu naNakon mokre. pobačaje, gnojne oplodnju, kujeslabiju manjka višemjesečna zameti maternice smrt katare sluznice suha koža postaje nastaje mršavost, trija krmno Siromašno ka. manganom a dlaka i bilje je neelastična, nakostriješena, kukuruzna a s krave su bogato silaža, oranica, neplodne. manganom _ pšekukuruzovina, u hrani sijeno, Predohrana: Manjaknatrija sačme. i suncokretove nične ima soli u kojoj posije stočnom se nadomješta sol Stočnu oko 40 postomanjenatrija.

Jod svana treba svaki dan davati kravama, težine a kih 100 u se kg tjelesne petgrama, Manjakjoda(J)javlja strumogelitru svaku izdojenu za a nim s jošpo 1,5 mlijeka (područjagušom), područjima izaziva tvari ima i goitrogenih gram. koja (hrana i sirova to su a i fosfor k elj nitrati, kupus, gušu), Kalcij nastati klimože manjka j oda soja.

Zbog i fos(Ca) kalcijem Nepravilna opskrba slaba nička i oplodsupklinička gušavost, forom samo ne (P) uzrokuje omekšanje maternice. i upala nja i slanego rahitis) (osteomalacija, kostiju Potreban i koža može se Za je plodnost. bijumliječnost predohranu i fosfora u hrani te ilise u tinkturom mazati krava omjerkalcija pravilan jodovom čevoluminozna vitamin D. Samo ili sol hranu hrana, kalijev jodid, obogadodaje može i zelenu uzrosto i uz ćena pašu travu, jodidom. kalijevim a kalcija suvišak kovati manjakfosfora, vet. fosforu.

Premzi, dipl. prema Dragutin bito

ako

(Selekcija.

tlo

ire

Bakar

porodukcija

_

Laktacijska krivulja iizračun količine mlijeka u laktaciji tijekom n eprekinuto t raje m lijeka lučenja kao fiziološki Laktacija proces a završavazasušenjemkrave. vremena Tijekom teljenjem kojezapočinje ona i intenzitet. svojtok ima razdoblja toga Na čimbenika.

Dok tok u normalnim okolišnih njega proitemelju uvjetima je mlibitno i ne i razlika u visini se određen proizvodnje razlikuje nastaje zvodnje intenzitet od krave do proizvodnje jekapojedinih životinja. krave, i ovisi o velikom broju nasljednih mlijeka 58

Graf. 1. Tok

laktacijske krivulje

Podaci

u proizvodnji mlijekalaktaciji se količine dobiju praćenjem namuženog kg Dakle u mlijeka tijekom trajanja laktacije. mlijeka trebalo bi idealnim okolnostima registrirati u To ukupnukoličinu mlijeka laktaciji. bi bio i način izranajpouzdaniji najtočniji količine Međutim način čuna mlijeka. taj svakipraćenja nije mogućjerzahtijeva u dašnju prisutnost kontrolora staji.

Mjeseci različiti se Umjestotogaprimjenjuju u laku postupciprocjeni količine mlijeka količina ustanovIz taciji.

Naime, se vidi da se mlijeka tok grafikona laktacijski ljuje se samo u nekim razNakon laktacijskim mlimijenja. teljenja proizvodnja služi za dobljima, koja raste poslije dva procjenu kad prva jeka tijekom mjeseca, količine u Što ukupne doseže mlijeka laktaciji. a je vrhunac,poslije počinje opadarazmak između kontrolnih ti. razdoblja veći, to količine u je točnost procjene mlijeka visini o Spoznaja proizvodnje mlijeka laktaciji manja. u osnovica unaprelaktaciji jegenetskog u obzir te kao i maUzimajući činjenice đivanja mliječnosti goveda. kontrole terijalne mogućnosti ustrojstva svaka izabire neku od mliječnosti,zemlja metoda kontrole mogućih Tablica 1. Metode mliječnosti. kontrole mliječnosti

Razmak

Trajanje keatima

kontrole

između

rehaeki :

o

Broj godišnjih kontrola

Oznaka

kontrole

24

14

26

A2

24

21

17

A3

24

2836 34 42

11-13

A4

10

A5

8-9

A6

30

12

AT

24 24

Alternativno

večer/jutro

Cd

Metode konrole mliječnosti Internacionalni

komitet

za

kontrolu

U AT

metodi

kontrolnim ali se

razmak

među

razdobljima je

pojedinim

također

kontrolnom

30 da-

danu

registrira količina ako samo u mlijeka jednoj mužnji odnosno u je mužnjadvokratna, dvije ako trokratna. Pri tomu mužnje jemužnja količina se jedanmjesec mlijeka registrira te se ta mea ujutrodrugi uvečer, na,

u

proizvodnosti životinja (ICAR), kojeg i metode konje Hrvatska, propisao je trole dužne držati su se mliječnosti, kojih članice. sve njegove Danas radu se u uzgojnoA4 metoda kontrole toda naziva i alternativna metoda konnajviše primnjenjuje selekcijskom svakih 30 dana trole u se Po količini mliječnosti, o kojoj mliječnosti. podacima dan količina mliu kontroli količina se ona jedan registrira ukupna mlijeka procijeni krava te tako dose jekakoju dajetijekom mužnja. mlijeka kojanije mjerena kontrole smatra se ta metoda stankoličina u kontrolnom Stoga bije ukupna mlijeka dardnom.

Sve osim AT što obračun ostale, metode, danu, omogućuje ukupne ista količine se na a i kao na u oslanjaju načela,razlikuju mlijeka kraju laktacije međusobno kontromeđu se u razmaku kontrolnim metodama.

Važno drugim je što dano u tablici. istaknuti da količinu uz melama, je mlijeka pri toj član

59

mliječnosti poslu.

Tijekom kontrole, bilježiti vrijeme treba svaki konbila same mjeseczabilježiti pomoćnik je prije jememužnjekoja količinu namuženu trole. Tako se mlijeka kontrolnog procjena dobije točnija A4 metode dana. To znači da u u kontroli. primjeni Nije mlijeka dijela preostalog treba bitiu kontrole mliječnosti između razmak naime isto ako pomoćnik prijaje na se i u kontroli bio 8 ili svakoj mužnji koja obavlja pri staji šnjemužnje mužnje dan kontrole. u obzir 15 sati.

Uzimajući udaljenotreba svladati sti svaki pomoćnik koje kontrole tih metoda Osim mliječnosti,dan,nije da teško posao jetaj razumjeti i dostručne osobe koje većini vrlo u kojuobavljaju nas ne samo u i skup, nego kontrola se može laze na obavljati drugih farmu, zemalja. i tzv. B kojeuzgaprimjenom metodom, količinu sam po promlijeka bilježi jivač danas u obzir te čimbenike, Uzimajući Povremeno službe. gramu selekcijske malih na u nas se najvećem dijelu privati nadkontrolu služba selekcijska obavlja kontrolira AT metonih farma kolimliječnost velika razlika između ako se pojavi Tako A4 metodom. i dom d ijelom manjim ustanovio uzgajivač čine kojuje mlijeka troškove rada konznatno smo smanjili selekustanovio i one predstavnik je koju trošak iako nam trolnih je pomoćnika, može se poništiti valjanost kontrole po cijske službe, kako pokazuje tablica, kravi, Prednost te takve obračuna je laktacije. vrlo visok. trošak još metode što se znatno smanjuje ali ona ipakmanjepouzdana. rada, je krava Treba istaknuti da nam jebroj svim nasa po stadu u usporedbi ovdje što vedenim znatno Organizacijakontrole manji, je zemljama troška kontrole uzrok tako u nas visokog glavni mliječnosti mliječnosti.

Kontrolu u nas podmliječnosti obavlja služba uz pomoćkonKoličina vase ručnaselekcijska posebnom mlijeka mjeri ilikontrolora trolnih i izražava se u mliječno- gom za mlijeko pomoćnika kilogramisti. količina mlitakve Ako

.

i vri-

i

todi treba

u

kontrole

tom

ma.

vage,

nema

ali se

izmjeriti litrama, množi tada dobivena s faktovrijednost lise uz to da bi se dobila težinska neučinkovit. Uzme rom u nas sao mjera 1,032 Osim količine može količine u obzir da se mliječnost mlijeka kontrolirati mlijeka. uzima od svake krave i kontrolni u kraćem samo uvečer, pomoćnik ujutro razdoblju, masti u više uzorak za analizu onda se u mlijejoš sadržaja javlja mužnja, vrijeme rada ku. u djelotvornog poteškoća ustroju 3 krave

može

(oko Zbog i velike rasprostranjenosti poj e taj du) malih

Tablica

stada

2. Troškovi

Zemli oma

Austrija Francuska Njemačka Izrael

italija Nizozemska Švicarska Slovenija Hrvatska 60

kontrole

jeka

po sta-

se

mliječnosti

zemljama

trošak po kravi

Udio

u

nekim

Godišnji izražen kgmlijeka 75100133 87 130 35 u

u

uzgajivača namirenju % u

troškova 19-26 90

30-70 100

117-160

20

4562 62 140

100

170-210

15-20

37 0

Kad

laktacija, izrađuje i izračun mlilaktacijski zaključak obavlja za računalskom na jeka cijelu laktaciju sustavu cenStočarskoga selekcijskog završi

se

više koprimjeni potrebno i računski pa rekcija faktorima, je postukudikamo pak zamršeniji.

tzv.

AT

u

tra.

U

metode

idućoj jeprimjer izračuna na kontrole U laktacije vide se količini temelju p odataka o izračunu podaci A4 _ metodom.

U izračun mliječnosti i je mlijeka tijekom cijele laktacije tijekom uzet da bio 305 dana podatak jepočetak laklaktacije trajanja prvih (standardna 15.

1993. siječnja tacija).

Sam

izračun

nije ako se A4 ali stupak primijenimetoda, je Tablica

zamršen

3. Obračun

računski po-

Dobiveni

u podatak mlijeka višestruko važan. laktaciji je Temeljem

laktacije podataka

o

iz

tablici dan

dobivenih

A4

o

količini

metodom

re tt nadan avrata akano Mae rta etamna RAURE

= Dona = Količina % Količina kontrole masti kontrolerazdobljamlijeka masti mlijeka _ s pasta a am ovamo 5ramaBER I. 25.01.

25 16 3,6 14,40 400 lI. 30 19,5 3,6 585 21,06 24.02.

II. 30 18 3,7 26.03.

19,98 540 IV. 17 3,7 510 18,87 25.04.

30 16 V. 3,6 25.05.

17,28 30 480 30 15 3,8 VI. 24.06.

17,10 450 30 14 VII. 3,8 24.07.

15,96 420 30 13 390 VIII. 3,9 23.08.

15,21 IX. 30 12 3,8 22.09.

13,68 360 X. 11 3,9 22.10.

12,87 30 330 XI. 21.11.

30 10 4,0 12,00 300 —_——.—_j———__ i oj 325 3,74 4765 Laktacija 178,41 ukupno Standardna 305 3,73 4515 laktacija 168,41 Red.

br.

Datum

s

>

njegaspoznaje genetska mogućnost ganizaciji proizvodnje, jer upućivati m ogu što osnovica izbora rona različite krave, jenadalje tehnolopromašaje tijekom novih ditelja generacija. škogprocesa proizvodnje. o Skupljanjem podataka laktacijskoj kćerima kontrola bikova neizravno po svega proizvodnji Zbog toga jemliječnosti se u svakom testom suprocjenjuje, naprednom progenim proizvodnom genetska stavu izvanredno važna i u mogumogućnost govedarstva mliječnosti bikova, ćih i u tehnološkom nove smislu. roditelja generacije. uzgojnom, Podaci o i polaktacijskoj proizvodnji daci o kontrolama služe u orDr. Ivan mliječnosti Jakopović se

61

Zaštita domaćih

mliječnih proizvoda »nereda«

godine dvije proiposljedice njegove neučinkovit tržištu šem bile su i (uzdjelomičan mlijeka goleme. preradbi zvodnji Vlada hrvatska nadzor uvoza rata u je robe) Prije otkupmlijekaHervatskoj domaću štititi litara _mli1994.

400-440.000.000 djelotvornije počela dosejaoje 270.1992/93. pao na na proizvodnju. je jeka godinu, »Naredbu 12.

Tako litara ili u usporedbi s 1985.

280.000.000 donijela je siječnja uvozu odnosno o visini za trećinu. Istodobno na poljopristojbe pri posebne 63,7%, i više od ili u ratu uništeno proizvoda« prehrambenih privrednih opljačkano je iliviše 2/94. od 12. 1. '94.), krava i 120.000 obuhvaća koja (NN junica, rasplodnih i i od 25% proizvode. mliječne mlijeko plotkinja. broja Te štete su uzrokovale naredbi uvoznici mliječnih pomanjkanje Po proitoj hrvati na novooproizvoda mlijekamliječnih (mnogo trgovci p retežito zvoda, tržištu. skom osim cariuvoznih snovanih poduzeća) U prvo u iuvoznu godine, ne, koja dvije vrijemeprotekle u platiti moraju j eniska, nekontrobio uvoz Tom uvoproizvodaje u državni mliječnih proračun. pristojbu iz liran i inozemnih se jepotjecaoeuropskih znom uglavnom pristojbom cijene ciali po takzvanim do»damping« s razinom zemalja, cijena usklađuju proizvoda niže od naših. su i do 2 maćih jenamakoje puta mljekara. prerađivača tj. s savez zato što Europski To jemoguće te naKako u se p rimjene početku ilioko 40 miEKU-a više od 32 milijarde Ministarstvo redbe gospodargriješilo, robu svojih dolara subvencionira lijuna 1994. uvostva već 29. dopunjuje ožujka izvoz. i tako im omogućuje proizvođača ali čim su zne objelodanjene, pristojbe, tako uvezeno U mnogo je Hrvatskoj ustvrdila da ni one Poslovna zajednica je i maslaca sireva, posebice proizvoda, i ubrzo će određene nisu zahtijenajbolje što s vremenom pomliječnog praha, je vati te naredbe. dopunu ionako malu proizvodnju čelo ugrožavati časa zaštita uvoza propisana Ovoga mlijeka. a obračunava snažno u te razliku od nas Za markama, je njemačkim zemlje temarke i se po po vrijednosti srednjoj poljopriproizvodnju seljačku potiču dan banke Narodne na vevredne poduzetnike, a istodobno carinjenja, čaju daju iznosi: viškova. izvoz like za kojapreračunana svojih subvencije Rat

1991.

i

Nakon

u

na

na-

—

za

proizvoda Skupina mlijeko 2. Sterilno mlijeko obrani 1. Konzumno

3.

Prah

punomasni 5.

Jogurt 12% 6.

Vrhnje

4.

7.

Prah

Maslac

Svježi sir 9.

Topljeni Polutvrdi sirevi 8.

sir

10.

11.

M

62

Tvrdi sirevi

I l

kg kg l I

kg kg kg kg kg

Z:

94.

0,20 0,25 1,8 2,20 0,35

0,60 2,50 1,00 2,50

2,50 3,00

Zo 0,30

0,35 2,0 2,40 0,40 0,65 2,50 1,00 2,50 2,00 2,50 EEC€CEČ-

E=EEČEce

stva su da Tajjepopis objelodanjen se prije gospodarstva jer spoznali dana kako ne i i, rekosmo, zadovoljava mljakarama hrvatskim proizvođačima, nadati da će se će pa i mljekare, je njihov koji zamijeniti izgubljena opljačkana uskoro biti čemu o u ratu te prijedlog prihvaćen, omogrla povećati proizvodnju, ćemo vas da to i obavijestiti. za gućiti mlijeko otkupe prerade Na treba istaknuti da poviše neće ovisiti kraju o valja domaćetržište, koje zdraviti i takav i MinistarVlade iz uvozu pristup susjednih razvijenih zemalja.

nekoliko

VARJ EST

OJ Na

temelju srednjeg tečaja godine koji iznosi 3,6% m.m.

HRD/it 1.284,66 cijena mlijeka iliI HRD/it 356,85 jedinica za 1994. iznosi HRD/it 367,05 Premijaožujak godine (prema masnoći) masnoći iznosi: prema Ukupna cijenapremijom onamo : Sclu2 Masnoća % Premija _ go Kravlje mlijeko DEM-a

od

01. 04. 1994.

iznosi 3.670,46

HRD

masna

za

3,2%

mm.

sa

mlijeka

A

eve

3,2

1.141,92 1.177,61 1.213,29 1.248,98 1.284,66 1.320,35 1.356,03 1.391,72 1.427,40 1.463,09 1.498,77

3,3 3,4

3,5 3,6 3,7 3,8 3,9 4,0 41 4,2

Ukupno i vanazg si

367,05 378,52 390,00 401,46 412,93

1.508,97

1.556,13 1.603,29 1.650,44 1.697,59

424,40 435,87 447,34 458,81

1.744,75

1.791,90

470,28 481,75

1.839,06 1.886,21 1.933,37 1.980,52

573,52

2.357,77

630,87

2.593,55

Ovčje mlijeko 5,0

1.784,25 1.962,68 2.141,10

5,5 6,0 6,5 7,0 7,5 8,0

688,22, 745,57 802,92 860,27

2.319,53 2.497,95

2.676,38 2.854,80

2.829,32

3.065,10 3.300,87

3.536,65 3.772,43

917,63

Dipl.ing.Stjepan Deneš

Novi

sloGrla su 9 objekt na mjesta mjeseci ispaši.

1990/91. bodnogdržanja izgrađen je zaji 50 tona za Izgrađen je sjenik sijena, AIZ mom vlastitim sredstvima Zagreb, silos kukuruz i ostalo stabljika klip te novčanom i radnom pomoćiobitelji.za 500 tona silaže, silos za 10 tona kukuUz cenobjekt jeizgrađeno porodilište, ružnog zrna, nadstrešnica i radionica za tralno izmuzište tandeme 4 rasmjesta, stočnu za mehanizaciju, mješaonica hladni mini tekući siuređaj mljekara, hranu i dr. stem izgnojavanja. za

40

ležećih

—

—

—

—

—

63

sijeno prikolicu, transporter krava, jepopunjen Objekt čekičar mlin za za zrno, i 9 komada bređih pomješalicu sjenik, ženskoga junica Grla su holteinmladka. prisilokombajn, prijevozne koncentrat, pasmine frizien i dr. kolice 6 8000 s kg potencijalom genetskim lakatacidana standardne u 305 ratarda ističe mlijeka jekombinacija Josipa dnevni muzni prosjek ske i stočarske je22, je.Sadašnji proizvodnje najučinkovi17 hrane: a zdrave biološki za stajskikgmlijeka. tija proizvodnju te da tlo više od 25 ha zemlji- biljkaživotinja biljka, je Ukupnoobrađuju Hrvatodluka Vlade većim se šta u Republike najnovija Posjed dijelomnajmu. i ske za nalazi u 4 katastarske u 63 parcemlijekarasplodnih premiranje općine li idealna za više nego nale. razvoj grla i sluje govedarstva.

Zadovoljna kulturama prednog Među najzastup- žbom uzgojnim i oplodnje. selekcije kukuruz 19 ha za silažu stabsa ljeniji je i ostalo 2 ha za silažno zrno je Najvećijedini (zasada)problem lika klip, i velika obradivih i površina usitnjenost (DTS)djetelinsko- smjesedruge i gukrmni idr. krmne kulture. Postrno siju troškovi (veliki prijevozni udaljenost kelj livadne bitak vremena).

66 2 traktora imaju Od mehanizacije za 135 jedina je Koncesijanajamzemljišta drljače, sjetanjurače, KS,plugove, unosne kukuruznu mlijeka, proizvodnje sijačicu, prska- mogućnost tvospremač, ambiciozna ističe za licu za Josipa, dipl. mlada, mješalicugnojovku, pesticide, odvoz cisternu za agronomije. rotacijsku ing. gnojovke, i samouing. dipl.

Brlek, Stjepan skupljač sijena, okretač kosilicu, tovarnu

14

25

sa

u

za

—

—

—

—

—

—

—

—

—

-

GEIEE (LGLELSTELNI

LETE

KAVEZU

LE

EEE

godine. smjera trajanju mljekarskog dugu Poljoprivredno Praktičan rad na se i datira od Križevcima u obavlja najsuvremegodine ciju a osiza odlukom carskom kad u Beču mlijeka, preradu strojevima nijim 1860., je i đački dom za sve učenike učiliosnovano guran mljeje gospodarsko Kraljevsko kulture i Ministarstvo 1885. šte. Godine prvu knjigu UMNO karskogsmjera.

Hrvatske Ubi MLIEKARENJE su podmiruje Republike napisaliVichodil, prosvjete domu. troškova smještaja u đdačkom 50% Nakon i prerada Limarić. togapočinje učenika se Svi o Slika nam Križevcima. mogu u podaci upisu prikamlijeka ili043/841dobiti na telefon 043/844-614 a školu 1860., kojajesagrađena zuje 041/424te tel.

247 u sada to đački dom.

Križevcima, broj je društvo u ZaHrvatsko 420 škola u Križevmljekarsko gospodarska Srednja razred cima grebu. upisuje jedan (1944/95) školstvo

tradi-

ima

3

u

*

—

eno

ko skost

ločioi

rena jih

oke Redakcijski dipl kolegij: Stjepan Belan; Brlek: ino.

Banožić: Ivo dipl. dr. ing.

Mirna dr. i Stjepan Božičević; ing.

Kok: dr. Ivan Jakopović; Li. br o Nai Sina poor dr.

Midi Deneš) gllaš uk .2 > draZvonimir koj

sos se

ko oi

odi

oi

adio

ok

opć

eee

tie

toe

omeo .

#

i.

unio Uprava 1

+

: .

KB

i

a

ko

041/424tel./fax: 31/11, liica Zagreb, 420.

Cijena:1.700 o aj HRD Tisak: _ Varaždin »Varteks« Tiskara aš sedi

PREČKO

Kako AACGO SEK diriku

modna

i

ORKA

aa

o

ane

nena

nj

pače

vako

ao

GRCI

poor

Naša najstarija katedrala, smještenana mjestuDioklecijanova mauzoleja u Splitu, posvećenaje Svetom Duji,pa je tako SvetiDujam zaštitnik gradaSplitasplitske

nadbisku-

i

pije.

Sveti

rodom

Dujam, Sirije, još Ilirik. zatim u odlaziRim, jete U vladavine poDioklecijanove Saloni biskup staje (Solinu).

No kako jeDioklecijan kršćane, progonio 10.

304. Sveti travnja Dujampredan je muke.

Mučen Solinu. je Jedan od prvoga je prvihnasljednika Venancija. linskog biskupa Svetog časti 7.

Blagdan Svetog Dujma svibnja. u

kao

iz

di-

a

vremenu

u

na

u

so-

se

Marijo,svibnjakraljice, Ti Majko rajskogslavlja, Pred slikuTvoju ružice, Na pozdrav svibanjstavlja!

SVIBANJ _.

Rojenjepčelahu svibnju Nadom hranipoljskuradnju A na hrastuje lipupa?

Hrana neće biti skupa!

S

Ž

E

—

Hladan svibanjobećaje puno Siena islame.

—

' —

Ako hrastoviliepocvatu,bitće dosta masla.

VR

MAM rai

Zrielenam svibanjskejagode jamče za dobru vinskuljetinu..

-

|

—

Vlažan svibanj štaglji.

—

—

Svibanjski hladobećajemnogo sienapa idobra vina.

Ako se na prvisvibanjmraz zabieli, nadajmo se obilnomžitu.

puni lagvii

—

E RRE

SO

dasa

L

VO

brču PEPOTAJANA

ER

eV

RAZNO

RDS

KE

er

ke

a zada doii

Svakiljubitelj cvijeća sam razmnožiti kojamu biljku želi ukrasnogbilja ili mu se sviđa. dobro uspijeva ili listova tri načina: Donji pod lisnog koljena. par Razmnažanje obavlja od dva reznici se ostavi ukloni, jedan razmnažanjem reznicama lisna para. dijeljenjm Reznice najbolje zakorjenjuju mješasijanjem. vini O veličini i treseta. pijeska reznica Reznicama koje ovisi treba li ih utaknuti pojedinačno biljke razmnažaju od lako ukorjenjuju.

Reznice dobiju male lonce. se Ne uzimati kratkih, zbitih izboja.smiju Ako više utaknu se uz rub je reznica, i izvučene slabe mladice kocvatući izboji lonca. likog velikim listovi razmacima.

Jima U Vršne se rupa zemlji izdubi koju štapićem najboljerazvijaju. reznice utakne i dobro utisne. reznica prstima treba rezati oštrim nožem Nakon ili treba rez dobro toga Reznice zemlju pijesak treba biti isgladak.

Reže neposredno navlažiti. lako razmnaža reznicama je Biljka koja na

se

se

a

na

—

—

se

u

—

se

u

se

se

ve-

na

su

se

u

se

—

se

se

VODENIKA i po

NEDI-

NETIK, Latinsko ime je Impa-

imenima

tako

lako, brzo, da stare od reznice smo biljke,kojih uzeli sultani. tiens bacimo ili i prikratimo. zakorijenili, jako od U vodenika U sobi Europi potječe svijetlom jepoznata davnina, stajati kako obilno cvate, Afrike. brdovitih predjela zapadne potrebno iz joj mjestu, otud i ime. hrane i sobna i Vodenika pa joj mnogo vode, je jenajskromnija biljka ali dan treba rijetko jemožemonaći cvjećarnici, Ljeti zalijevati, dvaput je seoskih kuća. dočesto ukrašava od prozore svibnja dvaput tjedan mjeseca U hranjivati. po imenu Njemačkoj jepoznata i treba Zimi pomno ljiva kojezaslužuje jer Liza«, zalijevati jernaginje je ružičasto.

Ne temvremena cvate, najčešće dulje gnjiljenju. podnosi treba peraturu biti i crveni. i 1 2držati ispod je mogu bijeli Cvjetovi sobi. toploj 15"C, sočnih Grmolika uglatih peteljki jebiljka, od biti lišćem. zaštićenapodnevnog Ljeti svijetlozelenim

poznata KRNA. RAK,

Raste

vrlo

razmnaža

a

se

na

mora

a

-

u

a

na

na

»mar-

neumorno

u

mora

sa

sunca.

djeluje jedržitepolusjenoLijepo sanduku ili vitu vrtu posađenu mjestu ili balkonu. prozoru ako

u

na

na

u

.

E

o

“

e

a

>

-

».

ai ab

w

«

La

-

=>

Mood

kiorr

u

da,

x

>

4

a

./

B

“

Ji

<

>Jef

+ 4+

ke

a

x

ž

RAVILA'O CVIJEĆA takoda

:

lona:

:

alazi, štot

VO VERA LAI#4 DRUGO MARS

T

i

;

E

Hot

;

:

“y

y

4

:

VrkjA 7 sepa E #7 ZA LTA jj

š

goANje 2)14

.

PRIPREMILA: ing.

Božičević.

Mirna

«

i

3 m

najmilija najzdravija zdravca za i za liko, bogatca siromaha, Tako naslov je glasio uvodnogčlanka | bolestnika«. Tada odmah. prelazi na lista« od u br. 49 svoje raspravice: »Gospodarskog treba godine glavno pitanje što Je = 860.Zanimljivo je dan učiniti s ako da gospodar kravama, opazi količine podučavati Da trebalo seljačke gospodare mu ne dajudovoljne mlijeka. sto tridesetak godina i učiti ih o onopr ije bi to saznao, preporučuje gOSpOtočno što nam danas 0 me, darima da si svaki je ali svimajasno, knjižicu, napravi koju doduše i danas ali s visotom se naziva piše, a može u »Mliječno kazalo«, je voditi svako Kogaznanstvenog dače. krava gledišta. obitelji Svaka imati u uvodu stranicu mora se stručnjak Nepotpisani najprije svoju gdje upiše tvrdi da i kruhom koliko dala mesom svakih za je»mlieko jemlijeka pri mjerenju »DOBIVANJA

MNOGOGA

q

MLIJEKA

hrana

za

malo

i ve-

:

] A

ša

..

=

e:

|

|

RR

III &

x

BED

ESP

Zdte? a

Ks

ARNIE ta

LE

am

.

ak

je

ća

PE

KOA

POSTE

IS

t

NI

a

EANSKN

Sai

(inv Sa

tejd I

i

S a

gt

“>

.

A

ENEA

av

A

TRAJNI

:

boa

Nane

ko

SA Gi k u ERO . Pag

ET

Šš

S

lk

E

KG

JaA?

NEE

KRS

KA ia BULE PE

i

JA

S

par

Kodo upg

3 No ra

Kč

K3:

Ga

to

:

A

dah

SR DE

roka izdORE

Erua NE

AA

POKAZALE ua

“

PENA

UTE

.

41.3%

a. x

Ai

Kri

Za SRAŠTEM

OD prava

de.

Saija

EI

zla

asi

Ak

z

Vori

o

la

tdta

od zi

<a

Na

2

Ed

KIEL

a

ž

of

g.

ra

Rate“

I

Pi

.

'

dis uroti:

f

/

PSA

Š

o

m

g

<.

Ž

| proizlazi tog 14 dana,tijekom cijele godine. kravi važe 7 centi treba svaki svaku kravu to se za koja dan kraju godine zbroji funte da uzdrži život i Slabe treba prose 11?/3 sijena joj iondajojsesudi. dojilje Međutim želi li imati dobro hraniti. a one zdravlje. gospodar bolje početi od krave navedenih treba o d Sada u hrakoju koristi, osnovnapoduka počinje svaki dan dati funta po 35/3 nidbi kaže da govejoj još sijena pa životinja, pisac ili krme te hranive po četu treba hrane druge vrijednosti, za obavljanje prvotno centu kojednom težine. tjelesne a to poslova svogatijela, jedisanje, bez ono krvi, gibanje udova, čega takvih mora Zbog proračuna gospodar A može tek od hrane ne mu živjeti. koja nabaviti vagu kako bi svako dobilo grlo iznad tih život kolise za daje potrebnih dnevno metalo ili svoje potrebno porciju. čina korist za obliku u počinje gospodara

Bili ie | = dati, Koe = jes tas = lanje kase a

=

4

500

Na

:

ua

dd e

a

RIAA

BAG

"

x

da

Teda

VRS

KA

#7

TRka

Muć

a

RE

a

REZA

Iz

grama.

računa

da

|

.

nue

sa

:

obi

članak završava Švicarskoj pisac tj. obavljanje Bete ubiovim mislima: »Goveda zlo treba dan dati po na hranjena funkcija govečetu svakom težine centu a dobro jajuhranjena bogate (100kg)njegove Konac Zato radi ili funte onoliko krme odga.

17/3 KE jednu pametnije onajkoji koja druge gospodara, kravu dobro od onoga dvie zlo količini hrani, koji oj sijena.

Navodi primjer govara stočaru dobitka množhrani. Ne donosi funti dobra suha ima da u “da jednoj sijena množtvo hrane tvo toliko hraniva koliko u 5 funti zelene nego : stoke, kojejoj Ss djeda 1 funta oko se daje.« teline.

Podsjetimo je St Za

prvu svrhu

:

krava

životnih

za

»NJEKOJE

MLJEKARSKE

SHODNE

u

SPRAVE«

nakon gospodarsko je Osijeku 1877. list u se svoj mjesečni »GOSPODAR«, kojem zbogvećeg često velikih o broja posjednika pisalonajnovijim gospodarskim Tako članak u br. 8 od 1892. strojevima. je objavljen podgornjim naslovom. tri sprave sa crtežima: su ove Opisane

. ža kai zi X

Slavonsko

društvo

izdavalo

u

Ja RA

I 4

Posuda Slika 1.

(

Kk

|

MARI 1a

sa mjerenjemlijeka

za

mjerom plivačom

ka

MOTIVA u

a

Ka

X

;

ze * .

mE

“-

PO

fi

LAKE

m

< SES

KA

Rese

e

Z

.

2

eok

sai

kav

s# Par

La

A

ai

g

:

a,

>

ki

<

aK

Lilo

>

gas

hk

A

Ao

Pon K K sra KRAN CA dao DALI Eh Šira

odi

Pi

.

.

m

SKI

:

a

.

.

s

-

9

s

dA

12

pasa

5

RIDE

KU

ŠA

se

IZa

a

KA

po

KV

Ak

re"

F3

“+

i

Je

pa

4

*

SRA

,

ITE

KRKA:

La

A

ve“

a

DJ

arak

sada

f

Poke s.

jr

j

"

gg)

TGEJE

SOBI

PV

m

Paar

rai

=

t

e

K.

Md

Ps a

PAK

EVI

“>

x-5

gi

>

".

+

.

a

€

4

:

.

pre

F2

*

"<

he

A “is

VR

P

AR

čai Tv

o

MeTeT1

sa?

as

vd

Asi “

a

A

es

rd

Ž.

Kadžara

dete

ab

so

za

Z

BET

'

zi

>

S

PRESS

ONES

DES

S

:

'

TR

I

st

Zi

-

SN

PESPR

GV

ču

.

*

pi

.

š

,

A je

DR

IK

:

Sao ash a

SP

:

Kravaje

sveti simbol od najstarijih.

ed

|

Vremena

R2

|

Općenitojepoznatoda jekravakao proizvoditeljica mlijeka simbol(značenje) zemljehraniteljice.

To jojse u Indiji, odatle od pradavnine pripisivalo iproizlazi pa te korisne štovanje životinje.

Najstarija indijskavjerska književnost ATHARDA poznata pod naslovom VEDA i mudrih skupjepjesama izreka od 1. do 4. postupno kojaje nastajala Krista. Krava ima tisućljeća prije Vedi svemirsku i božanskuulogu,izraženu

$ iša ubiju jeduje, životinju vratili život bi koži, poslije njezinoj tada skinuli. Kao simbol su koju joj SR najprije krava što oblaka nebeskih voda, je Ka: nebu ponovno komadana zadobiva zA hraoblik zemlju zahvaljujući svoj S. dakle kiša čini obilnom.

Ona a ni,koju sličnu ima ulogu ulozi nebeskog jarca & mii brojnim drugim nebeskog SARENA naroda EL tologijama od skandinavskih do stanovnika obali pa Nigera. š& nebesku

kako

i

u

u

ras-

u

na

na

stihovima:

ovim

bia PENA Mae Bor)

|

ovna

u

na

Egiptu amajlija predsa svete nosi stavlja glavu krave, aga koja čev kolut među Lik rogovima. božice KA HATOR sebi sadržava različite Penn simbole Ona krave. jeplodnost, KODA bogatnebeska stvo, obnova, majka, majka, odak teleta jemajka mladog naj čistih usta žena bika je zake vlastite Ona majke. hraniteljica je egiIndijskabožanstva bit patskih faraona, je ponovnog i nade Psa: život. rađanja zagrobni U krava simbol Indiji soda je,dakle, ure!

1 stih ratarski krave iz vezana uz te za plodnosti, jošjedan dražestan ciklus, 2B Vede: susrećemo i je staroj germanskoj odo U krava mitologiji. njih je hraniteljica ai i prvihpradivova (Audumla Ymira) KH stvorili i same pa koji m svijet, bogove, rođena kao i oni ledu. je rastaljenu Ona simbol svega jepredak živoga, Ona oblak pun plodonoplodnosti. je U

AHAT

sun-

u

ona

sunca

sve

—

ona

—

sunca

—

<

.

*

ona

Sa

|

u

u

sje

.

su

a

u

kiše,što se

sne

duhovi

spušta

na

zemlju, duše umrlih

kao

vjetra jest to

—

I

—

narodu, tisućljeća obožavaju krave, nađe ih vole i s uvijek ljudi koji nježnonjima postupaju. iz knjige (Podaci i stihovi autora J. Chevaliera i A. »RJEČNIK: SIMBOLA« i našem

u

nakon

tolikih

se

sa

su

Gheerbranta; prevedeno

objavljenou Zagrebu, 1987.)./

Stjepan Priredio: Keglević, dipl. ing.

=

Ž

pie

Bo

. a

B

=

KK

E TE

PE

AI SIJA

PAAA

Ka

don

.

PS

Lanu

PJ

RE

lea

NIP PZ -

Pe Žž Sd

sj

“ Po

uje AGE

SA ein

i.“

PI

ija

Šem

SKA

E RA

OT

zg

Nitta

ZKL

Pe

eia .» poedečio Na sI mu .

i prasta

drv

ak

Pao.

RELI

Ag

E 2 ža

ČAŠE

LI

skE

u i za “Ma

i

i

anka

O

de

I

2

a

he

ČaKšY

IE E ii

s

PES

KI

“

.

dA

EA :

Loa<sd

e

ia

a

mare"

2 o

ro IRA 3

x.

,

ZL

rr

pr

vri

i

i

s

are

ogr din a

ln

aa

aii.

oi

\

i

kan

>

ž

>

Sd

RI EROSA TEK odo PaRk grka Na+

“

ask

GM .

PER

o

Trg

Pr

r sez

TA pi PRO Pop FEA

INI : LA: " too x dimi ž

mače

jja

ok

ZA

F

been

:

:

do

'

paris

KA

=

š

se

di

A, Ve EE ra AVA 6

A

REGIS TNT SA TI

Vitaminski

a.

k.d

a

O

mj EME NET Ta. REI s“ At

f

Pu S

of

i mineralni

dodaci

i dosadno zapetljano pripravvitamina i je Mogu li pripravci novca. za s jednostavnonjnemaju ljati, ili, mineralausporediti istimtim ili ima i onih Isto koji zbogcijene tako, tvarimau hrani? ili ribu ili oskudice ne vremena jedu želje vitaVitaminski mahuili ne pripravci sadržavaju druge školjke, kupuju g rah da su dobri i mine za se zna rižu dobre smeđu sve potrebni narke, koje dakle, od tih a za pripravaka izvore željeza. mnogi zdravlje, kao što su i minerale, sadržavaju ključne većinu Osobe Samci. i dobro i cink. Raznovrsna svojih koje željezo kalcij, obroka same obično sadržava posve mogu jedu postati uravnotežena prehrana ili im ravnodušne na i Zdrava vitamine i minerale. sve svojuprehranu je djeca zalihe razlidržati kući stanovite teško u osobe odrasle sve najčešće dobivaju pohrane. lisnato trebne vitamine ako povrće čite jedu zatim zelena prokulice), salata, (špinat, si ograničuju Ljudi koji prehranu dii voće (breskve, buću, krumpir mrkvu, bilo iliideoloških razlozbogvjerskih crni kruh i izvore vitamina nje), žitarice, se ga. Različite dijete, čovjek vjerno kojih zelenu C (limun, peršin). i uporno papriku, jagode, drži, u vijek oskudijevaju gotovo Osim su proizvodi togapotrebnimliječni ili tvari. drugom hranjivom jednom lecrveno meso, kalcijem, zbogopskrbe kikiriki smeđa su na riža, zbogželjeća,grah, ograničeLjudima koji krajnje cinka. Sve nailimeso nim zatim onima su za, školjke zbog dijetama, koji količine sadržava i onima izbor namirnica odgovarajuće ograničili koji minerala. tih i velike tome a potrebnih drugih količine pri piju alkohola, brojeno također velika opaloše se Vitaminski dodaci u različitim hrane, prijeti proizvosnost. žitne dima pahuljice) namiruju (npr.

Prirodni vitamini dnevnu potrebu. ukupnu od ništa industrijskih.

Komu osobito trebajuvitamini nisu boljisintetskih, razlikovati. ih ne može Organizam i minerali? za i Žene će, inače trudnoće dojenja. vrijeme Kad je vjerojatnoda da uz Mogućeje trudnica, posebnu brigu, normalnojosobi,ponestativitai vitamine hranom sve prima potrebne mina i minerala? minerale. te proMeđutim, potrebne može bititeško proveograničuju svoju prehranu mjeneu prehrani Ljudima koji od iz bilo kisesti.Na za foličnom prijeti kojegrazloga opasnost primjer, potrebe tvari. tih i od linom potrebnih pomanjkanja prijeko (jedan vitamina)željezom Minerali su nego vitamini, trudnoće. Te se za češći problem udvostručuju vrijeme i oni mogu namiriti se veuzmanjkati zbogpopremda mogu uzimanjem potrebe Evo nekoliko i ali pri- likih količina remećeneprehrane. peršina, jedan jetrica biti farmaceutski može mjera: praktičpripravak Da bi dobila dosta trudnica To su oni kalcija, vegetarijanci. ljudi niji.

Usputni ili dodatne količine mlistalno i nisu mora za se dojilja jesti odlučili potpuno koji iliuzimati ali ne u obliku meso, . kalcij ječnih proizvoda zato vegetarijanstvo,jedu kad što ne se »osjećaju bolje ga jedu«: pripravaka. iliim ga

se

—

:

E

D+ k.

VI

PEza |

i minerale vitamine tako dobro kao Novorođenče. prima prije, od dobro ih one a ne jeko hranjene majke, vjerojattrebaju više, manje.

Manjak da će mu nost vitamin samo i vitamina folične kiseline je mogu manjkati B pridozato treba u obliku zbrci ili u D,koji osigurati kapnijeti mentalnoj promjenama usta. Novorođenčad se na emotivnom i intelektualnom ljica, koje daju ponašanju. hrane hranom vitamina može smatrati se koju industrijskom prima Manjaktog sve ali ako ta hrana od potrebne vitamine, jednim uzroka prijevremena gubitka biti ne mora sadržava željezo, željezo sposobnosti. duševnih bolestima, osigurano davanjem kapljica. određenim s Pacijenti nakon kao što loša iz _ Dijete prestankadojenja. je resorpcija probavnog Mala često smačesto vitaminske dodjeca prolaze razdoblje trebaju sustava, teka ili datke obliku njenja postaju pretjerano izbirljiva u pripravaka.

Njihovi liječnici i razmažena.

Kadšto raznih okolnoodrediti izbor i dozu. spoj trebaju sti hirovi iliizmotabolest, prehrambeni vitamina Što s upotrebom u itd. uzrokovati je mogu vanje, neznanje ili čak znatnu oskudicu neke od liječenju bolesti? blagu tvari. hranjivih Jedine bolesti vitaminima se koje liječe Nema nekog automatskog su one su razloga najčešće pokoje posljedica bi neko zdravo trebalo vitamina u ilislabe zbogkojeg dijete manjkanja organizmu uzimati vitaminske Zaiz Kad su početi pripravke. resorpcije crijeva. preporučene bez s velikim dozama početi liječničkogvitaminske doze sto do tisuću putaveće: nadzora može biti opasno. Čim se pood tada se one smauobičajenih, moraju kaže treba potrati dakle manjakvitamina, majka s ljekovima, potencijalnom i s o sjetiti pedijatranjimporazgovarati toksičnošću i popratnim pojavama koje i svaki kao prehrani svojega djeteta.

Kako izazivaju drugilijek. stvari do sada osobe. nema doStarije Zbog brojnih stoje, uvjerljiva razloga kaza da vitamini mnogo osobe biti da u pomogu starije spriječene obećavaju hranu sa svim vitaminima od raka ili; u pojedu boljšanju preživljavanja potrebnim i mineralima.

Meso mentalnih žitarice i bolesti.

Po nekim vlačenju jeskupo, lisnato bititeški vidoze za m ogu zeleno, povrće spoznajama otprilike uobičajene i tamina C donekle mogu žvakanjeprobavu.

Nadalje, oslabljen smanjiti jačinu ili veće tegobe doze od vid,upalezglobova druge prehlade.

Međutim, toga ometati nisu ni korisne ni hrane. Život u spreipak pripravljanje djelotvorne mogu u za hranom. čavanju osamljenosti smanjuje želju prehlade.

Budući da osobe ne starije resorbiraju Dr. Ivo Belan

Ako

beba

mli-

_|

—

—

'

'

Talana u Sudovčini kod Obiteljsko gospodarstvo Stjepana žena i od Ludbrega: otac, majka, dvojedjece; jedno najnaprednijih u ludbreškom kraju ima ha od mehanizaciju: svu 3 trakGospodarstvo 15 posjeda, Imaju gotovo dio u Na tora 77.

52 KS i 35 najmu. pošjedu toga proizvode KS, KS,plugove, kukuruz i krmne kulture. traktorsku druge tanjurače, drljače, prikolicu, —

—

.

VII

SKA

E

JEKu

a&

ds deka Zato,

e

cE

KZ

koi

Bk

A

:

S Q«

Pi

a

A

ZTK

I

m

a

oi

:

Ž '

ša

i

s

KA

Mae -

+

a

GV

iš

(e

t

ik ie

ma

pa

Ptrašek JA

:

AEKE OV

ha

re

>

S

Praia

Pa

:

ss. sre

Sam

:

i

Tri

Zna

>

Ki

osi

«2

raj

STD e td E VRAŠII Šou o o resa azad

A

i

rijei

oh

La

ž

o

vk

|

I:

vrana 1994. po stajskog — ra povoljnijim utovarivač rasi sjetvu PBa i je rasipač gnoja, više od 550 tona cisternu za tekući gnoumjetnih cijenama pač umjetnih gnojiva, 5000 31 tona kukuruz i za sjemenskog kukuruza, jiva, kombajn gnoj, silokombajn, dr.

2 i samoutovarnu žitarice, prikolicu, priko- kgpesticida materijala reprodukcijskog lice za razni 3 mlina čekičara, Pri nabavi prijevoz, muzni Iskorišten je državi svi porezi. i dr. su uređaj plaćeni što ga 12 za muzne reproproizvođači jedino Staja krave, kapaciteta popust unaza grla, odobravaju plaćanje pripadan broj pomladka, popunjena materijala ni ni i 1 žen1 s 8 za sada naplaćenaveleprodajna Nije prijed. krava,junicom je i uštešto navode kao skim teletom, razlog marža, je jedina nepoti- maloprodajna da. cajnecijene mlijeka. ušteda klasični suhi za se U staji primjenjuje seljake ludbreškog Ukupna 1994. iznosi za sustav sjetvu područja proljetnu izgnojavanja.

DM. više od 30.000 tovilište i novi za — Izgrađen je objekt tekuće 80 s Veći — i izgnojavanje gnojgoveda poposjetio jepoznati broj seljaka 9000 nom m". stou u jamomkapaciteta MAS uk ljoprivredni sajam Grazu, Austriji, Kini rada kod čarske izložbe u Gudovcu Talan kaV. Bjelovara, Gospodin jedioničar poznate | stručna Goli i su as u Varaždinu.

Organizirana Zagrebu. mljekarske industrije Vindije ia asa mandat Već predavanja zajedno savjetodavnom varaje drugi predsjednik službom.

KAI s. * bivše Saveza ždinske poljoprivrednom seljaka udruge dj od ludbreške u Dobra najvećih općine, jedne poljoprivrednih suradnja glede A više od u sa kojujeučlanjeno Hrvatskoj, je zastupniproblema u spostavljena 1000 članova. i cima stranaka u Općinskom političkih te u ZaSavez osose u Županijskom vijeću Varaždina razdoblju proteklom domu Sabora i Županijskom nabavu bito zauzeo za reprodukcijskogstupničkom Hrvatske.

Samo za za proljetnu Republike materijala seljake. “

|

—

A

;

'

si

u

KIA

;

Obiteljsko Vukšinca gospodarstvoLenardićiz 3 Dubrava,među ostalim se bavi proizvodnjommlijeka -

2 juje krava, Lenardić goveda, popunjena obitelj Uzornačetveročlana teleta. ženska i 2 nice Vukšincu. od u (AA, jedna je najnaprednijih KEG u Zbog staji. cijene mlijeka nepoticajne i 10 18 nah sivi vlastitoga kj.

Posjeduje k.j. nalazi 6 sada se za približna kapaciteta strukturi u kk U sjetve najzakupu. zemljišta i i kobila 6 i 1 pomlatka HADU n E pastuh grla i 7-10 kukuruz zrno k.j. je zastupljeniji nokrvne rola 8-4 pasmine.

Ostalo. služi silažu. za POPARA kj. za proii dva silosa za su jedan Izgrađena i krumpira ječma, z obi, pšenice, zvodnju 10 i KRG silažu za zrno LaS stabljika-jedan djetelinsko- smjese. tona. zrno FU, [gh Lenardić travne pozdravlja najnoi Gospodin 2 traktora Fergusona 60 Posjeduju KVARI? ja" Hrvatske o Vlade Republike U redbu viju 35 Dg drljače, sijatanjurače, plugove, KS., te i za određene proii mineregresima premijama čicu za stajskog rasipač iS kukuruz, kao što su: zvode u poljoprivredi mlijeza ralnoggnojiva, BOše prskalicu pesticide, u rasplodni stočarstvu, pomladak muzni i mlin ko, kreinu za Re gnojnicu čekićar, i dr. mineralna gnojiva kvalitetno sjeme, i dr.

Kao uređaj 14 kre Ska Brlek, ing. s mliječnih grla kapaciteta m j e Slajd rd PIE pear VII kiš KERIE PJE Se ZA daka aoc di o ć zed SS. DEO doro:sžde Pa u: re GE SE STE VR SOA s

a

k

9

f

|

*“

.

—

—

—

“

x

'

U

,

“u

v

"

|

k

*

tva

—

'

o

i

Zeke

,

4

i"

“

c"

x

g

5

MA

AV

Zoe

g

=+

dd