Mljekarski list 3-1994

SU

GODINA XXXI

ZAGREB

Travanjskovrijeme svakičasdrugo, ne Ni kišani sunce dugo, traje Ne kudi,rataru, travanjsko vrijeme, Uztrajnonosidužnosti breme!

—

Jarko sunce prižarilo Zemljitravkuizvadilo, Težaku licezaznojilo, Nove nade uzbudilo, Neka nas nebiprevarilo!

OŽUJAK, 1994

Krmni

sirak

na se iskorištavati krmna kultura.

Može višenačina Sirakje vrlovažna zrno, za tehničke predmeteu novije silažu, zelenukrmu, napasivanje, tipovi). vrijemeisirup(šećerni visokih Selekcijom je dobivenvelikbrojtipovaod niskihza zrno, do se za krmu. sijesirakza kojijako nabusavaju U svijetu danas najviše zrna proizvodnju niskograsta vrlokrupnemetlice. i dobro sočne Visoki se s puno nabusavaju stabljike lišća, koji tipovi ispunjene ili zelenu krmu 2 do 4 se za te košnjom napasiupotrebljavaju obnavljaju daju otkosa, i za vrlo suhom zriobi za a u obalnom u području (Mediteran) silažu, vanjem,mliječnoj sušu sirka i sudanske trave. Vrlo dobro Dobiveni su (bolje podnose križanjem sijeno. rastu i za Hibridi od su pa obnavljanja ljeti, prikladni kukuruza). zbog neprekidna križani sirak Budući da do mraza krmom od hranidbu stoke zelenom u listopadu. srpnja kad na dosta ima za nema u krme,prikladan je razdoblju, pašnjacima porast ljetnom ilizelene dostatno i livade ne hranidbu stoke kad dodatnu paše osiguravaju pašnjaci krme (srpanjduboko u tlo vodu Sirak ima vrlo dobro rujan). crpeći općenito razvijen korijen, kojim prodire iz dubljih slojeva. bus se vrlo dobro Nakon nabusava.

Sirak vrlo dobro obnavlja, (nabusivanje) košnje On ima nizak dušikom. tlima dubokim na napose transpiracijski opskrbljenim plodnim imati znatan može i u sušnom i dobro sustav pa razdoblju korijenov koeficijent razvijen sušnu kad krmu i u nemaju razmjerno razdoblju, travnjaci kojimosigurava prirast trave »Susu« Križanac sirka i sudanske bilo kao što prošle prošle godine. prirasta, je Dubrava Vrbovnekoliko u na pokraj Hrvatskoj (Jastrebarsko, Zagreb, jegodine lokacija dao 80 do 120 tha zelene mase Podravska u dva ca, Garešnica, Slatina) Hercegovac, 30 dana nakon ilitriotkosa. Isti hibrid za za p onovno (visina košnje dospio košnju je oko 80 cm). visok krmu kad visok i viši od 80 cm.

Sirak se kositi kad Najbolju daje je je počinje kad narastu više od 150 cm, otvrdne križancima Nekim 80 do 120 cm. paje stabljika visok 60 do 80 cm. kad Sirak se stoka se napasuje je slabije jede(povećavajugubici). ako čak i 3 do 4 turnusa U a u paše, toplijim područjima 5, daje kopnenim krajevima križanci Za su jačenabusavaju koji tanji prikladniji natapanje.napasivanje jeosigurano lišća u masi. Ti su hibridi po na s fenotipu omjerom broj izboja busu) povoljnijim (veći travi. bliži sudanskoj ili ilirani naknadni kao za Hibridni se sirak može usjev košnju usjev sijati glavni ili u nakon kukuruza u odmah svibnja) golo (potkraj travnja početku napasivanje sjetve žitarica s i raž te ilikad se skinu ozime graškom smjesa repiceogrštica,tritikale, tlo, iu Vrlo dobri se učinci i ili postižu postrnoj početkom lipnja. svibnja tijekom grahoricom može za krmu ilisilažu. Ako urodi više mase bilo za zelenu se nego pohraniti sjetvi zriobi. za viškovi se u zelenu u Sijan početku svibnja, mliječno voštanoj krmu, siliraju i kosi se ili ili u već po potrebi napasuje srpnja lipnja početku košnju dospijeva potkraj često i dužem od 100 dana. do mraza u trajanju gospodarstva —

34

Sirak

uspijeva laganim gotovo (pjeskovitim tlima) ima veći i urod zelene mase i ljetni prednost predkukuruzom, jer daje sigurniji prirast drugog otkosa nakon ilovastim ako su duboka i na Na košnje.

Najbolje uspijeva tlima, plodna. težim ilovastim ako su vrlo visok urod Podnosi i mase. vlažnijim tlima, plodna, daje tla. umjereno zaslanjena Osnovna obrada tla za sirka može bitiista kao i za kukuruz sjetvu (duboka brazda).

Tlo treba široko zahvatnim oruđima na po s rotirajućim pripremiti mogućnosti valjcima dubinu 6 tlo.

Ako tlo bit će otežana neravno, sjetve (4 cm),kojaujedno ravnaju je široko zahvatnim kosama tla u košnja (nejednaka visina, unošenje krmu).

Osnovna ili u se 80 do 100 s gnojidba obavlja prije oranja predsjetvenoj pripremi tla, i 100 do 160 Dušik se količini od do 40 60 u u kg/haP2Os K20. daje početku kg/ha.

U 3-6 listova dušika se s 40-60 busanju usjev prihranjuje kg/ha (110- kg/ha KANNakon svake istise dan ovisno o 40-50 dušika. s košnje gnoji, uvjetima, 220kg/ha a).

Sirak se kad se tlo to obično kad na završi kukuruza. a 12“, sije ugrije je sjetva Dubina 3-4 cm težim i na a na 4-6 cm. sjetve je vlažnijim tlima, plićim (pjeskovitim) Međuredni razmak ovisi o te Za za o načinu mehanizaciji skidanje upotrebe.napasivanje se silažu isti za razmak i a za kao kukuruz.

Nakon na sije gušće, košnju rjeđe sjetve dobro tlo ili s je povaljati laganim valjkom sijati sijačicom valjkom. sirka se zato od 10 do 25 se pa Krupnoća sjemena križanog jakorazlikuje sije kg/ha do 14 Hibridi bliži travi i u sjemena (6 kg/kj). sudanskoj imaju sitnije sjeme pljevicama.

8-12 se sirka Sioux 12-16 se Sitnijega sjemenasije kg/ha(6- kg/kj.).

Hibridnog sije do 10 kg/ha(7 kg/kj.).

8 Sirak sporo i sporo se dok ne vrlo raste brzo.

U a klija razvija nabusa,poslije prosjeku 7 cm i hraniva u tlu. Budući da sporo naraste ako ima na sirak treba dan, vlage niče, zaštititiod korova istim herbicidima kao i ali ne onima se kukuruz, kojima suzbija divlji sirak će ti herbicidi uništiti i sirak. Na težim tlima ne sirak nakon se jer smije sijati kultura treflan rezidualno sirak.

Osobito dobri na prskanih treflanom, jer djeluje predusirak su sve i za i kao ozime i sjevi lepirnjače (višejednogodišnje smjeselepirnjača te ozime ako tlo tretirano treflanom. žitarica) kupusnjače, nije Obradba tla nakon toliko duboka da tla i je skidanja ozimina omogući pripremu sjetvu. uzrokovati i sovice te na Štete m ogu divljač. usjevu klisnjaci Za zelenu krmu sirak se kosi kad visok i viši od 60 cm. sirak kositi kad je Najbolje je visok 80-120 Pri cm visini zadržava vrlo udio lišća u je (150cm). toj još povoljan masi, a mekana. otvrdne stoka pa stabljika jejoš Poslije stabljika je slabije jede(metličanje Sirak ima dobar vrlo dobar za s pa cvatnja). ljeti porast je miješanje drugim kulturama, i s travnim te napose djetelinama djetelinsko smjesama kupusnjačama (krmni kelj, U s .se repice, ogrštice, rotkve).kombinacijama djetelinama postiže povoljniji omjer na

svim

tlima. Na

vrlo

i suhim

—

.

—

hraniva.

Krmne

sirkove

i sudanske

treba

napasivati gdjegod jemogućejer nakon brzo se 20-30 i podnosenapasivanje, kojeg obnavljaju (za dana) dajunovu što na iskustva iz na Burek Dubravi u pašu, upućuju prošle godine gospodarstvu pokraj sirka može kombinirati se ili s Vrbovca.

Napasivanje napasivanjem pašnjakaDTS,jer sirak u sušnu dostatno dosta nema razdoblju (srpanj, kolovoz) osigurava krme,koje na to Sirak se ona u pašnjaku vrijeme. se napasuje pregonskiDaje površina će stoka obroku u visinu oko ne 10 Nakon koju ispastijednom preduboko (na cm). obročno. odmah KAN-om se ili napasivanja prihranjuje (110- kg/ha) ureom (65- kg/ha), 220 130 35 trave

dobro

da

obnovio

bi se

za

zelene

urodom

mase

m? za jednukravu.

visoko

usjev razdoblju do 30 15 obrok tako da za od 1-2 potrebno je jedan (3)kg/ms, do

25

30

dana.

U tom

naraste

60-80

cm

s

prihrani dušikom, jenaprijed košnje veći tankih vlati po busu. Nisko košeni ili sirak se brzo obnovi dajući broj navedeno, vlati i se po d ebelih (izboja) dajemanjibroj ispašeni usjev sporije obnavlja prenisko Ako

se

kosi

10-15

cm

visoko

kako

i nakon

busu.

Urod vremenu

u

i kakvoća

krmnog može se Orjentacijski upotrebe. tha

zelenoj masi

glavni usjev Visina usjeva Visina usjeva

hibridu, gnojidbi, sjetve, računati sa slijedećim vrijednostima.

sirka varira ovisno

80-120cm

o

suha

60-120

načinu

roku

tvar %

i

Probavljive Škrobna = bjelančevinevrijednost 1,21,6 1,0-

14-20

8-12

161,3 22 720-960 suhe 8-10 sirka sadržava zelene mase 60 tvari, kg krmnog gramaprobavkg dnevne Tom količinom podmiruju i 5-7 škrobne se vrijednosti. bjelančevina kg ljivih oko 10 litara mlijeka. i škrobnom za za vrijednosti potrebe bjelančevinama Prof. dr. Zvonimir Štafa Selekcija Opravdanost

oko 150cm

60-100

8-12

. genetskog

ii reprodukcija intenzivne uporabe jala mliječnosti

potenci-

Uvod

najčešće jamčipovoljnije izgrađe- jer proizvodnje nomske učinke. U nas odnosno nanoga genetskog jemeđutim, proipotencijala 2000 kravi niska i osnovice po (oko mlijeka vanjskih zvodnja većegbroja sljedne Zavisno od a za mesa, u čimbenika na kg prosjeku), proizvodnju koji njuutječu. i dnevnom čimbenika načina i snage po ponjegoprirastu promatrano djelovanja kareći da može se iliniža razina proizvodnje.voj stiže se pripada kakvoći, viša će se proizvodnje. napredne vanjskih tegoriji Proizvodnja promjenom do razine izčimbenika samo povećati hrvatskog Pasminska struktura Za potencijala. građenogagenetskog viši getreba gospodarstva povećanje izgraditi daljnje danas se U hrvatskom netski gospodarstvu promjenomnasljedne potencijal malen unaosnovice. Kad pabroj razmjerno genetsko upotrebljava jeposrijedi dio od papripada najveći nasljedna smina, toga postojeće pasmine pređivanje su ali sminama osnovica u se sporo koje svojstava miješanih mijenja, goveda i u može stadu se u mlijeka razmjerno jednako vrijedneproizvodnji promijeniti su lise s drumesa.

Mliječne pasminezastupljene zamijeni jednapasmina brzo, farmama svim iliako na se poljoprivrednih gom postojeća produktivnijom gotovo većih kao i te se poduzećamanjemdijelu privatnih drugom pasminarasplođuje među križanci. U farma. p oradi pasminama Križanja dobiju njihovi potomci goveza darstvu se proiproizvodnja dobivanja povoljnijeg povećati nastoji genoma Visina

36

zavisi od

ona

eko-

Tablica

1. Pasminska

Pasmina

struktura

goveda Hrvatskoj potkraj Simentalska Smeđa Holstein

Broj

krava

%

zvodnju mesnih udioje do

sada

1992.

u

202.333

13.879

78,64

5,40

gotovoizostala, u nas zanemapasmina su

15.540

6,04 veću

Siva

Ostalo

3.499

22.024

1,36

8,56

pamatrano, je smina u i u većini kao Njemačkoj drugih riv. govezemalja n ajzastupljenija pasmina Simentalska i da. pasminaprevladava Holstein će pasvega Zbog toga oslonac To trasmina jenašeggovedarstva. i u nas u buduće je biti kudikamo dicionalna našim pasminaprilagođena ako želimo imati modernu zastupljenija dobrih i uvjetima proizvodnje, mliječnih govedarsku proizvodnju. mesnih osobina.

Dosadašnja proizvodmliSmeđa pasmina, koja primjenom kvalitetne se na nja govedine temelji toj genoma ječnog Brownpostupno pasmini. od u prelazi kombinirane Swiss mliječni Dok tip, gubi u većini stoje zemalja naprednog mesnatosti. djelomice prijašnja svojstva čarstva velik udio Holstein u pasmine, na kona Stoga pojedinim područjima, nas 6%.

Pri ona sa svega je zastupljena do sada smeđi gejima je prevladavao istaknuti da se u tome vrivalja zadnje simentalska nom, prodire dijelom teži pasmišto se jeme smanjenju njezina broja, na, te se tako te smanjuje udjel može pasmine. dijelomice protumačiti smanjenjem velikih farma i krava na broja preostalim farmama bivšega društvenog sektora, Važnost povećanja proizvodnje ratnih i slabe ekonomske zbog razaranja u stadu mlijeka osnovice te proizvodnje.

Međutim, valja istaknuti da se te broj pasmine smanjuje Kravi za treba osii na uzrok treba a proizvodnju mlijeka privatnim farmama, količinu hrane tražiti u razini gurati primjerenu proinižoj primjene genetskog zvodni dio obroka ali i hranu za viša neznantno samo potencijala koja je osnovne procese u simentalske s fiziološke organizma usporedbiproizvodnjom uzdržne Pri tome uzdržne su ilismeđe Uzme lise u obzir da potrebe. pasmine. bez obzira to na o niža tele Holstein za potrebe jednake kojoj jepostignuta cijena razini se dok su te da se proizvodnje radi, proipasmine, zbog neprikladnih zvodne izravno povezane s razičešće u zdravpotrebe uvjeta uzgoja nje javljaju nom i stvene proizvodnje. poreprodukcijske poremetnje, da se ona može širiti ne Iz tablice 2. vidi da se se povestaje jasno jače jasno mliu kravi sadašnjoj po organizaciji proizvodnje ćanjemproizvodnje mlijeka znatno hranidbene žijeka. smanjuju potrebe teladi Holstein niska količine hrane svedene na Cijena pasmine votinje glede je iu Tako 1 Ako krava drugim zemljama. jeprimjericeproizvodnju kgmlijeka. proiu zvodi 1 teleta treba utrošiti HJ Njemačkoj cijena simentalskog kgmlijeka, 5,86 oko 9 DEM žive za dok a Holstein u 30 kg energije obroku, pri proizvodnji vage oko DM. Pri tome 1 treba utrošiti za prosvega pasmine 5,5 kg mlijeka, kg je težina teleta znatno niža HJ. Svede li HJ u se na nego dajna 0,64 vrijednost i seže od 80 do 100 nas Unatoč tomu ekvivalent kukurukg. energetske vrijednosti količina kravi da se to u prvom po za, mlijeka koja dobije proizlazi je slučaju 4,28 ovom a u propasminomomogućuje kg drugomsvega 0,47kg.Zbogtoga ukupno a

dobit te

Holstein

—

—

—

37

Tablica 2.

uzdržnih

Omjer

Razina proizvodnje kgmlijeka

i

krave

proizvodnih potreba Hranidbene u energiji (HJ) potrebe

Potrebe

*

za1k

Uzdržane

Proizvodne

ska mli

Ukupno 5,40

0

5,4

1

54

0,46

5,86

5,86

10

5,4

4,60

10,00

1,00

20

5,4

9,20

14,60

0,73

30

5,4

13,80

19,20

0,64

-

—_

HJ) vrijednosti(1kg energetske mjera kravi nekim krava i Tablica 3. po proizvodnje mlijeka zemljama Kretanje broja hrane

HJ

kukuruza

=

1,37

u

Zemlja

Godina

Austrija

1980.

1985.

1990.

1992.

broj Ukupan krava

Prosječan broj krava

u

Proizvodnja Mast% — Mlijeko

stadu

5,77 6,58

3518

3,93

3817

3,95

7,30

3791

4,03

841.716

7,20

3902

4,03

1.039.000

27,20

4725

4,22

30,27

5504 6300

4,30

6117

4,35

3530

3,84

3940

3,86

22,80

4928

3,94

27,60

5088

4,02

3400

3,50

3615

3,55

10,60

3680

3,55

4024

3,57

63,75 64,83 64,30 73,50

6470 7850

3,30

8756

3,16

8986

3,01

1980.

2,356.013

35,08

1,877.684

40,86

1990.

2,324.200

1992.

1,775.280

41,20

5040 5355 6050

4,01

6272

4,40

1980.

1985.

1990.

1992. Švicarska 1980.

1985.

1990.

1992.

5,469.000

12,02

5,451.500

15,72

4,770.466

17,30

4553 4629

3,83

4680

4,10

5030

4,20

4180

3,74

4710

3,74

5050

3,90

5100

4,00

1980.

Danska

Francuska

Italija

Nizozemska .

Njemačka

989.866 904.617

1985.

1990.

1992.

890.000 758.000 720.000

1980.

1985.

1990.

1992.

7,452.000

1980.

1985.

1990.

1992.

3,120.500

6,28

3,074.400 2,850.000 2,535.000

9,61

1980.

1985.

1990.

1992.

Izrael

974.018

1985.

7,195.000

5,489.000 4,827.000

102.000 101.800

192.761 108.357

36,10

41,90

14,43 18,43

12,30

40,00

19,10

5,381.625

867.600 826.000 795.100

780.000

.

10,39 11,83

12,00 12,20

“

4,49

3,23

4,17 4,36

3,90

treba

pazitioptimalnu proizvod(150 nog potencijala u obzir stada, uzimajući kg). te Vrlo su da se Za omjere.

1 težine teleta upitne tvrdnje žive proizvodnju kg ne na raisplati treba oko 10 litara proizvoditi mlijeko višoj Uspotrošiti mlijeka. zini te se u tom i li se slučaju 1 žive neprikladnom poredi vrijednost prodaje kg lošom krava drži hranidbom, nehranjena težine teleta s vrijednošću se koja dobije što ali izaziva i smanjuje 10 litara za teleta do viših proizvodnju, mlijeka, uzgoj i porebrojne završnih zdravstvene težina nema veće ekonomske reproduktivne Viša razina metnje. proizvodnje najčešće opravdanosti. i To osiguravauspješnije govedarstvo. se može u većini vidjeti stočarski napred- Zaključak nih stalno raste u zemalja,kojima proiZa očekivati da se iako je današnja cijena napo zvodnja mlijekakravi, država seže s tzv. mlijeka, kojazajedno premijom stoji smanjiti ukupnuproizvodnju od i više DEM po litri neće u idućem 0,45 kvotaIz tablice 3. se vidi da se u svim tim te razdoblju znatnije mijenjati sustavima. zbogtoga treba tim okvirima iznalaziti u zemljama tijekom razdoblja promatrana najpovoljpo kravi, u Proizvođač povećala proizvodnja mlijeka nijeomjere proizvodnji. krava i se smanjio broj povećao prosje- malo dobiva ako stalno tvrdi kako se ta čan krava u stadu. uobičabroj Tajtrend, izkoristi ne se ne pa proizvodnja isplati stočarski za sve jen napredne zemlje, građenim stada. genetskim potencijalom treba očekivati i u nas.

To će pridonijeti Nema načina da naše s progovedarstvo će smanjenju brojaproizvođača koji oko 2000 mlisječnom držati krave i baviti se p roizvodnjom kg mliproizvodnjom kravi Popo ali i krava jeka u stadu. p rofitabilno. postane jeka, povećanju broja trebno višom razinom danas od zemaje proizvodnje je Hrvatska jedna rijetkih litri mlidostatnih količna nema po troškoveproizvodenoj ljakoja mlijeka smanjiti te ga treba i tako što nema za ' uvoziti, osnopridonijeti objektiv- jeka ekonomskoj nih vici u te opravdanja.

Proizvodnja mlijeka proizvodnje. stadu može se upopovećati pojačanom Uz to istaknuti da valja jošjednom trebom genetskog potencijala postojeće samo tele hranidbenih ne glede potreba i pasmine, križanjem kombiniranih mliječ- zauzima tako važno u nih ili mjesto toj proinapasmina upotrebom mliječne, treba to kad bira se pa na zvodnji, paziti pose Holstein pasmine. sustav razine optimalni proizvodni glede Pri tomu treba računati da će proii će to se proizvodnje zvodni pasmine biti kojom potencijal mliječnosti najveći da će se u Holstein postići. pasmine, križanjem Za simentalske i Holstein u dobrim uspješnu organizaciju napredne pasmine oko za uz povećati uvjetima proizvodnja proizvodnje mlijeka valja optimalan 1000 dok će se simentalskom sustav višu razinu palitara, proizvodni primijeniti sminom niža ispostići proizvodnja.

Valja u proiznanja.

Neopravdano je neuspjeh taknuti da sisadašnji ili genetski potencijal zvodnji čimpripisivati pasmini drugim mentalske u nas pasmine nije potpuno benicima u proizvodnom a pri sustavu, iskorišten te da su tu velike rezerve proi- tome se ne zapitati o vlastitu doprinosu Treba imati da na umu zvodnje mlijeka. razinu

na

prihod prodaje nije stavka sustavu u proizvodnje mlijeka kako se to u nas često ističe, štoutječe od

teleta

tako velika

na

velike završne

takovu

Za to

težine teleta

iviše

rezultatu.

je primjer uzgoj mliječne stein niz loših se pasmine kojoj pripisuje očit

Hol-

39

zvođača i stručnih službi | reosobina gledeotpornosti, koje unapređuju zdravlja redu odnosi To se u prvom uzima u obzir vlastit se a ne govedarstvo. produkcije, takovu na sa službom, suradnju selekcijskom doprinos stanju. službom te poljoprivrednom Holstein reprodukcije brojem, gledano jepasmina, Tek će se zaslužbom. savjetodavnom u pasmina naprednim najzastupljenija povećati sadašnja što znači da se jedničkom suradnjom pranjezinim zemljama, i stvoriti skromna proizvodnja mlijeka vilnim uspješnost uzgojemosigurava osim govedarstva. uspješna podloga povećanja proizvodnje.

Stogaje Dr. Ivan Jakopović suradnja proibolja potrebna proizvodnje |

Hranidba Hranidba

jaradi

Hranidba rasplodne jaradi mjekg, burag jarad odbija sisanja, ostaviti seci. Za tako da brzo se u dobi od se rasplod preporuča jarad razvija, i žensku mušku dobrih suhe može trošiti 3-7 roditelja, jarad mjeseci 1,0- kg do od više voluminozna tvari hrane. se se jer koja ojarilaveljače travnja, Daje 1,5 uzrasti može dobivena koncenilizelena krma suha ne uz jarad kasnije manje do da bude Kao koncentrat za trata jeseni sposobna pripust. krmiva). (krepkih Slično se se slabo krmne obično s sa se i jaradi koja događa smjese daju gotove to znači i sa svim 14% sirovih a pogubitak jednegodine hrani, bjelančevina hrane. i uzaludna trebnim trošenja priploda sastojcima. hranjivim treba Dobrom hranidbom odabrana za omogućiti puŽenskajarad rasplod zdrai očuvati vrlo dobro što šta se na za uzgoj pravilan razvoj jaradi pašnjake, je mlade i vim. dobro da se zreloi pripuštaju Nije tijela razvoj spolne pravilan razvoj treba čekati tako slabe ali isto ne krmu sti. mora sa suhe na zelenu jarice, Prijelaz staronakon 10-12 S da se međutim biti mjeseci pripustom izbjegnu postupan sti.

Probavne se poreporemetnje. probavne zrelost Za tako da su se mogu važniji tjelesna spolnu izbjeći prije metnje pak dob težina i obrok na nego tjelesni razvoj jaradi dajemanji puštanja pašujaradi Treba računati da drže da se na u p rvom životinja. pri pripaši početku sijena, imati 55-58% oko duže. zatim 1-2 sata sve a na svega moraju tjejarice pustu dan, lesne težine odraslih treba Uz dobru grla. rasplodnoj jaradi pašu krmne odabrati davati oko U dobi 3-4 se m ogu smjese. još 0,2- kg mjeseca ako se ne treba voditi računa i muška Muške O tomu za jer jariće raspolod jarad.

0,3 i i hraniti treba držati u ne pokrmiva, jarad postiže staji sijenomkrepdajukrepka težinu i više kim krmivima. trebnu ne jarad proljetna Kraćevrijeme, zbog tjelesnu iste gozrelost do fizičke i jeseni kondicije, dosegne spolnu kretanjaodržavanja očekivati u normalno i na što treba za plejariće dine, je puštati pašu. menitih već u dobi 7-8 Muška mora pasmina. mjejarad koza su ranozrele težinu 42-50 i mora Plemenite seci imati pasmine tjelesnu kg biti težiza zrelost s i sposobna rasplod. tjelesnom postižu spolnu Kad

40

se

od

nom

30-35

odnosno

u

dobi 7-8

Tov jaradi i po-

smjese) želji tije- (kompletne predviđena trebi.

Već u 2.

6 kom mlijekom. prvih tjedana treba ostavnakon tovitikrmnom Jarad se može jaradi tjednu poroda smjesom krmiva i da ilina sijenokrepka ljati uzimaju paši.

1) (tablica krmnom Tablica 1. Tov smjesom jaradi Jarad

tov

za

Krmna

Mjeseci

dnevno

hrani

— ukupno — Sijeno — dnevno _ kg

1-2

350

10,5

2-3

650 500

15,0

200 300 250

30,0

u moraju jaradi što veći da se što niži s postigne težnjom težine i kvaliteta mesa. prirast tjelesne krmne da se treba uz nastojati Stoga kvalitetna ali tov za jaradi daje smjese krma. Tu treba posevoluminozna jeftina krmi uz i bice dati paši zelenoj prednost na količinu g smjesa(350potrebnu dan).

650 hrane

tovu

biti

po

tjel.

težine

— ukupno

dnevno

g

Troškovi

Prirast

smjesa

tova

Ukupni prosjek

krmne

se

g

g

1590

45

14

200

6,0

20

175

10,5

20

.

smjese

Krmne

za

sadržavati ako

Tjel. razdoblja kg tež.

se

oko

14%

daju

uz

jaradi trebaju sirovih bjelančevina, tov

voluminoznu

krmu

kao

i zelenu

sijeno, pašu lucerne 12% sirovih travu ili bjelansijeno npr. uz

čevina.

livadno U

vezi

a

s

uz

vrstom

i sastavom

dopunskasmjesa sadržavati ostala kao potrebna hranjiva i vitamine i minerale. potrebne Dr. Feldhofer Stjepan osnovne

treba

krme

Veterinarstvo Njega

papaka

Papcigoveda,osobitoonihkojase drže u stajama,morajubiti neprese i veličina, oblik i održaoprirodan njegovani d a bi kidnopod nadzorom i a timeizdravlje počev pratiti Papke treba organizma. cijelog kao nogu se kojih papaka,od bolesti različite izbjeći žele nadalje, ako od teladi pa su štetevišestruke.

Zdrav raste izduse papakneprekidno (goved- slaba trošenja papak proširuje, ska rožina izraste 5-7 mm na oblik ili vrhovi mjesec). žuje, poprima skijeopanka, hodom radna a osobito često su te goveda, Pašna, jepapaka podignuti prelaze izraslu u nema Kad pa dan se. potroše rožinu, njih je prekodrugoga križaju rožine i tzv. točka težišta sa srese pojava stajskih izdužen, prekomjerne pomiče i tada krava više ne dine na papaka. petupapka tabansku držanih u U papopterećuje cijelu površinu staji (mliječna grla, goveda tako nosi samo rožina se ne troši donego petni dio, koji ka, rasplodni bikovi), težinu. Tako velikim rasta rožine i statno. cijelu tjelesnu opteZbog neprekidna —

41

narećenjem smanjuje cirkulacija krvi, staju cirkulacijski poremećaji prehrane tkiva u papka. petnomdijelu Zbogtoga rožina na tom neotdijelu papkapostaje krhkom i Na pornom, lomljivom.petnom ili se mogu dijelu papka pojaviti manji veći Životinje žuljevi. dobivaju nepravilan stav nogu te lako i obolijevaju zglobovi To vrlo veze. zglobne nepovoljno djeluje mladih na razvoj životinja.

7 stražnje Fiksacija bikovi teže i teže hodaRasplodni noge goveda prilikom stoje obrezivanja papaka. nerado i teže skaču ju, pripripustu, im te često moiliveću Bolesna sjeme jelošije kvalitete, očituju manju šepavost. biti iz vremena i teško često raju prije isključeni rasplo- krava nevoljko jede ustaje, da. ležeći. Redovito to i uz jesmanjen tek, U iskoristivost hrane. dodiru s različite baktrajnu (probavljivost)Mliječpapkom i nim kravama se za kroz m ikroorganizmi terije drugi smanjuje mliječnost pukotinu na rožini ili a tovnim u jegovedima mjesečni 5drugeozljede prodiru 10-15 boza ili tzv. papak, manji uzrokujući prirast kg.Općenito, upalu, panaricij 20%, lesnim se nekih Razsmanjuje proizvodni govedima gnojnu upalu dijelova papka. biti kadšto bolesni a i se mogu papci vija bolna, toplajakocrvena, ograni- vijek, i uzrok čena uskoro i se prisilnu klanjuugibanju. oteklina, koja proširi i neDa bi se bolesti uzrokuje poapscediranje (gnojenje) spriječile papaka, krozu kože i ih i trebno redovito obrezivati (obamiranje) korijuma (ovojje korigirati. i pa treba odstraniti sve neponice) papaka djelomično izuvanje Pri obrezivanju Na razviti se može smrtonotrebne i izrasle treba papka. kraju Papcima dijelove. sna dati oblik. Važno ih obrezivati septikemija. prikladan je i istodobno četiri Gotovo na sve se svaka bolest odrajednakomjerno papaka kako bi se razlike u dužini žava na zdravstveno noge, i njiizbjegle stanje goveda Kad se hovu se moPo i papaka. obrezuju, papci proizvodnju. mjestu upaleopčuvati od nastati zahvaćena tkiva na mogu segu raju ozljeda koje papkugoveda ili urezivanjem prejakim obrezivanjem.

NEPRAVILAN RAST PAPRane teško i često na papcima zarastaju KA. 1. Putišna kost,2. KrunAko se teško ska kost, 3. Kopitna kost, 4. uzrokuju upale, koje liječe.

Košćica, 5. Tetiva sagibača ih onda obrezivasu papci l omljivi, prije kopitne kosti,6. Tetiva sagitreba kroz nekoliko dana mastiti ili bača krunske kosti,7. Tetiva nja dobro vlažiti. opruživača kopitne kosti, 8.

Tetiva opruživača krunske Samo kosti,9. Usmina papkove stiobrezivanje papakajepoznato našim obrezivajene, 10. Usmina stopala,11. a i za ZA: stočarima, pribor Vilica,12. Ugao papka GT dosta i ga imaju koji, nje je jednostavan mnogi pravilno raste.

Međutim ako na svojim gospodarstvima. da će sasma čovjek nije siguran tajpoobaviti kako sao jeposatreba, najbolje stručnim sa se vjetovati potkivačem koji i košita. se u razumijenjegu papaka Kad se se a kad obrežu, papci očiste, treba ih malo namastiti. se osuše, se

+»

&-:

,

42

za

volova jeposve drugačije, Stajskim govedima papke zivati 3-4 te tvrdim cestama oni a p o papke jedhodaju puta, pašnimgovedima ih do oni odnosno troše više nego nom na popa poje dvaput godinu, rastu, trebno trebno samo poje korigirati nepravilno potkivati. trošene rožine na Bikovima u rožine poi Osim papcima. korekcije obrezivanja centrima za Vrlo umjetnoosjemenjivanjetrebna jei općahigijena papaka.

3-4 se na zadržava često se između papci obrezuju puta godinu. gnoj papaka zimi ih i se povremeno pa Papke pašnihgoveda, koja jepotrebno prljavština, Podrže u treba i te namazati. izlaska gostajama, prije čistiti, pregledavati veda na svakako i obreodržavati trebno poda općuhigijenu pašu pregledati je tako da zati. To se ne uoči sama i češće pod stelju, smije napraviti mijenjati staje omekšavaodlaska nekoliko dana bude suh kako bi se na nego spriječilo pašu, da se obrezani bi i na ne prije svježe papci nje maceracijapapcima. tvrdu terenu. U prvo na utrošeno na nažuljali vrijeme papaka njegu Vrijeme nakon i vraća se većom obrezivanja papakapoželjno je boljom proizvodnjom stoku obližne i po na tjerati pašnjake životinja. kondicijom mekšem i po a tek dalje terenu, poslije tvrdu terenu da se hona Banožić Dr. papci priviknu Stjepan i otvrdnu. danje treba obre-

Cijene, proizvodnja u vrijeme godine veličina i za 1993. spomenutih Kao

i svake

kad

Kod

radnih

mlijeka u 1993.

i prerada se

svedu

računi

za

prijašnju godinu, dajemoprikaz

Cijenemlijeka isplaćenih moglepovisiti cijena mlijekapremija i iz proračuna. cijena mljekara premijadržavnog DEM u određena Nakon protudinarskoj vrijednosti, 12.lipnja mlijeka 0,35 jecijena 28 HRD/ m.m. za a 3,2% premija DEM na realno novac u DEM U tečaja temelju primljen dajemo prikazu slijedećem 15. u mjesecu.

DEM u što se prvog Ovakav po dajemoporadi plaća tečaju mlijeko prikaz toga iznosi nešto stvarno zato su za drugačiji. primljeni mjesec— pa mjesecu prijašnji od određena u 1.

Kako vrijednosti 0,10DEMprotudinarskoj premija je siječnja ne se 1994. u mnogo mogu u su godine položaju jer tijekom a, povoljnijem proizvođači šarolikosti kao 1993. Po prosjeku iznosi pa neće biti ni cjenovne primarni obezvrijediti DEM ili bi trebala biti 1994. ista DEM/ u 1993. od približno toj 0,45 cijena 0,315 više. realno odnosno DEM-a iliza 42,86% cijeni, 0,135 RENTABILNU ali 1994. obećava 1993. bilo isplativosti granice ispod je mlijeko Dakle, na bi trebala potaknuti PROIZVODNJU po grlu proizvodnje povećanje proizvođače koja stada. ilina koncentrata) proširenje (upotreba Godine

1993.

ni

ni

nisu se

iznad praga

—

43

Prikaz

za

ravničarsko

područje: cijena 3,6%m.m.

Premija

osnovna

Mjesec .

3,6%

0,27

31,5

311,50

“0,28

31,5

391,50

0,29

31,5

481,50

0,29

31,5

481,50

0,285

31,5

661,50

0,35

797,30

31,5

828,80

0,356

1002,75

31,5

0,356

1289,05

31,5

1034,25

1432,53

31,5

1.03.-31.03.

1.04.-30.04.

1.05.-31.05.

1.06.-12.06.

12.06.-30.06.

1.07.-31.07.

31,5 31,5 31,5

-

1.10.-31.10.

1.11.-30.11.

1.12.-31.12.

DEM

226,50 226,50 265,50

16.02.-28.02.

1.09.-30.09.

u

0,26

1.02.-15.02.

.

6,75

Preračunano

156,87

12.01.-31.01.

10.8.-31.08.

UkuPnoHRD

m.m.

150,20 195,00 195,00 234,00 280,00 360,00 450,00 450,00 630,00

1.01.-11.01.

za

1301,00

31,5

1327,70

31,5

768,87

31,47

Prosječna 1.01.-31.12.

0,275 0,28

1320,55

0,356

1464,03 1332,5

0,356

1359,20

0,356

800,34

0,315

0,356

Dinamikaotkupamlijeka Ukupanotkup mlijeka uključivo otkup Hrvatske, mlijeka rekonstituciju je: iz

—

—

—

AR. Hrvatske

otkupiz uvoza otkupiz rekonstitucija

i

uvoz

|

9,95%manje od '93.

22,44%manje od '93.

13,72%manje

|

11,26%manje

271,262.000 | 26,299.000 | 6,257.000 303,818.000 bio

Tijekom godine otkup je

veći

manji, tj.

jepad

bio

u

bio

od '93.

od '93.

prvoj polovici godine.

Pad proizvodnje po mjesecima: travnju svibnju 14,92, lipnju siječnju 16,14, 18,33, 15,7, 13,8,veljači 16,10,ožujku studenom i kolovozu rujnu listopadu 2,07 prosincu srpnju 10,83, 13,09, 7,17, 0,5više, 1993. bilo u da bi u završnici ukupno prosjeku 11,26%manje.

2,78%manje Otkup mlijeka izvorima ipreradba po u

u

u

i

Detaljniji pregled otkupa prometommlijeka proizvodnjom mliječnih proizvoda: s

—

—

RH

od

otkupiz seljaka od otkup poduzeća

| 4,44%manje 212,690.000 ili od '93. | 15,14%manje 27,133.000 ili

od '93.

i

—

primljeno na

ukupan

ulaz

44

| 7,52%manje 239,823.000

iRH

| 19,08%manje 65,633.000 ili više od "93. | 91,06% 4,660.000

ukupan otkup ukupna kupnja mlijeka iz inozemstva

—

iz RH

uslužnu

preradbu

mlijeka

ili

ili

od '93.

od '93.

| 9,49%manje 310,116.000 ili

od '93.

od —

—

iz Hrvatske

8%,

toga

izvan

Republike

Hrvatske

prodano mlijeko dano na uslužnu preradbu

22,82%manje ili od '93. | 30,44%manje 24,351.000 ili više od '93. | 188,7% 4,073.000

ukupno mlijeka ukupnopreradba u preradbavlastite proizvode

| 21,95%manje 28,424.000 ili od '93. | 281,688.0008,00%manje lili od '93.

281,101.0007,89%manje

a

izlaz

—

—

Po

ili

od '93.

pokazateljima ukupnim podacima ohrabruju najmanji padotkupa mlijeka od od ali i od 8% da s seljaka 4,44%, proizvodnja mliječnih proizvodapadom govori moć što vidi iz se kupovna potrošača, uvjetno rečeno, zadovoljava, sljedećeg prikaza. donekle

u

Proizvodnja mliječnih proizvoda1993.

—

—

—

—

—

—

—

—

pasterizirano mlijeko sterilizirano mlijeko

104.063

85.423 47.242

118,33

Ukupno mlijeko fermentirani proizvodi vrhnje svježisir, kg sir, topljeni kg sir, polutvrdi kg tvrdi sir, kg

143.986 20.484 8.587 2.733

132.665

92,14

39.923

2.967

Ukupno kg 1% prah, mliječni 25% mliječni prah, sir,

— —

—

—

—

—

92,77

88,99 89,43

3.215

108,36

5.782

5.516

95,40

989

1.402

141,76

12.577

101,85

2.897

1.548

168,26

2.287

3.817

3.835

100,47

12.471 920

Ukupno mliječni prah, kg sirutkin prah, kg

19.003 7.642 2.444

82,09

.

78,94

1.015

966

95,17

maslac

1.469

2.055

139,89

ostalim.

2.802

3.075

109,74

5.093

4.980

97,78

proizvodi sladoled + šlag (Ledo) Iz navedenih

.

pokazatelja jeprodaja potražnja pasteriziranog mlijeka pala fermentiranih sira 17,91%, proizvoda 7,23%, vrhnja 11,01%, svježeg 10,57%, polutvrdih sireva sirutke u i u sladoleda 4,6%,punomasnog mlijekaprahu21,06%, prahu7,83% 2,22%.

U 1993. se sira povećala proizvodnja sterilnog mlijeka topljenog 8,36%, 18,33%, sira maslaca i ostalih tvrdog 41,76%, mliječnog obranog praha68,25%, 39,89% proizvoda 9,74%. i maslaca nesređena su Povećanje proizvodnje na obranog praha posljedice tržišta, što slovenskih To će uvoz 1994. ukloniti se u jejošutjecao proizvoda. mlijeka prometom među i Istre s kontinenta u mljekarama (prodaja mlijeka područje obale).

Po će uz očekivanu da u se podacima, proizvodnju vjerujemo 1994., stanje popraviti te da će se i povećati proizvodnja potrošnja. vidimo

da

i

Stjepan Deneš, dipl. ing.

45

“

1864.

Stočarske izložbeod do 1984. i osnivačke

Svjetske konferencije goveda svijetu Osim važni bile pa i danas odavno nas uzgajivača simentalskog goveda. jesu izložbe u: te iste su ove stočarske oblici godine priređene proizvodunapređivanja N. za nje.

Ljubeščici, Marof, petopćina Varaždinske 68 krai a izloženo društvo Hrvatsko-slavonsko je regije, Trgoili 126 58 su vačko obrtnička komora va, junicaukupno grla; prije priredili šest sisačke izložbu u za stočarsku 130 Petrinji općina regije, godina, 1864., i 9 bi63 75 a izloženo 73 su na je krava, junice Zagrebu, kojoj predstavljena Na izložbi ili 147 kova goveda. ukupno goveda. i ovaca su proizvođači svinja u sudjelovali 110 ponovno je 1884., Prije godina, i nezaobilazni hladizložba maltalske pauzgajivači poznatih priređena Zagrebu nokrvnih križanaca konja; i smine murodolske, njezinih istarskih Buzetu a za osam siopćina, i marijadvorske pasmine, ergelanske ili 29 izložene su 52 i krave, junica ukupno domaćeg istočnofrizijskog mentalskog, 81 govedo; goveda.

31 izložena Rakovu Šibenik, Selu, je 100 je priređena 1894., Prije godina, krava i 10 41 junica grlo; izložba podružzajednička gospodarskih izložene 72 krave i 40 su junica Sinju i Nove i Stare Gradiške nica Nove Kapele i ili 112 a su predstavljeni ukupno grla, Izlou mjesnomperivoju. novogradiškom ovaca; primjerci buše križanci domaće ženo 150 grla je izloženo 35 Županja, je Vrbanji, u Vrbovskom i maltalca. Iste jegodine krava i 20 55 junica, ukupno grla. i malbuše 2/3 od izloženo 250 grla, toga iz10 priređena je Prije godina, 1984., talca. ložba u Čabjelovarske regije Dragancu, 40 predrepubličku zma, za 11 općina.

1954., Prije godina, Izložene su 54 krave, izložbe u Baizložbu su priređene 1955., 69 i 5 bikova ili 128 grla. junica ukupno PreloĐurđevcu, Bjelovaru, Gredi, binoj Na svim izložbama uzza i nekoliko najbolja grla u Županjijoš gu, Vinkovcima, — gajivačimadodjeljivane desetaka mjesta. novčane ili naturalne disu nagrade, proizvođačima 1974. na izložbi u Koprivnici, Godine i stočarske ovisno o statusu plome dr., stočari su iz 11 općina bjelovar- proizvodnje tadašnje i angau određenu vremenu 139 izložili115 ske krava, junica, žiranosti organizatora regije izložaba.

367 a 13 bikova ili goveda, ukupno grla i 1994. uvrstiti obu Izložba i izložene su i Nastojimo ovce godinu svinje, konji. kao što bila 1993. izaslanicima XI. Europske noviteljsku je jeposvećena simentalskog uzgajivača konferencije u Panić Miklinovcima Koprivnica Obiteljskogospodarstvo proizvodimlijekoi rasplodnipomladak Stočarske

su

izložbe

u

pa

i u

—

—

—

—

—

—

—

—

—

Gospodarske zgrade izgrađene nalaze urbanizirana van se mjesta gdje i za zemljišne površine.

Staja izgrađena 50 krava slobodnog držanja popunjena su

46

iz-

je junice ima tekuće Postav(staja izgnojavanje). sustav uz ljenje stacionarni mužnje, nalazi rashladni mlise za staju uređaj trenutačno

s

28

krava

i 2 bređe

II. jekokapaciteta u Jagoda oteljena 1968., laktaciji narsku vodu hidrofora.

4894 305 u pomoću proizvela je kg mlijeka dana standardne i za laktacije, Izgrađen je poseban objekt uzgoj Zora I. u 80-100 a po— 1970., laktaciji proigrla rasplodnog pomlatka, zvela 3785 305 dana u 18 s je kg mlijeka oteljena punjen je grlaženskogpomlatka. standardne Tu i za laktacije. je objekt poljoprivredne strojeve i krme za 3 silosa Na izložbi u Vrbovcu 1978. objektiskladištenje stočarskoj po 250 kravom m“ 750 m* silaže (DTS + s obitelj Panićsudjelovala je i 1 silos kukuruza 1973.

U II. kukuruz) (klipzrno) Cvetom,oteljenom laktaciji 150 m.

5168 305 dana u kapaciteta proizvela je kgmlijeka standardne i prva30 vlastilaktacije proglašena je Gospodarstvo posjeduje k.j. i 30 u kinjom. kj.zemljišta toga zakupu.

NajzaTada 30 od Panić na stupljeniji jekukuruz, k.j.,toga jeobitelj uzgajala goveda 25 za 20 simentalske ih a i danas silažu, k.j. zauzimaju pasmine, djetelinuzgaja starim sko-travne i8 u U smjese (DTS), objektima.novoizgrađenim siju k.j. pšenice i 2 Zlatko k.j. ječma. objektima uzgaja crno- govedo. osnovne pošaro Gospodarstvo posjeduje U radnom i stručnom traktor URSUS od timu žena su ljoprivredne strojeve: 120 75 KS i ZETOR tehničar 65 taKS,Torpedo poljoprivredni stočar, KS, brat, kođer tehničar i plugove, tanjurače, drljače, poljoprivredni sjetvosprevrtlar, Zlatko veterinarski za tehničar. i mač,sijačicekukuruz, pšenicu trave, za mlin prskalicupesticide, ni silokombajn, Zbognepoticajne cijene mlijeka proisamoutovarnu i 2 zavidna. čekićar, prikolicu priko- zvodnja nije lice za kreinu odvoz tekuza prijevoz, Novi sustav i za raspremijski mlijeko i dr. ćeggnoja nada se plodna g oveda, Zlatko, potaknut Za nabavu mehaće i izgradnju objekata, razvoj govedarstva proizvodnju mlijei uzeo nizacije stoke, jezajampreko bje- ka. lovarske »Sirele«.

Panić dioGospodin je radom poZadovoljan je savjetodavne ničar te mljekarske industrije. ljoprivredne poznate i što selekcijske službe, je 20 Panić i osnova Prije godina i stočar(1974) obitelj je razvoja poljoprivrede izložbi u na izložila stva. stočarskoj Koprivnici 500

litara. Koristi se

bu-

—

—

—

—

=

—

—

—

—

—

—

—

2 krave:

dipl. ing.

Stjepan

Brlek

Redakcijski kolec gil: , a Stjepan Božičević: E dipl.

B rlek; dr. Ivo Belan; Lp Mima | Stjepan Banožić; ing. dipl. ing. ing.

Stjepan 1 Stjepan dr. Ivan Keglević; Feldhofer; Jakopović; Deneš; prof. dr. dipl. ing.

Stjepan Štafa dr. Zvonimir Pdipli Čičmak; Redaktorica: ing era Glavni|odgovorni urednik: ing.

Juraj NE dipl. . = izdavač: ŠimeTalajić; Lektor: prof.

Vlasnik | Hrvatsko mljekarsko društvo | uredništvo: 31/1, Zagreb, tel/tax: liica 041/424420. > Cijena:1.700HRD Tisak: a Varaždino Tiskara »Varteks« o

.

To) BJ NJKK0) 1) I LO: IN NKA ROB RBA VO: ZA priznaje seljački puk on s 21. nego proljeća ožujkom, početak kaleni ima pa jošpoganski svoj prastari, slavila Palilia kada se 21. tj. travnja dar, božice svečanost zau čast rimske Pale, To bila svetkoštitnice stada i pastira.je to dan utemevina a ujedno je očišćenja, Rima. ljenja Budući da sv. Crkva svoga junačkog je i viteza Sv. JURJA na konju zmajem 24. slavila na kopitama pod njegovim i svettako su se nova travnja, prastara kovina sretno spojile u našegaveselog kad se slavi radost »Zelenog Juru«, novog zelenila i izlaska stoke na polja. »GoGAVAZZI Milovan u knjizi svojoj hrvatskih narodnih dina dana običaja« navodi da su »Jurjevski 1991.)

(Zagreb, Jure maobhodi« u poznati Zelenoga Hrvatske do Kupe njemdijelu tj. poriječja te do međa na na Međimurja sjever jug, istok i do Slovenije na zana Slavonije okićeni su zeleniu obhodu pad.Pjevači često grančicama prolistale bukve, lom, kao

Naš

te i u rukama

da

također

nose

ne

zelene

granoki-

jepoklopljen šuti i ćenim ne on pleše košem, pjeva, Isti autor zabilježio okružen pjevačima. mladi u Mraclinu stihove kojepjevaju je kuće: obilazeći (Turopolje) čice. »Zeleni

Jura«

Prešel jeprešel Pisanivuzem, Došelje došel, Jurajzeleni, Iz zelenegore, polje, U to ravno Darujtega, darujte Jurjazelenoga!

DajteJurimesa, da nebesa, Da vam DajteJurisoli Da vam Boga moli,

i

premanennšnetnnee

za

proaaR oka oNtLom ooaomnnatse

pje?

ze) ača

R

Gospodarska predskazanja ER ik neee i gatke: | RBA gavran. Đurđevo Akose nemože na SEŽE jaoinaopako! ustm sakriti ksar godinu. dobru otvara - Mokartravanj Kaše — vlada svojim Travanjski vjetar — raka budućegaljeta! pravcem cijeloga Ps saa sad Š

.

a

Darujtega, darujte!

DajteJurisira Da vam lepšesvira, DajteJurijajec, vas nebu zajec...

Da Darujtega, darujte, Jurjazelenoga!

SKE

s

—

i

ok

Iz jedne druge

duhovita

»Ne

pjesmice postojiova

završnica:

dajte

dugostati, Pred vašemi novi vrati, Jer blato do je kolena, A voda do ramena.« je nam

“Obitelji

dom. dueti Sveti

Izidor

dzidor bio

okolici Madrida. trali

Živio jeseljak. je

Madriđani

svojim

zaštitnikom

su

ga

u

sma-

i

prije proglašenja svetim. Godine 1936. čast društvo njemu Jeronima molitvenik siizdaje »Božji jač«. proljetnih dana i molite Ovih utječite Sv. zaštitnik i ratara Izidoru jer je seljaka. u

sv.

se

'

»Krekrekžaba u travnju rani Dobre žetveznak jepouzdani« i

Blaga topla obećava žetvu i ugodnujesen.

Vlažnom topao travnju slijedi lipanj.

—

'—

kiša

dobru

Čim promjenljivi jetravanj, više siena i žita se obećaje. tim

—

hladne.

—

—

nam

Mjesečina

škodi

Ako

cvieću, jer

su

noći

jetravanj liep, će svibanj sigurno neugodan.

Ako Markovo na to će sije zima, i dani vrlo hladni biti. gurno prošni bit

kršćanskim uskrsnuću od mrtvih prednajvećim blagdanom: GoIsusa Krista nazivamo VUZEM ili da spodina našega pa kojeg USKRS, VAZAM, i se sjetimo jednog uskrsnoga narodnog običaja!

Prof. Milovan GAVAZZI u kako užem se na opisujespomenutoj knjizi području Hrvatske održao ili nakon srednje obhoda»raspetnikakrižičara«, običaj koji obreda uskrsnuća Veliku subotu na po čitavu noć obilaze selima, skupljajući i sačuvanu u iz 1644. darove, pjevaju jednupjesmicu Pavlinskoj pjesmarici kojoj prva kitica glasi: Nalazimo

“

—

se

Kristuš

stal, je Naše grehe jeodebral, I tu koje ljubil, Sobom si nebo je zel.

Nas

gore

Vu

je

očinsku

zval,

diku, Gde sebe alduval, Kirje elejson, aleluja!

on

sam

v

Vezda

Kristuš k sebi

se

veselimo

V srditosti ki smo

bili.

U

S

K_

R

S

sadržajno bogat. je bdijenja, počinje slavlje dio obreda Uskrsa.

Simbolika uz same vezana slavljenja Središnji razloge je svjetla i uskrsne se svijeći. svijećepjeva pohvala jeblagoslov ulazeći u crkvu tri a Svećenik »Bogu pukodgovara: » Svjetlo Kristovo«, pjeva: puta Uskrsno

u

noći

Veliku subotu.

na

hvala«.

To

obred

so bd io

odabrani narod vodio je U Starom obred veoma ima zavjetu stup dugutradiciju.

Ovaj kroz narod vodi uskrsna se Novom a u godinupali svijeća, koja Božji zavjetu ognja, obreda za krštenja. vrijeme U Starom vode. krsne vode ističe i simbolika Uz se zavjetu AP blagoslov svjetlo Jordanu Ivan Sveti na tn za se polijeva rijeci čišćenje.

Krstitelj upotrebljavala liturgijsko dn očistiti. da želi naznačio time se narod vodom i svojegrijehe koji jepriznavao u seže u duboko simbolikom Vjernike doživljaj. religiozni koja obiluje bdijenje Cijelo uskrsnuća. uvodi u Gospodinova proslavu potpunosti i vrši se se Starog tn noći U Novog mise,slušaju čitanja bogoslužje tojsvetoj bdijenja se psalmi. a= pjevaju pohvalni zavjeta, Znak veseli kad vrhunac dosežu Velike subote Obredi »Alelujal« je poklik odjekne iz a usklik Crkva radosni radosti i sreće. bogoslužja, hebrejskog preuzela je Ovaj to znači: »Hvalite Gospoda!« dana do sve u se blagdana najstarijeg nedjelje, Uskrsa, A dugo noć, Bdijenje protegne Krista.

Isusa uskrsnuća blagdana kršćanstva, Pashe. se židovske da se za Po Stoga dogodilo vrijeme doznajemo evanđeljima nakon i kao u punog prvoga m mjeseca. proljetnog nedjelju Uskrs slavi, Pasha, i kao svetkovina duboko Hrvata su veselja istinskog U ukorijenjeni, uskrsni običaji novog nade. bujanaviještanje preporoda, deno Blagdan jeduhovnog probuđene života neponovljive ljepote. nja m sav jedan bude neka i tvojživot Zato: dan, potpuno lišen blagdan i veliki noćne tame,« IRE »Uskrsnu kako je rekao, Aleluja!« 2

i

—

o

o

as

».....

a

A_

U zraku

proljeća, osjeća zrake sunčeve sve su toplije, pognute nježnicvjetovi jaglavicevisibaba, iz usnule i šafrani su provirili glaca na a pupovi granama zemlje, nabujali su svojuzanosnu pokazati spremni ljepotu. se

miris

|

\

odlučite

se

proobojenajaja, je Uskrsni nisu za i dakako za bojekoje štetne prirodne zečića jaja. cvijeća, ljetnog zdravlje. su predblagdan.

Najljepšepripreme li žutu malo u se se vodeproboju, pripremaju jela Želite Izrađuju ukrasi, mimoze i kamilice. zanosnih a jebojiti kuhajte cvjetove mirisa,najveselije dobit ćete ako ih.

Crveno raznolikosti! malo Unesite obojena jaja jaja. od malina. u soku Ljubičanamačete razUkrasite papirima jajasjajnim sok cikle ili dat stu ukrasnim će prokuhane, boju nolikih vrpcama, oblika, li netom Iscijedite l jubice. procvale cvijeća. stručcima dobit ćete sok sirova lijepu špinata, će biti zelenu Jaka svijetloboju. liih s smeđa crveprokuhate ljuskama luka. Nakon nog jajapremabojenja da žite s malo sjaj. ulja dobiju suhim košaricu Ukrasite slamom, i u ili zelenim kreppapirom sijenom Bit će to najljepši jaja. nju položite Jedete

bez

stol nezamisliv

li

|

na

stolu.

SRETAN

VAM

ukras

prirode. buđenja Proljeće jerazdoblje se Javlja prvo cvijeće. nešto u cvadomu U vašem je sigurno lončanice mnoge zablistaju biljke jer tu, baš zimi ne njih dirajte. ih većina proljeće, jekojeosjete No, ih da u im će pa odgovarati presadite ili da im bar promijenite veće posude zemlju. idoba razmnožavanja biljaProljeće je

USKRS!

I VESEO

—

ka.

Obrezivanjebilja pomlađivanje -

kaktuse

moguće. u uzmite bilo kudno posadite to Afričkoj ljubici list, zalijevali jerje razdoblje i dobit ćete novu vlažnu im dođu biljku; mirovanja. Čim zemlju topliji dani, dajte razmnožite u lisnim reznicama ih. i više vode biljkekoprihranjujte od kasnih .Kadprođeopasnost proljetjihje

Zimi

to

nih mrazeva,

Ž

iji 2

3

e

4

6

biljkeu loncu: 1. previsoko,2. preduboko, 3. u strunu, 4. ispravno,5. preveliklonac, 6. premali

iznesite lončanice

početku iznesite na stupno ih

ste

stavite

vrt. U

pa popod stakla, sunce.

Pripremila:

Položaj grumena

lonac

u

os-

Mirna

ing.

Božičević III

Alergijske bolesti spavanju.

Ako ne danju pri lijese može izazvati teže či,peludnahunjavica ili čak osobito astmu. bolesti, polipe

Alergija je zagonetna pojava našeg vremena

i slobodno

se

može

reći

da

i noću

su

alergijske porastu.Alerstranu na gijaje reakcijatijela tvar, Koža obično ali ne biti.

To mora bjelančevine, kožne bolesti danas vrlo su na Alergijske je stanjepreosjetljivostinajrazličitije česte. kontaktni tvari iz naše kao što su: Spomenimo alergijski okoline, prašina, ekcem kože na neke namirnice (preosjetljivost kemijske životinjska dlaka, (jagotvari s dolazi neutodermiu tvari kojima dodir), de, jaja,riba), cvjetni pelud,razne tis vezi u s dolaze dodir raznim s u u (često astmom), alergijska kojimaljudi namirnice i na kozmetička neke urtikarija (reakcija zvanjima(cement, sredstva, itd. Tvari ljekove). lak,lijekovi, deterdženti) koje u ormogu potaknuti alergijsku reakciju Bronhijalna astma žena zovu se ganizmu alergeni.

(Neka je dobivala kad bi bolesti te su urtikariju god poljubila Značajke povremeni muža otežana svoga kojije upotrebljavaoponapadi disanja.Mnogo toga voska vrstu za može izazvati To među astme. sebnu svojebrkove!) su, napad kućna Mehanizam nastanka reakostalim, prašina, životinjske dlake, alergijske neke vrste ulaskom stranih tvari suu namirnica, i nfekcije dišnog cijeje sljedeći: itd. Kažimo stava da bolesti se u alergijske organizam, njemu nastajuprotutijela i na i mogu stanice raznih tkiva. se uz javiti probavnim organima koja vezuju Kad drugdje. poslije, drugom zgodom, u organiuđe ista ta tvar zam se u spaja tvar, tijelu Kako liječiti alergiju? stvorenim tim alers s prije protutijelom, Učinak Osobni genom. toga spajanjaje alergijproblem alergije je nepoznat. ska ovisno o Prema se, mi možemo reakcija, koja mjestu izliječiti jednu tome, kao spajanja, pojavljuje jednom urtikarija određenu bolest,ali sklonost alergiji ili kao otok olakšano ako ekcem, drugiput bronhijalne ostaje.Liječenje je je uztreći kao itd. ročni ima kihanje, suzenje astme, put alergen-pronađen. Danas metoda otkrivaU od mnogo nekoje mnogo olakšavaju svijetu ljudi obolijeva uzroka. odmah od oblika Samo SAD ima u nje Zbog togajepotrebno kog alergije. i se ih 35 s od 9 od posavjetovatiliječnikomdisciplinimilijuna, toga milijuna pati može izrano se oblika astme. se liječiti.

Ako alergen najtežih alergije, Alergijske ako razviti ali se ne se u bjeći, m ogu problemje riješen, može, bolesti svakojdobi, onda će možda češće oblici su su: liječnik u djece.Najčešći specijalist podbolesnika kako bi vrgnuti injekcija, seriji Peludna hunjavica na postao neosjetljiv alergene.Alergija Ta bolest kao se može i pose alergijska javlja liječiti ljekovimakojise zovu raznih na antihistaminici.

Kadšto sljedica se preosjetljivostipelud promjenom određena uz biljakai trava i vezana ili je mjestastanovanja poslaizliječi alergidoba.

Bolesnici curi im iz i kao godišnja kišu, šport ja.Umjerene tjelesne vježbe, i oči suze. nosa a biti Onaj tko za začepljenje, mogu (npr.plivanje astmatičare) to iskusio koliko teškoća ne zna izvanredno ali oni biti nije ne korisni, smiju zadati te rada za mogu naravi. tegobe vrijeme natjecateljske bolesti

u

stalnu

*

ie

zd

a

,

'.

“

IV

ti o

m

ot

da

dt i

i

o

a

jd

ad — ai o_ oo ob a

BA

i

a

Čir na želucu

ea *

* *

i dvanaesniku

se što može godina na Zadnjih povećao broj obolje- vare s vremena vrijeme, lih od čira na i dvanaesniku.

BoVrlo opasno uzrokovati slabokrvnost. želucu polest zahvaća 5 do 10 želučane na cjelokupnog goršanje posto prsnuće stijenke je a ima i veliko socijalnoraka češće čira. Od stanovništva, obolijevaju mjestu radnih dana dicinsko je rak želuca S obzirom to da na značenje.

Mnogo meje stariji. bolesti. te čest i da često počinje izgubljeno zbog Muškarci prilično simptočešće i to između 20. temima sličnim obolijevaju, najviše podvrgnuti valja čiru, se i 35.

Na sluznici želuca ilidvai godine. liječenju. pretrazi meljitoj maleno se naesnika pojavljuje oštećenje ilitakozvani ulcus. Štose tiče uzroka bolesti naziv ulcus ventriculi Mirovanjei prestanak pušenja (medicinski je et danas može on se ne duodeni), poui dva su Mirovanje prestanak pušenja zdano ustanoviti. Čini da se za je pojavu čimbenika su na koja povoljno utjecala čira autonomni živčani suodgovoran čira. Čir danas konse zacjeljenje liječi stav. Danas da duševno stajepoznato zervativno i Bolesnici operativno. trebaju čira.

Emona njeosjetno utječe pojavu uredno što emocionalnih sa živjeti manje cionalni stres može kisepojačati lučenje Odbacite nikotin i alkohol! Jenapetosti. line i čir. sigurno uzrokuje Ipak, dite češće u gotovo količinama a ne manjim jelo uzrok u većini Poslučajeva jenepoznat. biti ni ni hladno. smije pretoplo Dijetalna lako ali grešnujeprehranu optužiti, je vrlo važna. prehrana je teško dokazati isključivo njezinu krivnju. ali i često dio Najvažniji najteži liječeBolesnici se često žale na bolove koje nja jest odmor. oblici Različiti kirurškog kao Bol se i paljenje. osjećaju pritisak kad ne se lječenja primjenjuju uspijeva može u smjestiti svagdje gornjem dijelu jednostavnije ilikad se liječenje pojave trbušne ali obično lokalizirana šupljine, je opasna pogoršanja.

Bolovi su u u jesredišnjoj liniji. najčešći Od trebate uzimati i kad želusen su lijekova umirujuća proljeće.

Mnogo jači je zatim sredstva i dac prazan, a kad bolesnik uzme sredstva, protiv grčeva hranu, će donekle poveobično suzbiti od pripravke k oji nestaje.

Pacijenti pate žgara- ćanu kiselost soka.

Osim toi česte U bolesti želučanog vice začepljenosti. tijeku možete i se ga, ali se neki podvrgnuti mogu posve operativnom smiriti, smetnje čimbenici: liječenju. vanjski nepravilna prehrana, veliki i emociomeđu ostalim napor, za psihički tjelesni Međutim, sredstvima nalna radu i čira i na mogu odgovornost liječenje pacijenti napetost, liječnici i i nekoliko novih ponovno mogu proces drugo, potaknuti upotrebljavati razmjerno ili stolici u želuizazvati smetnje povraćanje. pripravaka koji smanjuju izlučivanje ako ne i svi čane krkiseline s čirom Većina, pacijenti (cimetidin, ranitidin).

Masti '

.

“

-

dvau zadnjih namirnica posebnupozordesetak godina privukle kliničara i ne samo nego dijetičara, nost,

Masti

i laika.

su

kao

tzv. su u netopivevodi, topive kao benzin su itd. otapalima što alkohol, su

.

Ima

u

na

a

stotine masnih

kiselina i one

se

općenito dijele nezasićene.

Masne nalazimo masti u kiseline koje životinjKemijski, nastaju spajanjem glimasti zasićene i lako se preposu cerola i različitih masnih kiselina. Masti skoj na

zasićene

i

V

Ajude krutkivu.

Ona važna u za: jer su na je temperaturi potkožnom sobnoj znaju, velike i u hladnim Prehrana su u tom životinje klimatskim podnebkojoj stanju. količine zasićenih masnoćamože povisiti ljima. danas krvi. O u toj, kolesterola razinu Masti su ali korisne ipotrebne, mastima često spominjanoj, tvari, sličnoj pretjerivanja nekom bez drugomzgodom.Nezasipobliže kiseline nalazimo u maslićene masne za prepostručnjaci prehranu Današnji tih od novu i ulju kikirikija.

Uzimanje kiselizasićene višestruko ulju masne ručuju rana ne kiselina praktički masnih utječe koncentrirane u a one su ne, ribama, zinu u krvi. kukuruza i sunkolesterola od školjkama, ulju soje, vrstama u margarina specijalnim cokreta, vrlo veliku kaloričnu vrijedMasti imaju itd. masti nost. jednoggrama Izgaranjem korisne i su “lako više što nemojte kal potrebne, oslobađa se kJ), je 9,45 (39,5 ni sa ni s od biljnim pretjerivati životinjskim količina one dvostruka nego energije su jer posljedice prekomjerna mastima, se ugljikohidrata izgaranjem koja dobije rad remeti normalan i šećer težina, koja tjelesna U se ili organizmu bjelančevina. bolestii uzrok vitalnih organa masti. jemnogim u i mogu bjelančevine pretvoriti neka mama. ne s kalorične pretjeruju Napose visoke vrijednostistima oni Zbog svoje malo kreću i oni se osoba koji koji u masti su osobito važne prehrani obavljaju poslove uglavnom sjedeći. fizičke a poslove,prijeko kojeobavljaju kad računate ste masti Osim i su spome»koliko Usput: potrebnemalojdjeci. uzimati obzir konzumirali« u važnu u prenomasti nemojte nutog, ulogu imaju masnoću samo onu vitamina u mastima. su vidljivu (slanina, koji topivi šenju kao E .iK. vitamini To su n ego margarin, salo) ulje, maslac, Mast, mast, A, D, i onu služi i kao u korisna višestruko pašteti, nevidljivu: kobasicama, namirnica, čokoladi u izolator sa mesu, itd.). svinjskom naslagama svojim toplinski Vaš liječnik dia

_

za t n

a

o

-

i

nn

i

|

"Kako ..

Negdašnji

nekoć

se

mljekarilo

znaci za poznavanje Adam

MULLER

dobre

za

dobre

stoke

priznato pasminaporijeklo mili i živi fina 2. Lahka pogled: glava, gubica, vrat imali 3. Tanak podvoljak: se duboko 4. Široko, produžeća prsa: dolje dlakom: koža tanka s 5. Mekana, glatkom tankom, gibka, kosti: tanak rep, fine široki 6. Ravan lagane hrbat, bokovi, VI

i

od

muza-

sve

ae

broj

Svojstva Dobra

muzare

o

bodova

krave

1.

krave

četrdeset, jebolja broju tada bodova li se ra. je »34«, broj Skupi krava li ali dobra to muzara, postigne to loša muzara. tada »24« samo boda, je bliža

stručnjak krave dobre muzare svako je svojstvo došao tako odredio brojbodova,pa je krava neka 40. Što do zbirne brojke je Glasoviti

o

bh >B_RDN

ai

se od trbuha do među pa Široko vime, koje ispod ali dlakom finom svilenastom p o noge pruža obrasle, stražnje sise i vrlo uvinute žile mliječnice: razmjerno rastavljene male fine i 8. puna stražnja noge, papke, dugačka, Prave, kratke da se nikad ne na toliko dodiruju: rastavljene skočnice, stegna, uzrast: 9. Starosti odgovarajući i nevolovski 10. sa razmjerno: (nezgrapan) izgled lijepim Prijatan, okruglim tijelom: i što veće zrcalo: 11. Dobro mliječno 7.

| |

ne

mesnato

4

4 1

2

:

6

(

| | | |

Gospodarski društvo u tisućama Due pe

1

DESET

| [o

BODOVA

SVEGA

dena

a

listbr. 5/1900.

objavio a a

m, ai a omoi

je kazalo letka ovim naslovom:

a

Pi

su

2.

Švicarsko mljekarsko

ILI DOJENJU

Zapovijed U

neka vno

koji je

tiskalo

o MUŽENJU

ZAPOVIJEDI —

0

1

Me

40

.

ruke. bo čiste ti

|

e

0

muzare ječisto,aan da u Ko | Ill. Zapovijed izmuze, odlučiti. odmah mlijeko, Prvo valja što se početku u Zapovijediavi DIV TE sise.

Kušaj a mlijeko izsvake 1.4 2 S = Zapovijed M V. no o Muzli doji unakrst.

VI. Zapovijed .

Muzi i na pomno pažljivo.

0 VII. Zapovijed Za muženjenekavlada mir u štali. a VllI. . | Zapovijed. rERidnoT . i ED Musti brzo.

KEle IX. Zapovijed 2 Muzido kraja. u

.

>

I

1

o

a

bo

2

ko

|

zo

|

Po

2

|

vani ilikući. 1 u miječnici u štali Mlijekoneprocjeđuj već

| |

| MLJEKAR

I MLJEKARICA SU

|

JESU ODLIČNIČLANOVIGOSPODAREVE DJEVOJKE | MOMCI ČESTITE SNAŽNI

KUĆE,ALI DA

Keglević Stjepan dipl. ing.

VII

90. obljetnica prve Marvogojske udruge goveda Vrbovcu u

pinzgavskog

-

Vrbovcu.

Izložbe su i jegodine priređene1995., za 1992. i 1993. prva marvogojska udruga uzgojpin1971., 1978., .zgavske pasminegoveda.

Stočari Vrbovca orgaidrugih uzgojnih U Hrvatna svim izložbama su na prošlom stoljećupodručju nizacija sudjelovali ske buše. U od u 1969. do uzgajano jegovedo drugoj bjelovarskom području 19. bilo kri1988. zauzeli visoko bili su a polovici stoljeća jepokušaja i mjesto, buše Od do s raznim i sudionici izložbe u sloprve stočarske žanja pasminama. tada uvedenih stočarima i 1993. po na pasmina je bodnoj neovisnoj Hrvatskoj i uzrastu proizvodnosti najviše odgova- Zagrebačkom velesajmu. rala ta pasmina.

Na vrbovečke području dosadašnje Pasminskom to Grau jevrije- općine rajonizacijom (sadaDubrava, Farkaševac, osim ta u me, Rakovec ima 10. u Vrbovcu, pasminauzgadec, Vrbovec) 458 Like i Korduna. na odnosno 12.600 jana području Banije, krava, plotkinja.

Tako do 1935. od osnovane je ukupno obuhvaUmjetnim _osjemenjivanjem 94 sedam bilo za udruge, udruga uzgoj ćeno je 10.999 plotkinja ili87 a posto, pinzgavske pasmine.

13 nekontrolirano ili je posto neplodno Od do te uvoza Hrvatska kvalitetne početka pasmine (Republika 73% 1940.

3500 uvezeno 27 a nekontrolirano i goje pinzgavskih oplodnje, postoje većinom bikova. veda, neplodno).

Pod u u selekcijom organizacija Vrbovečka pet bila rasadište udruga je 1165 nalazi se 4526 krava proizvođača ostala za rasplodnog pomlatka uzgojna ili svih što 43,28 krava, posto je te gotovo područja pasmine. u vrhu u seRepublike Hrvatske, kojoj je radom kad ' Udrugajeprestala svih 1958., lekcijom obuhvaćeno 13,22 posto pomlatimala 50 krava i toliko je jednako plotkinja. ka.

U izprograma provedbi gnojidbene Budući da se u sjeverozapadnoj Hrvathrvatskom u od gradnje govedarstvu u ovoga skoj početku simentalske stoljeća osnivaju ukupno238 bikovskih majki simentalza 67 ili28 marvogojske udruge uzgoj svih u pasmine Hrvatskoj posto to i udomaćeno bikovskih nalazi se kod vrbovečkih skoggoveda, jegovedo majki vrbovečkom na 50 21 području. stočara (Bjelovar Đurđeposto, 39 16 vac 26 11 K oprivnica posto, desetljeća vrbovečki 23 bikovskih Tijekom proteklih posto, Križevci -9, 6 posto simentalsko su gogovedari prihvatilai majki. širim vedo i sa svojim područjem (Dubramlijeka krava podselekciProizvodnja i Gradec va, Farkaševac, Haganj) svrstali jom u Dubrava 3967 u organizaciji: kg među se područja 305 najnaprednija uzgojna Farkaševac 4214 305 u dana; kg Hrvatske. togagovedasjeverozapadne Gradec 4037 Hau 305 dana; kg dana; U Vrbovcu u je proteklom razdoblju pri- ganj4242 kg u 305 dana;Vrbovec 3841 ređeno nekoliko stočarskih manifestacidana. u 305 kg izložaba i sajmovarasplodne ja,smotri, simentalsku za u HrProsjek pasminu stoke.

3695 dana. u 305 vatskoj je kg U od listau 1993. ovog jednom brojeva izložbi u smo priređenoj pisali o 1912., dipl. ing.

Stjepan Brlek U

Vrbovcu

1904.

osnovana

-

-

.

VIII

-

LL

LL 2

a

a

LR