Mljekarski list 2-1994

Krmne

kulture.

Krmni

kelj

—

značenje

mogućnosti

i uporabne

u nas Krmni kelj je vrlointenzivna krmna biljka, slabozastupljena, ali za je prikladna uzgoju svim krajevimai na svim domaćinstvima, jerse kojemu dajuprednostpred gotovosvim odlikuje gospodarskimvrlinama krmnim kulturama.

Može od 80 do 150 se rabiti na više načina: u a košnjom ručju razdoblju dana, ili ishranu zelenom za u obalnom napasivanjem cijele godine. gotovo i kad nema krmom Većina sorata tijekom ljetajeseni, krmnogkelja podnosi zelene krme na dosta ilikad nema od neke i niže a -6“C, druge temperature (do i doSorta Maksimirski visoki s ma-10%C). travnjacima djetelištima, obiranjem i u lišća u kasno ako kraće trajeseni njim ljetopočetku njeg oštećenjima podnosi, kukute i do s zajednokukuruzom, siliranjem ju,temperature -8"C. Budući da šećernim sudanskom mrazeve, u jepodnosi jače sirkom, ruzovinom, može duže sen se izravno i kulturama travom suiskorištavati bogatim drugim Ako se ili s u suho više hom tvari. Stoka polja. pospremi pokrije radije pojede mijemože se šane nego čiste kukuruzne silaže. U iskorištavati proi- kukuruzovinom, osobito za ishranu ovaca i u silažom kukuruza se dugo zimu, zvodnji miješanom i rezultati nego koza. krmnogkelja postižu bolji Krmni odlično krmivo za sve j e kelj čistom silažom kukuruza. domaćih osim vrste i kategorije životinja Krmni lako u u se mladunčadi. kelj uklapa sjetvu njihove velikom od provremenskom krmnim Krave muzare rasponu, hranjene keljom do do ali i do 30 ljeća (odožujka listopada), jeseni povećavaju mliječnost posto, ovisno o slobodnom tlu te načinu i masnoću do masne pa kraju, mlijeka 0,3 0,4 i vremenu kad krave hrane zelese uporabe. jedinice.

Dakle, krmom nom U se u bogatombjelančevinama kopnenompodručju sije golo tlo u i kao (lucerna), mliječna masnoća, pada k oja u ožujkutravnju glavni usjev, dodatkom 20-30 i nakon ozimih kultura kao pak kg krmnog kelja svibnju lipnju obroku našim fardnevnom velikim na naknadni i kolovozu te u usjev, srpnju do čak mama za masne kao u obalnom 0,3 0,4 poraste postrni usjev; području jedinice. zimsku ishranu ilikoza (napasivanjem Krmni vrlo brzo raste i već se 60kelj ili se u a šnjom) sije rujnu listopadu, još 70 dana nakon može iskorištavati sjetve učinci ako se bolji postižu se presađuje. na gospodarstvu.

Po zelene prirastima krmni mase sve Tijekom vegetacije kelj razvija nadmašuje gotovo međuusjese stalno obnava ve, puno lišća, koje krupna sadržajem probavljivih bjelančevina u naosobito sve sorte. nove lja.

Zbogtoga dugomrazdoblju (do međuusjeve, hladna zadržava istu ka-. vremena) Energija (škrobna vrijednost) stupa postigkvoću razliku od ostalih kultura. Zato nuta stočnim za vrlo visoka i nadkeljem je može ovisno većinu se o iskorištavati, potre- mašuje krmnogbilja. bama u lišća gospodarstva, kopnenompodObiranjem donjeg tijekom vegetaS

MUŽNJU

STROJ

ZA

GOVOM

ISPRAVNOM

KORISTI

SE

SVAKODNEVNO

RADU

TREBA

POKLONITI

KROZ POSEBNU

.

.

CIJELU

GODINU,

PAŽNJU.

PA

NJE-

Krmni

cije (kasno početak jeseni) kelj ljeto, prirast negativnih zelene može velike mase mase se za a s male popovisiti20, Izvlačenjem i do 30 vršine često i po vlažnu tlu kasnu hranjiva (u jeposto.

Krmni sorte i u zelerazne tlo se kelj, tipovi, sen)ugazi (pokvari struktura). od do masi sadržava Neke sorte kad 1,3 2,5posto noj poliježu ujesen padnu te 8 do sirovih bjelančevina osobito ako na probavljivih obilnije kiše, njih p adne i škroba.

14 Omjerbjelančevina snijeg posto (1993.). vrlo povou Različito su bolesti na je škroba masikrmnogkelja osjetljive (gnjido i seže od 1 : loća alternaria i ljan 3,8 6. stabljike, dr.). sadržavaju Ako se Bjelančevine krmnogkelja hrani velikim kovremena dulje bitne a u mlasve aminokiseline, gotovo ličinama stoka sklona krmnogkelja je đem u vrlo su omjeru. povoljnu usjevu ubrzanu žutici i krslabokrvnosti, disanju, tvari aminokiselina u suhoj Sadržaj Tada nekoliko dana vavu mokrenju. i vrlo razini na je soje je krmnogkelja treba a zatim ponoprekinuti hranidbu, je biološke visoke (Becker vitiuz vrijednosti količinu od smanjenu (5 tjeposto sva a u lišću nadmašuje 1974.), gotovo lesne 25-30 dan za odraslo na težine) kg podrijetla. hranjiva biljnog Ta količina naće izazvati nikaizvor vitamina vrlo važan Krmni govedo. jekelj štetne kve životiza osobito niacin i posljedice zdravlje dr.), uje(karotin, B,C, sen,

kad

nema

više zelene

krme.

ima

i

osobina.

nja.

Iznesena

gospodarska vrijednost, je predkultura iskustvu i rena duboko tlo kultura meljena dugogodišnjem u jer korijenom prodire zultatima u a masom opravprovjerenim praksi, prožima korijenovom (drenira), dava svakom na U čitav oranični gosjetvu krmnog kelja sloj. usjevu kelja zbog p ospodarstvu koje p roizvodi mlijeko, jer vlaga) (povišena ljeta zasjene tijekom većava i edafona. pojeftinjuje proizvedenu krmu, omogućenjebujan razvoj ishranu zelenom krmom i Prirasti mase su u Hrvatu jeprodužava koji hranjiva i količinu i sen na raznim u raznim povoljno utječe postoskoj postignuti sortama, tak masnoće Prirast u i uz različitu rokovima mlijeku. rasplodne gnojidbu. sjetve i tovne ako i junadi, jehranjena miješanatapanjem .krmnog Presađivanjem veći i do trista grama nom na a se vrlo dobri silažom, je postižu rezultati, prikelja dan nego kad se hrani kukuruznom silaviši i rasti mase su znatno (20hranjiva žom. posto) 30 U zelene mase Rok m. u% zelenojE sjetve krobna Suhe Probavljive žu Vrač vrijednost tvari bjelančevine Vrlo dobar

kao

za

većinu

te-

:

Glavni

usjev Naknadni Postrni

NI. i IV.

100-140

12-18

V.i VI.

80-120

11-16

1,32,0 1,62,3

10-14 9-13

2,0302,5 60 znatno od ali otpornija Angeliter, je njega Na fakultetu u Zagrebu na niske temperature.

Agronomskom domaća sorta stvorena Sorta Maksimirski visoki sadržava prva krmnog je visoki« više znatno i škroba u zele» Maksimirski (selekcionar kelja bjelančevina visokom Z. Štafa).

Ona znapa su i njegove tipu nojmasi, prof. pripada vrijednosti rodnost zelene kovito više nego u Angelitera. tanje j estabiljke, rasta, razini Z. ali ima Krmna visorte Maksimirski mase na je Angelitera, vrijednost nešto više viši suhe soki u raznim rokovima utvrđena lišća, postotak tvari, sjetve kao fakultetu u na na podjednako jeotporna polijeganje Agronmskom Zagrebu: VII. iVIII.

8-12

7-10

19

sjetve naknadni — — postrni Rok

Glavni Suha

tvar u %

zelene

14-18

12-16

10-14

2-2,3

2-24

12,914,1.__ 10,0-

13-16

2,12,5 15,8-18,6

mase

Probavljive bjelančevine % suhe tvari bjelančevine Probavljive % zelene Škrobna vrijednost % suhe tvari u Škrobna vrijednost u

%

zelene

mase

u

u

mase

13,1 70,9-73,9

9-12.

71-75

8,911,/4 75,0-77,7

koje je skidaju.

Najbolji da U unutar reda oko 10 suhe visoki ima (15cm). nicanju povišen postotak tvari, treba zaštiti od buhača sredstvima škrobne a osobito vrijednosti, probavljivihusjev zlatice. za s pa ga suzbijanje Tijekom vegetacije bjelančevina, pravompreporučutreba više dušiOve će za usjev. jemo sjetvu. godine prvi putaprihranjivati put ili kom do 200 Sorta za u kg/ha (KAN UREA). sjemena sjetvutrgovinama dostajati Maksimirski visoki od i ostalih kuća se bolje obnavlja Agrariacoopa trgovačkih ako se kosi 10-15 cm visoko Maksimirski visoki i Z. sorata Angeliter. Angelitera: i odmah dušikom ili roku Za trau tijekom prihrani ljeta sjetvuglavnom (ožujak, i otkos. hek1-3 za gnojovkom, daje drugi vanj) je kgsjemena potrebno Ako zelene mase 85 tar. za jeprirast tha, hranidbe 10 krava s 30 sto dana ovisi o roku Redni razmak na kg sjetve, sijaili980 dan po 3530 do 70 čici i za m? je kravi, potrebno mehanizaciji skidanje (30 čhv bi smio biti Unutar reda razmak ne polja. cm). širiod 20 cm će narasti dr. Zvonimir jer krupne biljke Štafa prof. se

domaća

sorta

REDOVAN

SERVIS

I ZAMJENA

Vidi

GARANCIJA

ISPRAVNOG

Maksimirski

teško

se

DOTRAJALIH

DIJELOVA

RADA.

20

i

—.B28-———

<

razmak

STROJA

ZA

MUŽNJU

JE

Ishrana.

Sisanje i napajanje Jarad mora dobivativeć prvih satinakon jarenjaprvo mlijeko (gruševinu,mljezivo ili kolostrum). Prijesisanjasise treba oprati iprvemlazoveizsise izmusti u posebnu posudu, jersadržavaju su se većibrojbakterija naselile što u sisneputove i mogu naškoditi mladojjaradi.

jaradi

počinju razvijati i drvenaste hrauzimanjem sijena, biljne sklonost. rano ne, čemu jarad pokazuje da što Stogajojvalja omogućiti prije uzimati dobro i mekano počne sijeno koje treba bitistalno na dohvatu. jaradi Jarad uzima izravno mlijeko sisanjem ili može davati i mlia se napajanjem, Dobro držati u ječna zamjena. je početku istom tako da s kozom u jarad odjelku, siše po 8-10 dana. Nakon Kolostrum volji prvih (mljezivo) mlijeko jekoje jarad i od se suhe sadržava većukoličinu tvari, bjelan- toga može odvojitimajke puštati da sisa 2-3 dan odlaska na viminerala i vitamina je (prije puta čevina, (posebice i nakon koza s To tamina i obavezno mora povratka paše). traje A), kojejarad odnosno 8-12 ovisno o paKolostrum to uz purga5tjedana, posisati. djeluje smini i s i izbacivativno i gospodarenju mlijekom.

Ranijim 6, pomažečišćenju crijeva odbićem od te izmeta sisanjanapajanjem jaradi (mekoniuma). njufetalnog više mliječnom zamjenom, ostaje mlijeka Jarad rađa na se neotporna uzgojne za prodaju. kookoliša. bolesti i bakterije Uzimanjem Već u treba daprvim t jednima jaradi sadržava lostruma, koji antitijela (imuno- vati suhu kao što već hranu, je rečeno, izaštitu stječe globuline), jarad otpornost dobro to sijeno, jer pospješuje razvoj To takood bolesti (pasivni imunitet). je i predželudaca buragovih mikroorganizada u đer saobvezuje prvim koji razlog suhih ma.

Međutim, potrošnja hranjiva je kolotima nakon jarenja jaraddobije vrlo malena dok se ne sisasve ograniči da se imunoTreba strum. pripomenuti obično do dobi od četiri a to nje, je tjedna. lako iz globulinigruševine resorbirajuKad se progreograniči davanje mlijeka, satima nakon samo u a jarenja, sivno se prvim suhih povećava p otrošnja hra-. i 24 se poslije (nakon sata) sljedećih njiva. dana brzo resorsmanjuje sposobnost Jarad ili se može napajati mlijekom iz crijeva. pcije imunoglobulina Mlimliječnim zamjenama (smjesama). može dobiti kolostrum Ako ne imati 50 jarad ječne smjese moraju najmanje dati kolostrum može se iliobrana i joj svoje majke, u puna mlijeka prašku posto i krava. p a sadržavati ojarenih koza, sve drugih moraju hranjive tvari, Tekuću hranu dovitamora (mlijeko) jarad energiju, bjelančevine, minerale, bivati 5-6 nakon mine i U obvezno najmanje tjedana jaredrugo.mliječnoj smjesi U osim iz mlibiti važni minerali: nja. prvim tjednima jarad, moraju željezo, cink, ilivrlo slabo iskorištava može kobalt i redovito sol ne jeka, bakar, dr., natrijeva iz suhe hrane. klorida i vitamini Bhranjiva Naime,jarad (kuhinjska sol) A, i funkcionalno anatomski D i E. nema razvijen kompleksa, i siri17 se raza buragburagove mikroorganizme, Mliječnasmjesa daje posto šte i nisu i za fermencrijeva još sposobni mućenau čistoj zdravoj vodi, zagrijanoj tativnu suhe i teže Razmućena na za35razgradnju probavljive mliječna hrane. imati i ne mjena grumenjapjene.

40*C.smije Predželuci

ss

se

tek

21 |

se namliječnu javiproljev jaradi, treba ishranu za smjesu jačerazrijediti. pajati mliječnom zamjenom može davati i Ako se teladi. nema kozjeg, i to u količini kao kravlje mlijeko jednakoj biti i treba 10 mora u samo sa poga Sisanjenapajanje uvijek razrijediti kozje, određeno i po sto vode. mora (tavrijeme rasporedu mlijeko također isto, Kravlje blica 1. i i biti na oko 30*C. 2.). čisto, svježe zagrijano Tablica 1. jaradi napajanja Raspored

Ako

Jarad

se

dobro

Dnevni

Gruševina

Dobjaradi

iskorištava i može

obrok

Mliječna zamjena ili I mlijeko

|

Broj

obroka

prva 3 dana 4. dan

5-10. dan

10-20. dan 20-30.

dan

30-35.

dan

35-40.

dan

Prob.

Pros. dnev.

prirast g/dnevno

Dnev.

Kalcij bjelančevina sirov.

g

Fosfor

potrošnja hrane

ST/kg

g

mjesec 6. mjesec 7. mjesec 9. mjesec 12. mjesec 5.

drži še manjim koja napaja naa se odjeljcima (4-jarića), mlijekom iz ili siske. imaju koje paja posude pojilica 6 10-12 su I,moraju Pojilicezapremnine biti načinjene od nehrđiva materijala koji lako pere i dezinficira. Posebno se valja i čistoću na paziti posudasisaka, tempeJarad

SAMO

u

se

ISPRAVNIM

POTPUNO

POMUSTI

ZDRAVLJE

VIMENA.

STROJEM MUZARU

ZA

MUŽNJU |

TAKO

mlijeka.

Jarad teži oko prijarenju 3,3- kg. i ishrani u Ovisno o pasmini razdoblju 3,8 ili imati u može sisanjanapajanja jarad težine u prvom mjesecu prirast tjelesne Uz ishranu treba pa150-200 g. prosjeku ziti ina težinu tjelesnu jaradi (tablica 3). raturu

i čistoću

| ISPRAVNIM

POBOLJŠATI

POSTUPKOM KVALITETU

MOGUĆE MLIJEKA

JE |

i jači Tjelesna jaradivažnijim zbog traje i u mlade a se razdobljima je najlakše jaradi, očituje težine smanjenjem t jelesne (mršavlje3,3Težina i čestim bolestima. Stres pri jarenju, kg jaradi njem) jeslabiji 3,8 3 15,3-18,0 kg mjeseca hraniti suhom u se jaradi koja počela prije 7 29,5-35,7 sa mjeseci kg hranom uz napajanje mlijekom.

1.

40,5-48,8 prije jarenja kg Jarad se lakše hranu na suhu privikava sa 20 40,8-58,0 kg mjeseci ako se drži u blizini u skupinama, starijih i ako im se nudi suha hraživotinja prije čimbeniciRast ovisi o na. jaradi brojnim Jarad razini ishrane i se za ma: koja ostavljarasplod njezinoj hranjivosti, valja da sisa i dva težini teškoćšama uz pustiti najmanje mjeseca, prijarenjutjelesnoj količine suhe i voluminoi (genet- davanje manje prijarenju, spolu nasljednom hrane rasta. zne i sl.). (trave, sijena skom)potencijalu Kad se od U vezi sa i treba valja odbija mlijeka, jaradi sisanjemnapajanjem davati krmnu sirovih reći da se u s 18 se sisajućoj smjesu mlijeko koje daje posto ima brašno žitarica i ne bjelančevina koja Sijeno jaradi smije miješati 1,0hij. stalno bitina hrana. izatako da teže mora dohvatu, jarad druga probavljiva Mlijeko uzima ziva tzv. po zatvaranja ezofagealvolji. podražaj brzo izrano Nakon nog žlijeba, jarad povećava povezuje jednjak odbijanja koji od sirištem i tako hrana zaobilazi krmne na sa potrošnju smjese 0,3- kg burag Budući i izravno dolazi u sirište i dan u dobi od 10 tjedana na crijevo. dan,0,7kg 0,5 U dan u dobi s 12 fermentivna da i na tjedana. jošnije razvijena proba0,5kg korisno davati voizazvati vrlo hrana može tim Va, prispjela proljev. razdobljimaje bržem To treba imati u vidu luminozmu razu dobi do pomaže jer jer jarad krmu, veće i nedostatno i isko3-4 uzimanje vojuburagaomogućuje tjedna nepotpuno težina u tom razlaktozu i rištava količine hrane. ugljikohidrate, šećer, gluTjelesna i za kozu ako iz Isto treba rasti oko 100-150 na dan. g doblju nije mlijeka. vrijedi škrob i saharozu 5-6 i U odbića brže u dobi rastu prvih tjedana. burag vrijeme od i israndman da tako masa, Postupnoodbijanje mlijeka je klanja crijevna hrana suhom hranom može u dobi početi odbijene jaradi (klaonička iskoristivost) dobi od 4-6 niži 10-12 a meso mnogo U plemenitjedana.toj jarad (za posto), tih i križanih teži oko masnoće. vrlo malo sadržava u se pasmina prosjeku Stoga težina važna 10 Vrlo odmah nane jer kg. je tjelesna preporučuje klanje jaradi obično od od kon bolje podnosi odbijanjemlijeka odbijanjamlijeka. lakša 7 10 nego (8,5 kg) jarad (ispod Feldhofer Dr. kg).

Stjepan Tablica

sa

—

3.

težina

u

Stres

odbića

2-5 dana

BS

oo

oo

KE

Zaostajanje

posteljice

—

retentio secundinarum

(sekundine)nazivamo bolesnimstanjem kad Zaostajanjeposteljice posteljica ostajeu maternici duljeod normalnog vremena.

Naš narod kaže: »Nijese očistila«.

To se događa najčešćeu krava,zatimu malih u preživača(koze), je životinja dostarijetko. dok ostalih pozaostajanja posteljice Upala posteljice popratna mehaničke neke zarazne bolesti ili u tri sazaprerazdijeliti skupine: java potpuno maternice bolest. smetmostalna i (opuštanje) ke,atonija od u mehanizmu nje ljuštenja posteljice obično izlazi za 3-8 U krave posteljica zida maternice aler(upala posteljice, izišla za 8-10 a ako govosati, nije sati, itoksična oskudna gična stanja, ishrana). rimo o zaostajanju posteljice.

U mehaničke možemo zapreke ubrojiiz stidnice bolesti su Znakovi i ti: maternice kadšto se prerano sljedeći: grljak biti može redovito visi dio brzo može u koji posteljice zatvori, posteljica preživača develičine i nekad razne oviti oko karunkula ilise se rog i jedugačak petlje kraći i tanak. kadšto a maternice i tako onemoOpće beo, je grčevito stegne dva zdravstveno u izlazak (prva stanjepočetku gući posteljice.

To maternice poremećeno. je nije kontrakcije)dana)općenito (slabe Atonija kad onda nakon tezaostajanje i uglavnom postenastaje najčešće dugotrajnih i s teškim kad se mišićni zid maternice ških p ovezano teljenjem nije ljice poroda kanala. Krava se umori. maternica umora veoma se porođajnog ozljedama Zbog kako bi izbacila nakon izlaska ne pa posteljicu, grbi napinje ploda kontrahira, tiska i i iz maternise, često ima podignut rep, iscjezaostaju posteljica iscjedak Nakon dva zaudara. izlučinu ne biti i bolesti: osteoce. Uzrok razne mogu koja đuje ilimalo dana se tuberkulopogoršava opće poslije malacija (omekšanje kostiju), zdravstveno se i poza, upala stanje.

Temperatura potrbušnice Atonija druge. iz stidi bilo maternice može nastati nakon iscjedak disanje ubrzaju, narkoze, visi, do nice sedativa i smrdljiv, prljavosmeđe je postaje epiduralne anestezije. i sadržava čokoladaste u mehanizmu raspadnute boje Smetnje luštenja postese Poremećuje ovojnica. u tijeku plodnih ljice nastaju pojedinih parazitar- dijelove Vrlo tek i slabi rad nih bolesti i hranidbe razburaga. gubi probava, podutjecajem i brzo se ličitim krmivima kao pritom posteljica počnegnjiliti posljedica alergijske i od krave širi zai otoka s materneugodan specifičan reakcije spoja posteljice dah. za nicom. Slično hra-. paprijelaz pogodna Posteljica je jestanje pri otrovanju klica u te osim ilinekim Razvitkom otrovom. nom upale organizam togenih drugim nastati maternice (omože intoksikacija (placentitis) upaleposteljice posteljica može i i ne biva maternicu uz pa životinja trovanja) septikemije, ostaje pripijena izbačena nakon uginuti. ploda.

Uzroci

mogu

može

se

biti

'

ISPRAVAN

RAD

STROJA

ZA

MUŽNJU

NE

MOŽE OŠTETITI

VIME

MUZARE!

Normalno

odlupljivanje posteljice preživača:

A

B

maternici

Na

zid maternice

—

posteljica

—

događaju regresivne Liječenje sastoji uklanjanju posteviše i sve ona se i pomaternice promjene, smanjuje ljice, suzbijanju infekcije ali se nikad ne na lakša, postaje smanji boljšanju općegstanja životinje. imala bređosti te veličinu, je koju prije se Posteljicaodstranjuje odlupljivaveća. U maternici se neznatno ostaje od maternice.

To u njem posteljice je u makarunkule, njima smanjuju n astaje krava zahvat treba obaviti operativni koji karunkuli sna a degeneracija, raspali štepo higijenskim oprezno i propisima, Istotvore glavninu materničnog iscjetka. kanal i maternicu djeti pritom porođajni dobno maternice sa smanjenjem tijela od i to ozljedainfekcije.

Ispravno može i manastaje regresija smanjenje grljka izvesti samo veterinar pa u interesu je a ternice, hiperemija nestaju (punokrvlasnika da na veterinapozove vrijeme i otok okoline i vnost) stidnice, njezine smatra da ra. se Naime, jenajpovoljnije rodnice. maternice u Vraćanja stanje vaditi dana na posteljicu početku drugog bređosti 4-6 u prije traje preživača tjedanakon Osim veterinar teljenja. toga daje na. u a po popotrebne lijekove maternicu, Nakon teu maternici poroda zaostaje trebi i injekcijama. kući tvore ga nazvan a sadržaj lohije, Još se nađe ostavponeki vlasnik, koji krvni sedegenerirani dijelovi posteljice, da u u maternici lja posteljicu njoj sagnji- rum, crvena i krvna bijela tjelešca, odljuTo štetno i opasno.

Također veoma je. je štene stanice i sluz. se epitelne Lohije vući dio viri za jeopasno posteljice koji iz maternice kroz prazne puporođajne iz stidnice iliza vezati kakav njega uteg. nalazi u tove i stidnicu. se Najviše lohija ako se Prognoza jepovoljna, posteljica i a u se one prapreživača, njih najdulje izvadi u i ako i pravodobno cjelosti, je zne. maternica tonična. Ako stajepakopće Normalne mirisa ili lohije nemaju pak to maternica a uz atonjeporemećeno, mirišu na a nikad ne smrde. meso, svježe nična, jelošija. prognoza iz maternice patološki iscjedak Naprotiv, se

u

se

.

ima

Puerperij je razdoblje kojem se nakon stau spolni organi vraćaju poroda bređosti. zazapravo njeprije Puerperij nakon izlaska ali počinje ploda, mnogi razdobstručnjaci smatraju puerperijem od trenutka izlaska do vralje posteljice bređoorgana u ćanja spolnih stanje prije u

sti.

i

neugodanprodoran zadah, i po se lako prepokoji jesvojstven njem bolesna znaje životinja.

U krava su u gulohije obilne, početku krvi. Odmah s nažilave, primjesom ste, kon su one teljenja svijetlocrvene, poslije zatim tamnosmeđe postaju čokoladaste, do crne, a sluzave naposljetku potpuno i prozirne.

Lohijama jeuprljana stidnica, i repa. područje ispod nje donja površina U normalnom puerperiju iscjedak nestaje oko dva za tjedna. veoma

Banožić

prof. Stjepan dr.

25

"Selekcija

i reprodukcija bikovskih

osjemenjivanje

Usmjereno

majki većine stočarski

govedarstvu izgradnja uzgojnom i Tim programom populacije definitemelju spoznajastanju naprednih zemalja. genetskog potencijala. poželjna izgrađuje uzgojnih ciljeva životinja cijom potomstvo Iako ovisi Genetska osnovica vrijednostima roditelja.jedoprinos uzgojnim potomstva kad oni i tomu njihovih pojedinih jednak promatraju životinja, majke potomaTada ako razini populacije. jeuloga ka,taj doprinos razlikuje promatraju krave. bika znatno veći od kudikamo potomaka jednog broja potomaka važnija jer jebroj dobiti i do 15.000 da od bika može li se dozasjemena godinu obzir jednog Uzme od 10 i i takve da duži godina), vijek životinje dug(kadšto jasna je uloga jeproizvodni dobra za životinjsko rasplodnjaka potomstvo. bitan i zauzima svakog središnje uzgojizvanredno mužjaka mjesto Zbogtoga jeuzgoj Genetska

ima

u

osnovicu

programu

u

o

na

se

o

oca

u

se

u

oca

na

se

se

na

se

u

a

nog

programa.

temeljem Uz to se CIJE BIKOVA pri pazi izgled obzirom na s stvaživotinjugrla Temeljem Programa gojidbenog teških te vlastita oca, i njezino u nas se pojavu potomstvo bikovskog ranja proizvodgoveda i Holkod simentalske bikova teljenja. nja provodi Podaci o napose (pedigree) podrijetlu steinčemu se oni probi se Da dobila što su važni za pri mužjake genetska bolja pasmine. bikova. Pritom osnovica u okviru tzv. se i što bolinije matraju biraju rasplodnjaka, kvaliuvode odabiru u uzgoj uzione lako su osobine se se pri koje lji roditelji. do tada nisu iskorištatetne odabiru u obzir koje linije, obajuroditelja maju pri kako ilisu iskorištavane ista. odabira vane neznatno, jednake, mogućnost nije bi se u srodstvu.

Do izbor za uzgoja spriječila pojava je muškogroditelja dostatna Takav na nekolicina odnosno svega utječe proiuzgojnegativno njiživotinja, i osobine zvodne hovo odabira su pa ga pa grla otpornost visoka, mjerila sjeme, treba maksimalno treba više odabir za izbjegavati. ženskogroditelja očeve U bikovske blaža. i odabira nas se za su pa najvećim mjerila grla kvalitetnih bikova iz bira uzima odabiru se dijelom sjeme mužjaka Stoga pri bikova a samo su u manjimdijepopulacija, sjemenajboljih koji uporabi drugih kvalitetnih bikova naše populom odau a za u bilo sjeme kojoj populaciji svijetu, treba tražiti tomu bir ženke veći krava iz poponajprije lacije.

Razlog najboljih broj malenim u koje populacijama razmjerno pulacije. od uzKad se u muški u nas su se opasnostimogućnosti biraju roditelji, pazi kvalikao što su se u srodstvu. Ako na sjemenom mliječ- goja proizvodne osobine, tetnih bikova nost te količina u mlitijekom dužeg razdoblja sastojaka pojedinih veći dio objekpopulacije, osjemenjuje jeku. da će se i tivna Kod simentalske se sjemenom jeopasnost pasmineuzimaju sinova zatova i kakvoća a u obzir i osobine mesa, potomci njihovih osjemenjivati redu oca. na u se prvom potomcima jedničkog mjere IZBOR

RODITELJA

REDOVAN MU

VIJEK!

SERVIS

NOVE

| ISPRAVNO

GENERA-

rezultata progenog odabiru uvelike na

bika

ODRŽAVANJE

STROJA

ZA

MUŽNJU

testa.

PRODUŽUJE

odabiru

izračunava

osobito

oblik i kvaliteta vimena.

uzgojna vrijednost, mlina o proizvodnji temeljenapodacima svih K tomu obzir se u jeka laktacija. uzima uzraizgled grla, posebice njezina slost i a razvoj pojedinih dijelova tijela, Bikovske

majkesimentalske pasmine biraju nalazi se populacijskog matičnjaka koji farmama. na isključivo privatnim gotovo Svake bira oko se za tu godine namjenu 300-350 krava. grla najboljih Bikovske bimajkeHolstein9706945 HORROR velikim se na na Njemačka raju farmama, kojima pasmine većini sibikovski otac iskorištavan Kao i nalaze. Za se je najvećim dijelom pojedini veći ima danas U mentalskih dosta populacija. krug usmjerenog osjemenjivanja je centrima za sinova osjemenjivaoko 50 umjetno broj o riječ manjoj jer ovdje j e grla, nje. i danas se smanjila zbog populaciji koja ratnih razaranja. ako se za bikovS drugepakstrane, bikovi iz ske očeve najbo- USTROJSTVO biraju najbolji USMJERENOG OSJEu našu se u popupopulacija svijetu, ljih MENJIVANJA maksimalan nagenetski laciju ugrađuje odabira tom bikovskih Nakon odabira p o (selekcije). predak putu roditelja, stočarTo načelo odabira sve i bikovskih lista se primjenjuju očeva, izrađuje majki tako da se danas ski točno rodizemlje, napredne osjemenjivanja, koja određuje kravi određen populaosnovica izjednačuje genetska je priteljski t.j. svakoj par, različitim zembik.

Lista obično za u pasmina cije pojedinih padajući vrijedigoi za nas iskorištaTo se naziva i dinu dana to se jer vrijedi ljama. razdoblje krug stoiste bikova kao i u drugim vaju linije osjemenjivanja. usmjerenog čarski Listu razvijenim zemljama. osjemenjivanja izrađuje selekcijska služba Stočarskom u selekcijskom Simentalski bikovi se najčešće biraju centru i slujereprodukcijskoj dostavlja i u su to trenutačno Njemačkoj Austriji jer žbi ambulantama razdjeljuje sjeme koja dva te najbolja uzgojna područjapasmi- i krave po tomu programu. osjemenjuje dok bikova se ne, sjeme Holsteini su O parovima obaviješteni roditeljskim smine iz u SAD nabavljanajboljih uzgoja patakođer bikovskih majki, koji uzgajivači i Kanadi. obavi točno paze da se osjemenjivanje Da bi se proveo pojedini krugusmjere- po programu. nog osjemenjivanja, svaki potrebno jeosigurati Uspješnost osjemenjivanja mje5-6 bikova simentalske sjeme pasmine sec prati služba, područna s elekcijska odnosno sa po 200 doza po biku, sjeme o tome u Stočarski dojavljujući podatke 3-4 bika 30-50 sa po može Holsteincentar. Tako se pravoselekcijski doza Doza tih bikova po biku. dobno intervenirati ako se pasmine sjemena osjemenjivavrlo i seže od 20 do 30 je skupa njemač- njene provodi po planu. kih maraka odnosno 30za simentalsku, telad dobivena Sva muška osjemenji150 dolara za Holsteinbikovskih se prekomisijski vanjem majki dobro i Kad bikovske te se ona su pasminu. se koja biraju majke, pogla- gleda ocijeni izdvaosobine mlibez se na pogrešaka, “vito pazi proizvodne razvijena,vanjskih vlastiti kravu u čemu svaku test na se za za razvoj (perforjaju ječnosti, pri se

iz

u

nas

u

—.

.

27

testiranja test).

Prije tako da se rđuje pouzdanost podrijetla, analizom krvne teleta i se grupe obiju ustanovi da stvarni ono roditelja je potomak tih Tako se moroditelja. isključuje što se očinstva gućnost krivog teleta, može dogoditi zbogzamjene sjemena pri osjemenjivanju.

Tele simentalske pasminepotvrđena odlazi u podrijetla ispitnu postaju gdjese do dobi od 365 testira rast i njegov razvoj dana. se samo ELEVATION RAG APPLE OAK Odvajaju najbolja grla ROUND će za umjetno koja poslužiti osjemenjiva- 1491007 USA služe za a U bik prirodni pri- Najpoznatiji nje,preostala grla Holstein- u svijetu. ilise nižih dva sina. kao bikovski otac imao uzgojnih vrijednosti je zbog pust pasmine iz uzgoja. izlučuju više drže nas u nakon Za uzgajivačasvojoj staji Holsteinmliječnu Imati bikovskih biu stanutvrđene krvne grupe ne se veći broj majki. staji provodi pasminu od 300 sikovsku dardni test u jednu nego majku, najboljih postaji performance krava “mentalskih u ponos takva rast se Hrvatskoj, prve je grlatijekom godine pravog života u Centru za svakoga uzgajivača, posebice umjetno osjeme- ako prati dala tele za ona test. što tomu je performance njivanje.

Razlog jeu činjenici kod te samo na se u testu mliječ- Vrhunac jekad neki od potomaka pazi pasmine i meso.

Ako rast i nost a ne je razvoj ima takove rezultate da će svojomnaživota se prve godine grlo uklju- mjenomposlužiti povoljan, osjemenjivaumjetnom u program od naših centara. osjemenjivanja. čuje umjetnog u nju jednom bikovske Osim važna izvanredno U majke pouzgajivači toga provedbi toga krave korist. i izravnu se od sla Njihove uzgaimaju imaju jednu najbitnijih uloga ako bikovima: Sav vlasnici bikovskih se je najboljim osjemenjuju majki. jivači tele mutestnu u u postaju posao preuzimanju uzgajivača pri obavljastajama ovaj i dobiva redovitu se uz pravo bi ni bez te se on ne cijenu ško, suradnje njihove Ako takvo dodatnu za na da do istaknuti je grlo. premiju mogao je Valja provoditi. kvalitežensko dobiveno ono bila vrlo sada sa tele, je pak suradnja uzgajivačima dobar će tan iz Do sada smo svaki prokoji materijal genetski uspješna. ovog stadu. rado ostaviti u više test za svojem uzgajivač grama performance preuzeli Daod 1000 teladi simentalske Ivan mr. pasmine.

Jakopović teladi utv-

mance

nas

NEODRŽAVAN

STROJ

ZA

MUŽNJU

DODATNI

JE

IZVOR

MIKROORGANIZAMA

U

MLIJEKU!

Dodatna

tumačenja

premiji o na mlijeko u 1994.

tumačenjem od 30. u prosinca objavljene 1993., Mljekarskom listu br. obuhvatit ćemo 1/94., kvalitetan rassamo za premije mlijeko, i regres plodni pomladak umjetnog osjete i stavke uredbe menjivanja gdjeje korisnik ili proizvođač, seljak druga Ovim

kvoća

mlijeka odgovarati propisu o, 56/93. od zaštitnoj cijeni mlijeka (N.N. 12. a to lipnja 1993., je: da ili sadržava mlijeko, kravlje kozje, masti a ovnajmanje mliječne 3,2posto 6 m.m. čje posto i se da kravlje kozje mlijeko koje osoba. pravna više od masti m. sadržava 4,2posto obračunava kao da ima a 4,2 posto 1. i ima više od m.m.

Kravlje, kozjeovčje mlijeko ovčje koje 8,5posto kao da ima m.m.

Pravilnik o načinu i ostvaza 8,5posto postupku određene za u od rivanje premije proizvode Drugimriječima, mlijeko masnije N.N. br. 3 do 14. m.m. ne poljoprivredi siječnja spomenutih najviših postotaka 1994. način i za što se velika propisuje postupak priznajestoga je vjerojatkao i u koda nost doostvarivanje premije, vrijeme jemasnije mlijeko patvoreno korisnik dužan držati u ilinekim načijem je premije davanjem vrhnja »drugim obrasce nom«. uzgoju rasplodni (uz pomladak o i s evidenciji isplaćene premije).

Dakle, kravlje kozje mlijekomanje Korisnici fizičke i su od i šest m.m. sa premije ponajprije 3,2posto ovčje posto osobe u pravne velike se poljoprivrednoj djelatno- m.m. ne premira zbog vjerojatodnosno s u nosti da ilida ne sti,prebivalištem sjedištem jemlijeko razvodnjeno da uz od Republici Hrvatskoj,uvjet proi- potječe zdravih životinja. zvode hrvatsko tržište. za Osim m.m. navedenog, tj.postotka za za po kakvoći mora Zahtjevu isplatu premije kravlje, mlijeko odgovarati uvjei korisnik tima o kakvoći ovčjekozje mlijeko prilaže: »pravilnika mlijeka, mliječobračun s nih sirila i čistih kultura.« preo a) premijepodacima proizvoda, masti na korisnici za računavanju3,2posto mliječne Dakle, premije predano i obračunani iznos za po u mlijeko propremije mlijeko dobivaju premijudinarskoj litri i iznos u hrvatskim maraka. mlijeka ukupan tuvrijednosti njemačkih navedene

uredbe

mora

—

—

—

—

—

dinarima

b)

fakturu

ko-

predaneotpremljene ličine mlijeka da se za prec)izjavu zahtjev isplatu mijepodnosi prvi put tiskaza na d)nalog naplatu posebnoj nici br. 43 Zavoda koji isplaćuje premiju. za se Zahtjev isplatu premije podnosi 60 dana od najkasnije preuzimanja mlijete se mora ka, poštovati tajrok, strogo inače se na pravo jer gubi premiju.

U ČI. 5 da kase pravilnika propisuje za

i

Premija mlijeko (NN 116/93., DEM u 1994.

1 po 3/94.)

0,10 13,2% odnosno svakih m.m. za mm.

0,1% DEM. Dinarska 0,03125 protuvrijednost 1 DEM za dan obračuna se na isplaćuje po sadašnjem Narodne" premije, tečaju banke 6 stavak 3 Uredbe NN. 116/ (čl.

93. od 30. prosinca 1993.)

Dani služi da postotak proizvođaču može kontrolirati listićza isplatni predano mlijeko.

56/93.

za

—

—

29

i

1.

Kravlje kozje mlijeko Premija 0,1000 DEM 0,1031 DEM

0,1063 DEM 0,1094 DEM

0,1125 DEM 0,1156 DEM 0,1188 DEM

0,1219 DEM 0,1250 DEM 0,1281 DEM 0,1313 DEM

2. Za

u životinje, razlog iz utvrđuje ključenja životinjerasploda osoba pravna kojaobavlja poslove zdravstvene zaštite a stoke, reprodukslutivne područna selekcijska probleme osoba odnosno za pravna žba, selekciju matica. i konjapčelinjih iz Vlasnik se životinje koja isključuje ZAPISNIKOM se utvrđuje koji rasploda dužan čuvati do isteka korisnik seljak je ako roka navedena u ovom jer napisu, vlasnik izluči kvalitetan rasplodni pomlaodredbi čl. 11 dak iz uzgoja suprotno ili ako pravilnika, dakle, nije grlo oboljelo korireproduktivno sposobno postalo dužan snik seljak jeisplaćenu premije od svotu vratitiu roku 15 dana izlučenja iz grla selekcije. realizira pravna osoba Ovu premiju selekza obavlja koja korisnika, seljaka, ilistručni nadzor proizvodnje rasplodciju za nog (inspekcije posebno pomlatka muški rasplodni materijal). škoće

i

no

is-

stvaran

—

—

ovčje mlijeko Premija 0,1875 0,2031

0,2188 0,2344

0,2500 0,2656

troškove

Ostvarivanje premije Ostvarivanje premije sviosjemenjivanja goveda, umjetnog plodni pomladak koza i ovaca, korisnik Rečeno već da nja, konja. premije je je ima pravo na revlasnik držati dužan Korisnik, grla, rasplodnog grla kvalitetnog listu naveden u a ono u gres Mljekarskom broj propisano vrijeme, grlo uzgoju NN. 3/94. određeno no: čl. 11 po 1/94., pravilnika je ovlaštena Pravna za ovako: poslove osoba, dužna kori5 kravu za umjetnog osmenjivanja, je (ijunicu)godina izvršenu sniku 3 na o bika za za premije potvrdi prirodni pripustgodine se krmače do starosti za koja izdaje osjemenjivanju umjetnom 2,5godine obrascu na do starosti nerasta za upisapropisanu (NN.9/869) 2,5godine ti: do starosti 4 ovce za (šilježe) godine visini iznos do starosti 3 za ovna u premiraumanjene cijene godine nih troškova kozu do starosti 4 za po osjemanjivanja godine umjetnog do starosti 3 za jarca godine jednoj plotkinji. osim oblike do 3 Kako za sve za sezone premiranja pastuha pripusne realizira kobilu dok 3 3 ovog za regres U.O.) oždrijebi ždrjebeta pod napisa ( maticu osoba za pravna jednaproizvodna (zadruga poduzeće godina. vremensko obvezna: to ona je Mogućejemanje razdoblje kombinat), odnosno ako su nanedržanja životinje isplatiti premiju seljaku rasplodne 15 korisniku stale zdravstvene ili teu roku najkasnije reproduktivne posrednu 2.

za

kvalitetan

ras-

3.

za

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

Y

—

d

—

REDOVITO GARANCIJA

ODRŽAVANJE

STROJA

SU

DOBRE

KVALITETE

MUŽNJU ZDRAVLJA I MLIJEKA OČUVANJE ZA

| ISPRAVAN

POSTUPAK VIMENA.

MUŽNJE

i 90 dana. nekad dana, jenaplatila premiju iz Danas kad za nizacije isplatitelja premije državnog napokon premija mlijeko i i iznosi proračuna. potiče proizvodnju otkup mlijeka, Sve što rečeno u listu realno ili je Mljekarskom cijene 28,57 mlijeka22,22 posto 1/94. i ovom od 1. se sredstava senapisu primjenjuje postoukupnoprimljenih 1994. do 31.

1994. bez litru za sa siječnja prosinca ljaka mlijeka 3,2postom.m,, napalte obzira na i to što Uredba na je stupila zbog zakašnjenja realiziranja 30.

2 dana 1993. od snagu prosinca (dakle | premije državnog proračuna mnoge do 30. i 31. i to što su : neće moći i preprosinca) stoga mljekare isplatiti mlijeko sredstva po uredbi u državistodobno.

Može očekivati se toj osigurana miju pak nom za da će u naveproračunu 1994., mljekare isplatiti premiju Vratimo se ponovno na denu roku od 15 dana od isplate premije njezine naplate vrste za sve iz mlijeka. državnog proračuna.

Do konca 1993.

Ako se to se mlijeko isplaćivalo dogodi, pozivamo proizvotako da se istodobno đače da to shvate i sepo mljekarama, takav novi prihvate i iz sredšto se ljaku isplaćivalo temelji mlijeko premije obračun, posebice stoga stava zakonu što na »sidra« mljekare. i dinarskom zbog cijene Kako je bila 5 15 DEM ne premija posto protuvrijednošću. obezvrjeđuje 5 nego 15 sredstva kao što za to bilo mlijeka (češće posto), mljepremiju, je kare su obaviti istodobno i čekati 1993. i mogle prijašnjih godina. država 30 pa za dokjoj plati premiju Stjepan Deneš, ing. dipl.

kada

od

orga-

|

—

—

—

Poljoprivredna zadruga proizvodnje

Jurovski Brod organizator i otkupa mlijeka

i 5-10.000 više litara na Zadruga, prije mlijeka godinu. radi i na 1993. više od podina, djelujeunapređivanju Tijekom otkupljeno je i Broda 2.000.000 litara. pa ljoprivrede privrede Jurovskog i danas nove ni zastao dan ni sjedišta općine. pa Otkupnije jedan Gotovo većim u svim otvoza na mjestima vrijeme agresije posebice mljevrlo rene su karu KIM. Dukatu opremljene prodavaonice Mlijeko jepredavano materiili Slovenskim mješovite robe, reprodukcijskog Zagreb mljekarnama. i dr. vodi i rad jala, ugostiteljski objekti Zadruga uzgojno selekcijski a po u odabiru Zadrugaorganizira cjelokupnu poljo- u govedarstvu, broju grla i osobito u nalazi se u vrhu s privrednu proizvodnju otkup, gotovo organizacija te a od 32 stočarstvu, otkup ljekovitog bilja itd., najvećim udjelom (republički posto Vodi već 30 okretni Ivka je godina uvijek prosjek 13,22%).

Umjetnim osjemenjivaobuhvaćeno 97 Josip. njem je postoplotkinja Na izpodručju zadružnog djelovanja (republički prosjek 73%). i 27 s Hrvatskim drupograđeno je postavljeno otkupnih Zajedno mljekarskim 200-1500 litara. štvom će i staja mlijeka, kapaciteta priredit tijekom veljače ožujka od 450 se stručna i spreo Mlijekootkupljuje proizvođača, predavanjaproizvodnji među ih više od 150 krmiva. kojima je predalo manju osnovana

više od 48 go-

—

-

31

deviznu

klauzulu

Cijena mlijeka treba reaza i je proizvođače je nimljiva obračuna. ližiratis danom a ne isplate, Vlade Republike zajmove Najavljene bi više kreHrvatske na trebalo usmjeriti kod kvalitetna pomlatka ženskog ditiranje kako to zapojedini uzgajivača, predlažu bi Sabora.

Zajmove stupnici hrvatskog i za odobravati trebalo preureBrlek, dipl. ing.

Stjepan izgradnju, i za objekata proizvodđenjeopremanje njumlijeka. rada sebržu obnovu se za Zauzimaju i prijedlozi Gospodarstvo službe u tim krajevima djelekcijske koja žele da seTakođer obiteljiIvana Hajdine više luje desetljeća. sesa zajedno proizvođači mlijeka, ljaci, Ivana gospodarstvo HajdiObiteljsko službom i veterinarskom polekcijskom otac i u Terdovcu ne, brat, žena, majka zavod za razmnožavanje Središnji sjete »Duza proizvodi mlijeko Dugo Selo, i odaberu domaćih u Križevcima životinja kat« Zagreb. za osjemenjivanje rasplodnjake najbolje i 20 vlastita 14 zemljišta Posjedujek.j. krava. svojih U strukturi u sjetve najzakj. zakupu. i novi Navedena prijedlozi njiiskustva, od 4 12 kukuruz sa k.j. toga stupljeniji je bi brzu obnovu hova omogućili provedba 12 2-3 za ječpšenice, k.j. kj. silažu,k.j. i raga približile hrvatskog govedarstva 2 3 1.5 ma, tritikale, k.j. pri- zini kj.zobi,kjj. na stočarskoj prošlogodišnjoj viđenoj odmah rodnih livada i 2. uz k.j. pašnjaka izložbi izjavio je Zagrebačkog velesajma, objekt. stajski Ivan Hajdina. ima tri traktora FerOd mehanizacije tri 558 i Brlek, dipl. ing.

Stjepan guson 533, tanjurače, 577, pluga, kukučetverorednu za sijačicu drljače, ruz, utovarivač i rasipač gnoja, stajskog oanesorad kolegi: mineralnih za prskalicu rasipač gnojiva, sibočnu M za prekretač pesticide, kosilicu, samoutovarnu za prikolicusijeno, jeno, i dr. za puhalnik sijeno stari Djelomice preuređen stajski 10 sada sa za 25 objekt grla jepopunjen od krava i sedam junica,toga rasplodnih triteleta. i pripuštene dvije steone, struč-

poznati Predavanja fakulteta Sveučilišta Agronomskog njaci Postavit će se u proipokusna Zagrebu. krmni krmiva nekih najvažnijih zvodnja sirak i dr. grašak, kelj, i razgoće se predavanja Organizirat vori s mlijeka. proizvođačima održati

će

—

—

—

Siliralisu

12

vagona

zelene

krme

na

iskustva više

Dosadašnja da nema nego pozitivna jerpokazuju kvarenja.

Uz kvalitetnu silažu su i dopospremili količine Grla su u dobroj sijena. voljne kondiciji.

U su prošloj godini predali svega tome 16.000 litara a mlijeka,razlog je cikrava u laktaciji, nepoticajne manje i jenemlijeka drugo. otvorenom.

32

su

uz

za-

Ho

ES

Ožujski stihovi

i

Kolondari eorezdart“, t kažu. “prolječe jada nam

2

Pee

oboječesta lažu.

da

.

Kea

dostojanvolike jet Isusa Mariju a časti SvetiJosip je uz i ima najpovlaštenije mjesto 13: ave Trasu) ne se\ To Pred.zakonomije naravni.; otac AU ali i rodi Ja»Jakov Evanđelja,'iz rečenice: +: vidiizMatejeva se Isusa Marije,.koja koji zove: Krist«, sipassmuža rodi Sv: rodoslovlje Isusova ljudskog kojom: Maj završava podrijetla! najvažnije Fodoslavlia Sv. čitava vidi a k Josipu, se "Iz istanovniku +“ u je »sin'Davidov«, mjestašca Bio Nazareta! teče kralja njegovim žilama krv) :Davida,“1'sam anđeo, “kadu Isusovo Sv;Josipu rođenje, naviješta! naziva sine '/gai»Josipe, Davidov;ii« Č * samostani osnivali se u Kroz:stoljeća čitavu svijetu posvećeni Sv. i proročanstva mnoga izricala Josipu, ispuEE si: Pa napisane zavjeta njenje dragom, suilk sveci k knjižice o njemu. EPRA Om: zastimikom Sv. Prosinca Crkve. papa proglasio 3: IX. 1870.

Pio je Josipa narod moli 1 zaštiti. za. ga 4Hrvatski utječe.se od /davnina štuje, zagovor njegovoj sabora 9.

1687.'na Hrvatskog za spominje!“ U protokolu! latinskom jeziku i'10.lipnja : tekst: Josip, Bogorodice“djevičanski:: '»Sveti Krista spasitelja /hranitelj,: vjerni Djevice.

“I zaručnik; 1687. zaštitnika zaposebnog Hrvatskeao Kraljevine g odine poboKu odabran.« i staleža *+' o, jednoglasno Todredova je dake siromašne 2U.17. stoljeću isusovci su, u S za Sjemeništa SV, naGriču preko štovanju PERA “(Zagrebu Sv:iJosipa pridonijeli gornjoj Hrvatskoj. sverkuje blagdan “Josipa SV, se Sv. stolara Jesara. zaštitnik m Josip je i Zato 1;SVODE radnika. ŽupiSrcaHani inače milosrdnica ( zagrebačkoj bolničkoj Vinograd: Sestara Župi š U se oče moli '»Sveti ška), molitva: svake večeri Isusa!Krista Josipe,:djevičanski. i'praviš Zzaručniče će Blažene one za unije Pig moliza Djevice Marije; naši sve koji noćas (Sv, Josipu i blaženu moli'se'za laganu smrtiš** tra čovjek primjerna Boga, bio je pravedan dobra u Sv,Josip srca, čovjek muž, )vjereposlušnosti, ronda kad je velike od +5) vjeran tražilanjega poslušnost žrtve;“Zaručnik “čista s poštovanjem S 2 k ao skrbnikci čuvar, brižni koji Djevicom ŠVE Marijom iotac okej: MAE /

i

:

0)

POA

kra

5/52

4

|

““

;

d

O

snu

:

ek

su

(4

i

:

|

a

*

na

p

22

3

se

u

i.

8

|

u

?

S

“1

se

vek

4

i

srca

>

|

su

dai

razmišljajući Obično s kućni da oblače se ne posao Za bi bilošto, položajuako se.na vralimaPojaviiznenadan “mogle:naći u TAME (gost... rada privlačna.

HALJINA vrjeme Za udobna, Stoga treba mora ali i biti plegaćomu je zaštititi duboke nja stana| pripravljanja PREGAČA moraimati hranekosupoj RADNA kritirupcem. staviti krpa može u se : "džepove'da njih p očešljauredno uvijek biti Po ili mora za Žena koji drugi predmeti prašine brisanje na,'a ruke i nokti .su potrebni pespnjes morajubiti pripospremanju.“?Valja čisti. hrana kad se pripravlja (INaravski, korno ruke poslovima Vaprijavim Pri teškim i privezati drugu, čistu SRI pre: To će! gumenimrukavicama. zaštititi lja gaču. biti udobna OBUĆA kućanice ali bitimalo i i mora teže, ćevam prvidrugi put bez “treći biti se umorile neobično njih. pri čvrsta,.kakonoge ne.bi sokom Jo. Ruke često“ “limunovim žalana perite Mekane papučenisu hodanjui miris “kako biste uklonili neugodan luka; prikladne.“ nešto. čitave, . moraju Crvenog ČARAPE. zelja, cikle, češnjaka, biti. rezanoga bi poderale. kako se ne (čišćenja višanja... poslu čvršće pri nekom rubac K ad skinite čitavu “sliku | i pregaču “Ee 'Poderane čarapepokvare.

Kućna toliko vremena otvarate vrata žene. pospremabi poželjno za imate, vrijeme: Bilo Pžena.

>

*

.

:

s

s

|

A

“4

.

1;

za

+:

'

““

-

“

'—

ii

“

“

REEDA

PETKA

E

Ruža

6

Ruža

POA

—

r

ružičnjak vijeća, “Ruža, kraljica zahtijeva TAKO godine odlučili Ste se obogatiti pripremjoškojomsadnicom; njegu.; širine i dubine 4 0 Stavite ljenu jamu, v iše treba mjesec kad cm vrese je Ožujak sadnicu ruže, :. mena!posvetiti ružama. svojem raširite, Ruže.u. jednolično sustav "Korijenov. vrtu gnovokopajte;!prihranite miješanim ine dodiruje da se tako rubove ak tako da sva-; i mineralnim, jem,stajskim jame.“ litara nekoliko dodate Korijen 2035 kom grmu teotopiprikratite sadnje na "Prije dođe na korijen da pazeći gnojivo ne rukom ne, Za Jednom > sorti. uhva Ovisno cm, vremena " obilno “ruže. sušna zali ruže jevajte, nr “ bolest PEPOdA Ružu A najviše oko u se rano proljeće “a suzbijatako'da se poslije naspete sumpora; Poe korijena sumporom. uši PUŽA se "Hrđa i lisne bolesti koje su = ih tvorničkim preparatima.

Prskamo liječe jutro ili otprilike. jednomtjedno Tano ni po cvjetovima, PRAVILNO. NEPRAVILNO suncu #: uvečer, nikada E Ee u ši KR ove

u

ik

dy

“

sk

“

ne

\

|

!

o

"

<

g

“

u

na

ru

<:

ga, odrežite,“ ravnomjerno korijeni. korijenom umočite "Sadnicu's preostalim. "u kašu vodeizemodbalege, napravljenu PIK, kaša kao hranjivi lje, služi zaštitni tač. Ako bilo razloga kojeg jekorijen iz sasušen, držite sadnicu nekoliko sati di.

tite

a

omo-

“|

\“'

u

“:

vo-

'

slavite “Kadsadnicu u jamu,nakorijen sitne naspite ugazite. kojulagano zemlje, zatim. prodrmajte:da:zemlja malo: (Ružu Zatim. zagrnuti sadnicu I potrebno među: k orijenje.“ novu korijen/zat“zađe je dobro štitimo od' i zemlju'opet nagazite, tako “rpajte čime+ružu zemlje,“ 15tlu. Posađenu da ostanu i isušivanja, šupljine ružu pospješujemo rast mlaZime 20.cm: kako bi zemlja = obilno zalijte uoBiGpro < dih izboja.

Mima Božičević, uz Pripremila: ing. nula koljena '

*“

sa

/

u

ne

a

)

4

Pvrane i da da »Kad zamietiš! kod “ se/u orasi joj vime, .kao njem muženja, kravi cigalj).i metni.u i stavi “ zameću: opeku (razbijeni pod napuni škafvodom, nju.usjalu ga ili da izlazeća vode vime iz u p okrivačem pokrivenu, para kravu; tako ponjavom kakvim svaki udara; Škafostavi podkravom, god iznjegaEE ide.

Ovakoradi danpo dokle i dvaputa,Vimeće ZLI “

s?

“

«

,

Šest

gla

s

pra Vnih

vila za dobivanje

a

maslaca

Gospodarski iznit, (sode), 28.

1859. jita solajke list'od srpnja št uzeti “vodu šest “dao drvo! osobito ovih kodidrvena tadanjim posudja; gospodaricama jerse je maslaca ilikako zna mliečne napiti kiseline, solajka dobivanja pravila ju glavnih vadi. ili svu su ga maslos ZaakadPL iznjega neki »pudulje od nikada 43. SKORUP tar«. nečuvaj mlječnjak R mE MLJEČA ili “dva dana, imati ma[Sura I) akoželiš čista i ilikuhinje, "nebude staje (štale) jerti“ sla, TAP blizu Motta Najprije čisto. ili i maslac 4.5 mlieko drži dim=/! zaudara je “onda vodom: onda hladnom ili Osim obari je vrućom; “"ljiv, toga neka popodjenpoplo:!.ga ako. često i “E “čeni ostrm, solajke, police:“ metni! 'nju'malko pod m alko to, ili neka vapnjenjačom. mu uvijek nekapromahiije skorup čiste; stapaš,ga operi kad ili: se nečuva 1 skorupa, uhvati stoprv njem Onda nalij i zrak neka "čist š ociedi mlaćenicu kakva stvar, (stepku) bimlijeko Kon “maslac, njega druga izkoje maslo i na še “KadSvršiš vode. povuklo; nalij DZ POSUDJE odmah 2. MLIEČNO može stap. operi okna izvadiv' ili Ko. IMASLAC, bitizemljano, £q_iz drvenoj staklenokositre:““, više dotle neka čisto. Kad je peri čistoj podok nemuti svakako je vodi, no,'al se više ni obari i zato daneopromalo; morašvodu putih “suda izruči, operi jetako, Akoli mlieka.“ od ostane malo mlaćenice truna. prijašnjeg! U“ “mieniti, u“? sstane'ni.

UT: d

a

"s

>

>

i

Ž

i

4“

4“

a

\*

a

na

u

su

u

se

meso

*

“:

U

u

i

“Mehe e“

da, O. id "Godine 1 860. m maala Me K EAVIK skorom pitru, STAR A ovaj je tise Aaa se na LANDESKI Cna glasu MASLA lo.

6 < funtu svaku Gnječeć ga, primiesi na kao ki našim se j e Uzrok pritaa "tihsoli, svijetu? da bolje drži.

(U Je aa njegovoj mjenajtečniji oko što gospodari to vO-: znači polaan mai: rama na holandeski siplju “nosti '. staviti malo. muzare, krave slaca 045i dučkojupiju njihove 99,6gramasoli). Ako. trošak SGKUSOLJEN: "MASLA C'brašna“ “zobena Ovajneznatni obiim se naknađuje Želiš izvrsnošću, ponajprije maslac samo ne " s praviti, za'zimu Seaži “treba; i da maslu već Lebljataj tim,:što maslaca, krave kaošto (lato je razloženo, nego Kak ni list Vadis! br: Ceska, mlaćenici“ nebude Onda uzmi 1247. traga lotih lotih isto 6 i to soli, salitra najbolje 5 pi “Bečki STA "Martin “NOVI PJOPaG “45 Ke g Stuci.sve:1 sladora! liko\biloga: (šećera).“ Svoboda osobite bolje! izmiešaj,“što može.Na'svaku.:: (bućke): prodaje stapove + maslac lota m uti.“Takav “funtumladogmaslauzmi1,25 posude kojima ovoga: “tj. kako i umiesi'ga se, za 15- + u'maslač valja. stap okreće! kao!kolovrat.i začina Onda imašgotov bure: maslacem;:“minuta maslac napuni lonacili' 20nabezVelikog veli: ovakav zasalamurom ozgor ga polij 27. +." (razsolom) pora/“Jedan stap Stoji prema oka 10 dopnieti 5.do dimožij do): čini (za klopi,;da zrak Hana Kileću81 tako forinta 415 <: sinjega. Kid) kg) (okaje1,280 >

ati

Pi

#%

"S

na

2

u

ks

KD.

ka

|

U

'

ž

“

“'

u

25;

ise.

se

u

*

"4

i

2

<a

,

La

š

«

pra

vrtu: A raernanaevrzanoziaznar akngan ločisn l uk,“ š alatu, porac “Okopaj 101 OŽUJKU Prije mjesecu Papije i sjeme“ za'kupusli špinat," posij godinu 0d5* vrtno ostalo zelenje.

Presađuj jagode; livadi: sa: duboko. polju i Ako jošte PV Na kopajŠparčište, šaku nikon Po nisi, pai 'očisti.i i maline, obreži nibizle Ogro-“ 'blaio možeš, ne u Orišto turaj+ zdei to što prije“Tko neprikraćuje ine-:' no u prije VERA» pluga. ili livade od Branjajdrljaj jakooštrom“: ribizle “«proređuje nećeimati ni najbolje ako mahovi- ' vrsti DEE (44branomosobito su zarasle. ploda,; jijepa takva sadrom koju “nom: Posipaj mjesta galica'1'to'na svakih pomiješa zelena ki "Tise U voćnjaku: kggalice.!/ keg“sadre dek Še pol Kr posij grmlje, iskrčio tu Gdje; Si!Zimus: IVA cijepova omote, c ijepi sa travnatog pomiješanogdjete-.“.Orkrivaj sjemena ljake ili u Za gusjenice razkol Obiraj l spoj. dobro ljulj,! .“linskim tlouzmiengleski krtovine. “druguškodljivu za gamad.Ako'ti za rana, mačjaka./Razori suho 4 Ka: mandale činiš da' li gnojiti to pako breskve, osobito 44 procvatu niš livade/ijedobro ili što ćeš mraza, ne ali friškog kajsije, ihod naj,gnoja gnojnice čuvaj ili “štoranije, 21 ako “ zoru pridušenu u postići, sada; bolje naložiš vozi | : na livade, irava njih jeribi a5 “s od nd s onoga e. kraja Vatru kuda Vjes PERI smrdila, p osiješ “da InanE ti se djetelinu voćkeDN da PŽuri uM dim:'%+\ ste mrkvu; jeve, Jaru b ienicu MOT, mak i ' te a jeu a U vinogradu:. a dodavaj nešto mahoblagu od sA RežitepriTomčisti 1. Teglećem uzsijeno panjeve a vine i kukuruza ako kukaca. makar zrna korom Ša da: i podstarom zobi,\ječma,! uništi ih. Poslije štalu *. bude buba Provjetravaj marljivo. snažnije. “iraznih rezitbe na-:! Ž koli priveži Umu trsoveokopaj ,vinograd, telad Pad: ii od: ga za Fs IV e ee U

i

i

epk

S

eta

u

+243

x

<

Sa

|

a

ka

jedra

|

:

;

*.

2

d

e

.

3

)

4

Kk

i?

K

<

t

ima

i

*

ih:

;

:

PE

a

«

oi HaSje od naklade“. roleva.

S mokroj suhupašu, Ovcetjeraj.na ju od pogube, od node, gotove kao ak ZU kokošinjcu:

Gospodarskemudre poslovice

še,

[ po zlatusuze teku.

STUTAEA (TONIVIRE ITI TOITA Krivom oku sve je krivo.

#

pne, Bavisva nič Nasađujperad, pod zina i amogu #“ Jaja, dvije daobsjede guske i Čuvaj jajasvojaodjedne 2?S treće: gnijezda >. od gamadi.

DomaćaPeradoce da sjedi iživotinja: u miruod ljudi i

Gopodaškik kuziki

|

SER

a

M

2 Kunigundu Na!svetu / ožujka) počinju: pjevati.“ ševe Na dan tri za +: Zjožujka je sata lete Na dan Sv. Gregora duži.

Paun si Sv. mora. preko. laste Na »Ma-:; i tildu (14.) seglasaju.) šljuke čpripadašte“TOdsJosipova g dan i žaku.

21. +5. zajutrak* Na; * LENA zvijezdarsko ožujka'počinje“ inoć proljeće, dan nako SUŠE Oves smo tekstove.

Starinskom hrvatskom jeziku u dugi. preneat iz ( 29. budi Aleksa ) Svi zima mjesečnog časopisa' SEOSKIGOSPODAR'za mje“ske 1983. Primjerci se nalaze .seCožujak (Čitatelji! sveuuoča: spavače, Nacionalnoj i U člišnojknjižnici da 100 u vaju jetijekom goZagrebu a ka-)“' dina! katolički“ izmijenio Koleve 2 Sakupio: Sijepan dl ing.

ME oda lendar iSveci u njemu,“ s

|

Si

"]

4]

_

goa

Kanea

se

|

*

U

:

Biti u "vlasticigaretnog dima

ZA

KAN dl “Da biste čari privlačnost, 'On Vas moraleada njegove Hi “može! održavati budnim).može vam;Smiriti pomoći da živce, svježimji jE Ša hE težini: Prije KOUEA na NEBO,VAS <A

|

i

>

vat

vi

Kea

fo

puše?Ljudi Povučeni svaki hiz Zašto ljudi š kratko“ Š to pušezato h iako dim novi, a donosl osjećaj im pušenje budnosti ili nastavi da; ,.vidan, poticaj uvlačenjem im.“ se S olak“umiruje živce,! dima, tjeskobu, napetost, PICU, istraživači to iliim pomažeu kontroli Stva-, teka u Imajući sve šavastres. dok raju n ove naprosto zbog se, puše, “'<ili složene “1/7 zaprestanak togašto strategije. ne ne puše, .kojenapadaju osjećaju dobro,“a kad strategije osjež/ “1:pušenja,“ /prote blem koristi na svim frontama: se Istraživanja jaju dobro; odjednom brojne: pre144i.:; “težito_ temeljnoj aktiv=.“““ zadovoljstva pripisuju.nikotinu, kratkotrajne koristi i Koja +: puu usprkos): iz nikotina/njegovo snažno Prematome, nojtvariduhanu; “šačiizvlače *apelima ' zdravstvenih: i stalnim,/% a hitnim izaziva svojstvo. da ponašanja“. ovisnost stručnjaka Zušto tu naviku se pušenjenja da NERO pojačavaju pušenja.

Među: S |

Sao:

be

>

“:

S

zA

ši

'

“4;

*

š

X

. .

hA?

pe Ni

s

+

'

y u s-

:

O.

"

:

korl-:: takvim mogućimmetodamajesui ove: “Tjelovježbamože biti'vrlo < za žvakanje Nicorette'='guma odvikavanju od pušenja koja.u “““sna'u i sadržava pomoć obećava nikotin; “<. športskorekreativnih sebi tiče BH se "Što aktivizo pušačima sim: u neugodnih, svladavanju smatra se da tjelovježba “nosti, može po-: u se razdoblju odvika- moćiljudima ptoma, koji javljaju da prestanu pušiti. x Za sadase u.nas još vanja od cigareta“ se osjećaju. pušači.ne S cigaretama te gume za žvakanje, ne mogu.nabaviti im ona nego pomoći može '4 dobro, samo ima pripra-" farmaceutskih ali drugih nekih Istraživanja pokazu=. dobro. izgledaju Vaka's drukčijim. djelovanja; (da načinom nikotin to a ju, z naju: pušači po-. mnogi ' | aktiv"Tjelovježba (športskorekreativna *maže da se održava težina. t jelesna niža <; od onih zadomože priuštiti u nostj Kam mnoga prosjeku t eže pušači kronični Doista, nikotin: donosi i »koristi« i Koja voljstava oko nepušači../" kilograma manje 2,5 nego .i nemira opu- "Većina umnu bistrinu,/ smanjenje. onih koji su dobiju pušiti prestali «2+: Daečenja a+“' ma “oko četiri moenoša sE pušsćnog koji kilograma.Zanimljivo, oni srca. slatželju za ji veću pušiti prestali “ičsu imaju sluznicu se SLS učiniti?

Pšto sm čini da. za ždrijela “Novisprej S takve Prvo: jelima za uži-:: osobe (spoznaju! dai se.njihov jedobrazamjena jednood prvih odnos, osjećaj. taka“ pušenja:! nadražujući na možda? promijeniti, prema može slatkom Sepestražnjoj ždrijela.“ NE strani to na “će i “ čokoladi paziti kazati više kazati slatkišima! za često ponašanja, Tehnike promjenu 1“ DA voću| povrću? a | * za < sa kombiniranespomenutomgumom za jesnažanrecept dakako;tjelovježba “7; p romijeniti žvakanje, pomažupušačima ona pomaže jer težine, tjelesne “kontrolu kao što s povezane je, 5 izgaranju pušenjem; navike dodatnih kalorija, to jest suprot-: 41 od sšo one, nevia a pose to a se pimjeneš usporavanju tvari, izmjene stavlja kao. “““ stvari. garetom, prvomjutarnjom puse plekoo usporavanje pools je onih su pre.“ većina koji odlučili.

Velika nja. velika moć s je o toliko pušiti počnu pušenjem kinuti p onovno pušenja j Razlog š to KANI x od dana istekne godina nego preki- jesti prije svremenom postaje “3: pušenje š to taj da. Mnogiod onih koji. prepokušavaju života.“ svagdašnjeg dijelom sastavnim slabs stati |“ Kupovati neugodepoput: osjećaju služiti pušiti se pripa-.“ cigarete, Njima, umne zbrke, zabo-. sljivatiih koncentracije, masu “ljenja s zapravo — poštovanjem uz može. lošeopćestanje.“ ravljivosti “Ništa ne pušački biti“ obredi. leni za olakšava“; žvakanje “.«Nicorette u naslonjač, se guma na. nego zavaliti ugodnije 2/14.

Pola sata “te otpušta žvakanja i Vai tegobe. cigaretu zapaliti uži obroka, kon'dobra nikotina izgume, krvi p ostiže.u koji u mirisu “mg cigarete.“ iVati Pomaže u treodone jakih manjukoncentraciju upola u promjene Svakako,“ 4/45 pušaka bajupratiti i sreduzimanje! tjelovježba oka r : stavaKojaZOELVOJ tegobe , nja, A <

:

I

|

|:

3

“;

.*.:

+.

J

*

!

<

..

u

1:

nba

.“

/.5“

'

“+

147

/“

i

">

:

LSE)

:

š

'

pušenjem, ii prekine mogućnosti, brojne da S što vidimo, kao su se to načini Dakle, nisu jednoj Strategija kojaodgovara aimai drugih odvikavanja kojeovdje spomenute. mora od Kena drugoj: G ijue Ima različitih k oji v ode istom odgovarati osobi putova morate odabrati/ njih Jak svijeta. pušenja Nisu! "prolazne od ne znače sui pojave “"Popratne odvikavanja ili alkohola. od do opasne može. što odvikavanje za biti Zob kao ponekad život, kaoštoje'uvijek nastavak iječnik pušenja: pisi "Ek a sE “

*

ne

AE

4/15

i

:

Ž

A,

Na

.

Pod

debelim crijevom Muke :s -

hemoroidi, i Chronova Začepljenost, Kivorkuitsa ji proljev, kolitis nervozno A3 i crijevo, česte su "lest/ nervozno crijevo, osobito koje 5 6, poprimile. ae plenoskj Č ini bolesti, a SU, : epidemija. razmjere “eliminacije.

NEKOLIKO Jedan procesa vitalnih je debelog od Pražnjenje. crijeva tjelesnih “<Međutim debelo više.od samo prolaznog za jecrijevo. tvari... nešto. područja otpadne. tvori posljednjih Prolazne i stalne metra sustava: o rgan probavnog Važni '1,5 »prija“Taj debelom važnu u u stimuliranju bakterije pokre-; '“' crijevu imaju djelotvorna teljske« ulogu i zaustavljanju rasta nepoželjnih, tanja ( peristaltike) crijeva patogenih bakterija.:To je je i: se. | k ako: činjenica čini, često!zaboravljaju liječnici,“ koji.nesmiljeno' propisuju koju, antibiotike.) Antibiotici. izvanredno u: važnu: u logu: liječenjd:bakterijskih svakakoimaju, ali rast je upala, uzrokovala Neumjerena smetnja, primjena njihova nepoželjan probavnih i imuniteta poka Zbogdebelog “ua ope Suk RV Krebs ka kod.

Valja fekalne hrana znati pomoći otvrdnuća “Može li da mase. vlakna: takvu u k oličina začepljenosti */-; povećana stanju ? izazvati ste hrane. zapravo daljnje može začepljenosti, ne: koja sU slučajevima stolice.“ * d ugo-“ Međutim, “zaustavljanje u na možda| reagira promjene prehrani; bez 45/4 liječničkog laksativa; trajna upotreba obaviti kako biti će preglede bi <: savjeta, potrebno također z natno: štetiti može neki neurološki: seisključili poremećaji. zdravlju. sTvrdokoma biti iza“ spomenute može ostale začepljenost bolesti, l'za sve u zvana “rastom i'prekomjernim crijevnih.“ se višena ovog početku tržištu članka, neravnotežom. bak: “nametnika, crijevne nabaviti farmaćeutuspješni .manje mogu slabošću terijske mišića, “skipripravci, flore, 'zdjeličnih s: se. koji. zajedno dijetom! sla-“ to 1.“ neprimjerenom pokretljivošću; jest u liječe-“ Moraju) a GET (a mogu sa “ problemima “bom peristaltikom crijeva; nje.! nedostatnim štitnjačom, hemoroidima,“ prehrambenih: ili slabom Mijenjanje uzimanjem tekućine; nepriklad-“. o ; životnom nom i starijom dobi. navika prehranom de čini su se, Posebno, osjetljivi Starijiljudi, pate začepljenosti od i Ljudi nervotegobe. koji na crijevne ga nedvojbeno“. tegobe se Znogcrijeva nedostatno Mnoge crijevne često. piju teku=!.“ "mogu i naviku im tu u: prehrani. pse pa valja uzimijenjati promjenama olakšati. ćine, treba Dobre mati više U poboljmjere često tekućine.“ dijetalne prehranu! mogu dosta lisnata i povrća: “uključiti korjenasta ibez primjene “tegobe a također: za u : BERNIE, čiš> Jogurt: je korisna 'namimica: i smetnjama /deprobavom “ćenje.

BE smetnjama da sami mnogi <“ kal-. i sadržava poznato. a i potreban belogcrijeva; «Nažalost, je uzrokovati: .Meso "mogu lijekovi | začepljenost.cij. idrugeživotinjske bjelančevine čak i Dugotrajnija upotreba lijekova protiv. mogu pogoršati začepljenost, zbogtoga uzimati u ih treba začepljenost izazvati jaku “proljeva može umjerenim količinama. i kobailinervozno kloniti se “Dobro crijevo. svinjetine/ začepljenosti može| Medicinski U treba uvrstitidosta vo“sica. prehranu pristup šunke i te se masna | tegoba. «biti.ograničeni:na olakšanje pri- iĆa,smanjiti slatka jela posredstava za “na \zobene n aviknuti čišćenje mjenom (laksativa)kušati “mekinje, ' često su ižitne pomoć kodjačeg smeđu rižu, raž/ pšenicu pahuljice. jedina koji.

VII "

1

X

“

.:

5+:

*.

3

r

“<

.

'

4“

.

“|

2“

i

4

|

*

*“'

=

“

/.«:

\.“:

:

.

“=

7

Keti.

A

Poravakan # Redovte“.Nježnemasaže trbuha. dnje tih “obliku t vari e bd U u 3; i tonus“: mogu olakšati tegobe, redu.vitamina 4. poboljšati B(Biotin 1/44: “vom (C;te A »vitamin i B5), potrbušnice potaknuti pokretanje a magnezija,“ <“: vitamina mišića kompleksa | željeza probavnih fermenata; fekalnih masa.Dugotrajne crijevne “kalcija, gio tvrdih i. često uzrokuju u se nego uzimanje “ 547 ŽAJA: lošuresorpciju Prije li odlučite tegobe na penje se pripravaka, sa elu vd oskudijeva tih “crijevima.pastoga tijelo tva74: rima za su RA, norma=:::14 lječnikom; potrebne koje prijeko, 435: 1lan/rad*organizma:: b ilo“““. bi: Zbog, toga 5 SNI. ge Vaš MrLSSa nadomjestiti manjak: 25% taj: uzimauputno S

|

:

#2

“-.--

e,

ar

5#

45

GUMEK:

ZA PROIZVODNJU TRGOVINU KI. | dada EE

"FARME

HARAMBAŠIĆEVA

i

145

Y

TeUFax: D41/220214Žuo račun: 90101886, 189.235601PROGRAMA“ 280..

193624'

017

+

(Iz SVOG; Gume.

PROIZVODNOG VAM NUDI.

FARM

5

BE POJILICA HRANILICA. b KRUPNU. ZA [E e SVE TIPOVE. aK “S lb kraje TE: SITNUGSTOKU: dla VRANJA! e “PERAD MUZNE "KRAVE. VEZOVA ZA TIPOVA Mo VIŠE o 1 Ze SVE VRSTE BOKSOVA!I PREGRADA! STOKE! /POMAGALAJI PRIBOR ZA NJEGU (o GUMEX = 'OSIGURAVA: VAM 2: “FARM >

za

-

51

Ee

o

ORIGINALNE

REZERVNE

DIJELOVE:

1. DOSTAVU /GUMEXPROIZVODI SU: .FARM FUNKCIONALNI Te TRAJNI I PRAKTIČNE. ODRŽAVANJE KONSTRUKCIJE“: | 1/7 “46 UGRADNJU VJEDNOSTAVNIZA o ALL "GUMEX 5 (FARM AUTOMATSKE SU ZA db POJILICE PATENTOM UŠTIĆENE. € PROIZVODNJU PROGRAMIRA E PROJEKTIRA FARM GUMEX 1 "|U + SPECIFIČNE ZAVAŠE UVJETE! SIJENA POSJETITE | ža de NAS oč NASIILI NAZOVITE: — | VAŠI. ĆEMO POSJETITI IMI ZADOVOLJSTVOM 2 SA Na SA GUMEX FARM — ZAJED N o.Di PAS i:

4300

51

2

S

+3

ši

RL

>