Mljekarski list 12-1994

IE. oO=) Z < Se S< N< O ac LI m aea O i) < < O 1994.

OBIČNE

i «mrcaa

ma R

__——

ba

Nepoželjne

biljne vrste travnjaka

SL

i djetelišta

u zauzimajuneštovišeod RepubliciHrvatskoj Travnjacii djetelišta su prošireni travnjaci idjetelišta B udući da površina. polapoljoprivrednih u u njihovoj uvjetima u svim dijelovima edafskim zemljei vrlorazličitim pripadaju kojebotanički vrsta, zastupljen je vrlovelikbrojbiljnih tratini vrlovelikombrojuporodica.

njihov smanjiti uvjetovali zbogčega uvjeti iliih raznim onih su se i širenje vrsta, zahvatima, gotovo potpuno koje opstanak nove tim su čea na zasijati mjesto koji pobiti, njihovo uvjetima, mogleprilagoditi i korisne vrste visoke kakvoće sto vrlo produktivnepovoljni. navodi da u tratini naših Turina nosti. rastu vrsta Od biljnih koje velikog broja ima od 35 do 95% nepoželjnih i masamo travnjaka na djetelištimaje travnjacima što z auzimaju ishranu koju p ovršine glede dio za vrsta, (koristan) nji prikladan a resurs, obnovljivi veći dio vrsta u predstavlja travnjaci stoke u raznim oblicima, time i više hrane. tratini se uvjejeproširen jer jeprilagodio i vrste na ima U ali s travnjacima nepoželjne stajališta gospodarskog tima, nikakvo mali ili nema šaševe, mahovine, ubrajamo značenje, djetelištima gotovo tvrdim od trava one s uskim vrsta na određeni dok (četravnjacima sitove, broj je lišćem tvrdaču, vlasulje, depresivnog kinjastim) (neke nepoželjanbezvrijedan, trsku i nizinskim busike i vrlo na u položajima, djelovanja škodljivog škodljivog veliki na tu od vrsta i vrlo nekoliko a broj dr.), zeljanicaspada stoke, zdravlje često letalno. Škodljive, različitim staništima proširenih kojedjeluju otrovnih, vrste vrsta su naročito otrovne vrlo a depresivnog koje bezvrijedne, škodljive, i vrlo čak zatreba iz tratine raznim agrotehničkim pa raznog škodljivo stupnja alii iz će biti u nahvatima o čemu lepirdjelovanja, porodice odstraniti, otrovnog nekoliko vrsta tu iznešeno. rednim grupu u ubrajamo njača brojevima i sadrže i vrste drvenaste gorke koje su Što nepovoljniji (ekstremniji) uvjeti tvari. udio kulturnih vrsta škodljive rast i za njihov razvoj kvakvare ali nisu Neke ili vrste vrste tratini u škodljive jemanji, manjepovoljne okus a neke litetuproizvoda, ivrlo često miris, boju, potisnule poželjne nepovoljne često samo su mlijeka. u lučenje sprečavaju tragovima. koje vrste, vrsta na travodređenih više staništima Gotovo u svim Nepoželjnost manje relativna i vrlo i vrsta određeni je kojeprate njacimadjetelištima broj jeproširen a ovisi o diferentne upoili nisu na kulturne vrijednosti različita, krmnoj vrste, te o nazivamo vrste staništa. Takve proširenostiškodljivosti. rabivosti, uvjete niOne često nemaju tlima vrlo su na g otovo pratilicama.

"Ako plodnim proširene krmnu kakvu čak ili krmne niske vrste neke niske, (dlakave, vrijednost vrijednosti često tvrde i malo tratini u imaju v lati) m ogu lišća, grube dominirati koje bezvrijedne eteilisu ih smatramo sadržaja nepovoljnog trnje nepoželjnim, jerzauzimaju tvari i slično pa mogu rična vrste Iste te vrstama. gorke ulja, kvalitetnijim mjesto stoke. na ili vrlo u zdravlje depresivno djelovati uvjepromijenjenim nepovoljnim tratininesmetano Takve se vrste mogu i tima u mogu položaji) planinski (brdski dio zauzeti čak nevrste pa površinajveći razvijati boljih poželjne (jer predstavljati edafski

Određeni

su

—

—

178

>

po

—

nn

ooo...

ne,

treba

udio

|

i

tratini

ma), proširenjem pokriju kategorije gotovo i i određeni način i intenzitet rast i svu (ovce, koze) površinu onemogućuju razvoj stoke vrsta. Budući da ih u takvim držanja (podmladak). drugih uvjetima može zahvatiti oni ne su nepoodređenih vrlo vrsta kosa, Stadij razvoja je važan relativno su u mladom željni. jer stanju O načinu dobre međutim također ovisi u iskorištavanja prelazom generativnu fazu iliim se određenih vrsta. Žabljaci sadu razvoja nepoželjnost ogrube poveća ržina tvari i raznih zelenom dok u su p a gorkih stanju škodljivi sijenu ulja predim se Vrste s oštrim vrste pa ih stoka izškodljivost stavljaju nepoželjne smanjuje. dlakama i na su u zelenom bjegava (naročitopaši). trunjem stanju zato tau nego Udio određenih vrsta u tratini takoškodljive manje sijenu, je treba silirati. kove vrste đer vrlo ako su neke vrste značajan jer tratini Svi određenih vrlo malom vrsta nisu u u podijelovi jedzastupljene stotku korisne su nake kakvoće odnosno ukusnost na nepojednako jerutječu tratine i u lišću U mladom sadkao a ako su (djeluju začin), stanju je jako željni. tvari nego ržano obično su proširene nepoželjne(miris, manješkodljivih okus). ili u u Način rasta određene vrste također odrasloj biljci sjemenu. na u tratini. Masladjeluje nepoželjnost čak i u u malom (Nastavlja se) trputacgustomsklopu Prof. dr. Zvonimir vrlo Ako Štafa su u udjelu poželjni.dominiraju za

određene

vrste

Uvrtanje

stoke

rozete

i izvala maternice

u kojese najčešćejavlja Izvalamaterniceje bolesnostanjerodilje, u kojemu se materični krava,a rjeđekod drugihživotinja, rog (onajkoji uvrne u (inversio), šupljinutojeinvezija vlastitu jebiogravidan) najprije a kad ispadnena prolapsus. stidni toje izvalaili otvor, šte u i loša neuravnotežena Maternica uvrće i se staji prehranajčešće izvaljuje 6-12 sati nakon može a materno na, zbogkoje jerodilja mršava, prvih poroda, nica labavo vezana okolinu. i mnogo čak i za za se pojaviti ranije, jedan dolazi u sat po uzroci maternice su porodu.

Tajporemećaj Neposredni izvale krmača i a ovaca, trbušna i krava, koza, kobila, jaka preša dugotrajno tiskanje i mačaka.

Ako veoma u se nakon rijetko kuja pororodilje poroda, zbog povreda izvale oba maternična se o roga, govori rane u đajnih (nagnječenja, grljku puteva izvali samo a kad se maternice i iza kompletnoj izvali, rodnici), nadalje naglo bio u o rog iscurila onaj kojemje plod, riječ je vlačenje plodapoštoje plodna izvali. zid maternice usko inkompletnoj pa Voda, je prilegao kožu zatim nasilno U nastanku uz i ploda, potezanje razlikuju togporemećaja i prevemomenti i izse posteljice (pokatkad pogodovni (dispozicija) izvlačenje lika može ravni čimbenici ili uzroci izvaposteljica povući maternicu), neposredni kao i težih le. Od čimbenika o vješanje predmetaposteljicu pogodovnih najznačajvisi iz stidnice. Ako se krava nakoja niji jeatonija (opuštenost) maternice, poslije, brzo i lako oslobodi stala kao posljedica dugotrajnog posteljice poroda poroda tada dolazi do izvale materrazličitih u mnogo pororjeđe (zbog poremećajatijeku nice. U važni npr. ležia su prouniparnih životinja da), manje uglavnom prekoso —

179

a

———————

gravidni

Ako

multuparnih

da

i nakon

opazi životinja poroda izvale se oba mora se posumneprekidno tiska, da od izvale materKod izvale maternice veoma njati postoji opasnost rodilja je nice.

Tada treba kravu tako se i šetati, jer rep, podiže grbi napinje, uznemirena, tiska.

Ako leži treba da Kobile ne ne ne manje je natjerati jede, preživačipreživaju. i će tada tiskati.Svaustane kolike. Nešto jer manje napadaj kasnije dobivaju kako treba otvoru stidnice na se nastojati onemogućiti životinji pojavljuje izvaljena da maternicu. vidi kao kakva se istisne vreća koja maternica, do visi iz Ako maternica istisnuta treba a može dopirati stidnice, je koja ipak škočnih U blizini stidnice odmah a dok je potražiti pomoćveterinara, zglobova. dođe treba maternicu zaštititiod pote nalia prema se on uža, dolje proširuje kruške. Na sluvreda i nečistoće i s time mnogo kuje donjemdijelu njenoj pridoU nosi samom Maternica treba leznici vide se ostaci početku posteljice. liječenju. i maternice sluznica žati na krava crvena a ako a čistoj je izvaljene plahti, stoji, već za nekoliko sati maternica dva a stajanja pomoćnika sjajna, visi, trebaju je sluznica i držati. Da se sluznica iztamno crvena pomoćuplahte potamnipostaje do crnocrvena, osuši se i može nekrotizimaternice što ne suši, jejako valjene rati treba biti vlažna umoštetno, (propasti). plahta čena čistu vodu ili izvale Kobile su u materu blagu o topinu nekog slučajevima dobro ižmikana. zatim a i nice veoma dezinficijensa, nemirne, liježuustaju, treba razmaknuti da zdravstveno staveoma se a Susjedne ž ivotinje znoje,opće bi se a i im se U ovaca dramatično izbjegle povrede m aternice, pod mijenja. nje treba čistom i suhom zdravstveno koza također se prostrijeti steljom. opće stanje krava. izvalu Glavni Ovce maternice u pru nego jače cilj jevraćanje mijenja maternice dosta vobitni No veteria strpljivo podnose, položaj. prije vraćanja i dreče. U krmača će maternicu koze su nemirne nar u jako opratihladnoj otopini izvala maternice težak zdravstveni poskinuti s zaodezinficijensa, njedijelove je često ima smrtni završetak. stale ako zaštiti remećaj, koji posteljice,jepotrebno i mačaka U sluznica matervraćaa zatim rane, kuja izvaljene pristupiti repoziciji smeđecrvena zelenim rubovimaternice Maternica nice sa na se je nju mjesto.

Izvala maternice veća i čistim ručnikom i omota ma. kompletje dugim postupno i trudovi žiKod kad malih a tada su se gura u prijašnji leži, položaj. nija životinja može maternica maternica tese svojom jači. votinja prolabirana Izvaljena reponira ili žinom uzrokovati ali i šakom tom a se povlačenje,trganje podiže prstom, pri krvnih tako može nastati dio U i mačaka pucanje tkiva, zadnji tijela. kuja zbog žila i obilno uske i rodnice i maters mor ogova posljedično krvarenje duge dugih Na smrtnim završetkom. nice veoma teška se gućim izvaljenu je repozicija, stoga životimaternicu mogu vrši se otvara nagaziti susjedne laparotomija, tj. operativno i može slama trbušna i s trbušne strane materona juozlijediti stelja, šupljina nje, od i nečistoće nica se dovodi se u u normalni položaj. prlja balege druge ima mnoštvo Nakon maternice normalni u mikroorganizama. kojoj vraćanja brzo doveoma u se anprekida cirkulacije Zbog položaj, njezinušupljinu stavljaju i sluznice lazi do nekroze i tibiotici propadanja drugi lijekovi.

Korisno ježivotinju zavisi maternice. malo kako bi tiskase poremećaja Prognoza provodati spriječilo od izvale i vrste maternica što u krava a i da se životinje: trajanja nje, bolje smjesti u malih dio velikih na svom repozicija jepovoljnija, preživača mjestu.

Stražnjitijela teško maternice treba poopćenito polazi životinja izvaljene (krave, kobile) podići koze. za a naročito su a rukom, osjetljive moću debelog sloja slame, životinju labira samo

rog, a u maternična roga.

se

—

—

180

—a_Beme

a

om

o

m

o

—

—_—

_————_—e_

e

treba

nadzirati da

se

izvala ne

bi

la.

Da

ponovi-

spriječi istiskivanje nice stidnica se kod svih vrsta žisašije i to sa 2-3 čvorasta šava. Stidnica votinja se ma.

se

može

mater-

novo

zatvoriti i Flessinim

Zatvarači

i šavovi

zatvarači-

ostaju

nekoliko

izvade.

potom Ako maternica ona je jakooštećena, se maternice slabo amputira.

Amputaciju kobile i a veoma dobro podnose krmače, i koze ovce, krave, mesojedi. na,

a

se

da-

Dr.

Stjepan

Banožić

Hranidbalucernomu visokoj proizvodnji mlijeka U nas propadaju milijuni litara mlijeka N. Novosel livade nose doa potrebno jeispitivao je gnojiti, mliječnost upute obično nestručni simentalca 1985. u o maćeg daju bilogorskom gnojidbi trgovci.

Na hektaru i ustanovio i desese da umatičene krave po Zapadu kraju dobije 2-3 tone nekvalitetne I a u nas samo u na 4100 doje prosjeku mlijekagodinu, tak, krme. bi po a trebale svojemgenetskom (nadati 4500 do 5500 Hranidba krava i nesljednom) potencijalu jednostavan nije Zkrave ovisi i 1; (zemaljskog uzgoja) proi- važan posao, jero njoj u glavnom zvode 2100 | što samo samo količina stočarskih mlijeka,je proizvoda (mlijeka), 50 % Glavni uzrok tome i njihove mogućnosti. pa prema upocijena.

Stručnjaci neiskorištenosti da u nas trogenetskog potencijala je zoravaju je zbogpovećanih hranidba. škova za 50 % (neprimjerena) neprikladna proizvodnje mlijeko skupUza sva vina znanost n ego lje Zapadu.

Poljoprivredna usvojila nastojanja je stočari do sada soku nisu kvastručnjaka tehnologiju (način) uspjeli proizvodnje litetne voluminozne osim donekle krme potrebno znanje, (sijena, silaže, usvojiti malim farmama.

U nas kose livade obično na se sjenaže). dva kad trava ostari i ima naših krava ne se manje puta: Mliječnost smanjuje a više sirove zimskih kad obično samo za hranjivih tvari, bjelančevina, mjeseci, vlaknine. kose četiri do dobre voluminozne i Zapadnjaci pet nego manjka krme, kad trava ima tvari kad za zelene najviše puta, hranjivih ljetne hranidbe, jeobilje i suši se na žici i napravakrme. krma nema sve bjelančevina; Nijedna hranjive a u nas se ma, tvari visoku za dosušuje ventilatorima, potrebne proizvodnju, suši obično na Za visoke raznovrsna pak zemlji. pri- zato jepotrebno sastavljati 181

u proljeće, (škrob, zelenu rad minozne hrane na za za nagloprelazi energije (snage) ćer) stvaranje lucernu za srca, crijeva, mišića,stvaranje mlijeka kojaejbogatabjelančevinama, nastati i Kako može vimenu se u smetnjaorganizam probavna drugo.

Kad troši za se u stvaranje indigestija. buragunakupi neprekidno životinja lužnata tad kao i za novog mikropopulacija proizvodnju mlijeka, mnogo bjelančevina, tkiva, kvaščeve Pretičak ilimasu gljivice klice, (bakterije, buraga potrebne bjelančevine. i ili na u dnevnom svu razgrade bjelančevinu praživi) njakenergijebjelančevina ali ga ne obroku u uposvega uspijevaju poremetnje zdravlju, amonijak, uzrokuje vlastite i mesa i u razmnožaza izgradnju bakterijske trijebiti mlijeka proizvodnji i krv bi Da u pa amonijak prelazi mlijeka bjelančevine, vanju(plodnosti). prinosi Ako su uravnotežiti enerodatle u bili visoki prezdrava, jetra jetru. je potrebno bezazlenu otrovni hranu i u amonijak bjelančevine.

Energetske tvaraju getsku slinom škrobnim sa tvari se se (mokraćevinu), koja jedinicama ureju određuju ilidio odlazi mokraćom. vraća u a sirova bjelančevina gramima burag (škr. jed.), Ako bolesna Pri ne i su (metiljava) jetra, mliječnosti kilogramima. običnoj te naobroku 7 u škr. u dnevnom mogu pretvoriti ureju je amonijak omjer jed. lužnata s sirovih naprama rjeđevidljivim bjelančevina (7 indigestija, staje jedan kg bolesti. Bolest od 20 kliničkim znacima : supje lit) mliječnosti (više visokoj 1), pri može ustanoviti se : 1. Ako u rasa jeomjer klinička/skrivena, omjer jeuži, 5,5 krvi i krave 10 tad od tove samo : se ponu laboratorijskim umjesto pretragama 1, Kad ima škr. se da a predrugogmaterijala. bjelančevine doje, jer previše jed., i otrovne malo sirovih tvari, razgrađuju, nastaju druge bjelančevina. i ketonskih smaamina, k oji tijela poput 1. Ako se hrani u zelenom samo staji i mogu uništiti / embrij njuju m liječnost krava od 600 telucernom, kg tjelesne krave pregone, se pa uzrokuju zametak, žine i 60 škr. u pojede kg dobije 6,5 jed. i (omlohavljenje) atoniju buraga prestaima škr.

Kako jednomkilogramu 0,11 jed. tvari Ako otrovne nak djeluju preživanja. lucerni ima 15-20 sir. u zelenoj bjelan- dulje ormogu smanjiti vrijeme, otpornost čevina bez vode u u suhoj tvari/t.j. koje i izazvati razne poremećaje, ganizma lucerni ima obično 75-80 %. Kako u 60 kao produljenje posteljice, zaostajanje lucerne ima suhe krava kg tvari, 13,5kg katari maternice, (babinja), puerperija dobila 2025 sir. s hranom grama «je bje- mastitisi i bolesti papaka.

Da se spriječi lančevine dnevnom škr. u obroku; 6,5 zelenu l|ulužnata treba uz indigestija, sir.

2025 p rema grama jed. bjelančevinecernu davati sijeno i te tako ugljikohidrate i : 1. omjer je3,25 Tajomjer jepreuzak povisiti mliječnost. zel. ima škr. u a lucerni, premalo jed., od karotinom lucerna 3. Zelena je bogata sir. te krava hranidpreviše bjelančevine, vitamin A stvara u se organizmu kojeg bom zelenom samo lucernom, zbog i a za plodnost, zdravlje potreban koji je može racionalno ne manjkaenergije, lucerni i traE. U ima i vitamina zelenoj suvišak (svrhovito) upotrijebiti energije vama hranidbi vitamina u nema pa D, Tu treba uravnoza proizvodnju mlijeka. bez krmom zelenom u jer ispusta, staji težitiškr. viškom sir. s jed. bjelančevina,se na suncu u koži stvara vitamin poD, treba dote da bi se povisila mliječnost, uvrstiti vitamin D. trebno obvezno dati tvari: energetske ugljikohidratne mii fosfor su 4. kukuruz i žitarice. Ako zel.

(Ca) (P)glavni Kalciji u koncentrate, ih u nerali u a ima lucerni ima 20 % sir. tad krvi, mlijeku kostima, bjelančevina, je 600 kad krava od sokovima i škr.

1 p rema tjelesnim jošslabiji, omjer kg 2,4 jed. zelene 60 sir. dobije lucerne, kg pojede kg bjelančevina. krmiva.

Hrana

sadržava

tvari

%

182

še-

2. Kad

se

nakon

suhe

volu-

——-—---

mnogo 36

kalcija,

grama

oko

240

grama,

fosfora.

Kad

se

za

uzdržne i

organizma (rad crijeva potrebe 30 grama i 15grama drugo) odbije kalcija više za fosfora, ostaje kalcijaproizvodnju desetaka litara a fosfora samo mlijeka, srca,

15

b) davanjem kao što su fofopretičkom P, rumenotrof, fosfat i natrijev drugi nat, vitamina D u hranu c)dodavanjem i na nad)ranijom košnjomsušenjem mineralnih

samo

a

dodataka

s

pravama

litara.

e)prikladnom gnojdibom.

Dnevni 5. U obrok treba sadržavati stanovit ili pojedinim godinama(sušnim kad se krave fosforu i to 1-2 Ca hrane samo prema prevlažnim), omjerkalcija osobito ako 1 fosfora. košena ako u hrani ima donakon prema lucernom, je Ali, krave mogu D histatno vitamina krmi nema sklone cvatnje, (uzelenoj postati vitamina krave mogu lažno se gone, i i širi pa perstrogenizmu, D), tj. podnijeti kad su rodnica se često izvali i 3-4: 1 bez zdravstvenih omjer bređe, poremetU hranidbi samo vime oteče i zelenom lucernom nja. mliječnost jeslabija.

Ca-P vrlo 6-8:1. u 6. hraniti krave omjer je širok, Dakle, Nije premladom uputno hranidbi zelenom lucernom suvii mladom nastaje lucernom; šak i fosfora u kalcija manjak organizmu. lucerna sadržava a) premlada plazdravstvene poreTajmanjakuzrokuje zmatske su u bjelančevine, koje topive krave sklone su metnje jer slabije jedu, Vodi i što može naglo f ermentiraju (vriju), i taa se pa lizavosti, omekšaju kostiju, uzrokovati nadam. kve krave teško dižu. Osobito kritično (olucerni ima mnogo u vofosb) premladoj za pasno) razdobljepojavu manjka suhih a malo namogu fora de, tvari, u stoga jestrazdoblje suhostaja, visokoj stati i orkad kravi minerali Ca i proljevi, mršavljenje dehidracija bređosti, trebaju voda i so, kože se P za fetusa i ganizma: gubi postaje izgradnju kostiju (ploda) suha a krv i zaliha Ca i P u buduću kruta, za gusta. stvaranje tijelu lucerni ima u c) mladoj laktaciju zelenoj premalo (proizvodnju mlijeka), posebice sirove vlaknine kad u na a (15suhoj tvari), početku, jeproizvodnja mlijeka urednu treba Uz dostatne za i P u količine Ca probavu najviša. najmanje 17%, 17% odnosno sirove vlaknine na 100 hrani i biti mora polakg njihov omjer povoljan, inače lučese prokg tjelesne težine; nastaju 2:1,jer zbogpreobilja jednog bavne i iz i elementi maporemetnje mlijeko postaje njem tijela drugi gube,koji masno. u pakostaju manjku.

Zbognedovoljna nje nastanu se i Da bi se stočari omjera smanjuje mliječnost, poboljšala mliječnost iu tako na pa kvalitetnu voluminoporemetnjejajnicima plod- morajuproizvoditi nosti. Te treba očekivati osoi veterinari znu poremetnje krmu, a gronomi uspostabito u 2. nakon ako se viti selu i za tjednu porođaja, bolju uspješniju poljoprikrava u hranila samo zelenom vrednu službu. suhostaju savjetodavnu za

lucernom.

Pravilan

omjer postiže hrane fosa)dodavanjem kojaobiluje forom npr. pivski trop Ca:P

se:

Dragutin Premzi, dipl.

vet.

183

.

nd.

i

A

a

m

a

_—_—

u

-.-——

X

i Sreprodukcija

|

Selekcija

«TT

razinu proizvodnje Utjecaj nekih čimbenika na mlijeka i tijek laktacije Proizvodnjajemlijekapod utjecajem Neki od velikogbrojačimbenika. kojuživotinja dobije njihprimarnozavise od genetskeosnovice(nasljeđe) dok je utjecaj okolišnogkaraktera, nekisu izrazito od svojihroditelja, a dijelomvanjskom nasljednomosnovicom, uvjetovan dijelom drugih sredinom.

Redni 1. svrstati može se (paritet) Ova posljednja laktacije broj grupa Oni razinom znadirektno povezan su sa Paritet u tzv. fiziološke čimbenike. je čimbenik znatno smislu kako u uzgojnom u laktaciji. jer Ovajje proizvodnje čajni odnosno svezi s dobi na u vrijednosti, izravnoj uzgojne krave, utječu procjenu Znano o fiziološkom tako isto i u proizvodnom smislu jer zrelošću. je, njezinom raste sa starošću zavisi mogućarazina proizvodnje. da mlijeka proizvodnja njima krava prokada treće krave do od interesa poznaih Iz laktacije, tog jerazloga oko 5 od ostvarene postiže godina, vati da bi se pri d obi, sječne procjenama maksimalnu obzir uzeti u razine proizvodnju. mogao proizvodnje da krava prnačin i na su donijeti objekpokazala Istraživanja značaj taj njihov kod izračuna kako uztivna votelka se teli u dobi od 24 mjeseca prosudba koja odraosobine 75 oko za mliječnostiproizvodi posto proizvodnje gojnevrijednosti vrha zahvata u Nakon krave. tako i kod tehnoloških sle proidostignutog proirazini do starona ona zvodnji. zvodnje ostaje toj dobi krave Tablica 1. Faktori za proizvodnje glede korekciju Dob

Holstein

(mjeseci)

1,35 1,31 1,27 1,25 1,23 1,22 1,21 1,19 1,14 1,11 1,08 1,05 1,04 1,00 1,00 1,00 1,01 1,02 1,04

24

26 28 30

32

34 36 38

42 46 50

54 58

66 72

84 90

102 120

=

_-

Smeđa

1,51 1,45 1,40 1,36 1,32 1,30 1,26 1,22 1,17 1,14 1,11 1,08 1,06 1,02 1,00 1,00 1,00 1,01 1,03

kroz sezone čega javlja utjecaj godina poslije promatra početak tumači se opadanje. laktacije.

Ovaj utjecaj ponajda sa Utvrđeno više učinkom parazličite hranidbe i jetakođer, porastom utjecaraste vrh a na u laktaciji, jemklimatskih čimbenika riteta, proizvodnje životinju tijesama kom Većina ustrajnost proizvodnje (perzistenci- godine. istraživanja pokabrže da su krave su se telile od kaja) opada. zuje koje do sne laku Da bi se krave različitedobi mejeseni proljeća nastupajućoj mogle imale višu razini đusobno po proizvodnju mlijeka uspoređivati proizvod- taciji nego one su se telileu ostalim sezonama. faktori za izračun su koje kojima njesačinjeni može se mlađe dobi svodi se poOvaj utjecaj dijelom umanjiti proizvodnja životinja hranidbenim no krave u tz. zrele na Voljnijim uvjetimautjecaj proizvodnju krave, vrlo na teško dobi od oko 5 takvih tatemperature životinju je godina.

Primjer ukloniti. blica dan tablice 1. za Holu je prikazu stein i smeđu tele u zimskom se razŽivotinje pasminu. koje i Iz tablice da se kod mlade i toka jevidljivo doblju imaju strmiji opadanje porast razina stare krave one su se telileu postignuta proizvodnje laktacije koje ljetnego želi lise provećim od množi faktorom nom sezone 1, razdoblju.

Utjecaj telenja bi ta krava darazličit li kod mladih ili se on proizvodnja koju cijeniti jepromatra vala u dobi. kod mladih krava on optimalnoj starijih krava; je viši što se može i iz sliznačajno 2. Sezona vidjeti telenja tablice. jedeće se pa Laktacija započinje otelenjem sti od

Tablica

=

Dob

mj.

_d————————

24 26 28 30 85

8-9

se

2. Faktori

korekcije proizvodnje telenja am pad vt rar saodvns IESRERE RINA TERM Mjesec telenja | ll II IV V VI OVIEO VII IX X XXI o do a 1,34.1,36.1,37.1,39 1,40.1,40.1,40.1,37.1,35 1,33 1,32 1,33 1,29.1,30.1,31.1,32.1,35 1,33.1,34.1,34.1,31 1,28.1,28 1,28 1,25.1,27.1,28 1,29 1,31.1,30 1,32 1,30 1,28 1,25 1,24 1,24 1,22.1,24.1,24.1,26 1,27 1,28.1,28 1,27.1,25 1,22 1,21.1,20 0,96 0,97 0,97.0,99 1,01.1,03.1,04.1,04.1,01 0,97.0,96 0,97 prema

sezonama

i dobi

—________—————_....—/_jj_—_

3. Servisno

razdoblje

trajati duže.

Nakon kod životise razinu na telenja pojavljuju Utjecaj servisnog razdoblja određeno vremensko za direktan već to indireknje razdoblje proizvodnje nije je znakovi To tna raztjeranja (estrusa). jevrijeme mjerautjecaja međutelodbenog ako maka.

Kako steonosti pripusta koje jeuspješno obavljeno jevrijeme trajanja istovremeno i i određeno se nepredstavlja vrijeme oplod- uglavnom razlikuje Ukoliko znatno i između unutar nje. životinja nije uspješno osjepasmina(280novi se estrus u 295 to razmak između dva menjena javljapravilu dana) telenja tri nakon Razmak između otelezavisi o dužini razsvega tjedna. prije servisnog i nove nja uspješne oplodnje (koncepcije)doblja. naziva se servisnim razdobljem. steonosti na visinu Utjecaj proizvodnje Dužina zase na ovog razine je razdoblja različita, temelji utjecaju promjene visno od vremena estrusa i i pojave uspje- hormona, zahtjevu plodainterakcijskim šne Ono obično kreće izučincima se na fiziološke i metaoplodnje. majkameđu 60 i 90 dana ali može boličke u procese ponekad majke. plod organizmu iznatno

185

pokazuje jeovaj istraživanja slabija perzistencija slučaju steonoduže u sa dijelu kojeimaju značajanzadnjem utjecaj poredbi životinjama To znači da u 7 servisno je razdoblje. poslijemjeseci. sti, kratko servisno razdobkrava većina se ove imaju koje činjenice Uvažavajući u on izdjeluje da slaže jer značajan autora utjecaj o vaj lje razdoblje optimalno relakada treba bitikod krava prdva laktacije jejoš među dijelu ranijem telenja u tivno visoka razina proizvodnje kasnimlijeka a kod krava votelki oko 13 mjeseci duže kravama sa kojeimaju oko 12 mjeseci. usporedbi pariteta jeg i kod servisno utjecaj jetaj razdoblje kojih visina bi se Da uspoređivati mogla laku dijela kasnijeg razdoblju izraženiji razkod servisnog različitog proizvodnje znarazina kada proizvodnje tacije je tablice su uzimaju koje sačinjene doblja niža. čajno servisno u obzir pri razdoblje optimalno dolazi servisnom Pri kraćem kraća i duža razdoblja razdoblju čemu se korigiraju toka do pa je faktorima. laktacije opadanja strmijeg odgovarajućim dužini 3. Faktori prema servisnog razdoblja proizvodnje korekcije da

Većina

Servisno

u

tom

u

Holstein

razdoblje

dana

506059 7069 8079 9089 10099 110-119 109 120-129

Smeđa

1,08 1,05 1,02 1,00 1,00 1,00 0,99 0,99 0,99 0,97

1,08 1,05 1,03 1,01

1,00 0,99 0,98 0,98

130-139

0,97 0,97 0,96

140-149 150-159

0,96

0,96

160-169

us-

0,95

210219 žava se i Pri izračunu za a uzgojnih vrijednosti utjecaj godine posebno utjerazine osobine u većini se mliječnosti slučajeva caj korištenja genetskog potencida bi se stada. u obzir ovi čimbenici, jala uzimaju Uz dobila uvaDr. Ivan procjena.njih objektivnija Jakopović 0,94

0,93

u

o pp

vremenu u od mlijeka Proizvodnja otkup iprerada 01.01. 30.09. 1994. godine 1991/ nakon ratom opustošenog normalizacija otkupa mlijeka govedarstva Potpuna naše normalizira. Tokom 1994.

92. no vrlo sporo se, godine područje godine postepeno rast zahvatile su i suša donekle no opravdavaju spori otkupa proljetna ljetna koje 60-70% stabilizira na istovremeno se cijenama položaj proizvodnje koji gospodarski bili od rezultata. većim nego u 1993. Tako bi prema očekivanjima učinkovitiji postignutog DM kune od 01. 01.

30. 09. stabilne i u su prema protuvrijednosti Cijene mlijeka kretalo na razini se u razdoblju mlijeko cijelom promatranom —

—

—

—

186

m

|

a

-

%

DM

mlijeko 3,6 m.m.za premije 3,2%

—

—

ukupno 3,6

ili

%

za

što

0,35 DM 0,10

m.m.

11 11

m.m.

da

0,4625

DM

jeprvi mlijeka puta povijesti cijene i to malo oko DM ili15-16 litri. po lipa 0,425 u

veće

su

no

u

susjednoj Republici Sloveniji

—

Dinamika

uvoz mlijekamljekaru mjeseci, kojauključuje mlijeka, i i ostvarilo kako se kupovinurekonstituciju kondenziranog mlijeka praha slijedi:

ulaza

Količina 24,546.000 23,106.000 27,467.000 26,151.000 30,721.000 28,410.000 31,138.000 29,244.000 27,188.000

Mjesec siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz

rujan ili

sveukupno

od

kroz devet

u

indeks

1993=100

102,57 100,47 109,43 105,55 112,01 110,38 111,08 109,67 105,96

247,962.000

107,62

210,717.000 34,202.000 3,043.000

102,48 174,01 59,33

čega

Republike Hrvatske uvoz mlijeka rekonstitucija iz

Iz

u prikaza jevidljivo 7,62 mlijeka otkupljenog Republici Hrvatskoj, % realizirali u samo % iz uvoza i a 2,48 otkupu Hrvatske, 4,14 rekonstitucije.

Prikaz izvora i 01. 01.

30.

09. u 1994. otkupa mlijeka preradavrijeme

da

smo

%

više

—

struktura

količina

otkup seljaka 2. od sektora otkup državnog 1.

od

ukupno kupovina mlijeka rekonstitucija 4. uslužna prerada 3.

—

uvoz

ulaz

1993=100

162,917.000 18,791.000

100,67 90,05

181,768.000

99,43

66,161.000 193.000

139,97 4,45

248,122.000 20,214.000 799.000 227,109.000

105,85 204,29 7,12 106,63

227,591.000

107,23

i

ukupan mlijeka 6. prodano mlijeka 7. dato na uslužnu preradu 8. ukupno prerađeno 9. u prerađenoproizvode asortimana vlastitog 5.

indeks

187

——3

je prikaza i uvoz ali zato nabava niži no sa direktan kupovina strane, 1993., je otkupnešto litara ili ulaz od ostvaren veći za oko 40 % i tek time mlijeka 248,122.000 ukupan je % više.

5,85 dio tržištu radi U na prodaje mlijeko mlijeka mljekara zadnje vrijeme poremećaja tako da ove sa prodaju 20,214.000 godinebilježimo mljekarama priobalja pretežito iz dok 1993. na % više nego litara ili mlijeka godine, jedavanje proizvodnju 104,29 od količina u 1993. godini % no samo simbolično 7,12 drugimmljekarama usluge proradio).

(Karlovac i radi svega što se od u Prerada mlijekom dogodilootkupuprometu proizvodamlijeka više ili % iznos od nego | prethodne godine.

227,591.000 7,23 je doseglo iako o proizvodnje kojajeniska, govorimogućnostima Ovajpodatak zabrinjavajući odnosno treba i nad tim u se viša od domaćih a zamisliti, podatkom izvora, potrošnja kod što i skladu sa slučaj proizvodnju,nije povećavati proširivati mlijeka potrebama svih proizvodnji. poljoprivrednih proizvodaod mlijeka Proizvodnja kako su I1994. slijedi: proizvode proizvele (njih 18) mljekare Tijekom IX Iz ove

vrste

konstatiramo

da

—

grupa

količina

proizvoda

| kg

indeks

ili

1993=100

105,59 67,981.000 37,756.000 114,94 21,202.000 143,64 7,088.000 121,38 2,497.000 128,72 119,44 2,974.000 4,224.000 96,18 8. tvrdi sirevi 395.000 42,30 9. obrani 1,466.000 132,67 prah 10.

1,412.000 73,62 punomasni prah 11. sirutkin 353.000 49,37 prah 12. maslac 106,71 1,528.000 13. ostali 84,67 2,346.000 proizvodi što od roba — proizvoda mlijeka većegbroja potrošnje povećane podaci Ohrabruju iz za mljekara mlijekomotkupa. potvrđuje potrebe % % više smo Prema 14,94 5,59 konzumnogmlijeka, godini proizveli prethodnoj % svih vrsta vrhnja, % sterilnih 28,72 svježih 21,33 proizvoda, 43,64 fermentiranih, sireva svih vrsta Pad maslaca. % sireva i % sireva i proizvodnje 6,71 19,44 topljenih dok sirarske na uvoza, proizvodnje pad utječe smanjenje koji većeg je posljedica rezultira ostalih iz i punomasnog proizvodnje povećane proizvoda praha proizvodnje proizvoda. profitabilnih gospodarski i navedene od 9/94. do 4/95. obećava zima odnosno suše (radi period Nailazeća ovime iz resora, preponižih pa postojećih smanjenje proizvodnje prinosa krmnogbilja) danas ML br. krave muzare krmnih veću za ručamo (vidi 7,8,9)koje smjesa upotrebu od odnosno 2 | a prihod 3,42 proizvodnjumlijeka stoje 1,3 1,4kn/kg omogućavaju 1 kunu. od cca kn ilidobit po litri odnosno kn za ulaganje 1,3mlijeko, ing.

Deneš,dipl.

Stjepan 1,4 mlijeko pasterizirano 2. sterilizirana mlijeka 3. proizvodi fermentirani 4. sve vrste vrhnja sirevi 5. svježi sirevi 6. topljeni sirevi 7. polutvrdi 1.

—

—

188

od o.

_—

tu

ju

A

ja

s

o

oj

E

———_——

>

—_-

Stočarska izložba»Sunja '94« centra Sunji je srpnja podpokroviteljstvom Stočarskog selekcijskog Hrvatske, u okviru a dana održana manifestacije Gospodarski dani«,povodom općine Stočarska izložba 1994.«. »Sunja Na iako na rad i na području Sunje, prvoj liniji bojišnice, nije prestao uzgojuselekciji. obuhvaćeno 50 svih seleka Umjetnim osjemenjivanjem je preko posto plotkinja, pod nalazi 50 krava sa 30 se Niti tokom cijom grla ženskog podmlatka. otkup ovog mlijeka nije rata, prestao.

Izložbe u već su a održane su: Sunji tradicionalne, ooo bd i krave Godina junice bikovi ukupno ___———— ov PVA 15 7 5 1972.

27

U

24.

»

—_—__—_____

1978.

62

47

1994.

13

5

6

—-

—_—_=__—————________///.........——

Na

115 18

su: bređih mladih ovogodišnjoj predvedene kolekcije junica, krava d omaćeg i iz uvoza, te krava dobi. uzgoja kolekcija starije

A.

izložbi

Kolekcija

bređih

junica —

domaći

uzgoj

i viši svj sk AJE oteljena vlasnik pripuštena a i 15.6.92.

16.12.93.

Kožić Josip 15.3.93.

2.6.94. Stanko Barišić 2.1.94.

Zvonko Marić 19.5.92.

čine

ka,

Ime

MB

—_-—————-_

1963

1.

Blanka

2.

Fircika

2992

3.

Cica

4.

Bela

5.

Jasna

2953 2948 3001

—_=—————....*—.jQX—_

B.

Kolekcija

mladih

broj —____

ime

krava

iz uvoza

9.5.92.

15.5.93. ie.

2.

Ahi

781

3.

Seide

784

4

Dora

785

18.12.90.

krava

Zvonko

Sorić

OGVONKO LONE—

vlasnik

IK 17,9

Stanko

IK 15,2

Ivan Kolarić

Barišić

majke 4001 pr. majke

Đuro

Matković

Đuro

Matković

IK 16,2

Mato

Kolarić

IK 17,2

Mato

Gucanac

pr.

12.2.91.

C) Kolekcije "=""BZ 1 Borka 833 "* 2.

Biserka 834 = —3.

Rina 454 —-: Fema 4.

648 _ 5.

Riđa 486 —_—=—-———————__... mladih

14.6.94.

zadnje proizvodnja teljenje

28.9.90. 20.3.94.

13.12.90. 20.6.94.

a

766

Marić

(NjemačkaAustrija)

oteljena

Fana

Zvonko

i

MB

1.

21.1.94.

5756

domaći

uzgoj —_—_——__o oo 22.7.92.

18.1.92.

15.3.91.

9.5.91.

26.7.91.

8.5.94.

8.5.94.

3.11.93. prip.

27.12.93. prip.

22.5.94. prip. a

Tihomir

Lipovac Tihomir Lipovac 189

PASA

D) Kolekcija u starijoj dobi

krava

oo.

2.

Desa

3.

Goluba

4.

Jelenka

Stanko

8.5.86.

3.12.93.

23.7.87. prip.

25.5.94.

17.2.88.

(4teleta) prip.

10.3.94. zad.

11.2.89. telj.

__ 479 _

Cana

am 17.12.93.

649

1.

SREVI

716 721

izloženo

je Ukupno

18

Barišić

Majdak Stjepan Ivan Marić

Zvonko

Lović

Stjepan Brlek, ing. dipl.

grla.

Stočarske izložbe1894. održane

i stočarske

izložbe:

izložbi, prije godina, gospodarskih 250 izložbi predstavljeno 1894. na 27.

U Vrbovskom godine stočarskoj rujna je goveda. čistokrvne i krave i izložio junice jebikove, BosiljevogrofNugenta Gospoštija križance simentalske pasmine. bili su križanci mohitalske Više od 2/3 pasmine. grla i Tomić Velemožni Vladin gosp. savjetnik posjetitelje jeizlagače pozdravio zastupnik izložbe za i o ovajkraj. govorioznačaju su: marvu za Diplome najbolju primili Nikšić, VjekoJakšić, Marija N ezić, llija Josip Severin, Gospoštija Bosiljevo, Gospoštija Milka Jače Mate slav grof Mance, Šime Mance, Kvatapik, J osip P intar, Vršić, Mrvoš, Milka a novčane Vladimir Petrović, Mile Krištof p rimilo nagrade Marković, Medić, Vojky, 30 jejoš izlagača. izložbe okviru također u 1894.

2.-3.

Gradišci U gospodarske listopada godine je Novoj 40 te 37 ovaca 30 150 a izloženo i stočarska održana goveda, konja, svinja, je izložba, 100

U okviru

su

—

i koza.

bila križanci

Jurković. plemeniti ježupan Pokrovitelj i mohitelske buše pasmine. iz: su marvu za izlagačima dodijeljene Diplome Petrovo Jakov Kovačevca: Antun Povća: Ivo Rešetara: Šagovac, Ivanišević, Piljuzan, Petar Ferdo Mato Španić, Selo: Žiga Štivica: Tušek, Rogić, beštaj, Lasović, Marijan Daniel Ivan Žagar, Gradiške: Nove Josip Walheim, Marija Dieneš, pl.

Badaj, Stjepan Emil MaAna Julio Matoković, Miroslav Antolović, Šandor Stigleitner, Lorković, Svarc, Skender N. Ferdo Cernika: Tomo Kapele: Mushatović, Kren, Lazić, Dragutin toković, vlastelinstvo Šarčević.

Lupina: Seitz, od po 10-30 kruna. novčane dobilo Više desetaka nagrade izlagača je izložbe

bio

Nikola

Goveda

su

dipl. ing.

Brlek, Stjepan

190

GUMEX

FARM“

Aa

PODUZEĆE

ZA PROIZVODNJU OPREME ZA STOČARSTVO ZAGREB 15 HARAMBAŠIĆEVA HRVATSKA, Tel./Fax: 235-269 01/228- 214886, 189, -

SVIM

PROIZVOĐAČIMA

MLIJEKA,

POSLOVNIM SRETAN

BOŽIĆ

FARM«

I »ALFA

»GUMEX

NAŠIM

KUPCIMA

1

PRIJATELJIMA I NOVA LAVAL«

1995.

ZAJEDNO

GODINA SA

VAMA

ZA VIŠE MLIJEKA SVA

ŠTALSKA

I MUZNA

REZERVNI

ao kot

OPREMA, DIJELOVI

kcijski kolegij ing. okno Pa

SERVIS

1

S

a

=

S Š

S m

(Marodinani se Kralj.nebeski Od arije, čiste Djevice (Xa tom ladom ljetu QVDeselima se, lladoga kraljami molima.

Božić idvanaest božićnihdana otapaju led s Ime ERiAsrdaca Dvanaest božićnihdana je razdobljeizmeđu Božića i blagdana Sveta Tri kralja. što kao JI obitelj okupu,tako drugidan Božića jena Božić cijela i ide čestitanjedarivanje.

Toga dana posjećuju rođacii prijatelji. na

se

u

se

Narodni običaji drugom danu Božića Štefanjukao danu govore Kada počinjalo plesati i Kolo.Štefanje osibotoslavilo, još slavi, obiteljima gdje jedan od članova Stjepan.

U selimapred kućama gdje živi kojiod Stjepana pjeva »Dobro jutromiliStevo Doj stani, pogledaj ko je vani, pa #i kum i kuma, Došli daj donesiflašuruma, Došli ti muzikaši, uzmi metlupa ih spraši.« o

se

—

se

u

se

se

zove

se:

se

su

su

stavljala kuće slama iznosila dan Božića, Na Jvanje, četvrti dan vezani Mladenci. voćke.Posebniobičaji i vrbovim muškarci mlađi okupljali oženjeni bi U Slavoniji djecu, i Mojke skrivale susjedstvu. bi djecu šibama udaralimladež u i šibanjem isprikom kao i koristili djevojke. Šibari snahe skrivale bi ima častili bi šibare djevojaka. ipak No, pićem. kojima da uđu kuće majka biih kako djeca običaj mala da ustaju U Dalmacijije bio Djeca zdrava. budu da šibom maslinovom »mladinčala« ošinula šala. šibanje plač, nije glume jer pravo,nego obnavlja i imenom dječica, j er Nevina Taj dan je poznat uspomenu muška ubiju d a zapovijedio Herod je ubijenedjece.Naime i tom će ubiti djecom među da djeca do dvijegodine,jerje vjerovao i Želio kralj.

Tako j edini biti govoripjesma: Isusa. je »U palačistojeć odgovoriIrud: nećete Naći ga + tu s vaš JINA trud.« zaludje i obitelji. krugu slavili kao Božić Novu Godinu ljudi obično naziva Mladi Božić. ili Mali Božić Godine I danas se blagdanNove obavljale rituali, pojedini ponavljali b ožićni Na Novu godinu sreća. i plodnost, uspjeh osigurala bi magijske da radnje mnoge i dana iko napijalo, a li pilo, jer toga Obilnije ručalo,dobro č estitalo: će ljeto Loboru Novo g odine.U cijele bit pijan napije, i kak dukali dukati bi da vesele, žepe zdrave doj celelete »Bog debele repe.« i Baltazar slave 6. siječnja.

Melkior Gašpar, Sveta Tri kralja: ukrasi i skidaju Obično blagdana. božićnih dan zadnji To je ujedno iz kuće. iznosi i bora bor se sveta blagoslivlja voda. kralja Tri Na i otišao iz blagoslovcrkvu donio netko svake kuće bi U Međimurju i hrastovomgrančicom blagoposudu bi ljenuvodu.Malo vode ulili zemlju, kuću, slivljali staje. peć, vatra ta palili, bi ognjišta) jer čoka komad (panj U Istri ponovno kraljeva. osvjetlila Triju je put Tri kraljajahahu stran sunčanih onih Tri dara nošahu tamijan.« mir,zlato, Dvanaestije dan Božića. treći

se

u

na

zvan

za

su

i

iz

se

zoru

a

su

se

se

u

u

rano

—

sva

se

|

i

au

LALI

RJ

+

sav

su

—

su

u

se

se

se

ne

se

se

v

mu

se

se

s

se

u

u

s

»

s

ooo

ni

Tih dvanaest dana blagdani doma, blagdaniobitelji, blagdani skrovitih toplinaljudskog Nije liBožić najdubljem svojemsadržajudar,dar neba,dar svima nama? | Darivajmo poklonima, čestitkama, darivajmo osmičestitanjem, jehom. Za božićnihdana podimo jednidrugima ususret,kao što je Bog pošao nama| Susretnimo negdje sredininaših putova, središtunaših su

srca.

u

se

se

se

na

u

Života.

Pripremila: ing.Mirna Božičević

KOJE

TYoXeisiNeRsišj=E

Tijesto: dkg 5 žumanjaka 6 maslaca masti ili 10 dkg dkg dodati: Sve dobro i tome izmiješati 1 za prašak pecivo kakaoa i 2 žlice (može mora) 2 1/2 dcl mlijeka brašna 25 dkg 20

skupa

Sve

dobro

izmiješati peći. i staviti

šećera

Snijeg: ža

5

da

bude

šećera

čvrsto.

Prije jetijesto pečeno, izvaditi iz i staviti namazati pećnice, pekmezom Vratiti da malo gore snijeg. pećnicu posuši. u

<

lupati pri na

sasvim

nego

ne

Daj nam Bog zdravlje k tomu veselje,

bjelanjakadkg i 25

na

se

tom mladom ljetu svega obilja.

Nlali Božić

—

velika radost

i avibidoživjeli nađu bolji narod, ljepši Nlalo je koji uljudbeni gdjećebiti čistih djetinjih radojet, Juua Kristameđu blagdandolaska samo i ne nazvao nego ctli, nax ljudi, priprosti ljepšim milijim sti. ljude i sveta mi Zrvati, to jeBoimenom veliki, bogati mudri, Jri kao. nego. mirnom to tome: rečeno za ave Kralja, čeznutakođer je Kako je žić. i bezkoje irećom ljubavi može maliBog Božić,jerjekao.nejako sretno život.

Zbog toga doprovesti ovaj rođenood DjeviceNlarije dijete ito ivi i nama se nam lao. k Ljubav. došla k je zemlju donio. i pa takopjevaju: vesele, Sva dragostmili- dobriljudi porukuLjubavi. kad gleda na, kojase čovjeku javi, »Veselte sve planine O ave dijete iznauniješeno. malo,nevino, vode,brda, živine,Ribe,ptice, raženo. jeriječjuBožić.A narodne d ave doline,jerkojijesve atvo6 božićne pjesmepjevaju tojdragosti ri Jz niita učinio, Sad se ovim stihovima: rodio si Oj djetešee moje drago Ji naš 1vega blago.« Svojojradosti jehrvatski svijeta odavaorado»Spavaj, milje,prava slasti! rodod 100g pokritenja sti srdaice!« Spavajmoje zbog rođenjamalog Božića ito i to te u razne Djeteice, »0j,avi ilave, vesele načine, i duhovite većina bila kad jevelika prilikama ipavaikao janješee, ti i ie održavala mole 2 ilamici! jedva (U italici jako. siromašna, i iunea se varavog grijeiniei!.« plodovimazemlje, naiao ipak Da k iše. je nesigurne Božić, Bog mali Nlalodijete, i u za da svakako i veselimatoj inage radosti njoj sretnima nas čini želje s vakidašnje zaboravio svoje Jo je nije lijepoj stvarnosti. oj ne uvijek i malome podnosio: koje potrebe, zašto je ono teikog ljudi čipastiri, d a ih Kraljiću mladom iapuJuuu, vota p ozdradoili oporojprirodi, kako dragomaločudesnodijete, viti u

a

u

se

—

ne

na

nama

u

se

—

—

—

—

—

—

!«a

—

—

na-

na

—

na

—

u

su

u

IV

na-

Jako pr. prana prof.Zorici Rajković, sam Badnjak domaćin iz i donese itale slame sijena, rasipa i ipod te po stolu ih po kući, njega, 1a lojanomivijećom ruci govori: večer »(Faljen Ju i Nlarija, dobar na

na

u

se (U božićno posebno vrijene ituje naš kruh pa ga se peče svagdanji, razne načine,mora ga biti dovoljno za cijelo božićno Kruh je vrijeme. središtu svečanookićenogatola, raznim 1a okružujuga košarica ajemenjem, koju utaknevijeća(ili zatim tu 1e zelenu pienicu), nalazi neito papra, čeinjaka, hrenai sitngo novea.

(Hegdjese stoliliispod stolastavi »maslenka«, kojojie na ODečera pravimailae. je Badnjak poma pa glavnu uloguima grah.

Doslije iđee nahraniti večeri blago i to obilno, kako se Božićnebi niita raditi.

1e jede trebalo Ile10po40. slije Nise Donoćke. na

a

u

a

u

se

u

na

u

na

1u (U božićne običaje i običaji, i pa preneseni praznovjerja iz poganukih a vremena, kojisu vegani uz zimski1oliticij, kad jenajkraćidan,alikojiupravo. u to.božićnodobapočinje itoljuopetrasti, dima dajenadeza noviživot prirodi.

neminovno

u

(Dajnam letu!

Bog pieekov, racekov, Dune lapurekov! gve vina, pune pune itale blaga, ikrimira i blagoslova najviše! nježitka; cotu Oroslaolju jošdodajuda žele: teliće, ždrijebiće, guićiće, oko.hiže djeliće, oko.itale kopiće.« na

tom

novom

a

Jako se na primjer kukuruz1a bostola daje jutro. peradi, kako žićnog i dabikvočke biitovilejajainesala, ito. bolje Slama se pak 1a bosjedile. žićnogstolaodnese voćnjak,pa ivežeoko svakevoćke,da bi rodile isto vinop a slijedeću godinu, tako.

U Orograd, italui kokošinjae. autoslavlju, pripovijeda spomenuta na prvom muškom čestitaru riea, nosi sreću) Božić(koji ponudesjesti i kažu Daj, Jvek,trđe1isedi.

Qej i pij,da budu čučeki radegeli.

(Da bu boljasreća, da bujukvočke I njemu se nudikruhi on ga sedele. mora jeti dabitakoi blagodobro Doznat jeobičaj jabukama jelo.« u

u

u

u

mu:

»

—

sa

se stilunadodaje Svakom si mladikoji koje međuobno dijele tom veseljetu mladom »(Ila pripjev. se vole. mi Kralja moliIlladoga limo isprepleće dud takonarodveselo tomu mo: Bog zdravlje, k Daj i se i tjelesne radosti od kojih ševne tom svega (Ha mladom ljetu veselje život. naš sastoji obilja!

Božićne radosti zavriavaju 4 Božićno slavlje već z avriava ive se do nego. nastavljaju brzo. tako.

Jri »Sveta svetkovinom spomenutom i Svecekoji pa još duže.

(Xovogljeta, o biJada selima Kralja«. našim dolazenakon Božića,naš je narod četitari »Zve»Jrikralji« ili laze u k ao. lijepo vijenae,najomiuvio, i nose zvijezdu k oji zdari«, itapove ljenijuhrvalikubožićnu pjesmu sveta tri Kralja »O pjevajući pjeumu 1e Kraljnebeski«.

Ali »"Harodi o Kad djeva dan blažen je val navesti te kako bi kitice, ćemo ovdje nam«!. porodila sinka pomalo ih mladimoglinaučiti, jer. dod arove od Obhodari dobivaju u ćvo, od drugog padaju zaborav. staro. doba bilo ito. lamaćica, je dana po.Božićupa do Hovog ljeta suvremeno a Neno. povesmo, jaja, se: pjeva novae.

(U seu »(Hae rkvi doba 10.

Stjepan »Do njemu slijedi nadodaKralinebeski« rodi Gospoda Boga.« Drvi mučenik tri nose Kralja dare »Sveta je: Nleđu I van preljubljeni »Sveti mait«. i p lemenitu Jamjan zlato, preodabrani.« apostoli se »Daj ime veselo.

Da pjeva opet »Nlaludječicu pomoriše Za tomu ( Ka veelje. k Bog zdravlje, (Božje kao ovčice.« što tom svega obilja« mladom ljetu mučenik »Joma biskupikupa čitateto želi ime od svojimvjernim blaženo.« Jomino. je »ljekarikog liuredništvo ljima 1e papa k njim pridruži »silvestar Priredio: sta« okruniše,« nebesih Koga Keglević ing.

Stjepan dipl.

tom

se

—

nam

—

ne

u

u

nam

—

u

u

—

—

—

se

nam

—

—

nam

—

—

—

srea

na

—

Kako Kako

nekoć

se

se

mljekarilo

u Božjakovini, domaći sladkisir nekad priugotavljao PodraviniiSamoboru

dobar

da

bio

da

zavriedio

gospodarskoj je je Prije godine što vidi već iz Selo i Sv. Ivan izložbi podružnica pohvalu, je Dugo toga, i Zelina u Hrvatskoslavonskog prosuđivanja gospodar- skoro prije potro26. društva na Božjakovini rujna skog Glasu 1861. (= uređenojpostavi godine list40/1861 :169) (Gospodarski Draškohaus Stjepana staklenik) grofa tj. slatki sir. izložen i domaći vića bio je lista 1865.

38 U i vrlo tečan »Sir broju Gospodarskog dobar, domaći, PEVABlažica brinza kao mastan, jegospoja opisala najbolja (Liptauer- godine LEKOVA kako se takav sir PevalekoBlažica izloži priugotavlja. gospoja kase) 133

na

2.

vaj

se

i

se

sav

TI

slo.«

no

VI

u

|

mlieko sice si»Tkosi želi priugotoviti procijedi (malo, sladkoga gusto labore nabaviti si ra, zdjelkasti ulije (niski zaljev sito), ponajprije lonci bez i ostavi od A žeručke) (buj).taj pravi svinjskoga dok njima, ili dobro metne očišćen, s e, ludca, skiše, dok upotrebi koji još što. i i rasola iz rasol, njekoliko Mlijeko danah prije toga je slatko Sa obira slatizvadi i dobro Od mlijeka kiselo. slatka ovoga posuši. kisela uzmi želiš sir ljeva ka, kisela pravrhna,potom komadić, kad obrano ostane čaše viti, metni mlijeko. ga pol vodepomiešane i ostavi Slatko jede kvasine (octa) nješto ) ] mlijeko kuhano dva da tri dana moči, ili više troši dokle njoj kavom, još pomiješano sasvim Dok i i neodmekne. jezaljev tvrd, ga mnogo kolače, p ogače sir. da Kiselo nadrobi nevalja Kad vidiš, jezaljev gibanice. mlijeko lonac razmočen ljeti posve jede. frižkoga kruhompa ulij P ) go.) malo i vatri, ga primakni mlieka, ulij k Jnače od sir. Obravši pravi njega tri žlice od od što si tekućine, je labora da vrhnje k ognju, pristavi dobio. Prema mlieka zaljeva kolikoći malo i mlijeko pak prigrije ščvrsne, žlice dotri više; i zaljeva Primiešaj vadi i meće to rukom tvorilice, je sta od 8-10 mlieko okah.Čim pako mala ililimena drvena više zdjelica dobro mlieko zaljev uliješ, izmiešaj kuTvorilice drži p robušena. mjesta i ostavi čas, dok ga hačom zdjeli pak m lijeko rukom zgrušano i usiri. Tad ga izsiplji budi zgruša našto sirutka kroz njgnjete, rupice sito, budi druguposudu Podravini (u iscuri tvorilice i puno zdjelu.

Kad je tvorilo da Dosciedi. sirutka zvanu) dobro stavi nagnjeteno, tanjur, bro ga i nasoli,čuvaj dobro ocijedi površju iz sira da sirutka, otvorenom dok hladnommjestu, tvorii prevrne poslije digne toga suši.

Ovako sir biti će ti zgotovljen lice sira. Da sir malo bolje uzdrži, 2 do 3 porabu mjeseca.

Ovakav sir ga posole. frižki jede Gotovo isti način Poi ili Inače pravi kruhom upotrebi kolač. dravini dobro sir sir metne ili poznati razpužnjena, toplo m jesto, tom da te suši. razlikom, mlieko po pri pomalo Kada je vatri nesmie miešati, već treba vele laganoj prevehli,kada je posušen, sir.

Sir čekati, dok mlieko nezgruša; posve tvrd, suhi ukusniji jejoš tada ga iličim lonca iz i ako od rukom drugim napravljen masniji, je zdielicu ili i brana ili vadi postupaj tanjur, mlijeka.

Sirutka pije krukao Prvi od sir gori.« hom udrobljena jede. krave, što mlezivo.

Kako se nekad sir u Samoboru nakon jepolegla, pravio i 1911. s žlicom obira što postupalomlijekom opisao je Vrhnje, mlijeka, Milan LANG Zborniku za ili ako u godine učitelj spravlja lonac, ga jemnogo, narodni život i sv. XVI. meće To običaje odmahu stepicu. jelakat od drvenu drvena uža šira, doji krave »Mlieko visoka, dolje gore poima suda posudu dižu,koja krnjostožasta oblika. jenudužicu Na pokrovu dužu od te ima drugih, ozgo sredinu rupu probušenu je izdjelana obično bavi kroz On držak.

Dojenjem gospokojuje 'prepelan' stepalek. darica ili ima nasađen strani pakdrugokojespretno donjoj kotačić, svatko više koji ženskočeljade. probušen.

Ne umije Stepalje mjesta da krava 'ne tuče iz pa ljano dojiti,vele, da', vrhnje, kom dok stepe svakomu ako Kada če mlieka, pak pusti dugo njegaputer. puter 'čisto' bude ODmuzeno štete. da malo podoji, priliju stepicu kropa stepe, se

se

mora

na

u

se

se

u

za

—

ye

se

ne

se

u

ne

za

se

se

za-

a

s

u

s

u

se

samo

se

a

se

za

za

se

u

ai

“a.

se

mnogo

se

one

s

se

se

su

se

u

za

na

se

za

u

se

se

na

u

u

u

se

se

na

na

na

se

se

sva

neo-

a

se

za

sa

se

za

se

na

se

u

za

na

s

samo

se

se

sunce

na

se

samo

mu

se

na

a

samo

neo-

u

na

se

zove

se

se

se

s

u

se

se

u

—

za

u

se

sama

na

va-

na

se

se

se

ne

ne

se

u

s

ne

ne

odmah je gotovo:nekipak malo novčić i dr. kruha, pak stepicu maslac da oko i kažu, togapribira maslac onda stepe.Kada je prije iz pustepki ocijede stepice, otepen, i ter metne izvadi, tanjurzgroha, onda štruce, d uguljast oblik napravi onda mwrzlu vodu, ga da postave maslac Friški stisne i ščvrsti. jede ali kruhu, ga najviše potroši ili maslo. skuha kolače, Metne KARPATA i naime rajnglek kuha njemu Tada dok nestane Ona struskva. dotle, upotrebi njegapjene. jest _maslo maslo.

U onako vruću postalo kuhano čin, radije je čeljad još je malo da luka i djene črlenca, bolje kruhom pojede.« pomaže maslo onda miriše; ocijedilonac, dnu rajngleka, što Šatović Prof.Franjo preostane bace

i

u

se

se

se

na

se

se

a

u

se

se

se

na

za

se

se

za

u

u

s

za

se

za-

a

se

se

se

u

na

ono,

a

999

+90

2

2

+90

2

+09

+.

2

+.

5

2

+.

2

++.

+.

o.

2+.

,.

+.

e

»O mastiluza maslac« Onda

maslo

stavi

druguposudu. koji je je velik kao orah, zamotan komad br. 23 od donio orleana, poučnik« »Gospodarski stavi vatru. te da Odmah 1886.

1. platnenu krpu, finu razjasnimo prosinca orleana nešto Kad postane hrvatska »mastilo« stara za rastopi riječ jeriječ da ohladi.

Ono slo smeđe-crveno. pusti »boju«. maslac li sad da uzme Hoćemo obojimo krave kako navodi Uvodno ljeti pisac malo nešto tog masla, o topi obojenog maslacu žutu lijepu kojedaju jedubilje, i se, opredijeljenom s kupa pomiješa Međukojajeomiljela potrošača. boju, soli i množinom kojeg maslac, pomiješa tako tim zimi bojapa postiže lijepa oboda Koliko odmah uzme gnječi.

Nii Holstein državi mljekaripokrajini U tom neda masla opredijeliti. jenog maslac orleanom uz oboje zozemskoj tuuči da pred vježba.

No,još od Orlean što žutnjaka. jesjemenka uvijek orleamože se obojiti skorup čenjem Bixa raste koja zelene biljke orleana, američkim Njezinesjemenke tropima. također rabiti orleana može U svrhe i medicinske Umjesto bojadisanje. služe kući maslac Ako i čokoladu drži žufran ( šafran). Španjolskoj juhe, boje njome intenzivno onda sireve. Okus toplini, ostaje jojjeslanogo- privišoj Engleskoj roda Curcum rak. Žutnjak obojen.« koja jebiljka također sirarstvu iz istočne U suvremenom Indije,Malezijskog boje potječe PoKine.

U kao aditivi, pa i sirevima mnogo Europi otočjaizjužne dodavaju kao začin i sredstvo za boja- ljoprivrednoj Zagreb1973., upotrebljava enciklopediji, likera. kao sinonim slastičarstvu i ali i karotin proizvodnji orlean, disanje spominje anato. maslac za kako Evo recepta doslovnog Priredio: 0,5kg »Rastopi po prilici požućivao: bistro maslo Keglević čisto, dipl.

Stjepan ing. odlije masla; naslov

To

članka

list

stručni

to

u

se

u

na

se

u

ma-

se

se

se

sa

u

u

se

ne

se

se

u

se

ne-

mora

nas

sa

u

nom.

se

u

se

a

u

u

s

se

se

se

u

se

se

se

VIII

< "đ

u

u

ds “s