Mljekarski list 11-1994

O O Q z < > Six <

kulture

Krmne

Ocjena

|

kakvoće

sijena

osiguproljeća treba početak i razdoblje zimsko Uskoro će zima, na je za a ko stokeili potreba podmirenje krme kvalitetne ratidovoljno proizvedeviškove treba od potreba višekrme gospodarstvuspremljeno prodati. sijena nog brže Analize 1. su i da se sijeno jeftine s djeteliBudući sprema svana 2. se obaviti brzo i livada i travnih gotovo Mogu smjesa, djetelinsko šta, kom raznih biljnih sjeniku) ( u mjestu različizajednica, pašnjaka i nastručnost određenu traži metoda intenziteta i vremena Ova gnojidbe tog stočari i u više otkosa ratari dobri čina iskorištavanja tijekom koju posjeuglavnom i sve spremljeno duju(poznavanje vrsta). vegetacije,proizvedeno tome a istu kakvoću, nema uzeti na treba Naročito prema sijeno uzorke pažljivo Da bi se na tržištu ni istu tržnu vrijednost. se oko 1 mase.

Uzorci trebaju sjeniku kg da se kakvoćasijena uzeti rezanjem vrednovati s moglabolje nožem, s ijena klasirati u nekoliko treba ima klasa, utvrditi sve osobine sijeno sijekoje mogu uzevši u obzir sve njese na vrijednosti no. Čupanjem otrusi sjeniku prema sijena i organoleptičkriva slika ( botaničke se osobine vrijednosti pa gove dobije lišće dio se ke). sijena najvrijedniji jer otrusi sijena, se samo a ostanu koje stabljike grube više nana može se ocjenjivati Sijeno lošije. vrednuju čina. traži određenu lako dvostruki ključ Za brzo ocjenjivanje sijena vrijednosti ima on skupim pred prednosti stručnost DLG je kojeg metodama se jedvostruki ključ, prikladan i jer kemijskim dugotrajnim naše uvjete za Šoštarićpriredio a brzo ovom po rezultati, dobiju ključu metodi za a prema Pisačić, ocjenu mogućega jeizvršitigotovo Kompleksnoj u svakom Ovim se Štafa. kljuprilagodio dvostrukom travnjaka ključu Sijeno sjeniku. prema može brzo i na mjestu čem (usjeniku) bodovima. se ocjenjuje ako a utvrditi približna sijena, vrijednost može ovom Livado ključu čak gosijeno stručan i uvježban prema jeocjenjivač 100 bodova. najviše dobiti tovo prava vrijednost gokojaje sijena, travi Samo kei od djetelinsko tovo realnija djetelina sijeno dugotrajnih skupih 100 bodoviše od dobiti može nih sliku ne smjesa koje dajupravu metoda, mijskih uzima u bodova ne 100 se Višak od neke va. ne obuhvaćaju sijena jer vrijednosti obzir. i čak od za pa kakvoćupresudnih bitnih, i kakvoća osobina o se Ovim ovisi sijenakojima ocjenjuje botanički ključem dlakaa to su bodova ukusnost 60 sustav s trnje, ješnost, (samodjetenajviše otrovudio grubih imati više bodova vost line mogu s tabljika, najviše 70, vrsta, način nanošenost ali višak se ne košnje, vrijeme računa). vrsta, taj vremeni gospodarenja travnjakom, dobiti Ostale osobine nja mogu najsijena rasta i sušenja ske tratine, više 40 bodova. Na ovajsu način ocijetijekom prilike osoi ostale organoleptičke i lišća botanički sastav osotrušenje uz ostale njene bine do od bine sijena. u rasponu pozitivnih sijena su: Prednosti dvostrukog bodova. ključa negativnih a

za

—

—

:

162

_—_

aaa

--

o

_a

I

Za

malo vrste s negativne sijena klju- 0,4, prevladavaju čem i su bodovi i to lišća s tvrdim faktor predviđeni negativni stabljikama je0,2. botanički sastav za (depresivne škodljive Iz ove grupe izuzimlju se sve škodljive i vrlo te za ostale osobine škodljive i otrovne vrste) u % se (bodljikave vrste) koje od sume se sijena koji odbijaju te vrlo škodpozitivnihmnože negativnim faktorom, bodova. vrste. ljive Razlika od i bopozitivnih negativnih 2. faktorom množi udio: se Negativnim dova se predstavlja vrijednost sijena koje vrste ocjenjuje. a)Depresivne kojese izuzimlju iz trava travolikih i način na sise lepirnjača, zeljanica.

Postupak koji ocjenjuje Faktor za vrste ako Obrascu na: za depresivne je 0,5, jenoprikazan je ocjenu ih ima više od 3% dvostrukom u prema ukupno sijenu. sijena ključu: ako ih u Škodljive b) biljne je vrste, I Botaničkisastav prema ovom više od Za vrste sijenu 0,3%. škodljive ključuse ocjenjuje faktor je 2,0.

U 1. vrste se sve Pozitivnoocjenjuje škodljive biljne ubrajamo vrste one otvorene su A. Udio trava u % utvrđen koje slabije (izazivaganjem ili i množi i ostale ili se s faktorom procjenom vajuprobavne smetnje djeluju 0,4 da se Ako u sastavu suma. ali i na ne dobije prevla- nepovoljnozdravlje životinja) loše vrste faktor može biti i te vrste. davaju letalno, bodljikave 0,3 a ako selekciopa čak i 0,2, vrste prevladavaju su zaŠkodljive biljne uglavnom nirane vrste u DTS tada faktor za i vrlo susijane u s močvarnih stupljene sijenu trave može iznositi i hih 0,5. travnjaka.

Od trava se sve vrste izuzimlju uskog Vrlo ako ih vrste c) škodljive biljne i i lišća trska butvrdogšiljatog (tvrdoća, ima više od u udio se sijenu njihov 0,1% sike i vrlo šašuljica vlasulje tvrdog lišća) množi s faktorom To su 0,4. uglavnom kao se vrste. koje ocjenjuju depresivne vrste one teške koje izazivaju probavne B. Udio u širem lepiranjača, i ostale (djetelina a ako su poremetnje (pobačaj), % množi u se s smislu) faktorom i 0,7. jače mogu z atstupljene djelovati smrtno, Ako vrste prevladavaju kao i vrste s vrlo oštrim manjekvalitetne trnjem (zečji trn, faktor može biti i niži i pa lepirnjača sikavac i 0,6 dr.).

Od se 0,5. lepirnjača izuzimljuškodljive sadrži više od Sijeno koje kukute, 0,3% i vrste s vrste se drvenaste trnjem, koje otrovne ili kao i trubeljike vučje stope, to trn a su ocjenjuju negativno, zečji sadrži više od 1% sijeno koje preslica i (trnje) žutike, grašari zvjezdasta djetebarska i te (močvarna, šumska) sijeno lina na (šiljci mahunici). sadrži više od 5% vrlo škodkoje ukupno C. Udio travolikih množi u % biljaka vrsta smatra i se ljivih škodljivim nije priIz ove se grupe se faktorom 0,1. izuzimlju kladno za hranidbu jermože izazvati tešaševi i sitovi za faktor iznosi grubi ške zdravstvene koje a ako se hrani smetnje, 0,5. duže i u većim količinama i vrijeme pobaD. Udio množi u % se čak i smrt pa zeljanica fakto- čaje(mrazovac) životinja.

Ako rom sadrži vrlo vrste u 0,3. prevladavaju najkvalitetnije Sijeno koje škodljive svim lišćem faktor može sa biti navedenim količinama za zeljanice nije upotrebu. osobine

ovim

i

a

ako

—

—

—

'

-

163

ocjesijena osobine Ostale ll na se način slijedeći njuju košnje Vrijeme otkos: a)Prvi Vrlo rana košnja vlatanja) (douklj.

Rana trava) glavnih cvatnje košnja (upočetku trava u glavnih Košnjacvatnji Kasna cvatnje) (konac košnja Vrlo kasna košnja cvatnje) (nakon starosti biljaka) li ll otkos (prema b) 2.

Izgled za Zelenkasta sijeno karakteristična (naročito sijena boja ilidosušivano sušeno na ventilatorom) napravama Naravna boja ili sijeno tamnije izblijedjelo Ponešto Jače posmeđeno pljesnivo djelomice Tamnosmeđe, Jako pljesnivo

bodova:

Broj

1.

+9

do

+12

+3

do

+8

O

do

+2

1

do

—10

—11.

do

-—20

+4

do

+8

+1

do

+3

do

-

do

—10

—10

do

— 20iviše

+1

do

+5

do

5

—

0 —_1

6

—

3. Miris

miris

ugodan Dobar, Bez

5

0)

mirisa

miris

-_1

užegli neugodan —10 do 6 truležu miris slabi miris slabo pljesnivite po Jako užegli, do — ilitruleži -20iviše Jaki miris po pljesni _11_ 4.

Konzistenca +10 do 6 + bez tvrdih vlati i stabljika Mnogolišća, +5 do +2 Dosta lišća s malo tvrdih vlatii stabljika +1 do O i lišća ali malo tvrdih vlati stabljika Manje 5 do —_1 dosta tvrdih vlati istabljika Malo lišća, —10 do 6 tvrdih vlati i stabljika a mnogo Vrlo malo lišća, —20 do —11. tvrde vlati i stabljike Gotovo samo —10 do 5 20 do 25% Vlažno vode) (preko do —10_ 25% -20iviše Jako vlažno (preko vode) 5. Onečišćenje sitnim i ostalim grinjama p eradi, perjem prašinom, (zemljom, idr.) životinjicama +5 do +1 bez Čisto sijeno primjesa do O i -1 Malo primjesa sl.) trnja (zemlje, —-5 do —_1 ili Dosta primjesa, prašine slične i te ili greinje pojedinačno plijesni, prašine primjesa Mnogo —10 do —6 ili sitne životinjice (mrtvežive) isl. ili mnogo Vrlo mnogo grinja plijesni, primjesaprašine do — -20iviše ili živih) (mrtvih _11._ životinjica Nakon obrazac unosi se u način utvrđena ocjena p riložen.

Na ovdje je koji sijena ovaj razlika se bodova i bodova predkoja dobije negativnih odbijanja pozitivnih zbrajanja Slabo

odnosno

—

—

—

*

—-

164

—

4

priložene sijeno ocjenu sijena stavlja vrlo vrsta i od I.do V. klase. obrasca s velikim Sijeno udjelom škodljivih koje ocjenjuje močvarne ili te s više od 1% sadrži više od otrovne vučje trubeljike 0,3%kukute, stope ishranu stoke. ilibarske svrstava za u VI. klasu i se neuporabivo je preslice u

Zatim

bodovima.

svrstava

se

u

klase

na

dnu

Obrazac za ocjenukvalitete sijena, utvrđenuprema dvostrukom ključu Brit godinazar Mjesto odn.ime Objekt; Općina Vrsta i otkos sijena mW

ra

I Botanički 1.

Biljke pozitivno bodovanje

Bodovi

za

(f 0.4) b.Lepimjače (f=0.7): eslravolike i.=0j)Er d.Zeljanice (f.= 0.3) Trave

a.

sastav

__-—————_—__.tež.%

=

oo o

sasa

Pozitivni bodovi

2. Odbici

Depresivne (najviše zastupljene) (f — b. Škodljive vrste (f=— 0.5) Cc. Vrlo vrste poimence: škodljive (f=— 2.0) bodovi 4.0) Negativni vrste

a.

=

.

"

Razlika

Ako

kod

pozitivnog bodovanja drugi vrlo dobrih ililoših biljaka): ll Ostale osobine sijena su

uzeti

faktori kod

+

ili—:

grupa

ad,

navesti

razlog (dominiranje

+

_

Vrijeme košnje (+12 bodova) 2. do —20i više Izgled (+8 bodova) 3.

—20i više Miris(+5do bodova) 4. Konzistenca do —20i više (+10 bodova) 5. do —20i više Onečišćenje (+5 bodova) 1.

do —20

Zbroj Razlika

Ukupan broj

bodova

Sijenospadau Klasifikacija: S 81-100 pozit.

Sijeno netto61-80 bodova "41-60 klasu

"

"

"

ssuddk

4

"2140._" 1-21

A

S

ili—:

(razlikaIl) 1+

=

jje | klase odlično U" =vro dobro HI

:

"=

S

o

IV

"=

“

u

V

".

Sijenonegativnim iliopasno neuporabivo (bezvrijedno s

+

netto-bodovoima

dobro

slabije =loše

prekoračenjemškodljivih je po zdravlje).

Dr. Zvonimir ilis

vrlo

vrsti

VI klase

=

Štafa 165

ZVererinarstvo Porođajna

(Paresis puerperalis)

pareza

sa stanjem i paretičnim i paralitičnim Porođajnapareza je oboljenje a javlja se kod kravakratkovrijemenakon poroda poremetnjamasvijesti, u prometu kalcija neuroimagnezijate utajivanjem zbog poremetnji hormonalne regulacije.

i kon-

umanjena kalcija koncentacijom djeRazvoj temeljiusporednom fosfora. od više Zbog anorganskog jedni uvje- centracija lovanju faktora,kojih iona u uzroa kalcijevih koncentracije umanjene tuju sklonost, drugi neposredno sokovima u bolest. poremetnje nastaju tjelesnim kuju suobole Od živčanog nadražljivosti vegetativnog pareze ponajviše porođajne neIntenzivna stava. krave i veoma dobro hranidba, gotovo mliječne hranjene i drute laktacija od 3.-8. duga seu doba prekidna bređost, telenja, tj. najobilnije dok go, postepeno iindividualna skloorganizam iscrpljuje Postoji mlijeka. krecije dolazi do sloma. zakaže konačno ne pa oboliti i mogu životinje jerpojedine nost, i navala nakon se da porođajne razvoju svakogtelenja.

Porođaj No,vjeruje pri acetilkolii bolesti. bitno pareze intoksikacija sudjeluje razvoju mlijeka pogoduju katkad krava kod Većinom se se nom, pomliječnih koji poslije normalnog javlja odmah resorbira u velikim količinama iz vimena, nakon se razvija rođaja, kojeg i resorbira i iz posteljice obimu. Obilna se u punom a laktacija vjerojatno laktacija acetilkoU velikim količinama odmaternice. u međusobnom poremetnje uvjetuje motoričnih završne i lin iona u tekućinosu magnezija paralizira pločice kalcija naročito ako krave do živaca pa onemogućava se nama prijenos podratijela, od živca na mišić. bređosti intezivno narohrane, žaja predkraj čito hranom a obično bogatombjelančevinama, Prvi znakovi bolesti se javljaju tvarima. Bolest siromašnom mineralnim dana nakon ili porođaja, trećeg drugog i obilnim sočučestala u ilinekoliko dana s u je godinama prvog tijeku još rjeđe dok se u nim krmnim izneraslinstvom, drugim dana nakon porođaja. Životinja ili i nei a nadno javlja rijetko jegotovo godinama lučenje jesti preživati, prestaje Stanovito se i mema. iliposve se znatno pripisuje značenje smanji prestamlijeka teorološkim pronpr. nagla utjecajima, je. baromevremena, nepogode, pad mjena U životinje nemir; značajan je početku tlaka i dr. tarskog i uznemiren tapkaju plahpogled, imaju faktora Od zubiriču ili uvjetuju amokoji neposredno škripe ponekad bolest nese uzbuizrazitu nemir Katkad u ma. značenje pripisuje posebno prijeđe tamo, i odnosu u nadire đenost kalcija magnezija pa životinja pravilnom uspinaprijed, otkinuti ili sa krvi i tekućinama se se se Životinjama nastoji tijela. nje u jasle znakovi slabosti nakon lanca. Brzo se u krvi odmah očituju kalcija koncentracija većinom Slabost dok se koncentraodnosno znatno zapopareze. smanji, telenja krave ili čak malo ne u pa dijelu tijela, magnezija mijenja činje stražnjem cija i teško nakon Slične na se se naslanjaju ogradu zbivaju teturaju, poraste. pojave slabost zdravih krava i kod samo u dišu. proširi mišićja Postepeno telenja nekoveć dio Katkad i za na se pa mnogo jeuporedo prednji tijela manjoj mjeri. se

na

-

s

—

166

vraća

iz

ili

koja buraga,pakmlijekom cjelokupno mišićje što ga se na usta leži i više to. U tom ulijeva. slučaju životinja nije ustati. Kad bolest posve u razimati na umu, stanju je Štose ishoda tiče valja leži u da mortalitet iznosi oko ako se bolest vijena, dubokoj nesvjestici.

5%, i Nekad na suvremeno Nekad po liječi. je nastupupareze životinja vrijeme i zamortalitet iznosio i 50-60% Tada ostane se bolest (uginuli pri svijesti. očituje klani iz Ishod u tvrdokornim i je nepovoljan nužde). ležanjem umanjenim apetikada se veoma i a mogu se paraliza razvije javiti grčevi ograničeni slučaju tom, kada komatozno i vrata. na stanje traje brzo, dugo, mišićje glave ili a uz to srca, npr. li oštećenja što grčevi prate u se katZapadne životinja komu, ilimozga.

Ishod kad već 1-2 sata nakon simjetrer, tijeka lijebubrega dogodi prvih dakako ovisi i o leži na zabačenja razvoju komplikaa strani, joj glava je ptoma, čena i cija. prema lopatici poduprta gubicom Kod treba dok su noge od o liječenja životinju smjestiti zemlju, ispruženetrupa obilnu tako da leži na i na ili udarce ne na prsima stelju, životinja reagira muhe, treba nadziubode ili su Životinju nogu. podvučenih igle.

Očni jojkapciposve rati. i a napolazatvoreni, zjenice proširene Koža čitana po na se neosjetljive svjetlost.je Liječenje temeljiaplikaciji kalcijemlohavo. vom a vih Nekad se tijelu hladna, mišićje otopina. upotrebljava a i iona kao Temperatura tijela isprva jenormalna, smjesa kalcijevih magnezijevih katkad i nešto u Dobro stadiju uzbuđenja povi- kod pašnjačke tetanije. je prije dok u komi i do 35"C. pa dati sredstva za šena, pada, svakog liječenja kalcijem a u komi Nakon kravu srca.

Disanje jeisprva ubrzano, pola- jačanje davanja lijeka i duboko. komi često u gano Životinje ukloniti iztreba istrljati gužvamaslame, iz slina a katkad se metine iz i mohrču, gubice cijedi zadnjeg crijeva isprazniti viri i Gotovo redovito naili kraćni kateparaliziran jezik. pomoću mjehur pritiskom i nadam. a tera. Pored staje atonija buraga,ponekad liječenja kalcijem upotrebzraka u vime. Vime se insuflacija ljava U nekim hrana se vraća iz slučajevima 24 sata kako bi se se ne muze smanjio i kroz u usta paralizirani jednjak buraga Ne se davati gubitak kalcija. smiju lijekovi slinom. Ne izlazi iz sa gubice zajedno naročito ako na u komi. ježivotinja usta, čistise ine mokri. puno Zadnje crijevo je i eventualni nadam Treba na paziti burag tvrdih i tamnih paralizisuhih, izmetina, (trokar). rani mokraćni mjehur jepun.

Kod sprečavanja razvoja porođajne katkad U koja daljnjem tijeku bolesti, bređosti u pareze, posljednjim tjednima nekoliko katkad i samo pa sati, traje 2količina se umanji krmiva, koja obiluju ovii više slika bolesti se mijenja dana, 3, a bjelančevinama (koncentrati), poveća konačnom ishodu. U posno o njenom količina Tako treba žise dobrog s ijena. živobolesne voljnim slučajevima stanje hraniti i nakon Dotelenja. votinju tjedan obično brzo se dana idućeg pobolj- bro tinje bređosti svaako je životinja potkraj i ša: ustane se životinja osvijesti, počne kodnevno slobodno šeće. Kod krava koje Nekada naozdravljenje su jesti. spontano treba nekoliko na parezu osjetljive U brzo čak i u težim slučajevima. dana stupi nakon i prije poroda neposredno smrt u nepovoljnim slučajevima nastupi kaldati vitamin a nakon D, poroda toga komi neprimjetno. gotovo Prva 72 sata nakon telecijev glukonat. bolesti ovisi o Tijek i komplikacijama,njamužnjutreba ograničiti. od su upalapluća, kojih najznačajnije Banožić Dr. hranom, kojanastaje zbog zagrcnuća Stjepan liko sati

može

bitiuze-

se

|

*

.

167

Rezultati kontrole proizvodnosti u nekim naprednim zemljama

stočarski

Međunarodniodborza kontrolu životinja (ICAR)međunaproizvodnosti rodna je udruga,članicekoje su stočarski napredne zemljeu svijetu.

Zadaća jete udrugezajednički rad u unapređivanju kontrole proizvodnostigoveda te izmjenaiskustava.

Od 1992. Hrvatskaje punopravančlanICARa. Za članice svake se rezultatima kontrole o zemlje godine objavljuju izvješća njihovim te o o proizvodnosti, daju podacibrojnom stanju pokazatelji goveda drugi govedarstvu.

Na tih rezultata može i dobiti uvid u se temelju brojnostproizvodnost pojedinih članica. populacija govedazemalja i za nas i naše da Držimo tako može to važno u se je jer dijelom ocijeniti mjesto sustavu govedarske proizvodnje.

U tablici su dani neki važni o kontrolo pokazatelji govedarskoj proizvodnji, posebno država članica za 1993. nom dijelu populacije važnijih Tablica

1.

Broj

krava

mlijekapo

proizvodnji broj kravi mlijeka,

u

lim

Zemlja

Austrija Danska Francuska italija Izrael Kanada Madžarska Nizozemska Njemačka Švicarska SAD Hrvatska

i prosječna veličina stada

id

te

prosječna

godišnja

proizvodnja

Proizvodnjamlijekapokravi mast stadu % mlijekokg

Brojkrava

krava

stada

823540 698000 4644500 2277400

110000 15800 169000 180000 1480 29358 1134 40525 220700 60800 162450 90976

111781

1267300 382935 1746733 5301000 752000 9708000 241997

u

3997 6351 5382 4785 9200 7457

7,5

44,2 27,5

12,6

75,6

43,2 338,0 43,1 24,0

4,02 4,41

4,18 3,59

3,13 3,70

4728

3,70

6308 5210

4,45

5150 7061

12,4

59,8 3,0

2470

4,25 4,00 3,66

3,75

jesveukupno proizvodnje po prikazano brojno stanje istaknuti da veličina stada-farme za pojedinim zemljama.

Valja posebno jeprosječna veća u stada u Isto tako sve s veličinom usporedbi Hrvatskoj. je zemlje promatrane kravi u nas niža u znatno s po prosječna proizvodnja mlijeka usporedbi drugim zemljaU

i razina

tablici 1.

krava

ma.

s podaci sveukupnu populaciju, dio nalazi kontrolom matična se koji pod mliječnosti grla.

Dok na

168

u

tablici 1. dani

u

za

—

tablici 2. tise

odnose

podaci

Tablica

2. Stanje kontrole

Zemlja

matičnih mliječnosti

Stada

pod kontrolom

broj Austrija Danska Francuska Italija Izrael Kanada Madžarska Nizozemska Njemačka Švicarska SAD Hrvatska

krava

%

31634

28,8

12004 71712

76,0

27167

15,1

771 16052 751

52,1 54,7 66,0 68,1 46,3

42,4

27604 102231 37563

62,0

30,2

49017

10493

11,5

Krave

pod kontrolom

broj 310879 578984 2531345 1073739 91060 711074

260500 1336861 3720669 523460 4789292 40556

Prosječan broj krava

%

37,7

u

stadu

9,8

83,0 54,5

48,2

47,1

39,5

82,5

118,0

56,1 68,0

44,3

35,3

347,0

76,5

48,4

70,2

36,4

69,5

13,9

49,3

97,7

16,8

3,9

brojem vidjeti matičnog dijelausporedbi sveukupnim stada Udio dio stada i krava krava u stadu za te prosječan broj ovaj populacije. dok obuhvaćenih kontrolom seže od 28 do to danas u nas samo proizvodnosti je 76%, 11,5%. da obuhvat ali Kad se u nas je je najmanji grla, promatraju drugi pokazatelji, vidljivo Iz tablice

se

može

udio

sa

u

i veličina stada.

podaci laktacijskoj proizvodnji matičnog dijela populacije. proizvodnje veliku u u a rasponu, Razina najveća je matičnog dijela populacije je kravi.

10.000 Izraelu po kg gdjejepremašila Uz to da se u svim o količini u bjelančevina jebjelodano zemljama dajepodatak važan To bi trebalo što Jedino se u nas može odrediti ne mlijeku. taj sastojak mlijeka. i izboguzgojnih, omogućiti razloga. prije zbogposlovnih U

tablici 3. dani

Tablica

su

3. Rezultati kontrole

o

mliječnosti matičnog dijelapopulacije

Broj laktacijaDužina dana

Zemia Austrija Danska Francuska Italija Izrael Kanada Madžarska Nizozemska Njemačka Švicarska SAD Hrvatska

253691 578984 2531345 708533 67649 296359 203363 1195536

:

3599374 391636 4433105 12623

305 365 300 309 333 305 295 322 319 298 305 305

Laktacijskaproizvodnja

mlijekokg

mast

bjelančevine%

%

5147

4,13

3,31

6891 6509 6786 10136.

7988 5498 7220 5982 5828 8382 4436

4,45 4,06 3,54

3,42

3,11

3,01

3,74

3,37

3,75

3,28

4,46

3,49

4,28

3,41

4,08

3,24

tim

3,70 3,61

3,29

3,11

3,22 -

tablici 4. dani

udjelu pojedinih pasmina zemljama, i o laktacijskoj proizvodnji. podaci njihovoj zastupljenosti U tablici su s većim su samo za one pasminekoje zastupljene prikazani podaci različitim više Može ustvrditi da se u većini s je zemalja zastupljeno pasmina udjelom.

Da

bi se

dobila

slika o

u

u

su

169

posebnostima pojedinoga prilagoditi proizvodnje. njih sustava. proizvodnog U nas međutim malen a to ne povećava mogućnosti je razmjerno brojpasmina, izbora sustava. optimalnoga proizvodnog Svaka

razinama

Tablica

4.

može

od

se

Prosječna proizvodnjamlijeka matičnog dijelapopulacijepo pasminama

Broj

Pasmina

Zemlja

Laktacijskaproizvodnja

laktacija

Austrija

Danska

Francuska

Simentalska

mast

%

bjelančevine%

171381

4994

4,14

3,34

Smeđa

55496

5531

4,11

3,28

Holstein

13842

6004

4,17

3,13

Holstein

381584

7348

4,21

3,31

Jersey

83199

5052

6,27

4,05

Holstein

1889119

6897

4,06 3,83

3,24

Montbeliarde

italija

mlijekokg

287734

Smeđa

12113

Simentalska

10647

Jersey

1033

Holstein

563827

3,36

3,89

3,37

3,87

3,37

5,66 3,50

3,98

3,79

3,29

3,08

Smeđa

90622

Simentalska

25997

3,82

3,30

Izrael

Holstein

67649"

3,11.

3,01

Kanada

Holstein

268842

3,71

3,21

Ayshire Jersey

12954

3,99 4,94

3,32

4,07

3,52

3,70

3,25

3,88

3,43

10294

Smeđa Madžarska

1607

Holstein

55530

Simentalska Nizozemska

Njemačka

2936

Holstein

828258

447

3,47

Crvenobijela

276319

4,39

3,54

4,30

3,35

4,11

3,47

Crvenobijela Smeđa 220928

4,20

3,36

4,12

3,51

4103

6,09

4,10

Holstein

2031173

Simentalska

888077

368892

Jersey

Švicarska

SAD.

Hrvatska

Uz

ostale

Smeđa

180933

4,02

3,28

Simentalska

176619

4,14

3,22

Holstein

34084

4,10

3,16

Holstein

4119544

Jersey Guernsey

151232

3,66

3,20

4,73

3,78

4,53 4,03 3,94

3,53

170

26960

Smeđa

22555

Ayrshire

13572

Simentalska

7812

3,72

Holstein

4811

3,50

izvješće

izraženima

kravi,

3,88

sadržava

kao

novčana

i

3,55 3,38 -

-

po mliječnosti podatkegodišnjim te o količine mlijeka podatke udjelu protuvrijednost o

troškovima

kontrole

tih troškova.

uzgajivača namirenju u

Tablica

5. Cijena koštanjagodišnje kontrole

Zemlja Austrija Danska Francuska Italija Izrael Madžarska Nizozemska Njemačka Švicarska

mliječnosti po kravi

Kg mlijeka/krava/godina

Udio

uzgajivačau trošku

83 54

115

SAD

13,6 100,0

90,0

-

149

20,0

40 48 65 95

100,0

68

37,0

100,0

100,0 57,0 100,0

-

Hrvatska

20,0

172

jevidljivo jecijena koštanja različita, ponajprije stada i kontrole. Što stado veće i farma organizaciji je raspršenost manja, cijena koštanja kontrole niža. je Promatra li se udio da različiti u on uzgajivača namirenju vidljivo je je togatroška, da u nekim kontrole u u tome slučajevima uzgajivač potpunosti namiruje troškove jer nalazi svojprobitak.

Iz tablice

da

kontrole

ovisno

o

Dr. Ivan

2+.

20

+0.

5

+9.

2

+990

2

1990

2

990

25

9990

17.

0+.

2

+9.

2

15

prosinca Veselimo U

+.

2

+04

0

+.

99

0

+99

5

Jakopović

900

o

+0

o

+0

SK SKUPŠTINA

OSNIVAČKA dana

25

veličini

sati,

5

zgrada Škole Sv.HrižZačretje se sa Vama! susretu

++.

2

++.

o.

+9.

2

+9.

o.

+0.

171

interes stočara za unapređenje goveda

Gospodarski

hranidbe

itova teladi reprodukcije mlijeka, proizvodnje Isplativost osnovni smanjuju gućnostima. zbivanjavišemjesečna trotroškovi se iz i brana izvoza smanjuju uzgoja krava, govedagovedineRepui škovi hrane u litriproizvedenog Hrvatske znatno blike su mlijeka promijenili dobiva se u najviše mlijeka. proizvodnji. cijenagovedarskoj omjere i mesom tržište stokom i krava teRedovito europsko Naime, teljenje plodnost nudile stoku su su a za su koje popunile zemlje mlijeka, proizvodnju uvjet meljni slobodno to nižim a uz i nova dobiva u po se je cijenama, vrijednosti vrijednost i meso tržište dovelo hranidba krava da Poznato teleta. mlijestoku, jeftiniju je i na odnosno i kvalidobru znatno na prerađevine njihove ko, utječe plodnost naše tržište. tetu teladi. To također treba bitirazlogom čuvada se više na nalažu da se hranidbu. pazi pravilnu poradi Općiuvjeti za i Za 1 domaćeggovedarstva, nakonporođanja razvoja teleta, prirasta kg u što | nego treba oko 7-10 da računati može se uvjeti postoje bolji sigurno ja, iu K za To oko moraju zemljama, mnogimeuropskim 11,69kg mlijeka. je uznas sada na tehnologiju težine teleta. Slučajno organizaciju, mijenjati sajmu je 16,7 i hranidbe 11 i iznad viša to teladi goveda. goja vrijednosti cijena To I o masti od 1. V s uzgoja mlijeka.govori isplativosti mlijeka3,5% Cijena da treba a i o tomu iznosi a uz 1994. teladi, 1,26K/litra, premiju (proizvodnje) to civiše Kl/litra.

To na K/litra jer krava, paziti reprodukciju je ukupno1,67 0,41 dobit stočare uz mora gospodarsku povećava mlijeko zadovoljiti proijenakoja krava. i u zvođače iskorištavanju krepkih davanje kojapotiče kako bi se krmiva Zna se da povećala (koncentrata) najskuplja hrana, jemlijeko ali se u mlijeka. pa i za prehranu proizvodnja teladi, namiruje teladi. To se krave krmna Gotova za očituje cijeni visokoj stoji prilično smjesa telad do veće stočara da krmne 1 u oko a goji probitku 1,6K/kg, davanjem kg težine s treba dobiti 2 I kojom težine), (150kg tjelesne Dakle, mlijeka. smjese Tako troše vedose krmne na K se prodaje sajmu. smjese ulaganjem 1,6 preko od 1200 like količine K. Nabiva se u (više skupogmlijeka 3,34 mlijekovrijednosti neki | 1 se krmnu za uz po ravno, teletu), zbogčega pak proizvodnju smjesu i li se dobivati i osnovni krave proizvođači pitaju isplati uzgajati moraju mlijeka čak i krave. krme obrok kvalitetne voluminozne pa telad, (sila- proizvoditi i se mlizaraditi ako više može Stočar se namiruju kojom ža, sijeno sl.), i niža krava životne osnovne hranidbi teladi na u svega potrebe ograniči jeko litara na da te | teletu se 800-1000 po dan). proizvodnja mlijeka (3ranije 1 krma. suha davati biti što krma Osnovna mora Naime, kg 7 počme jeftinija, sirovih za krmne s 18% do se dobro a proteina, smjese daje probavljiva, zdrava, 22% hranidbu samo za treba davati krmiva sitosti. skuplja teladi, je Krepkih pak 4 ima 3 do litre od a žekoliko za onoliko samo mlijeka, K/kg) (2,0 jepotrebno veću hranidbenu što vrijednost.

Istina, puta mlijeka, proizvodnje povećanje ljeno i iskoristivost krmne moće ovisiti i o prirođenim smjese probavljivost genetskim Ratna

“

172

i

za-

Tako

se

od

ali

jeslabija mlijeka, manjim ako se s prihranji-jeka. počmepostupno ranije i ako se telad za i Interesno treba goji vanjemsmjesom prvo povezati drugo težinom s većom od 150 do 500 (150- razdoblje tova prodaju tjelesnom junadi, kg 160 dobi će telad vrlo dobro u voditi ih kao dva kg), toj a ne tjelesne težine, iskorištavati suhu krmu. To zapovećava obračunska Tako se razdoblja. smanjuje ih i na krava radu a ulazne odnosu uzgoj stočara, potiče u udjel cijene t eladi, i u troškovima proizvodnji mlijeka. tereprodukciji u prema drugim završnoj telad u Prema krmnu tome za žini Za tako tovne tov smjesu junadi. organiziran treba dasirovih s 18% razlozi nisu samo proteina, razvoju, junadi gospodarski vati a ne i može u dobi 3-4 se ornego još tjedna,mlijeko zdravstveni, jer bolje 7-8 davati više od 8-10 I na dan. Nakon česti ganizirati jeftinija hranidba, izostaju do veće ako se telad i stresovi hrane goji tjeletjedana, zbogpromjene preseljatreba težine 120 i bolesti sne te razne mlijeko (iznad kg), ozljede vanjajunadi, davaa povećavati smanjivati, junadi. postupno krmne smjese. njegotove hrane od 300 do za tov Cijena junadi Tov teladi od 150 do 300 razini na kg tjelesne 500 kgmože bitisamo otprilike ima gospotežine krmnom To se zrna. smjesomjoš cijene suhogakukuruznog darsku se u tom razdoblju može postići važnost, jer otvaranjem manjih privatnih troši malo krmne za stočne krme i smjese razmjerno mješaonica proizvodnjom a tahrane vlastitim na (4,0- kg/kg prirasta), kgprirasta posjedima, posebice ima klaokva se telad dobro silaže.

U krmnim plaća j oš jer 4,5 proizvodnjom smjeznati da ničku teletine. Treba treba više iskorištavati sama vrijednost projeftinije nabavna teladi i utrosamo teinske sirovine kao sačmu i BEcijena cijena repičinu 300 šene hrane za antipostizanjekgtjelesne NURAL S (ureu).

Skupevitamine, oko 3916 težine iznosi u čemu i aktivne tvari K, ukupno biotike, probiotike druge je: treba davati samo onoliko koliko jepotrebno za i teladi nabavna zdravlje proizvodnju životinja. cijena Sva znanstvena i tehnološka tež.

2850 K 150 unapređesa kg — imati dokaz u nja moraju gospodarskim hrane 150 za 72,5% cijena interesima.

K 1066 — kgprirasta Kukuruz sirovina u osnovna je stočnoj ovi Samo a da se ne 27,5% troškovi, računaju krmi i uzrok nestabilnosti stočarčestoj rad,zdravstvena zaštita, porez kamate, ske treba proizvodnje.

Stoga najvećim i iznose g a u 300 brojni drugi troškovi, kg i u dijelom osigurati vlastitoj proizvodnji težine Na osnovi završne 13,0K/kg. toj kao silažu i suho Ječam zrno. spremiti težine tov od 300-500 daljnji kgtjelesne često zanemaren kao stočna hrana. je više ne može biti u se isplativ, jer cijeni ni troškovi hrane. ne — Gospodarski p robitak govedarstva pokrivaju može hrase dakle naći u tehnologijama treba interes i stvoriti razvijati Ipak nidbe krava u i reprodukciji proizvodnji za uvjete proizvodnju govedine (tov junai hranidbi uzgoju mlijeka, teladi, posebice će se na razini di)koja svjetskih cijena za temanjompotrošnjom mlijeka uzgoj Tu namirivati s troškovima proizvodnje. troškova ladi, snižavanjem proizvodnje, reći da teladi treba odmah se cijena koja osobito hranidbe u junadi oslanjatovu, biti za tov mora a to se može kupuje niža, vlastitu se na jući najvećim dijelom proikrava u postići povećanjem broja rasplohrane. zvodnju idohotka od mliječnosti du,povećanjem i Dr. proizvodnje mlijeka, ranijim odbijanjem Stjepan Feldhofer u

mlade

teladi

hranidbom

teladi

količinama

mli-

173

GUMEX

FARM"

A

—#——

STOČARSTVO Automatske i ventili NOVO pojilice Muzilice i rezervni gume, — dijelovi (sisne crijeva) (ALFALAVAL,WESTFALIJA, VITREX) za Mljekarski pribor (kante, centrifugemlijeko, četke, sita) Vezovi za muzne krave komplet Hlevit topli pod EI. mreže sitnu i stoku za pastiri, baterije, izolatori, žice, krupnu Farmerski alati (lopate, škare) vile, Farmerski el. pribor (brunde, česala, četke, kliješta, markice, goniči, šišači dlake i vune...) i sve drugo

SVE

ZA

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

GUMEX+ FARM? ZAGREB HARAMBAŠIĆEVA 15 HRVATSKA

“Obavijesti

ire,

Drugi međužupanijskiizložbenostočarskii gospodarski u Gudovcu, Bjelovar1994. sajam prodajni Pod

u pokroviteljstvom poljoprivrede Republike Hrvatske, i HGK komore Županije organizaciji bjelovarskosuorganizatora županijske Saveza Bjelovar, Zagrebačkog velesajma, Hrvatskoga stočarskog selekcijskog bilogorske centra, i i u 3. seljaka HrvatskeGospodarske sloge,Gudovcupokraj Bjelovara priređen je2., 4.

1994. 2. stočarski i rujna međužupanijski izložbenogospodarski sajam. i prodajni Izlagače pozdravio jeŽeljko Ledinski, dipl. inž., bjelovarskožupan goste i otvorio Antun a ministra i šumarŠeda, dr.,sajamje dipl. inž., zamjenikbilogorski poljoprivrede

Ministarstva

i šumarstva

—

stva.

Tradicija

stočarskih

izložaba

Godina Mjesto :

1912.

1913.

1916.

1917.

1942.

174

:

u

Bjelovarskožupaniji bilogorskoj i Junice Krave Bikovi ž. :

poml.

Bjelovar i V. Zdenci 21

izložba

Nova

Rača

1912.-1994.

sa

985

krava

i Hercegovac

Daruvar

i Hercegovac

Daruvar

(35 rasplodnih goveda)

Ukupno

1954.

1955.

Bjelovar,izloženo 379 grla Daruvar Ivanska Bjelovar,

1967.

1969.

1970.

Bjelovar V. Zdenci

Čazma,

Daruvar Hercegovac Bjelovar Gr. :

1971.

1972.

1975.

1977.

1980.

1984.

1993.

1994.

Na

Polje

Daruvar Bjelovar Draganac Gudovac Gudovac

stočarskom

i

i

62

41

11

114

53 58 53 129 106 106 103 54 53 63

18

8

79

30 45

11

99

9

107 236

127

— 14 _ 9

227

116

7

226

69 53 77

5

128

2

108

2

142

98

116

242

gospodarskom sajmusudjelovali izlagači područja županija: su

s

GOVEDA A)Bjelovarskoizložba 22 krave simentalske bilogorska

pasmine, koje prosjeku proizvode kgmlijeka izložba 15 mladih krava simentalske dana u 100 pasmine, kojeproizvedu laktacije 1702 7 17 ul. kontroli za kg grla kg (14,5- kg) izložba 5 mladih krava iz uvoza, 17 su u I.kontroli koje 21,5 proizvelekgmlijeka (16izložba steonih 4177 dana standaru 305 junica, kojih jeproizvodnja majki kgmlijeka 18) dne laktacije.

44 izložene 36 bilo za Od junice je ponuđeno prodaju.

Izložba 5 steonih holstein-frisien DD »Zdenka« Veliki junica pasmine Zdenci, kojih dana iznosila 5898 u 305 jeproizvodnja majki laktacije kg mlijeka.

B)Zagrebačka županija 1 krava s 4928 dana u 305 kgprosječne proizvodnje mlijeka laktacije 1 mlada krava u 100 dana 1620 laktacije proizvela je kg mlijeka izložba 10 steonih su za a u 305 junica, koje ponuđene prodaju,proizvodnja majki dana bila 4388 laktacijeje kgmlijeka.

—

u

4957

—

—

—

—

—

—

—

—

C) Koprivničkoizložba 7 krava simentalske s 4486 u 305 križevačka pasmine kgprosječne proizvodnje mlijeka dana standardne laktacije izložba 5 mladih od I. 4347 u krava, kojih jeproizvodnja jedne laktaciji kg mlijeka, dana 1560 u 100 a ostalih u I. kontroli jedne kg, 22,1kgmlijeka izložba 15 steonih od 11 za izloženih junica, kojih prodaju.

Majke junica proizvele dana 4744 su u 305 laktacije kgmlijeka 3 krave za sa slavonskopodolsko (Centar govedo reprodukciju Križevci) područja Slavonije. srijemsko

—

—

—

—

—

D)Virovitičkodana 4 izložba u 305 s 4365 podravska laktacije krava, kgprosječne proizvodnje mlijeka izloženih izložba 7 steonih od 4 za su junica proizvele junica, kojih prodaju.

Majke dana 3760 u 305 laktacije kgmlijeka.

175

Osječkoza (Zavod stočarstvo) E) baranjska sin u 28. 12. bik HB proizvodnja 1987., HARISA;majčina a)rasplodni 6726,oteljen masti u 305 dana 5614 V. s laktacije. laktaciji kg mlijeka3,72postomliječne masti u 305 iznosi 3839 11 kćeri u I. sa kg, 3,75posto mlijeka laktaciji Proizvodnja Težina 1280 dana kg. laktacije.

1. 3. 1991. bik HB 265 Majčina proiholstein- pasmine oteljen b)rasplodni 1230 Težina 305 dana III. iznosi 8137 u u laktaciji laktacije. kg. kgmlijeka zvodnja frisien —

—

OVCE

—

županija Bjelovarskoiz i 10 x ovan bilogorska GALA,pod. pramenka wirtenberg, pasmineWurtenberg šilježica Bjelovara Uzelac — Novoseljani.

44 s5 kćeri ovanHB uzgajivač Vlajko pasmine wirtenberg i 4 ovce, 4 ovnića i 6 1 ovan šilježica.

Istočnofrizijska pasmina d

—

—

—

Jezersko-solčevska

romanovska

x

—

1

ovan

i4

ovce.

Koprivničkožupanija 5 križevačka istočnofrizijske pasmine šilježica Ličkožupanija SIRANA 5 3 ovna, 5 ovaca senjska i šilježica Izlagač paškapramenka.

-

—

—

PAG.

KOZE

Bjelovarskokozice i 4 1 mladi izložba bilogorska jarac sanskejaradi i 4 kozice 1 mladi izložba jarac alpske jaradi SAMARICA »SIRELA« Uzgajivač BARICA i3 izložbe 1 ŠOŠKI,BJELOVAR. Uzgajivač pasmina. alpska jarac koze, i Izložene su i svinjakonja. kolekcije za Na izložbi su bila županiju štoje Bjelovarskogoveda, najzastupljenija 66 2 77 od Izloženo za 63 junica, toga prodaju jeukupno krave, bika, bilogorsku uobičajeno.

14. od s vega junica, kojih jeprodano nabavu odobrila banka za rasplodnih je zajam Agroobrtnička jedina Zagrebačka u skladu sa po mogućnostima. svojim povoljnim uvjetima, junica, razmjerno novčarska da će ta ustanova u nas se ulaganja. pojačati svoja najmlađa Nadajmo stručne i Sva izložena su predvodile ocijenile komisije. grla 1. 9. 1989. Bikovska m.b.

Kravom proglašena jeBrena, 1909,oteljena prvakinjom dana 305 5402 III. u otelila 4 u laktacije, kgmlijeka je laktaciji proizvela teleta, majka, masti. sa Kapela.

Starčevljani, DraganSabolek, 3,65postomliječne Uzgajivač dipl. ing.

Stjepan Brlek, —

—

—

—

—

—

Gospodarske gatnje OB IZIZAVNro rilsfet) —

—

—

—

—

U

uzrečice

i

vedrim

nebom

prosincu pod mahovina. samo još Na kace kisese Nikolinje otvaraju logkupusa.

Zornice službe su najobljubljenije loleb4[O Božjoj (8. prosinac) najveći % Majci izdatak za je petrolej.

Za večeri silno prosinačkih pada a diže se hrpakudelje, hrpagotove raste

Od

24.

prosinca godine dani i radosti. počinka Nastaru da i se, godinu sjeti je opet minula i šta si u se, godinica pitaj dobra učinio za i sebe njoj svoje potomstvo.

—

—

do

Nove

su

SvetaBarbara iz Dlemenitu lijepu djevojkuWikodeda bi zaštitio.od Barbaru, nasrtljimije, je otae zatvara prosaca, vih utvrdu. očeva (Nakon povratkajednog putoda jepostala vanjapriznaje kćerka kršćanka.

RazjarenDioskurpredaje Barbaruupravitelju kojiju stavlja zatim otae mučila, Dioskur jojje odsjekao glavu, nakončegajepaa ošinut i

u

4

mu

na

a

sam

gromom. i Sveta Barbara požara, zaštitnica i pirotehničara artiljejerudara,

štitiod groma

racea.

svete 4.

Blagdan Barbare je prosincu.

Oeznutljivoiščekivanje Dolaić —

Crkva blagdana, doživljaja dubljeg kao dobre Svjesna priprave, uvjeta i Božić. uvela priprave vrijeme je razdoblje postojalo. liturgiji Krajen 16. stoljećarimskoj. je pripremna. adventua. od latinske prijevod Waziv.došašće riječi (Došašće. je na šest uzoru po korizmu, nakon obuhvaćala nedjelja (Nekadajedošašće i četiri pokorničko obilježje. naglašena nedjelje Božić reforme, traje priprava i iščekivanja. čeznutljiva velike nade znaku BSve je i Božića, a li s vetkovanja došašća (Dvostruko. priprava j epriprava usmjerenje i dusa Krista. dolazak konačnislavni zauzima Marija, kojoj Djevica Blažena došašća Zapaženo. liturgiji mjeto. čast način D jevici Blaženoj se D oseban svetkovanja osobita posvećuje pažnja. zornicama. misama se ranint očituje jutarnjim mrakahitierkvuda svojoj naroda, noštvo.pobožnog još gustog jutarnjeg edna od najpoznaadventskih poznatih da oduškapjevanjem pobožnosti pjesama. sveta«.

1040 i Dadaj. neba pjevanih tijihnajčešće je nosi NNarije, BlaženeDjevice obilježje naglašeno Božić čašćenja Budućida vremena upravo ovoga adventskog posvećen hrvatskih je broj. najveći pjesama Djesmakojagovori »Raduj. gradeHazaret«. »Zlatnih krila«, Djevici Nlariji: ton nosi a blagosti, poseban sebi Djevici B laženoj.

Bezgrešnog začeća najavi važnosti

za

u

—

na

nema

za

u

za

u

u

—

u

za

4

»

se

u

»DoslanbianđelGabrijel, od Boga gradHazare, Djevici K jednoj. ponizno. i Božjojslužbenici.« pravoj.

Dripremila: ing.SlirnaBožičević u

sada. pripremati počnite radost.iščekivanja Božica, osjetila obitelj cijela ili Nikolu 6.

Ne posijati blagdan Lucije, prosincanajkasnije zaboravite žito (pšenicu). ilinačinite novi stalak za bor.

Pripravite ukrasa za bor.

Najradosnije jeizrađivanje ima aluminijsku Gotovo kojavrlo foliju, svakodomaćinstvo drvcu. izrekao može poslužiti Foliju ukras božićnom efektno oblike.

Na ili žite prizvijezdenekedruge krugove, kvadrate, utisnite strukture oblika koježelite; folije plobe npr. premljene rada. ili za podmetač stol ručnog bora, grančica listova, češera, i nakit Konac selotejpom jegotov. pričvrstite bi

Da

na

—

na

sv.

—

—

na

u

već

se

sv.

280

gr brašna gr šećera

140

gr maslaca

280

jaja 1 za prašak pecivo malo mlijeka grožđice 3

Pjenasto žutanjka maslaca, šećer, mlijeko je da se i od tri se za te dovoljno zamijesi tijesto.

Dodaje prašak pecivosnijeg bjelanjka, grožđice.

Sa ostala 4 gr maslaca treba dobro namazati i ostavi se u kalup.

Tijesto usipa kalup 15 minuta. stajati Peče se 45 minuta na 200"C. Pečeni ostavi se malo istrese iz i šećerom a zatim se u kuglof hladiti, kalupaposipa prahu.

Mirna Božičević Pripremila: ing. umutiti

3

sa

100

dodati

gr

brašno

i

koliko

:

O uplivusvjetlana maslo objavljivao stručne

»Gospodarski poučnik« je je mljekarstvu, 21 od 1889. donio članak naslovom ovo: godine podgornjim koji piše Glasoviti sirar SOXLLET da na masla odnosno smatra na kvarenje promjenu njegove i teka modra i Međutim lome boje utječu najviše ljubičasta boja. bojekoje manje svjetlo maslu.

Iz izvukao na u ove utječu manje promjene svojih istraživanja je praktične zaključke: maslo držati na ne valja svjetlu; da maslarnice budu što mogućetamnije; da stakla na maslarnici budu iližute crvene boje; da maslo bude zelenim lišćem ilizaštićeno omotano se na koje šalje trg kojom zelenom tvari. drugom često

članke

pa

u

br.

—

—

—

—

Da krave ne izvrgnu U istom

godištu pisao je postupati da šteta po ako mu bređa krava u pozorava pisac Prvo, jenajveća gospodara, izvrgne, da bi time i može ne samo osnovu, nego jer poremetio svoju mljekarsku gospodarsku čak kravu ilida mu i u buduće nema pravoga ponovne izgubiti zdravlja mogućnost mora oplodnje.

Zbogtogagospodar poduzimati slijedeće: 1889.-tom

listo tome

kako

treba

s

bređim

kravama.

prema preveć kojoj nagnuti onoj podovi staji da tako krave tada ih treba dio sa stražnji tijela ispraviti steljom stoji dio bude nešto više od stražnji prednjeg; stajao ili od močvarnih niti &. biti ne Stelja smije vlažna, nagnjila pljesniva to može izazivati iz izdižu se pare, pa izvrgnuće. smrdljive jer njih trava, zdravom vodom. vode 3. krave Mnogo Napajati čistom, valja redovito, ili nezdrave može izvrgnuće. prouzročiti najedanput, prehladne ili niti ih vlažna 4. Bređim davati kravama ne se pljesniva hrana, smije vlažnom vremenu, izlagati velikoj naglimpromjenamatopline. studeni, udarati trbušnu stranu.« One ne skakati ni niti ih se bježati, smije smiju Eto vidimo što se moralo na stotinjak godina, gospodare upozoriti prije je da s kravom niti što danas bi nikome na ono ne postupa palo pamet, onda kad bređa nije Keglević dipl. ing.Stjepan Pripremio: »1. Ako

su

strani

prema

u

u

na

Veseli prosinački dani narode, kolinje tipično je prve dolazi U prosinačke to. doiaića ili adoenta biskupa oblačenje protestanti koje druganedjelja doba unutar i bradom dijegodine, bijelom erkvene jeozbiljno darova molitvi i prirediti ljenjem pokori prenijer treba i Jo.je Qoipodina rođenja proslavu naiega jeli Božić. američki to SantaClaus, Juua Kruta.Ipak vrijeme iz i tome nego. komuniiti toga upada nekutugu, Djedaraza. izvukli nađeveselih dana,koji razdoblju Ja jedandječjeg najveseliji dan Božić. ojeićuju dana1 ito raznolikih lja, puno narodJaojevrijeme kratko nih svim nalim djeea vrijeme hrvatskim običaja mole pa kako i malo. djeca, selima tako gradokrajevima, HWikolom, So. pred vima.

Drvo veselje prosineu prinaše boje (oi manje kojeslave(4. drageBarice, rede i njegovih lanaea, krampua plemkinju prosinea) voju otmjenu i dugačkog e rnog rogova stoljeća kojoj (Ji(Barbarutrećeg Iikole pa.

So. preWa dan odrubili glavu zbognjenog kodemiji 100q krićanutvo. (U barokno 6 00g mnoge ilave župe dobaje laza kao ito i često prikazivana mnogi gaititnika, haljini raskošnoj i HWikolete druruci i kaležom mačem VHWikle JHikice, nakitom, te ruci. Zaštitnica i mendane. slave ivoje topniitva, je goj nekad nalim koji dara, običanjendanpriređiseljačkim U ima veće izložbi ple100e.

(Haiadainjoj vali sjajne jima značenje Soeta 13. preZagrebu izločeni »Sveti trag« prosinea.

Lucija dan veličini. kraini kipovi naravnoj Lunjeni QU Boni je nazivaju dan i Drugi veseli prosineu mjesecu eijajer toga drva unositi dana (Nikola (6.prosinea), koji je Sveti Droariea počinju vije ilavio. da ih n ego mnogo. mnogo. gradovima treba kuću, danai to izjednačeno.

(3i- Sita budutopli ali ielima, blagdani je božićni dane

već

za

katoličke

a

u

1

1u

se

u

za

za

ne

za

se

ie

u

su

a

u

na-

veie-

—

samo.

su

u

se

u

a

nam

u

1e

au

iz

re-

u

na

1a

u

u

u

ru-

su

na

iu

u

na

u

u

ie

ie u

u

IV .

-

-_a_

dao

———;——a

——

a

u

a

|

gadului zatijelo.

Opći dasenablagdeobičaj dan Šo. Lucije zasije

druguNlateriee Očići, pa i diuobnodarivaju djeea majkom i treću

1e

me-

sa

ocem.

važan Doslije Lueijinog jedan 80.

21. novim Jome kojeg prosinea, vile kalendarima Irvati itokavei zovu ga Jueinkad kolje ito potrebno proslavu Dan, je Božića. uzrečica Dostoji »Sveti Joma ubipraiea doma«.(U Bosnizovu tajdan »Joma ili mlivosija, kruvar kruvokriž«, jer zeKe dan počnupećibožićna peciva, zovu »Božićnjak ili Božićniea« tberku). na

u

nema.

ie

podijećala da prirodi opetzapočeti nekim (U proljećem. mjetima Dalmaciji (udjeea darivaju mjeto so.Wikolu). tkati U Boni 1enatajdanneimije će i jer inače moljae izjedati tkaiivati, nine kući. žeravieu unose djevojke U Slavoniji pa ako niita kućuna tanjuru, ne će padne dobarjeznak, djevojčice ručni rad. raditi dobro. avof poUl sjeverokrajevima da naročita običaj stoji zapadnim peku peciva od i kukuruznog bralna, bezi10li mauti, očuvajuod i timeieukućani i stoka i bjenoće.

Dostojiobičaj da vesela mladež selom zavita obilazi bijelu plahtu noseći nož i oči od tanjur, njemu neke vezi mučeniitva Jo. životinje.je So.Lucije, kojoj zbogprijelaza oči. krićanutvo Sirakuzi iukopali Jatikva nosi kođer nekimkrajevima izrezanim i no1om očima, pa izgleda zapaljenom ivijećomnjoj, i 1ablaino.noći.Jakvisuobičaji Sjedinjenim ctmeričkim državama 31. lutopada,zovu Jalloween.

Ha Luecijino, djevojke mnogim i naivakoj, krajevima uzmu 12 cedulja osim jednoj, napilu momka koji bijojmogaobiti prosae.

Svakog 1edana ostane ona jednaeedulja ipali, koja na 1am Badnjak imenomtajće biti đuvegija!

Ostane li Badnjakprazna eeduljiea, odivatova tegodine neće biti će čivot

i u 4

u

ie

na

ono

ive

za

1e

a

u

u

a

—

ie

u

a

na

u

au

na

u

ie

u

14

uunama

1a

u

u

u

na

a

1e

u

na

ime

a

1

na

niita.

Dinariki IrvatipredBožićrazglitri kuju nedjelje; jednuimajuDjetnici,

d

događa tjedna tjedan kući neito ive uvijek veinelo, očekidanaJIlnogi vanjunajdražeg samim ljudi iako. uživaju Božića! pripremama ali ipojene fizičkim naporima, gradaiedobiva radosti onog(Danai to.

(Hoći kojeje pripremano. malima vima i da Želimo. velikima za božićne blagdane zaborave ivoje tuge da i brige, prepuite jednostavnoj radosti zbogrođenja malogDjetićaBetlepokoji hemnukoj italici, jedonio. i mira: rukuljubavi da međuobno i 1i volimo, da poitujemo. međuobno itojetkokomeglo. pa učinio, oprostimo. tako i ljubavi da zaboravu proživimo. iretno: naie i dane doživimo. jol mnogo veselih Božića.

Dripremio: dipl.

Keglević Stjepan ing. tako. iz

se

u

a

u

u

u

su

1a

na-

u

za

1e

u

nam

ie

u

ive

Što možemo

u borbi protivraka? učiniti sami

imale

prošlosti koje pom). smrti, jerak, iliulcerozni kolitis (obje boleiza daleko promjene srčanožilnih polipe gom mjestu, će možda debelom u sasma bolest to se, crijevu) smještene sigurno, koje je sti, straha trebati podvrgnuti od se spomenutim pretraboje.

Mnogo toga najviše ljudi razmacima. određenim umirau na od potječe pomisli dugotrajno gama redovito, ali da sa u Medicinski bolesti, zloćudnošću preporučuju njepovezano stručnjaci kad o načinu dostatno i od osjećaja budu riječ nemoći je zastupprehrani našoj bombarrak. Stalno smo da se namirnice s vlaknastim izbjegne komponenljene da kolidirani i da i tama kojeupućuju gotovo porukama (povrćevoće) smanjimo i okolini u sve zasićenih čine unutarnjoj vanjskoj našoj životinjmasnoća(masti izne rak. može uzrokovati Zbogtoga skogpodrijetla). što mnogi prestaju RAK DOJKE. Kad s rak dojke jednostavno nenađuje o tkrije osobnom o nekom razmišljati programu u lokaliziranoj preživpetogodišnje fazi, da opzaštite od raka. Ipak, činjenica je 85 u s lučajeva. otprilike posto je ljavanje ili učinkoviti postupci sprječavanja Velika većina čvorova u dojci 8 do 10 stoje (u vrsta vodećih svih ranog otkrivanja pet da su dobrotakvih slučajeva ispadne raka. se samopregledavaotkrije j oš ćudni) neke će biti ukratko prikazati otKorisno izvrsna metoda Mamografija je njem. može svatko od nas i notkiva a u primikoje dojci, postupke krivanja tumoroznog zaštitio od raka: ne bi lise osobno znatno tehnike izlaganje smanjuju jeniti vije od bilo kakvo žene RAK starijih PLUĆA zračenju, je pregled Rendgenski rii iako uređaja. siguran, razmjerno pluća, jeftin za rano otkriva rak pluća raka 50 Učestalost u dobi nakon d ovoljno jetko dojke Dobra loša To više rutinsku vijest vijest. je izlječenje. primjenu godina opravdava 80 da su u barem ovog slučajeva posto je mamografije. uzrok raka cigarete. ubojice vodećeg RAK PROSTATE. pregled Temeljit CRIJEVA. RAK Stručnjaci kroz stražnje DEBELOG moguća jošjejedina crijevo s od tri osobe rak kažu da su dvije za i dobra metoda za rano otkrivanje toga biti sparakom raka. mogle crijeva debelog na obratili šene da su samo pozornost rasta upozoravajući simptomi Mogu i uz simptome pomoćupotrebe prostate sumnjive u mokrepoteškoće uglavnom i dijagnosticiranje. sredstava za provjeru uzrokovani dobroćudsu nju najčešće uklju- nim povećanjem, zaslužuju pozornost Simptomi koji često se veoma koje stalne iz crijeva, muškaraca. čujukrvarenjedebelog u javljaju starijih u od dva tjedna) promjenepražnje- RAK MATERNICE. (duže »rak materPojam u trbuhu. stolice i Najvažnija nice« može se odnositi na dva različita tegobe nju kontrola metoda je godišnja pomoćna oba u uterusu: započinju raka, stolice na skrivenu (mikroskopski vidljivu) PAP maternice: Rak 1. razmaz 40 od osoba krv u u grlića starijih godina. njoj, i vrlo rano z a krvi treba voditi do renmetoda skrivene Nalaz je laganapouzdana raka. Rak matervizualne i izravne ovog grlića otkrivanje pregleda dgenskog žena češći nice rano kolonoskou _ili kontrole započinju koje je (proktoskopom kao

Premda

uzrok

na

Osobe

dru-

—

—

—

—

—

—

—

VI

su

u

seksualne

odnose

i/ili

kojeimaju

partnera.

2. Rak

sluznice

više

količina

pića otkrivanje ili crvenih u neuobičajenih bijelih mrlja alkoholnih

—

ustima.

(endometri- 3. Rak vizualna PAP otkriva razmaz ne grkljana: inspekcija ja). pouzdano uz stanice iz uterusa. koju o bavlja liječnik pomoć posebnog unutrašnjosti Stoga je instrumenta osoba u s provažno obratiti na rane dugotrajnom jako pozornost muklošću od 2 a (dužom tjedna). upozoravajuće simptome najvažniji bilo 4. Rak testisa: svaka 3 u žena mukoje je vaginalno krvarenje mjeseca škarac si može nakon Ono se mora smatrati sam testise klimakterija. opipati svoje i otkriti da uzrokovano čvoriće. dok sve se je rakom, moguće dokaže.

Rak sluznice materne 5. tvari: drukčije Industrijske kemijske Izbjeganice obično nakon se 50. u žena anijavlja vanje p oznatih karcinogena (azbest, života. linske vinil klorid i kontrola sigodina boje, itd.)

DRUGE MJERE ili Nekoliko nagurnosti drugih stalnogjačeg izlaganja nekoj čina od takvih tvari. i raka treba sprečavanja otkrivanja kao i/ili spomenuti sigurne djelotvorne: 6. Rak mokraćnih organa: pregled mo1. Rak kraće kože: krv. Ako na nalaz izbjegavati pretjerano je pozitivan, treba zloćudni tumor. kontrolu uz ranu sunčanje, isključiti liječničku čvorova. sumnjivih Područja povećane na ZAKLJUČAK:Ako svi pripazimo ili što sve znatno ćemo pigmentacije kroničnog krvarenja. smajenavedeno, 2. Rak usne od raka. To su stvari smrtnost vizualna šupljine: njiti brižljiva koje možemo učiniti. u jakih inspekcija posebno pušača(ui uživalaca većih Dr. Ivo Belan i ključivo cigarelule) maternice

—

—

—

-—

-

Reportaže

11. smotra smeđeg goveda Buzeštine Pod

pokroviteljstvom grada organizaciji Agroprodukta Buzet, Hrvatskog kombinata d.d. i Veterinarske selekcijskog Poljoprivredno industrijskog centra, Rijeka stanice 4. smotra buzeštine s Buzet, rujna organizirana je smeđeggoveda aukcijskom »Buzet '94«. prodajom rasplodnih junica i Boris su govorom Izlagače posjetitelje prigodnim pozdravili Širotić, gradonačelnik Zlatko mr direktor izložbu a Buzeta, Dominiković, Hrvatskog selekcijskog je centra, otvorio mr Luka ministra za i šumarstvo Stojaković, pomoćnik poljoprivredu Republike Buzeta

d.d.

u

—

Hrvatske.

.

1993.

Brojno stanje goveda, oplodnja plotkinje podselekcijom

i

Godina 1974.

1980.

1985.

1990.

1993.

Plotkinje__Kval. opl.

1530 98 1493 1450 1382 95,3 %

Nekontr.

%

37

2

68

4,7

1350

1280

95

70

1376

865

63

511

37

760

740

97

20

3

5

Selekcija % 411 26,86 382 26,34 379 28,07 63 4,57 94 12,36 VII

je oplodnja prepolovljen.

Broj plotkinjaje relativno.

U 1974. krava veliki pa pao i god.

Broj podselekcijom jeapsolutno, postotak. bilo bilo da bi u 1993. ili 411 od 1530 godini plotkinja 26,86posto jepodselekcijom ili od 94 760 svega čega grla podselekcijom 12,36posto. plotkinja izložbe. i U Buzetu su organizirane ranije više

nego

Godina

li

Kvalitetna

Krave

Junice

osim

i žen.

zadržala

1990.

podml.

Ukupno

1970.

1972.

49

22

71

45

25

70

Buje 1974. + 8 opć.

1978. + 3 opć.

15

15

30

52

29

81

50

39

89

1973.

+

junica, ukupno grla. je ovogodišnjoj predstavljeno — 1. kontroli iznosila izloženih u je10,2 25,3 krava proizvodnja mlijeka Prosječna litara. litreili prosječno 17,75 otelila 12.

1988.

MB 30.

Siva kravom Šampionskom godine, proglašena je 4,oteljena litre 3 u 1. kontroli je25,3 mlijeka. teleta, proizvela i Silvano Žulić zvonom. je šampionskim Uzgajivač nagrađen otelila 6 teladi u 1.

15. 6. 1986. krava Bruna Z je 268,oteljena Drugonagrađena kontroli 25 litara proizvela je mlijeka.

800 kuna.

Nemarnik Brščak 78 Ratko sa je nagrađen Uzgajivač 17. 11. 1988. otelila 2 Mb krava Bruna u 1.

Treće teleta, nagrađena je 3,oteljena kontroli je24,6kgmlijeka. proizvela kuna. iznosu od 600 dobio Stanko u Žuhe jenagradu Uzgajivač 3. 2. vlasnik Prvu dobio uzgajivač junice Viole, pb326,pripuštena 1994., nagradu je kuna.

1000 Barušići 3. sa je Nagrađen Agapito, Josip Stanko 26. 4.

Gara uzgajivač jejunica pb315,pripuštena 1994., Drugonagrađena 800 kuna. sa Nežić, Majcani 3,nagrađen Lino 376 19. 4.

Viola Treće uzgajivač je pripuštena 1994., jejunica pb nagrađena 600 kuna.

11.

Pahedim sa Raspolić, Nagrađen je od 150 kuna.

Svi krava i su sa nagradom nagrađeni utješnom izlagači junica Po završetku samo su 2 junice. izložbe prodane simentali Buzet su poklonili junicu proizvođaču mlijeka najboljem Agroprodukt grad ske pasmine.

38

izložbi

Na

krava

i 14

52

ing. dipl.

Stjepan Brlek,

OOO.

VIII

0

OOO

0

LO

0

DOO

0

OOO

0

OOO

0

OOO IOOO

0

DOO

0

OOO