Mljekarski list 10-1994

dnu duše znamo da će se i nad nama jednom paliti svjećice kao simbol vječnog svjetlau KraljevstvuBožjem.« »...

U

Stjepan

Keglević,

dipl.ing.

ahh) KanTittia

Y/

a

otkosa djetelišta i travnjaka kukuruzom s potkraj ljeta naraslabujna Ove jesenijezbog obilja oborinaitopline i djetelištima, takoda jeima višenego je se može krma na travnjacima za pripremiti treba Višakproizvedene krme pohraniti kao zelenukrmu. u su se smjesi ako može Silirati zelenaprovenutamasa, zimu siliranjem. pretežit diotrave.

Ako ili više od sadržava masa silirana u Ako masa s djetelišta je travnjaka većina mase takva se može dobro su suhe 33% ne ona se kojoj djeteline, tvari, teško može nakon traktora pomasa sama se ne već se jer silira, prolaza silirati, izravno silirati suhe uvuče i te tome s novno polja zbogmanjka uzdigneraspršipri tvari i šećera Ako će za veću količinu zraka potrebnog siliranje. koja potaknuti takvu masu treba kiseline se sama maslačne silira, pokositi stvaranje (aerobno i do dva dana uz okretavrlo silaža biti će Takva neuprovenuti jedan vrenje). ilisilirati neće s nekom stoka mirisa pa nje, zajedno drugom jesti. je htjeti godna kulturom vrilako tvari oko 25% suhe Zelena masa s U bogatom ugljikohidratima. otkosa liali a time se jemesiliranja zadnjeg tijekom sokom, nabija,jeoskudnija ima nekoliko kultura suhe hranivom. i Štojemanjipostotak stopada koje dospiTo su u prvom redu soka i hraniva. veći za to jevaju uporabu. gubitak tvari,je kukuruz hi(čitava biljka), kukuruzovina, traktor Ako masa bridni sirak sudanska tran abijavlažna, pri je (stariji usjev), vlažniako duboko a i kulture kao je još zapadne, va, suncokret nju druge sijane i to može silos a a kasni naknadni ilikao utonuti, dubok, ja, usjev postrni usjev, stvara velike silirana Ako zekulture su poteškoće. koje bogate ugljikohidratima. treba dosta suhe lena masa nema tvari, Budući da su u jesen niže, temperature suhu tvar _provenjavanjem jojpovisiti i silirane mase bit će niža temperatura dobro Travna se masa (prosušivanjem). će niže pa i siliranje pratiti temperature. silira i s većim suhe tvari (40 postotkom i To od za je jedan preduvjetauspješno pa i više nakon ali siliranja je posto), siliranje. ilisiliratiu zatvoriti treba dobro folijom Da bi silaža bila silirana masa silira masa Harvestor silos. Kada s dobra, se treba sadržavati 28-33% suhe tvari i stanakon suhe većim zatvari, postotkom količinu novitu silosa treba iz i ugljikohidrata (šećera), tvaranja opterećivanja više od minimuma. će zraka izvući dio šećernog potrebnog mase preostala jer Budući da suhe tvari mase aerobno kisik u jepostotak vrenje njemuomogućiti otkosa i vrlo kiseće se u silaži stvoriti maslačna pa zadnjeg travnjaka djetelišta i seže od 12 do Suvišak će lina nejednak 22%, rijetko silažu. koja pokvariti ovisno o starosti usisavaizvlači iz zraka se mase više, gnojidbi, otkosa, jačim i klimatskim sastavu ta masa cisternom čem za prilikama, najjednostavnije, ili, i od sadržava vode da se ne tako se previše nje (priljufolija pritisne gnojovku, ulazak i silosu ne masu uz u od dopusti dobiti kvalitetna silaža. Trapovi bi) .može obično zraka silos. se u u a prekriju tako vlažne su Silojame mase nepostojani, ulablata koilovače) koje priječi (od se slojem previše soka, silojamamanakuplja silažu. zraka zak i u dio hraniva: su jimotječe stoga gubici kad su veći. se tako silirane mase premogu Silotrapovi, puni, Siliranje zadnjeg

'

146

ai

dm

kriti

jako koja se tako da se na vrhu nabije traktorima, silosa stvori kad se sloj koji, nepropustan ulazak zraka i vode u silos. osuši, priječi Silos treba završiti da od sredine tako, strane bude na sve kako podjednak pad, bi voda po dobro i toj nabijenoj ugaženoj masi nesmetano mogla otjecati. vlažnom

zelenom

masom,

u

siliranoj smjesi,

se

ustanovi tako da

da

nabiti, razleti nakon se traktora nego prolaza Ako se sadržava prekojim gazi. smjesa malo suhe se oslobađa tvari, pri gaženju sok Udio suhe tvari (efluent). praktično ona

se

ne

u

šaku

i čvrsto stisne. Kad

se

se

uzme

malo

šaka

otvori, treba ostati stisnuta i za do smjesa pola minute Ta mora se _ jedne raspasti. otkos i s Zadnji travnjakadjetelištasmjesajeoptimalno vlažna i od će nje obično treba skidati za suha vremena, biti dobra ako dobro se sigurno silaža, kad tlo da je prosušeno, mehanizacija nabije u silos i zatvori (nagazi) folijom. skida i izvozi se ne kojom previše ugazi Ako nakon se silosa smjesa otvaranja i treba služiti i tlo, jerdjetelište travnjak i od neće dobiti se rasprši, presuha je nje Ako se slijedeće godine. jakoizgazi, dje- dobra silaža bez dodataka konzervansa telište se urodi su niži s većim prorijedi, ilizelene mase i Tazatvaranja folijom. korova u i a otežana udjelom masi, kva silaža obično je znatne kolisadržava do dokošnja sljedeće godine.

Djetelište čine maslačne kiseline (loš m iris). laska zime mora 6-10 cm, kako porasti Takva može siliratiu masa se bi za većih hladnoća silojazaštitilo pupove i ili me, u se posude Harvestore vrat kojima od Ako zekorijenasmrzavanja. je može dobro zatvoriti i ulanabiti, lena masa priječiti a ranije skidana, djeteline, zak zraka. Ako se siliramasa u osobito trapove narasti i više od mogu lucerna, suhe S puno tvari od silos (više 33%), 10 cm.

Nadzemna štititlo od eromasa treba dobro zatvoriti i iz izfolijom njega tla izložena i zije (napose lagana buri) vući suvišan zrak. To se obično (isisati) u zadržava snijegkontinentalnim područ- radi ili cisternom za gnousisavačem štiteći od ili od jima korijen smrzavanja više tako da se jovku ( na mjesta), tla folija isušivanja vjetrom. silosu. uz masu u potisne (priljubi) otkos i se Zadnji djetelišta travnjaka Kad iz stisnute šake se može siliratiizravno s cijedi sok, s kulturama polja nestabilan i smjesa j e prevlažna, j e što trap za u ovo dospijevajuuporabu vrije- u će se sok kod kisilojami dignuti (kao kukuruz a to su me, najčešće (naknadni, Takva će biti silaža seljenja zelja). tečna, ilirani hibridni supovrtni usjev), sirak, ali uz velik hraniva. gubitak danska i dr. Tako suncokret se trava, ako u dobije miješana silaža, je slojevi- Svježa masa i (zadnji otkos) djetelišta ili sendvič silaže stoka više ma.

Miješane silirase s kukuruzom ilikukurutravnjaka i učinci u hranidbi takvim su p a pojede zovinom dr.

1:2 u (i kulturama) omjeru silažama od učinka čiste kukuruzne bolji zelene mase s jedna prikolica svježe silaže. kukuruza ili dvije prikolice (čitava biljka) Dodane kulture kukuruz Ako kukuruz (čitava bilj- kukuruzovine. je (kukuruzokukuruzovina i višak treba dodati više zelene ka), drugeupiju vina) suh, svježe vode iliistisnuta soka iz mase Masu ili mase. treba djetelina djetelišta travnjaka ili i pa i u satravnjaka je gubitak hranjiva pokositi, prikupiti zbojevepokupiti znatno kad se silira čista moutovarnim nego s većim manji prikolicama brojem masa noževa da se kraća masa s djetelišta. se dobije koja lakše ali i izuzima iz silosa. zelene ilitravmase nabija, Omjer djetelišta i kukuruza i ovisi o Silaža od mase ili njaka drugih suhoj s travnjaka miješatvari Ako suhe tvari nih silaža obično vrlo ali sastojaka. jepreviše ugodnomiriše, mase

—

—

147

ocje- stoka, boja smije koja uzimanjem boje je čimbenik. veće učinke u kao najvažniji proizvodnji. postizavati njivati njezin takve silaže ocijeniti Pravu će vrijednost Prof. dr. Zvonimir Štafa tamne

pa

se

će

ne

više

mase

i

Bruceloza idomaćih bolestvelikogbrojadivljih Brucelozaje kroničnazarazna zoonoze. u se na Uzročnik je ubraja čovjeka, i kojaprelazi životinja, pa su Brucele suis. iB. abortus, B. melitensis ito Brucella izroda Brucella, su a na srednjeotporni. dezinficijense m ikroorganizmi, otporni prilično višem

je Inkubacija je napada spomenutih i bređosti. Često vrstu za jejediniglavni koju jepato- stadiju pojedinu životinja, Krave znak bolesti od ali mogu pobacuju pobačaj. tipovi genija drugih,pojedini brena uzrokovati bolest u više vrsta životinja. najčešće početku drugepolovice đosti. Nakon pobačaja zaostaje posteljinezrele Mlade općeživotinje spolno brucelozu. što za ca, značajno jeprilično nito su a zrele, Kadšto krava normalno oteli spolno otporne,stare, ali je sklone zarazi. tele, osobito veoma su bređe, i slabo i za ono ugine nesposobno život, zaraze su životinje,nekoliko dana nakon teljenja.

Prijenosnici divlje štakori i te kukci. S glodavci, drugi ptice, i nekroza bikova U mudonastaje bolest se upala na prenosi divljih životinja oteklinom i opšto se lokalno Izvor zaraze očituje da, na a s maće, njih čovjeka. ćenito za opasivazatim prohtjeva smanjenjem su bolesne voda, životinje, plodna krave Brucelozne manje mlijedaju njem. i lohije (tekuposteljica, pobačeni plod sirovu za u opasno bolestanju ćina od ka,koje je maternice), mlijeko čišćenja i i snih životinje. čovjeka zadalje sjeme(sperma), životinja bakterioloBolest se hrana i Bolest se širi dijagnosticira spolgađena pribor. škom zaraženom nim zatim pobačenog plocijeloga pretragom hranom, činom, krava. U želuca ili rukama u posteljice da,njegova pripomaganju predmetima, mlizdravu se povremeno provodi uzgoju porođaju. kao orijetacijska. proba Brucele ulaze u ječna p rstenasta organizam životinjski zato što U ne i dišnih se bruceloza kroz sluznicu liječi praksi probavnih spolnih, unine i kroz se mogu organa, pa lijekovima neozlijeđenu raspoloživim ozlijeđenu brucele u štitisve kožu. goveda. organima treba bruceloze U bruceloze Od mogu goveda suzbijanju oboljeti goveda, zdrav bolest da u uzunese razlise zatim ovce, spriječiti svinje, psi, konji, koze, se i čite nego životinja novokupljena goj.

Prije životinje čovjek. divlje treba obaviti serouvede u zdrav Brucelozu uzgoj, uzrokuje lošku govedanajčešće a tek ako na brucelozu, kadšto B. melitensis i Brucella pretragu abortus, se govedo smije bolest se unosi B. suis. U zdravi je negativna, pretraga uzgoj bose Čim bolesne ž ivotinjama. drugim pridružiti a jednom lest životinje, nakupom bolei u brzo dijagnosticira uzgoju, pojavi veoma se u unesena proširi.sne treba odmah uzgoj ih i biti bikovi odnosno neškodljivo Izvor zaraze izdvojiti mogu i raskužiti a zatim staju ukloniti, temeljito sperma. njihova Svaka

148

od

brucela

kraća što

krava

u

dužni

dostaviti krv

po pribor, koji upotrebljavao uklanjabolesnih Na većim farmama i fetus na prenje životinja. mogućnosti laboratorijsku treba od krava i kod predvidjeti rodilište, odvojeno pobačaja junica, tragu svakog i koza.« nazimica i za ovaca mliječnih krava, koje krmača, prostorasmještaj češće može raskužiti. Važna se temeljito Bruceloza i koza ovaca (melitokokoi preventivna mjera je uvođenje umjetnog bolest a za) jeSredozemlja, uzrokuje je zdravih bikoosjemenjivanja sjemenom Brucella B. a veoma melitansis, rijetko Va. abortus. Koza doživotni najčešće ostaje U bruceloze treba suzbijanju goveda kadšto a u ovaca se kliconoša, događa i na paziti drugeživotinje (koze, znak brucele ovce, samoizliječenje.

Najvažniji zaraziti se mogu svinje, konje, pse), koje i koza od ovaca u jepobačaj razdoblju i bolest. prenositi do bređosti. Brucetrećeg petog mjeseca U Naredbi zaštite o su mjerama životinja lozne ovce sklonije upalamazgloboi nametničkih od zaraznih bolesti u 1994. i te Va, vimena rožnice,kroničnoj upali se

o

brucelozi »Na

tažiti:

se

za

navodi:

brucelozu

se

mora

Veterinari

bronha.

serološki pre-

a

,

Uzročnik tensis

su

bolesti ovaca

i koza

B. meli-

čovjeka uzrokuje krv svih iliundulantnu ta pa jedanput godišnje rasplodnih groznicu, jestoga krava i od 12 u bolest zarazna za opasna. junica starijih mjeseci posebno od 5 do 100 i krv 20% uzgojima grla, čovjeka. zdravlje krava i u rasplodnih junica uzgojima pretežito brucelozu Svinjsku uzrokuje od 100 brojnijim grla; Brucella suis. Bolest se širi uglavnom prikrv svih krmača u jedanput godišnje ali i načinima. drugim pustom, do 10-100 i krv 20% uzgojima grla, Zaražene ne nego svinje ugibaju, krmača od 100 u uzgojima brojnijim od 60. do 90. dana uglavnom p obacuju grla; bređosti. Netom krmača prije pobačaja krv svih ovaca i jedanput godišnje hoda ukone je nemirna, bezvoljna, jede, koza Požeškou Županije općinama ima oteklo vime i a može čeno, stidnicu, Slavonske bruceloza utvu kojima je i Nakon .se zaopojaviti proljev. pobačaja rđena u 1993. kao i u 10 godini, krugu i materse staje posteljica razvija upala km od bruceloza u mjesta kojima je nice s U neposljedičnom neplodnošću. utvrđena i 1992.

1991. u na godini muda obično s rasta nastaje upala jedne području općine Rovišće; mu pa je p lodnost smanjestrane, krv stoga i koza ovaca uvonabavljenih prije nerasti izvor zasu na; zaraženi ujedno u đenja uzgoj; krmače.

Osim raze za u se svinja toga dva krv nerastoputagodišnje bikova, i mogu pojaviti upalazglobovaapscesi služe za i te u Va, ovnova po nogama proijarčeva koji upale području kralježniza ce. osjemezvodnju sjemena umjetno od i brucelozu jeprirodni pripust,kojih njivanje Konjsku pretežito uzrokuje biti dan mora korištenja Brucella abortus i općenito pregled prije se porijetko krv ovnova čemu se za u rasplod, pri javljuje, uglavnom mješovitim stajama. i na Brucella mora U znakovi i lopretražitibakteriju konja pretežu septikemije ovis. kalne znak a upale,pobačaj jesporedni Brucella ovis U stadima bolesti. Zaraženi slab se u kojima konj jebezvoljan, serološka obvezna utvrdi u ovnova, ima u je povišenu radu, blago temperaturu, Brucella ovis svih lokalne na a se na poslijerazviju upale zglopretraga bakteriju i bovima kosti. Bređe kobile u stadu. ovaca gnojne upale u

melitokokozu

—

—

—

—

—

149

od

pobaciti mjeseca rjeđe od se u ždrjebnosti. koja obolijevaju bruceloze, njih kao i u pasa. brucelozu uzrokovati tri mogu očituje Pasju vrste brucela. U bolest se kuje Banožić Dr. očituje Stjepan a u pobačajem, pasa gnojnomupalom mogu

4.

do

10.

muda

Kritično razdoblje gravidnosti

i nuzmuda.

hranidbi

krava

u i proizvodnji

Mačke

kudikamo

visokoj

u mlijeka

i krave intenzivnu za zama Proizvodnja, zdravlje plodnost pripremaju a su hranidbu odmah nakon u se najuže povezani,zadovoljavajuće teljenja, jer može se samo stanje postići pravilnom to vrijeme povećava p roizvodnja naglo hranidbom i količine i brzo rastu hranidbene davanjem potrebne mlijeka potrebe dobre hrane.

Posebno treba na hranidbenim za paziti sastojcima. organizma krave u u visoke razdoblju gravidnosti, Kad se dajukoncentrati i sočna hrana iu presušenju,prvimtjednima laktacijeu razdoblju osobito se presušenja, valja nakon teljenja. krave sklone brinuti za ranom su koje U danima presui vimena zadnjim laktacije prije nalijevanju otečenju prije teljezatim a šenja, tijekompresušenja, nja. krave se hraniti dobrom steone moraju Ako su krave treba im davati mršave, krmom osnovnom mora koja zadovolja- krepka krmiva i da se presušenja tijekom vati osnovne i uzdržne potrebe proizvod- oporave, iznesu pravilno i razvijeni plod dan.

5-7 | na nju mlijeka i Slabe se za novu laktaciju. pripreme U 1-3 dakrave teško se početku (prvih presušivanja dajuslabiju tele, mršave treba obustaviti brotelad u većem na) davanje i neotpornu potpuno koja u giba i sočne krmiva maternica se (koncentrata) krepkih ju, nakon porođaja slabije olakšati što može češće krme, presušivanje.steže i čisti, posteljica zaostaje, Osnovna krma biti ne i se ipak smije slabija razvija zaostaje upalamaternice, od biti zakase gojidbenih kojemoraju potreba puerperij (babinje), produžava Treba da se ne ili podmirene. paziti upali šnjava izostaje gonjenje (estrus) zbog vime. ilicista na slabosti na(atrofije) jajnicima, tvari istaknuti da krave u izmjeni (metaboporemećaji Naposevalja moraju staju leže i teško se dižu krave mnogo obvezatno i s presušiti prestati dojenjem lizmu), nakon a 6-8 Neparaplegije), (ležanje porođaja, najmanje tjedana prije teljenja. čemalo nakon krave bez mlimlijeka (iako teljenja daju presušene ostaju gotovo sto s većim odmah nakon i masti). postotkom teljenja jeka općenito daju To nau krave Preobilno slijedećoj manjemlijeka laktaciji. prehranjene tijekom nosi veću štetu nego doveće zalihe masti i poje gospodarsku sušenja stvaraju bit za u može bitiuzrok nekad se teže čemu pomuženomlijekozadnjim mjetele, odnosno visoke danima secima, gravid- krupniji Češćeobolijevaju plod. zbogponosti. tvari u sklonije remećajaizmjeni (ketoze), Pred samo su bolestima u hraomašćenju jajnimaternice, teljenje (10- dana) ili tihom nidbeni obrok treba uvoditi ponovno (estrusu) ka,izostajanju gonjenju 14 i krmiva i to ona će se davati su slabijeplodnosti. krepka koja i nakon Tako se Nakon krave i su umorne ne teljenja. potiče razvoj teljenja treba im odmah davati veću količinu odgovarajućih buragovih _mikroorganii

krava

'

150

nakonteljeprobavne jer nastaju poremetkrme, potreba oporavka Hrana i i hraniva za buraga). atonija nje(indigestija nja potrebna naglopovećai visoke hranidbitilako do | mora dan.

2 na probavljiva njeproizvodnje mlijeka ali treba postupno bene hrane može poje vrijednosti, Hranjiva vrijednost pojedene može davati većavati. Dobro se u to sijeno vrijeme podmiriti najveću proizvodkao i do sitosti. Na ostalu 14-18 | dan. na po volji krmu, njuotprilike mlijeka krmiva treba i na Prema krave dobitome u tom privikrepka postupno razdoblju kavati i hranu po hranidbenoj mikroorgani- vaju razvijati buragove koja vrijednoda već 7-10 dana što sti ne zme, prije jerazlog zadovoljava proizvodnju mlijeka. davati treba Hranidba i se mogu potrebna početi teljenja proizvodnja mlijeka hrakrmiva uravnotežiti tek nakon 3 do 4 i u kasnijoj predviđena krepka polmjenidbi za To zašto se seca proizvodnju mlijeka. laktacije. ujedno govori krave obično i nakon gone, U 30 do 45 dana pripuštaju ostaju teljenja prvih 90-110 dana steone nakon krave a se teljenja (»sermliječnost, naglo povećava vis što smatra se i količinu uzimati dostatnu ne period«), optimalnim još mogu i hranidbu za uz kvalitetu krme. mliječnost pravilan uzgoj potrebnu krava. žida smatra se jemršavljenje Stoga fiziološki se normalno. ponakon Proizvodnja mlijeka Manji porođaja votinje nakon 2 Zato težine nakon mjeseca smanjuje. stupno nije porođaja padtjelesne treba da količina i kaviše od 10ali ako krave omršave uvijek nastojati bitan, kvoća hrane treba računati sa zadovoljava potrebe organislabijom plodnosti 15%, odnosno treba zma prema i novom proizvodnji, (okoncepcijom zakašnjelom davati krmiva vrisu »servis tzv. po nakon a koja hranidbenoj teljenja, plodnjom) nešto viša od začeća do novog se jednosti uvijek proizvodnje produžava period« To treba i više na 4 mlijeka (davanje avansa). potimjeseci. cati najvišu proizvodnju mlijeka tijekom nfoizvodnjom lHliječnost 10 a mjeseci laktacije, ujednopomaže godinu mlijeka da se krave brže oporave nakon kritičnog | nedostatna i u prhranidbaj razdoblja teljenja neuhranjenosti i nakon vom drugommjesecu teljenja.

U našim i manjim srednjim gospodarstvima krave su većinom od podrijetlom kvalitetnih bikova iz i selekcije umjetnog s osjemenjivanja genetskom mogućzelena nošću 3.500-4.500 | proizvodnje mlijeka S tom razinom na mliječnost godinu. proizvodnje voluminozna može se u prva spriječiti neuhranjenost dva nakon i mjeseca teljenja podmiriti hranidbene krava sve u potrebe proimjeseci laktacije zvodnji mlijeka.

Odnos hranidbe i Krave se isza proizvodnje mlijeka uzgajajugospodarsko i po mjesecima visoke krivulja) (laktacijska prika- korištenje postizanje proizvodnje krave zan na Neki stručje primjeru kojaproizvodi gospodarski je opravdano. oko 5000 | na i načiniti od krava ( Grafikon mlijeka godinu njaci smatraju nastoje U prva dva tako da se za 1). mjesecalaktacije naglo .stroj proizvodnju mlijeka, do 10 i se što i sa povećava proizvodnja mlijeka manjeulaganja davanja hrane, više | na U tom krave ne ili nekih fiziodan. razdoblju ograničavanjem poticanjem fihrane za loških i pa uzimaju dovoljno podmirenje funkcijapromjenama genetske lako

krava

zioloških

mjesecima

»o

5

s

000

1

na

hranidba u

e.

e

2

Paša

i

2

suvišku

e

_

krmiva

hraniva

U U

“>

Gsnovna

lfri24

hrana

5

NV4&5"6(-+7/

84/9

710

151

u (genetski inženjering) postigne dukciji, skraćuje proišto veća dobit. To treba znanoiliizluprepustiti zvodnji zbogporemećaja zdravlja buduća sti da za vremena iz rerješava koja čivanjarasploda zbogizostajanja će koliko bilo to danas ciklusa. je pokazati pri- produkcijskog Prema hvatljivo. da treba ratome zaključak je Za sada u okvikorist zumno nudi nam jeproizvodnja mlijeka prihvatitikoju priimože rima fizioloških se odinače nastati samo štete i mogu mogućnosti roda, iz krmnih ržavati hranivima što obroka, gubici.

Ako treba to ne se poštovati. poštuje, Dr. Feldhofer Stjepan i su u reprojalovost smetnje posljedica Utjecaj hranidbe na izgled, boju, miris i okus mlijeka osnove

se

život krava

se nazivajuorganolepzajednički okus mlijeka Vanjskiizgled, mirisi mlijeka. tičkasvojstva

tekućina

12-13%

suhe

tva-

je Mlijeko što ovisi o do malo žute boje, bijele ri, riboflavina ksantofila, karotina, sadržaju Okus i nekih sastojaka. mliječnih drugih laktoze (mlisladak zbog jeblago mlijeka i a nakon kuhanjajačeg šećera), ječnog slađe. još postaje mlijeko zagrijavanja miris na Miris podsjeća mlijeka svježeg i mlimiris se a gubi krave,postupno taj miris okoliša. jekopoprima I. oko 1560 krave j.

Mlijeko sadržava oko trećina B kaod vitamina A; togaje vitamina A i što daje rotin, jeprovitamin karotin se žutu pretvara B mlijeku boju. živou nekih a u vitamin je A, pretvorba vrlo brza pa s vinje), je koze, (ovce, tinja i boje.Poizrazitije bijele mlijeko njihovo tako razlike u i pasminske krava, stoje da npr. krave holštajnske imaju pasmine karotin se u jer manjekarotina, mlijeku A. vitamin brže u pretvara s

Vitamin

A i

krava

suhu

nje.

karotin

antikseroftal-

B stamičke tvari i na djelujuvid, povoljno i i reprodukplodnost nje građusluznica, vitamina A izaziva slaciju.

Pomanjkanje katare i bost rožnice, zamućenje vida, i pobačajeneplodnost. sluznice, upale Količina vitamina A i karotina izravno B hraovisi o u njihovoj prisutnosti stočnoj i ksantofilom ni. Karotinom bogata jepai zelena repa ša, lucerna, repica, trava, i sl. krmni mrkva Mlijeko kelj, špinat, više visadržava krava na 5-8 paši puta krava tamina A i nego koje B karotina, i krmom.

To se hrane suhom se očituje hražutom u krava jačom bojommlijeka i zelenom krmom.

Sušenjenih pašom manje konzerviranjem njem _krmiva, zelene krme se (siliranjem), gubi svježe tako količina vitamina A i veća B karotina, da

žuto

zimsku

krmu

ima

sla-

mlijeko. iliobrano mliTakođer masno manje narančastocrvene Karotin često odnosno boje.

Nje- jekoima manježutu boju, je ksantofila kao i Zelena prisutnost prisutnost gova boja potječe boje. jebijelozelene vitamin Kako žutu se fluoresod riboflavina To dajemlijeku boju.

B2). je (vitamina u karotin nalaze A i nalazi otopljeni centni žuti pigment se pretežito B koji pretemasne ovojnici kapljice, žito u sirutki i dajezelenu bojuobranu i masti, mliječnoj ističe žutom se Zimi ga ima više masnije manjemasnu bojom posebno mlijeku. što u mlijeko. javjerojatno mlijeku,jeuvjetovano veću hraniddakle čom sintezom ima od Žutomlijeko buragovih mikroorganiovise odrasli vene i benu zama. zbog Naime, preživači vrijednost komercijalnu vitamina A i sintea o količini riboflavina u ga hrani, jer masti,zbog ćegpostotka značekarotina ima i veće zdravstveno mikroorganizmi. tiziraju buragovi B 152

bije

uz

su

Poznato

je je ljudskoj mlijeko, i na mogu prehrani utječe podražljivost poprimiti živaca, maslac, nakon hranidbe krava većom očnih leća i sluznica. Ribokoličinom stanje kože, flavin nekih vrsta repe, i treba ga sana slame,kelja, jeosjetljiv svjetlo repice, luka i dr. Hranu čuvati u tako da se i drži grahorice, mlijeku, mlijeko jakihneugodnih hranu s više masnih ili u tamnu kiselina na mirisa, mjestu neprozirnu pakirai eteričnih treba davati oprezno, a nju. ulja, i se ne zadržamože dobiti i crvenu difuposebice smije s premati Mlijeko boju vati u ostatke valovu ili u ili što može u zno staji, ostavljati zgrušanim krpicama, u blizini sabirališta Posebno to biti nakon udara vimlijeka. posljedica krvarenja i za hranu. raznih ili .Vrijedi pljesnivu pokvarenu mena, grubemužnje, ozljeda i vimena hranidbi krava krvnih Valja paziti zbogupala (pucanje kapipri silažom, koliko Crveno može i se lara). zbog sekundarnog mlijeko pojaviti onečišćenja nekih otrovnih tvari i toliko i mirisa i zbogprisutnosti bilja bakterijama, zbog okusa, lako hrani od u Ranunculus silaže.

Kakojemlijeko poprima stočnoj (žabljak i miris silaži alacer, heljdafagopirizam rakterističan dr.). dajualkoholi, ketoni i esteri.

Jak i Ako dehidi, neugodan jeprisutna bakterijska upala(u- miris obično silaže loše kakvoće. vimena izlazi u imaju pala mastitis), mlijeko Silaža kravama biti se mora i kao žuta ilicrvenkoja daje krpicamaugrušcima, dobre kisela mikasta kod kao a kakvoće, ugodna blago tekućina, gnojnih upala s mnogo risa, mliječne (oko 2%), manje bijeložuto vrhnje.

Riboflavin

važan

vitamin

u

međutim

da

pa i loš miris i okus

—

—

—

octene

i bez

maslačne

kiseline. Veća

Mlijeko primarno poprima okus i kakvoću za miris, mlijeka opasnost Za miris važna čistoća kravrlo mlijeka je od hranidbe prijeti jako kiselom silažom, i lako ve, staje okoliša, jermlijeko upija s mnogo octene i maslačne kiseline i mirise nečisotće i okoliša strane mirise, i siuz spojeva alkohola, gnjilu pljesnivu nečistoće i (miris gnojiva, gnjile hrane, lažu. raznih mirisnih tvari i pljesnive stelje, dr.). hranidbe uz Temeljna pravila silažom, i se za Nečistoća, gljivice plijesni zalijepe o kakvoći brigu mlijeka, jesu: Tu vime. se a razvijaju kolonije, povoljno silaža mora biti kvalitetno im tlo i načinjena, je prisutnost mlijeka. tragova dovoziti samo onoliko se mora Neke ulaze i u sisne kanale. Sve to ustaju daje silaže koliko za miris i okus jepotrebno hranjenje a može neugodan mlijeku, i ne obroku u se nepoizazvati i jednom Miris nečistih smije promjene. upalne trebno čuvati i zadržavati u i rasipati, može takoza posudaspremištamlijeko đer staji, mina utjecatineugodnupromjenu silaža se ne davati 1-2 sata ni risa i okusa smije mlijeka. ni za prije vrijeme mužnje, Hrana može samo odmah iznositi iz stase mora dijelom utjecati mlijeko krave i krvotoka miris i okus na je, preko ili Eterična alkaloida silaža davati nakon se mora samo mlijeka. ulja spojevi i hrane izlučuju se iz zatim treba valove dobro a glikozida organizma mužnje, kroz žuč pa i očistiti od ostataka bubrege, pluća, kožu, mlijehrane, ko. Slične i uz i krave biti stražpojave nastaju gorke moraju čiste, posebice taninske tvari hranom. se i dio koje primaju nji tijela vime; posebno valja paziti uzroci mirisa i okusa su čistoću na Stoga promjena mužnje, vezani iza su silažni također sastav vrlo vamlijeka različiti, manje biljni je izlučeravno uz a više neizravno uz žan da sadržava ne s taninskim krv, biljke vine iz i zraka u okolišu. organizma spojevima, alkaloidima, glikozidima, miris krave.

—

—

—

—

—

—

—

153

vii uljima, zvane raznim bakterijskim infekcijama mirisa na i mogu mena kvascima što koji utjecatipromjenu i mlijeka, plijesnima, i okusa važno sa mlijeka. jeposebno zdravstvenog (higiNa treba reći da stajališta. kraju još organolep- jenskog) tičke biti izamogu promjene mlijeka Dr. Feldhofer Stjepan masnim

kiselinama

eteričnim

Rezultati progenog testamliječnosti Na

temelju

obračuna

1994.

BLUP laktacijskih zaključakalistopada obavljen je modelom izračun testa za bikove holstein i simentalske Rezultati progenog pasmine. dani su u tablicama. izračuna sljedećim Tablica

1. Rezultati progenog

iz

testa

za mliječnosti

holstein pasminu

Proizvodnjakćeri

Red.

broj

ImeiHbbika

1.

Soni

2.

Ductor

3.

Vat

4.

Arco

5.

Colin

6.

Broj MlijekoMast kg

106 129

1511 713

139

727

Wilok

154 156

157

130 100

7.

Flit

170

8.

Clark

171

184

491

9.

Strim

172

10.

Mars

173

138

11.

Ideal

12.

Calbo

188

189

121

13.

Bord

14.

Vali

190

15.

Carvan

193

53 22

107

16.

Lor

17.

Ris

194

18.

Elan

197

19.

Gal

198

38 26 30

20.

Let

21.

Burg

22.

Kobi

205 206

23.

192

195

181

102

28

61

12

10

211

19

Nit

212

12

24.

Mar

213

15

25.

Frosty

215

15

26.

Fast

216

21

27.

Busi

218

28.

Pat

219

23

29.

Bar

30.

Triumf

31.

Genius

32.

Lux

220 221 223 249

5572 5522 5324 5438 5391 5655

—0,19

19

0,02

8

0,08

-4

—0,01

3,54

183

7

0,02

5

10

0,17

3,44 3,48

304 671

4

—0,13

17

—0,11

195

3,54 3,58

190 194 190 211

3,75

178

5469 5828

190 196

5237 5373 6039 5653 5473 4763 5553 5221

177 190

3,39

191

5213

179

0

391

5190

3,39

3,43

3,54 3,60

-111

1113

179 134

%

20 3

—0,07

-5

—0,18

—

0,32

559

19

174

6

—0,01

3,39

210

1

—0,10

9

—

0,07

168 184

3,53 3,53 3,36

391 —255

—9

—

0,03

5515

195

3,57

5379 4641 4897 5129 5263 4634

190

3,53 3,64

4798

216

192

178

170

3,45

179

3,67

171

3,42

188 165

3,59

167

17

4976

14

4627 4652

162

11

258 504 84

-2

kg

%

3,97

4754

18

Mast MlijekoMast

Mast

187

170

17

Uzgojna vrijednost

173 159

5197

183

4753

161

3,62

3,50 3,59

3,49

3,53 3,43 3,53 3,39

—0,03

*

144 560 520

-3

—0,09

11

—0,13

9

—0,16

259

6

—0,05

55 292 408 477 177

0

—0,03

10

—0,01

2

—0,17

14

3

174

4

238

5

192

_1

—49

-5

_2

361 90

9 _4 -5

—

0,03

—0,01 —

0,02

—

0,06

—0,13 —

0,03

—

0,06

—0,05

—0,15

m

|

Tablica

2. Rezultati

broj

ImeiHbbika

1.

Gusar

2.

Bravo

3.

Mom

4.

Silvan

5.

Best

6.

Tobi

7.

Bambi

8.

Ben

9.

Erol

— Eshil 11. <

Haral

12.

Hal

13.

Samuel

14.

Bil

15.

16.

Singl Bengal

17.

Edel

18.

—Rumeni

19.

Piri

20.

Rasni

21.

Idealni

22.

Pitomi

23.

Halifi

24.

Pravi

25.

Ponosni

26.

Radosni

27.

Sandi

28.

Hark

29.

Mink

— 31.

Mark 30.

testa

za mliječnosti

simentalsku

pasminu

Proizvodnjakćeri

Red.

10.

progenog

Bizmark

32.

Bardok

33.

Huk

34.

Bucek

35.

Prorok

36.

Lukas

37.

Uzgojna vrijednost

Broj MlijekoMast Mast MlijekoMast kg

6075 6160 6164 6165 6215 6348 6349 6350 6366 6367 6368 6416 6417 6418 6450 6460 6461 6492 6513

6514 6550 6553 6555 6556 6580 6581 6582 6644 6645 6646 6647 6648 6693 6696 6706

kg

%

3,68

—19

_1

0,00

-35 137

6 _2 0 _2 5

%

110

3132

115

99 40

3387

127

3742

141

ST

35 58

3507 3252

129 121

3,69

3148

119

3012

112

3,79

28

35

30 52 45 91

42

60 58 33

101

30 88 80 155 65 49 45

13 15

65 14

36 40 18

21 11

20 24

95

6712

15

Honda

6713

125

38.

Heino

6714

39.

6715

40.

— Schill Heinaldo

98

6716

18

41.

Horus

6719

42.

Hasel

6728

22

43.

Harmon

44.

—Zorba

45.

Himalaja

6730 6764

46.

Panda

47.

Gea

42

12

14

15

6765

24

6783 6839

18 13

3,74

3,72 3,72

3116

116

gm

3394 3382 3346 2935 3399

126

3,71

128

3,76

124

3,71

3249

121

3426 3407 3201 3362 3545 3363 3347

129

110

126

124

120

— -151 374...

34 121 3 3,72 — 3,78 —94 3,65 183 62 —128 3,75

0,00

— _1 _4 -5

0,02

5

0,01

— _2 _7 — _2 4 _4 — -5 _2 _1

0,05

125

— —42 3,76 _175 _71 3 3,80 _1 3,69 —-45 —_289 —10 3,77 0 3,76 — _1 3,68 — _22 3 3,75 40 32 0 3,83 — 3 3,80 _17 23 -15 2 3,78

105

129 125

3514

132

3443 3474 3230 3594 3476 3381 3219

132

3436 3677 3392

127

3318 3324 3589 3882 3415 3986 3403 3547

132

122 135 130 123 119

0,04

0

—61

122

0,02

0,03

Kai

3323 2796 3418 3413

0,00

_1

132

3,70

0,03

0,04

101

141

3217

—110

—0,14

_1

3,71

3705

3574

— —13 58 96 — —48 _47 2

125

126

Mast

0,02 0,03

0,00 0,03

0,02 0,02

0,01 0,04 0,03 0,02

0,04

0,01 0,03 0,01

0,04 0,05 0,07

0,09

3,76

170

6

—0,01

3,75

202 —8

9

0,04

3,64 3,68 3,69

_1

—0,01

70

5

0,07

77

6

0,09

15

3

0,09

140

3,82

128

3,76

121

6

0,02

133

3,72

-1

1

0,04

124

3,73

13

0

0,00

127

3,82

73

5

0,06

134

3,75

131

145

3,74

214

rj

0,06

8

0,00

126

3,68 3,83

85

4

0,02

180 68

8

0,04

1

—0,05

2

0,04

152

126

3,71

132

3,73

117

3,65

15

— _4

—101

Pripremio:

Dr. Ivan

—0,01

Jakopović

155

Osnovni

čimbenici

u

razvoju gospodarstva

je: potrebno ponajviše Dakle, razvoj makar i rasuvoz novog, brzo 1. genetski boljeg, daju bolje Promijeniti mjerekoje neće dati učinke u i proibolje plodnog m aterijala proizvodne gospodarske treba zvodne nego skladu s općim poboljšavati rezultate, mogućnogospodarskim krava stvarati i hranidbe i uvjete uzgoja stima. uvjete, proizvodnopovoljne stočarstvo i raz2. Usavršavati razvijati više za razvoj proizvodnje. poticajne ekonomske manjimulaganjima. mjerno domaća se na Oslanjajući rasplodna 3. Hranidbu posebice goveda, stoke, i kvalitetne muške u rasplodnjake, grla veće treba na iskorištavanje usmjeravati koristiti treba i se nadalje rasplođivanju više hranu stočnu a površina, prirodnih Tako se će osjemenjivanjem. umjetnim služe ne na koje površinama proizvoditi i i kakvoća broj p oboljšavati postupno hrane. za ljudske proizvodnju doi za kratko vrijeme rasplodnih grla, 4. Stočarstvo u vrlo doproizvodnim,maće krave mogu dati veći broj razvijati tržišnim i cjeli- brih potomaka. prometnim prerađivačkim, na se nama, oslanjajući uglavnom privatna s Usporedo genetskomizgradnjom ulaganja. tehnoloi treba usavršavati učinci u i Brzi poboljšavati gospodarski proizvodni Krave u i hranidbe većim stočarstvu se ulaganjima giju uzgoja goveda. postižu i slabo lošem loše smještaju, građenim rasplodne kapitala, nakupom(uvozom) i amozračenim s mnogo dobrim stoke s (nasljednim) štalama, vlage genetski te uvona visoku u za stelji, slabije proizvodnju nijakazraku, vlažnoj svojstvima će biti većih su a suvremene jamačno proizvodproizvodnje, tehnologije đenjem i reproteškoća stoke. sa i hranidbe plodnosti zdravljem nje treba se dukcijom. kapitala Zbog pomanjkanja i s hranidbom.

Dobra hrana Dakle Slično stvarne na je mogućnosti. ograničiti za dobru na dostočarstvo treba razvijati proizvodnju uvjet jeneposredan poglavito S 3500 i Treba ismaćem životinja. kg mlijekaplodnost materijalu. rasplodnom a to na taknuti da za mlijeka godinu, jejošprosječna domaćiuzgojgoveda izluči se iz krave dobrih imamo organisposob- proizvodnja mlijeka, genetskih 140 kraoko 123 zma se u našim nosti za proizvodnju, kg bjelančevina,kg jer šećera. krave masti i 164 već 40 Ukupno umjetno kgmliječnog godina jevima suhe tvari. kao izluči oko 450 vrlo kvalitetnim se Ova, kg bikovima, osjemenjuju vitamini i druhraniva i sašto (minerali, pasminski druga promijenilo jepotpuno domaća buša u tvorbi i Tako stav su nam proizvodnji go),kojasudjeluju goveda. dodavati svaki dan se slika prokao ostali samo i mlijeka, moraju lijepa podolac Ako su količina i sahranom sidomaća dobra imamo a sad životinjama. šlosti, smastav i nedostatni, hranjiva potrebnih goveda. mentalska drugepasmine će krave će se postati da niska njit mliječnost, odmah treba reći proiDakle, i će se jalovost. pojavit mršavije a slabija plodponekad zvodnja mlijeka, redu treba Za hranu u prvom loše genisu preživača najčešće posljedica nost, livade i iskorištavati već i netske osnove travnjake, pašnjake. pasminekrava, je i ona hrana za i To loše više jenajjeftinija preživače uzgoja posljedica tehnologije Za

156

stočarstva

u nas

slabe

hranidbe

krava.

može

pridonijeti najvišoj cijena proizvodnji. primjerena dobra i trava do bitan su čibenik stočarstva. To se daje paša sitosti, proizvoda krava može uzrok krize 13-17 | U u proizvesti mlijeka. jeposebicenovije vrijeme hrani ima dostatne što se i u mesa, toj energije govedskog proteina, proizvodnji i fosfor su i na a obično odražava a neiu kalcij uopće, govedarstvo povoljnu iako češće krava. Proii na interes za fosfora. zravno omjeru, uzgoj uzmanjka i bitiu može ako tovu u sastavu u mesa Kalcija suvišku, jeskupa zvodnja junadi trava više zarada ni u velika dohotka. nema ima djeteline.

Nije Uz i zelenu travu veći dohodak treba pašu mlijeka. proizvodnji Stoga ponekad dodavati kukuruznu tražiti u to a prekrupu jeftinijoj proizvodnji, (ili valja druge i kao doa žitarice) energetski životinja omogućuje većegbroja dodatak, uzgoj hranom treba dodavati mineramapunskom kojeiziskuju proizvodne tehnologije le: i sol fosfor, kalcij, jeftiposebice upotrebom magnezij natrijeva njetroškove, klorida i zatim treba davati krme.

K tomu broj (kuhinjska sol); valja smanjiti nije do od kao voluminozni količinu proizvodnje posrednika primarne manju sijena i troškove sirovih dodatak tržišta, prometa. vlakana). (dodatak na orase Za i iu pa koja temelje Gospodarstva poticanje razvoj stočarstva, hranidbu nicama kriznim biti gomogu izgrađivati trebaju razdobljima, posebno veda na važna stočarskih za repi, krumpiru kukuruznoj silaži, poduzeća preradu kulturama.

Tim hranioraničnim i i drugim proizvoda, kojasudjeluju pripremaju 5-7 litara vima može se i tržina mlijeka proizvode proizvesti organiziraju plasman višu se a za na štu. i su se u proizvodnju moraju pa dan, Toga svjesnistočari, krmiva. dodavati dopunska mnoge zadnjevrijeme osnivaju manje stočne male krava mješaonice hrane, temelj privatne Reprodukcija jeopćenito klaonice i mesnice stvakrava. Tele mljekare, koje je gospodarske vrijednosti i nude 10-30% za poraju povoljnije uvjete jeftinije proikoja dopunska vrijednost zvode na tržištu. Posebice su učinkovite dobivenu većava ukupnom vrijednost ako su izravno vezane ili uz farme Redovito trajnim teljenje proizvodnjom mlijeka. i tržišta dobre ugovorom o proizvodnji opskrbi proizvodnje mlijeuvjet jenadalje interesom.

To su za sada sa treba ka. zajedničkim goveda Gospodarsku vrijednost većinom više loekonomske u poduzeća ograničenog, sklopu općenito promatrati ali s rastom u ovisnosti gokalnog značaja, kapitala proizvodnje mlijeka, teladi, te stručnim i ekonomskim što i svega s tim u vezi: mesa po: poduzeću je veđeg višepoduzeća, povećavati proizvodima prerade vezivanjem proizvodnjom krme, će se i Te mogućnosti njihova razvoja. maslaca), klanjem mlijeka (sira, vrhnja, suvisu naime i mesa. proizvodnje neopterećene stoke, preradomprodajom šnom radnom bez mnogo snagom, poGovedarstvo uz povezano jenajuže troškos za prijevoznim srednika, manjim se iskorištzava koje poljoprivredno tlo, uža vima vrlo važan izravnu jer pokrivaju proizvodna poda je hranidbu, pritom i mogu bitivrlo osmia uz ručja jeftine, visokoj plodgnojkoji pridonosi govedski rad sustavu u tom mogu urodu. nosti livada i oranica i visokom šljen pojedinaca kakvoću vrhunsku iskorištaGoveda postizati proizvoda. mogu u najvećoj mjeri Na treba reći da se na vati sve ratarske seeuropkraju posebice površine, skom tržištu s visokim stani iz ratarske kundarne svjetskom proizvodproizvode dardom može održati samo kukuruzoviseljak, poljousjeve, slamu, nje(postrne ili i stočar kao ostali bi bez s nu, repin farmer,jednom djelac koji goveda list) i više i a znatno glavne proizvodnje popratnih, neiskorišteni, smanjujucijenu dvije obroka. hranidbenih dopunskih (komplementarnih) djelatnosti Ako

Plasman

i

stočarskih

157

proizvodnju okrupnjavati kojenadopunjuju posjede povećavati proii sirovinama i zvodne su u kriznim energijom koje površine obiteljskih gospodarstazaštita od Va. jačih nepovoljnih razdobljima to je uz Naravno, potrebno utjecaja.

Dr. Feldhofer Stjepan i

osnovnu

Prva stočarskaizložbažupanijeLudbreg '94 —

nastavak

iz

broja

9/94.

Stočarskeizložbena područjuŽupanijevaraždinskeod 1972.-1994. mjesto Godina proizvodnje

izloženo

"

1972.

1973.

1974.

1975.

1979.

1981.

1983.

1985.

1994.

Varaždin Ludbreg Ljubeščica Ivanec Varaždin Ludbreg Ljubeščica Ivanec Ludbreg

krava

junicaižen. podml.

70

68 68 63 61

53 46

123

58 48 47

126 101

57

45

102

49

40 36 14

89

51

26

proizvodnje najboljih bivših područja općina: 1.

445 dana standardne u 305 Ludbreg kgmlijeka laktacije 2. Ivanec 4142 dana standardne u 305 kg mlijeka laktacije 3. N. Marof 4449 dana standardne u 305 kgmlijeka laktacije 4. Varaždin 4704 dana standardne u 305 kgmlijeka laktacije Prikaz

Za

izložbu

A)

Krave

po

su

deset

uvene

krava

muzara

na

izložbi 1981.

116

108

87

40

u

Ludbregu, sa

kolekcije:

izabrane

uzgoj pasmine 10 dana standardne iznosi 4292 u 305 čija proizvodnja krava, prosječna laktacije od od 3 krave po krave kg, kojih kolekcije liniji Bimba MB od 4999 dana standar870 s u 305 prosječnom proizvodnjom kgmlijeka MB MB dne kćer Monika 1221 i Prima 1194 vlasnik Bimbe kćeri i laktacije, je Novi Marof.

Josip Kuzmić, MB 456 sa životnom Krava Beba 17 od 10 muških proizvodnjom (otelila teladi,čega i7 vlasnik također Novi Marof. ženskih), je Josip Kuzmić, iz B) Kolekcije prvotelki donacijaNjemačke 5 dana iznosila 5648 u 305 grla, kojih jeprosječna proizvodnja majki kg mlijeka u tijeku). (njihova laktacije laktacija iz C) Kolekcija prvotelki donacijaAustrije 5 maksimalna dana iznosila 6299 u 305 grla, kojih je proizvodnja majki laktacije kg u mlijeka (njihova tijeku). laktacija —

domaći

simentalske

—

—

—

158

D) Kolekcija Holstein- pasmine Domaći 6 od krava samo ima kontrolu livdan uzgoj grla, kojih frisian jedna jednu 26,3 s masti. mlijeka3,67posto mliječne Sve ostale su otelile od 3-5 teladi. i oteljene1989. godine steonih domaći E) Kolekcija junica uzgoj 10 od 6 za dana u 305 iznose 4250 grla, kojih prosječne proizvodnje majki laktacije 4 evidentirane nema za kgmlijeka.

(Za grla mliječnosti majke.) steonih domaći 4 F) Kolekcije junica Holstein- pasmine uzgoj grla (nemapodataka o za proizvodnji mlijeka majke) frisien koza sanska H) Kolekcija pasmina Uzgajivač Antonija Margić, Struga 5 rođene 2-4 1993. toku. u grla, mjesec godine.

Laktacija koza francuska l) Kolekcija alpina Ivan Hrastovsko Uzgajivač Matulić, 5 su u I 581 u grla, koja prosjeku proizvelalaktacijikgmlijeka. koza J) Kolekcija njemačka alpina (BDE) Uzgajivač Gabrijel Vitez, Kneginec Donji 5 su u II 591 grla koja laktaciji proizvela prosječno kg mlijeka istočno ovaca K) Kolekcija frizijska iz DonacijaNjemačke Držaoc: Andrija Margić, Struga 5 rođene 1-2 1993. grla mjesec Uzorno obiteljsko gospodarstvo Josipa Kuzmića jedno od poznatijihu novomarofskom kraju —

—

—

—

—

—

—

—

izložbi

'94.«

su za stočarskoj »Ludbreg proteklom razdoblju prodali Kusu 46 obitelji zapažena goveda(grla) daljnji uzgoj rasplodnih junica. čine supruga Gabrijela, Zadovoljni zmić, koju Josip, službom su umjetne oplodkći unuk zet DraganSremec, Marija, i nje selekcijskom službom, premiranjem i unuka Željko Sremec, Mirjana praunuka mlijeka i rasplodnih grla, najavljenim zajTamara. movima stočaru poljoprivredi, posebno stvu. da bi trebalo kre15 Smatraju a posebno Kuzmićevi posjeduju k.j. zemlje, ditirati kvalitetni ženski u 2 U sastavu rasplodni pomlazakupuobrađuju još k.j. dak. kukuruz sa 6 sjetve najzastupljeniji je k.j. lucerka 4 2 su u (zrno silaža), k.j., Kuzmićevi pšenica proteklom razdoblju ostalo su zob i sa na k.j.; ječam, sudjelovali povrtlarske svojim grlima gotovo kulture. stočnu repu. svim izložbama rePostrno u bivšoj siju Posjevaraždinskoj 2 traktora 62 i 42 od 1971. do danas. duju KS,plug, tanju- giji i za Na rače, drljače, sijaćicukukuruzstrna izložbi u 1981. stočarskoj Ludbregu za motornu kosižita, izložilisu: prskalicu pesticide, samoutovarnu licu, silokombajn, prikoli-kravu PRIMA m.b.

27. 10.

244, oteljenu za cu, 2 prikolice za elevator transport, u II. 6371 1973., laktaciji proizvela je kg mlin čekićar i dr. sijeno, s masti 305 u .mlijeka 3,89 m liječne posto U stani za 17 sada ima 10 grla krava, dana laktacije, 1 i 3 teleta. i silos 45 m3. junica kravu. m.b.

Posjeduju 7. 1.

CIFRU 245,oteljenu U 1993.

15.000 litara su Dukatu U II. 4556 prodali 1975., laktaciji proizvela je kg Dio i s mlijeka. mlijeka prodajumještani- mlijeka3,91posto mliječne masti,

Na

ma.

U

—

—

159

6.

448,oteljenu 4232 u II. kg proizvela je 1977., laktaciji s masti. mlijeka3,78postomliječne CICU

kravu

m.b.

1.

18.

otelejna 1221, 6 u otelila kći 3. je teladi; 1989., Bimbe, 3769 II. je kg mlijeka proizvela laktaciji masti u 305 dana s laktacije; 3,68posto izlože2. 6. 1994. trojci teljenje zadnje Krava

m.b.

Monika

—

Kuzmićevi

godina ni. izložbi predstavili s kolekciovogodišnjoj Krava Prima m.b.

6. 2.

12. m.b. krave Bimbe o teljena 1194, oteljene 870, jom kći otelila 5 zad11 1. 1983. Otelila Bimbe, je teladi, 1988., najviša proiteladi; je 6.

28.

1994.

4999 s nje teljenje mliječne kg 3,76posto zvodnja masti u 305 dana Kuzmićevima Zaželimo susrete nove laktacije; zadnje telje23. izložbama 8. 4. na u ponovno pripuštena Varaždinskoj županiji nje 1994.; (i 13 5. 1994. po proizvodnjugrlu prije godina).

Nakon

13

su

se

na

fakulteta

Agronomskog Svečano proslavljena 75. obljetnica Sveučilištau Zagrebu

(njepoljoprivredne Repupredsjednika pokroviteljstvom da istakao ostalim među zin HrvatTuđmana u blike Hrvatske dr. Franje jepredstavnik Križevcifakulteta su svečano kazalištu skom narodnom Agronomskog jeproslav- korijeni škole Više Mariboru, i rada 75.

7. poljoprivredne ma), djelovaobljetnica ljenalistopada Instituta fakulteta fakulteta u Ljubljani, Poljoprivrednog Zagrebu. njaAgronomskog te veći broj Zagreb, bilja oplemenjivanje O radu i sadašnjosti prošlosti, djelovanju i poduzeća poljoprivrednih predstavnika nazočne i budućnosti izlaganjutvrtaka iz je opširnom i cE poto djelatpreradbene dekan fakultedr. Frane Tomić, prof. izvijestio nosti. škole

"Više

Pod

u

Križevcima

u

u

u

za

u

u

ta.

slavljeniku poljoprivredi jenašoj Ančestitao zanosnu govoru predsjednik je stotine magi- tun Mirović i zaželio inženjera, (700) diplomiranih Fakulteta suradnju bolju znanosti, stara i 400 doktora poljoprivrednih sa seljacima. tisućama s su poljoprivrednih koji zajedno i čestitari su svečano razinu tehničara, slavljeniku Mnogi podignuli seljaka djelatnika darove. čili bok uz naše prigodne zemalja naprednijih poljoprivrede kulturnoi vrlo Za uzvanike svijetu.

Europi jepriređenbogat kozatim fakultetu suprogram, Veći dio domjenak umjetnički posvećen je izlaganja i studenasusret bio srdačan budućnosti tra druženje jemje gospodarstviobiteljskim dota, magistara, diplomanata, apsolvenata, i akademika, cenata, predstavnika naTuđmana profesora dr.

U ime Franje pokrovitelja i tvrtaka sve do 80malih i velikih dr. poduzeća osobni izaslanik zočne prof. jepozdravio Martina agronoma _Wajdoajena, godišnjeg Sveučilišta rektor Šunjić, Zagrebu.

Marijan i dr. ganta Počestitali su Slavljenicima predstavnici: Brlek, dipl. ing.

Stjepan fakulteta Sveučilišta Osijeku, ljoprivrednog dao

Fakultet

tisuće

U

ime

Saveza

Hrvatske

seljaka

u

uru-

u

na

—

—

ma.

u

u

am

Glavnirani

Harana

Volarić; PI

Pajdo: Vlasi

:

kolegij: METEMima ETA NEE ing. dipl, <

Pb

———a

ni

[iza 2

3

s

2

----

———

o

s

>

sd

—

—p——o

-

=

-—-————

_-——.

—>—

>

STUDENI

muka vlada, teška Studen Sunčanoga žara, i Al jetoplo ruka, U gospodara! marljiva nema

srce

(Stihovi o

Osim sveca

iz »Seoskog

studenom

gospodara«

posebice blagdan studenom. dane u svetkujemomjesecu čije na

Svih svetih osvrnimo

se

na

dva

—

1893.)

nama

manjepoznata

SvetiAlbert

SvetiKlement BlagdanSv.Klementaje23.studenog. na nasljednik Sv.Petra Trećije stolici. papinskoj Mučen je u Hersonezu;danana Krimu. šnjemSevastopolju su Ćiril donijeli Metod nje1 Sv. u u je njemu Rim, moći pa gove U častu Rimu sagrađenabazilika.

Ciril. sv. pokopan bazilici je i toj SvetiKlementposebnojepoznat poslanici Korinćanima. po Zaštitnik i radnikau je klesara kamenolomima.

Bio je njemačkidominikanac.

Nazivalisu ga »sveopćimnaučiteje ljem«.Godine_1931.proglašen crkvenimnaučiteljem. teolog 1 SvetiAlbert,filozof, Kolnu, znanstvenik, poučavaoje u a zatimpostaje biskupomu Redensburgu. filozofiju Aristotelovu stavio jeu Odlikovao misli. službukršćanske se. naobrazbom, enciklopedijskom prirodoznanzaštitnik tako je pa fakluteta. stvenih BlagdanSv.Alberta je15.studenog.

Ciklama i Rodosa CiPotječe otoka cvatuća najomiljenija Zimi je pra. biljka. s

Jako jejako osjetljiva traži ali brigu, tijevapreveliku pravilnunjegu. Često dobijete poklon cii više deset klamu cvjetova, lijepim okruženih pupoljaka puno zdravim lišćem. može stati između pro2ko Postavite držimo je svježojneložeje vidnomjestoda strana moglidisvih bijoj noj prostoriji _10"-14C nekolikodana (Što ali viti, prozor. često događa) listovi požute ili Ciklamu,najsigurnije je zalijeklonu,cvjetovi počnu venuti, vati odozdo iz podloška mlai biljke, pupovi mladilistovi kom vodom. Vodu, koja nakon i otpadaju. pljesnive zaostane sat podlovaša ljepotica šku trebaodliti, I tada inače počne gnjii žalosti više brige prouzroči korjen,lišćepožuti i biljka liti veselja.

Najčešće ju nego propada. Polijevamolije odorate. baciti. i tmurni bez svjedani 2g0, će razvit l i plijesan ipak, tlosti, No, njegujete je prai će cvasti vilnociklama biljke. mjesece cimjesece,od kasne jesenipa prisiljeni Jedino ako do proljeća. klamu držati prostoriji ima različitih tralnim grijanjem možemo ciklama Cvjetova ju odozgo, uvijek od bijeledo ljubičasto- oprezno zalijevati boja rub lonca, nikada gomolj biljke. držati Ciklame smiju cvasti pretoploj sobi.Nojboljemjestoje Kada ciklamaprestane između prozorskihkrila.

LA vrlo (predproljeće) lonac gomoljem zaštitite i preostalim hladnim noćima, je kolišćemtreba držati i madom novinskog papira (metneloženojprostoriji oprezno a unutrašnje zalijevati, staklo), prihranjivati. ga ali ostavimo malo krilo prozora Mora stajati svjetlumjestu otvoreno. bez ne

zah-

na

sa

ne

na

se

zora

u

sa

na

uz

se

za

a

—

—

srce

vremena

u

vam

mo-

su

a

se

sve

u

srcu

s

cen-

smo

u

—

crvene.

uz

se

ne

sam

—

u

na

a

u

srce

s

u

nemo

uz

ne

na

.

sunca.

ljeta ciklamaizgubi U polovici listove nastajevrijememirovanja.Smjestimoje sjenovito vrtu. jako Samo mjesto vrućihdana trebajeoprezno osuši, gomolj liida U kolovozupresadimo gomolj isti lonac, smjesu zemlje ciklame,koja od listosastoji i treseta. livadnjače Zemlja vače, može naboviti vrtlarijama ili cvjećarnicama.

Presadimo tako da gornji dio gomoljaviri iz zemlje.U početku sve

—

na

za

u

za-

se

ne

u

za

u

se

se

u

malo vlažimo,a kada ciklamupočinjemo pojave listići, i prihranjivati. normalnozalijevati Kada je to »normalno«? | Prije biljku stavimo neloženu prostoriju, i tek prozor je sad počnemo prihranjivati. samo

se

mraza

unesemo

u

na

O

kada će ciklamaprocvasti ovisi imamo liranu, sredsortu. ili kasnu U svakom slunju čaju procvate nešto kasnijeod drugih biljakakoje uzgojene iz sjemena.

Boa ) Pripremila: tome

su

'

ing.Mirna Božičević

RUKA Uskoro

VICE biti

potrebne od ostale No, prošle godine mrlje njima.

Rukavice od navucite jelenske kože ruke i čistom nakon isperite benzinu, ih ostavite rukama da potpuno toga osuše. će kratko Sušenje trajati jer Rukavice benzin brzohlapi. smijete šiti nego pretoplu zraku, sobnoj temperaturi. će

vam

rukavice. su

crne

na

na

u

rukavice

Crne

a

kožne

također

čistiteben-

dio

prljavi nego namočite benzin. cijele mlakom rukavice Vunene perite otopiih dobro i detergenta: isperite iscijedva dite stiskom ručnika; između frotirska sušite ih podlozi. ravnoj bi Da zime ostale oblika, lijepa cijele rukavice nasilno rastezati. Kad ih nemojte skinete nikad ih zguostavljajte ruku, torbici ili žvane džepukaputa.

Izravih i podlogu. najte odložite Ponestalo laštilaza sredstvima: vam ga je cipele.

Nadomjestite nekimdrugim namažite sredstvom za cipele čišćenje pokućstva namažite mekom a kad se upotrijebite pivo: obuću, osuši, istrljajte je krpom neće liih ili mašću cipele sigurno promočiti premažete jestivim uljem svinjskom će dobiti ako ih namažete NIVEA ili kremom sjaj lijep cipele istrljate pamučnom krpom lakirane čistite zatim ih tkanicipele mlijekom, lagano pamučnom prebrišite na

se

Ne

zinom.

u

veoma

ne

na

čistite samo

su-

na

nom

.

na

ne

s

u

na

ravnu

—

—

—

—

—

nom.

Pripremila: III Mirna Božičević ing.

-

——-———-

OBIČEJ ŽALOSNI I RADOSNI

DANI U MJESECU STUDENOM narodni hrvatski Naši su na više nikakva običaji ljima kojimanema katoličke crkvene vezani sad su to stravične najčešće znaka; pustopoljiti dolaze i svece. ih barbarska četnička ruka ne, Koji blagdane put koje iz daleke učini takvima poganskeprošlosti, običaji svojojbezumnoj i i doći do tih kršćanstvo Još da bar Inogu mlado preuzelo mržnji. kojeje Isusa stvar: bila bi velika svetih u razvalina, oplemenilo svojomvjerom okitili oni bi ih u času Krista. uredili, očistili, i bi duboko sve svjećice noć, uspomene sjale Čašćenje drage svoje dana. do zore iz također Dušnog dopire pradavne pokojnike Samo mislim bili čak kad Ali ni toga nema. su u pokapani prošlosti, do naših ih doći na domaće sve samo pa mogu ognjište, grobove svojih, pod često očima kad zatvorenim a nemogu počivaju pod skupovidjeti, dana, mramornim zasađeno suzama pločama prelicvijeće zalijevati. cjenim mali U Ne veliki da nevini ne je vrijedilo daju, daju jepimperivojima. bo du»Rod nešto učiniti iz barem stihu Imogu po kojisvoje svoje pravilo si budućnost Dušni dan! duše na mrtve na za še, svojih štuje prošlosti kuje.« dana dva I tako u su prva mjesecu uz

u

u

na

u

nas

—

Svi sveti

studenom

i Dušni

dan

posve-

rođacima, prijapredcima, nas i velikanima su koji prije teljima otišli u groObičaj kićenja Vječnost. tih i bova upravo svijećica paljenja kako tek od I1. dana stoljeća, potječe ćeni

našim

to tvrdi

Milovan

Nekoć

Gavazzi.

su

se

jela pića grobove međutim teče kući Život dalje, pomalo ostavljao prostrt pokojnicima nakon tužnih dolaze stol. Na pa po neosjetljiv, peku jadranskompodručju dani.

Prvi kalendaru radosni tu se »lumkolače kojenazivaju posebne nađe 4. kad slavi Sv. se užiMi kontinentalci ili studenog bija ublija«. i DraKarlo kad Sve svete z mlinu na vamo Boromejski, Drageci »purici imendane veselo slave od orehov kolačima i cima gice svoje zdiganim stol i srdačno našima ili maka«. za pun Žalost raspoloženje.

Taj liječimo bio svetac u a u nadbiskup Milanu, je dobrima, uživanjem ovozemaljskim 1584. dan veliki umro na i nad da će se a u dnu dušeznamo Bioje je taj borac duhovnu obnovu svećenstva za kao simnama svjećice jednompaliti i nesebičnim zaa Bobol vjernika, jednomje svjetlaKraljevstvu vječnog i novčanom mnolaganjem potporom žjem. štvo trebali od (Eto, ljudi kuge. lako o 1inama spasio pripovijedati Da, je i bismo ga svisvetskim danas...) koji običajima, jepim imendan onih i naših umrlih Odmah,drugidan, je ukrašujemogrobove Mirkeci ili se zovu a zaliili odvezemo došećemo do se koji Imbreki, kojih štitnik im Sv. i izAli naši obučeni. ugarskoje Emerik, prognanici jepo zaštitnika vatski od zatih dana a suhe kralj, jedan jošviše, hrbjeglice pate katedrale. oči im crvene suze svojimgrob- grebačke na

i

nosila

ili se

u

uz

u

za

IV

+4

Međutim

jenajveseliji polako(ali i a nom, dođe do i umne cijeloj godini, gotovo njegov brzo) lijepe, bogate o. kad slavi Sv. Marse Sv. Katarine iz jedanaesti dan, djevice Aleksandrije, iz a tin, biskup nakršćanstvo na Toursa, rođenjem kojoj zbogprijelaza j e o vodno naš iz O Maksiminius 825.

307. car zemljak Panonije. studenoga veselu tomu svecu s dao odrubiti Ona zaštitnica pečenomguskom glavu. je irinoštom mlado vino on — sveučilišne te isusovci su koji pokrsti mladeži, joj i puno kao puno osnivači sveučilišta _ o posvejetoganapisano jenjenašeg radosti datili u baroknu cr——— govo svetkovanje — raskošnu ljudima Zagrebu 10. Na dan imati treba sebi kvu. njegov i duhovitoImnogo U pustopašna radostima veselja se svojim još mjesec može imati a to se samo u sti, slobodi, studeni nam na nego predaje, hvala i Sv. Martikojunapokon, dovodi Sv. Bogu Isusova apokraj Andriju, uživamo. nu, u obilju unakrsni križ razapena stola, kojega i še. dana slave imendane Dražeki Glazbenici, skladatelji prijatelji Tog slave 8.

Sv. i ili glazbe studenog Ceciliju Jandrašiilijepe Andreje Andrijasu Međutim ne. i u su se (kajkavski Ciliku), kojoj posvećene vinogradari taj drudan vina akademije, pa glazbene pjevačka vješto upleli prodajom muzikološki itd. U vrištva, časopisi pjevaju: baroka / naslikana jeme je mnogim slikama kako svira / uzorgulje. lijepim došel Došel je Za stočare bio u nekoć.

Dalmaciji je Sveti Jandraš važan Sv. svetac slavi se Kliment, koji | On bu me pital &3. kad vodili su studenog, daš? seljaci ga počem stoku tri oko crkve i darivali | puta je dan

u

stude-

I tako

se

u

naše

doba

u

>

u

—

u

ne

sam

o

u

|

u

naravi

ili novcu.

Priredio:

Stjepan Keglević, dipl. ing.

| | | f

-

S

Gatnjevremenske krzkeo

EEE EEDARE NERSVICG tvrdo spava.

Medvjed NEM ARENI VET I=NaR LE

SEAulo) U vino se pretvorio.

[GT

ništa zeleno do Skvi i:FEšzdiii Na Leopolda (15.XI.) (A [21 Na Feliksa naloži i obuci bundu peć (20.

MIR) Na XI. čuti Katarinje jenajviše (25. i vrane. svatove pjevati tko ne nek' Studenikad jeljut, mora, neide na put. :

| |

| |

VUČE?« »KAD SE MLIEKO stručnog čitateljima jedragim poznato prevrćemo 1889.

14 br. smo u u pročitali godine poučnik«,kojem »Gospodarski časopisa muke vidite kakve da su vama članak pa ga priopćujemo naslovom, podgornjim mučili naši stari: s mlijekom da

već

Našim

stare

listove

mnogo malo.po da »Nnoge 1u mliekarice izkušale put žice ili vuče Ova ž ilavo. da dalje a ko. kao. a toji, postane mlieko. mužnji iz onom mana vadi 1e mlieka ako slučaju, itajanjem laglje opaža sati 8-10 da napravi nakon mjesto U takvomslučaju, stajanja, orhnje. zmrznuto. wireno ili kako da je nego. prikažuje, skorup, orhnjeili i sporo maslae, a 1e težko dana da stoji vije Iz ovakovogvrhnjaotuče iz ono. se kao:mlieko-kojeg jevrhnjenapravilo. ili ukineli, uzljuti ni te iz pokrije brzopjegom, nije Sir,kojise napravi ovog mlieka, sir tečan ni kakono: od zdravogmlieka. trajan, može niti se nezna Što je uzrokovoj mani ilibolesti mlieka jol ni ona nego. periodički, dana, svakog ponavlja jer ustanoviti, vile vile mlieko nedjelja kadkad je dana zaiebice, kadkad ikokove, posve zdravo. ovu manu čabnjaku, kaomliečiki, nekimtravama, tliekariee pripisuju dočimučenjaci prepikojemogu biti pomieiane sienu, poljakoj sirotici, nametnici. manu ovu jednoj suju manu za prouzrokuje, gospodara, praktičkog ito (Hije od tolike važnosti čistu i liečiti. se Ut prvom reduvaljadržati kako može zapriečiti koliko, i posuđe, omda kravam davatiamjuu od 60 mliekarnicumliekarsko. i 30 30 čiste Kao (potaše) gr. idjirota. pepelike 10li, gr gr. kuhinjske no bude soli, djeluje sredstvo izorino, puno pomaže,ako blagu krati i li. mogloobilno o sladiti sa 1oli onda ie ova mana rjeđe slabije se će

već

neito.

se

u

se

u

ie

se

se

ne

ne

1e

1e

na

ne

ie

za

u

a

ne

se

biljku je ljekovitu »đ«, piše Pripomena: i obale uz Raste calamus.

Acorus uz latinskom zove na se rijeke močvare, koja tvari i u obliku eterično sadržava ima a koje uljegorke lišće,podanak sabljasto smetnje. probavne čajaliječe i Miletić dr.

Silva u manu mliječni »Mlijeko knjizi svojoj prof. mlijeka Opisanu uzročnici su bakterije »sluzavost a naziva 1994. mlijeka«, Zagreb, proizvodi« te Aerobacter Micrococcus rodova aerogenes. bacillus, »iđirot« se

danas

sa

slovom

a

naziv

za

Priredio:

ing.

Keglević, dipl.

Stjepan

Kad

se lijekovi i hrana

da se

i voda

ne »podnose«?

raspona ulje miješaširokog djelovanja, li ne často znamo različite za svikoji lijekovi ju.

Ali, »trpe« propisivani upale.

Ipak, eritromicin s hranom. stearat miješanje, uzimanje zajedno manjejedjelotvoran S vremenom ako na se uzima hranom. se s ga pojave napisi, vrijeme Međutim, bilo u dnevnim bilo u da su dva se stručnoj literaturi, ispitivanja pokazala druga oblika isto tako o dobro bilo da novinama,mogućimuzajamnim djeloresorbiraju, hrane i ili se za želudac. na prazan interakcijama lijekova, uzimaju jela vanjima, mari ali se čini da nitko ne Pića s nešto kiseline mogu otežati resordovoljno. da eritromicina.

Prema ne Uglavnom jepoznato priličan broj lije- pciju tome, »guželučnu likova eritromicin voćnim pa s, nadražuje sluznicu, tajte« svoj recimo, da ih se uzima sokom ilicoca-colom. ječnici obično propisuju ilinakon obroka. I to bi bilo za vrijeme bilo Sve do nedavno sve. nije potonjih

Svi znamo

razgovora

tomu

o

kako

hrana

antibiotici

ne

dobro

ili

danas

Međutim, djelujelijekove. nešto drukčije. jestanje farmakokinetike Sve poznavanje bolje od sudbinu lijeka proučava koja (znanost do trekad uđe trenutka u organizam nutka kad se pridonijelo jespoznaji izluči) to čimbenici znatno na da utječu mnogi kako se neki lijek u probavnom resorbira iskoi kako ga iskorištava ne sustavu li Uzmete antibiotik tetraciklin s (ili svoj da Pokazalo se će se smaje organizam. rištava) hranom, njegovo djelovanje od tih važnih čimbenika, hrana a ako obrok sadržava koja jedan njiti upola, mliječne hrana Kadšto na ili uzet istodobno s utječe mnoge lijekove. proizvode jelijek priali tetraciklina lijeka, ipak pravkom resorpciju poboljšava k alcija, djelotvornost ulaili češće može 10 se na samo sprječava odgađa potpuno smanjiti posto. krvi. zak u lijekaoptok Laksativi za (sredstva čišćenje) koji Na bisakodil također bi se ne mnogiantibiotici, poput sadržavaju primjer, uzimati s Penbritin), penici- smjeli (Ampicilin, ampicilina mliječnim proizvodima. ako lina djeluju Ospen), slabije (Silapen, Na tablici su samo priloženoj prikazani Pića s nešto kises hranom. se uzimaju neki da im za se zna lijekovi koje djelovakao što su pića, kava, njemože gazirana vino, line, hrana. za poremetiti Dakako, oslabiti isto tako mogu voćni sokovi, dje- potanje iz ovog posanaputke područja lotvornost takvih lijekova. ili se sa vjetujte svojim liječnikom ljekarmože bititakosastav nikom. Ako vam za relijeka Kemijski je propisani lijek eritromicin dolazi đer važan. čeno da uzeti na prazan želumorate Primjerice, ga to u tržište u različitim oblicima, na to učiniti barem sat jest dac,valja jedan prije ovisno o različitim proizvođaču. obroka ilidva sata nakon obroka. Obično solima, nakon uzeta doći u obliku stease antibiotik može preporučuje lijeka popiti Taj čašu vode. estolata i etilsukcinata. Svi su oni rata, loše

na

VII

-—-———

--—

djeslabije nadomještaju pripravci koji kad kojiboljedjeluju Lijekovi namirnice omeneke mogu lovanje.

No, se uzimajubez hrane i štitne tati djelovanje pogoršati žlijezde bi tresustav. ne ionako Stoga (Penbritin) ampicilin usporen kebalo s obrocima kupusa, pretjerivati (Dulcolax) bisakodil repe i soje. cvjetače, Teracef) korabe, lja, (Cefaklor, cefaklor stearat krvi su eritromicin zgrušavanje Ljudi koji preboljeli i srčani Edemid) Lasix, (Fursemid, furosemid embolija, plućna (tromboflebitis, moždani proB6) (Eutizon izoniazid lijek varfarin, udar) uzimaju što tako krvi.

On tiv M adopar) (Nakom, levodopa djeluje zgrušavanja Ako K. vitamina se (Metalcaptase) penicilamin djelovanje spriječava tim količine velike (Novocamid) prokainamid hranebogate uzimaju može se Rimactan) (Arficin, tetraciklin djelotvorponištiti vitaminom, teofilin završiti i bolesnik može nost togalijeka kr(Sulotrim, u bolnici s ponovljenim trimethoprimzgrušavanjem vi. Ne ti trebalo s obrocima sulfamethoxazol Sinersul) pretjerivati grazelja, špinata, prokulice, cvjetače, kao što su prokainate sa Lijekove, repe, Opaska: sojinim j etre govedske ška, za i ne zelenim i lijekove aspirin druge kinidin, mid, j asno, čajem.

Ali, uljem lešto zato ni izbaciti ta sva željeza, se pripravke tegobe, reumatske hrana, smije će trebati i neke K vitamina količine stanovite su vjerojatno druge, vodopa potrebbi se smanjio kako uzimati s obrokom, bi se ne, kako krvarenje. spriječilo premda želučanesluznice, podražaj znakovita je ili Bolest zvana ulog giht hrana može ograničiti resorpciju.po njihovu kiseline kristala mokraćne nakupljanju osoželudac u jedne podražuje koji Lijek u nožnom u palcu, posebno zglobovima, osobu. štetan za mora ne drugu biti bolovima. be, a koji Lijekovi praćena je jakim O valja pojavi popratnoj porazgo- se često propisuju svakoj kontrolu količine za ili sa ljekarnikom.mokraćne kiseline obično su alopurinol, liječnikom varatisvojim kari kolhicin. kalcijev sadržavaju koji Pripravke probenecidi treba uzimati s obrocima. bonat općenito i istobilinajdjelotvorniji Da bi ti lijekovi za To koji dobno ljude posebnovrijedistarije buza stvaranje najbezopasniji želučane kiseline, od obično ih uzibolesnici pate manjka brežnih koji kamenaca, kalciuvelike oslabiti što može resorpciju kloniti hrane se o biluje koja trebaju maju unatoč tomu mora karbonata.

No, jeva sardine, jetrica, bubreg, (mozak, purinom omeina vrste hrane koje mogu se paziti i pileća, guste govedska š pinat, skuša, tati resorpciju. mahunarleće leća i druge jakejuhe, od djelo- ke). boluju oslabljena koji Ljudima često se Belan Dr. Ivo propisuju štitnjače žlijezde vanja to

—

VIII