Mljekarski list 1-1994

SIJEČANJ, 1994.

2 hk)

=

4

q

g

I DOMĆ

OBITELJ

PRILOG

KRAKA

BERRA RG

>

—

SADRŽAJ

ES e

Ž

PS 3

GR

Krmne

e:.Izbor kultivara Ev kultur

Hranidba:

stočnerepe I

Hranidbenepotrebedojnih a koza

RI

telenja Poremećajikod

...

Veterinarstvo: > Gospodarstvo:

.

.

.

o

procesu... sudskom Bolesti vimena u Cijenemlijeka— premija.

Proslava80- obljetnice. te Srčani DENI FENIKCI udar.

Obavijest:

.

.

.

>

š Ž Ž ž Ž

:

: P

Izbor kultivara

Stočna

i sjetva stočne

repe

kraćim ili je značajna klime, kojaobiluje kultura u stočardužim sušnim a zemljamanaprednog razdobljima, kojanegastva. U ovim nezamisliva tivno osobito masovnih na zemljama je utječu prirod ili a da se na repa. Međutim, proizvodnja mlijekasvinja, gospodarska vrijednost farmama u stočne ne se samo u sadrepe ne očituje prifarmskom plodoredu i suhe tvari odnonalazi i ova kultura. Koristeći korijena, pozitivna ržajuprirodu smislu nego i u sno samo u nutricionom iskustva zapadnihzemalja, gdjeje stočna u ishrani repa izuzetno vrijedna njenomlaksativnom djelovanju. bi bilo mliječnih krava, razmišljati Naime,poznato uputno masovjedjelovanje kulturom o ovom povećanju površina pod nih stočnih repa sa visokim sadržajem u nas. odnosno nižim sadrža»plodnog soka«, Danas radi veliki instituu Europi broj suhe u jem tvari, poboljšanju peristaltike, kvalitetnih i na cija selekciji _prinosnihprobavljivosti i krme boljem i skorištenju stočnih repa poboljšanih gospodarskih manjevrijednosti, naročito kod mliječnih i na se na a pa osobina, europskom, krava. Za koze osobito mlia goveda, našem tržištu veći sve nopojavljuje broj krave treba masovne ječne proizvoditi vih kultivara triod do (sorti), diploidnih repe te kultivare kombiniranih svojstava. višekličnih do I u ploidnih, jednokličnih. Stočna repa za svinje i bitiće vredkonje radi na novih i nas se kreiranju poboljša- nija ako sadrži više suhe tvari u korijenu, osobina kulnjugospodarskih postojećih što znači da šećeru te za na jebogatija tivara. treba sadvrstu ovu životinja proizvoditi stočne repe kreirali su Oplemenjivači Kultivari repe. ržajne(polušećerne) kultivare različitih da bi tipova, zadovoljili stočne repe međusobno se po razlikuju: određenih i zahtjeve područja, uzgoja obliku sadmesa korijena, boji korijena, tri procesa vađenja.

Razlikujemo tipa ržaju suhe količini lisne mase dr. i tvari, stočnih repa: masovni kul(kvantitativni) U nas na tržištu jošuvijek se mogu tivari sadrže do suhe tvari, naći stari kultivari »eckendorf« i »ma10,0 12,5% kombinirani kultivari sadrže do 15 12,5 muth« te niz novih reselekcioniranih (po% suhe tvari i kulsadržajni (polušećerni) boljšanih): tivari sadrže 15 do 18% suhe tvari. repa

vrlo

krmna

odlike

naše

-

-

—

valjkasta (»eckenkorijen boje, iznad tla. ko2/3 se dortf«, »brigadier«) daju prirode oblika, gotovo razvija suhe tvari u koriima žućkaste a sadrže List peteljke. rijena, manje jenaboran, »eckenodnosu kod veće u na na u odnosu repe jenu, sadržajne prirode Daje odnos obrnut. autori dorf«. kultivar_»brigakojih jeovaj Reselekcionirani Brojni izduističu da su narandžaste ima boje, gospodarski bolji sadržajni dier«, korijen više od 1/2 veće suhe tvari ženo razvija kultivari, jerdaju prirode oblika, valjkastog i veće nešto većim stočnih hraniva u odnosu iznad tla. se se priprirode Odlikuje »brii na masovne na mase nosom repe. Orijentaciju repe nego ukupne korijena većom količinom suhe tvari nalažu i sa gadier«.

Kultivari masovne

stočne

repe veće

Jedan

ima

žute

na

m

šo

i

a

»POLYFOURA«

stočna

rela-

kgsjemena.

Sije suhe tivno visokim od se na se pa tvari, postotkom gušći sklop potrebnog, odlična za već u fazi 2-4 lista mora repa svijetlocrvena, čvrstog lista, prorjeđivati zimsko a razmak od 20-25 na u redu u cm. Čvrsto sjedi tlu, skladištenje. lako

se

—

repa

sa

maku

unutar

reda

8-10

vadi.

u stočnoj herbicida Uporaba »REMLINGER« repa oblika masline, repi zdravim masivna sa bujnim narandžasta, listovima. za se komvađenje. Korovi u stočnoj je strojno Pogodna repi suzbijaju stočne repe iznosi 180 daili više herbicida.

Vegetacija binacijom dvaju što treba u PRIJE SJETVE: Ro-Neet suna, stoga proljesijatiranije je (4- Iha) osim će. Može na i muhatrave uspijevati gotovo svim, jednogodišnje (koštan zbija 6 tlima. Stočnu vrlo na i neke širokolisne korove.

Mora repu se je rike) pjeskovitim nalazila tlu na se kombinirati sa prije sijati gdje najbolje Pyramin- (3- kg/ha). ili neka žitarica. SuvreDTS treba Ova se lucerna, kombinacija inkorporirati (uom 6 da se mena dubinu tlo 5-8 cm.

Prednost u na pretpostavlja agrotehnika nijeti) tla za repu i gnojidba ima u osnovna obrada sušnimuvjetima. ili obavi ranu A NAKON PRIJE NICANJA: u jesen. još ljeto SJETVE, Dual iliDual EC 960 EC 500 Ukoliko u osnovna (2- \/ha) jesen nije obavljena trave količina mineralnih (1- Vha)suzbija jednogodišnje 3 gnojidba, cjelokupna WP u sa što znači da unosi se u (koštan), kombinaciji Pyramin 2 proljeće, gnojiva ili FL ili istovremeno unosimo gno(3- kg/ha) Pyramin (4- I/ha) tanjuranjem iliGoltix turbo i tla. Posebno (5(3.5-Vha) 6 Pyramin ravnanje je 6 jivoobavljamo širokolisne korove. važna tla za dobra repe. kg/ha), suzbijaju 7 5 priprema sjetvu i Nakon NAKON NICANJA: Na dobro tlu može repe se u nicanja pripremljenom ovisno korova herbicidi se upotrebljavaju U izvršiti proljeće ranije sjetva.proljeće i vrsti korova. Fuo obavi tla komse repe razvoja stadiju predsjetvena priprema silade super biniranim oruđima. tla za jednogodi(1-/ha)suzbija Priprema sjetvu i travne korove. treba bitišto sa što 4 plića manjeprohoda, šnje višegodišnje Goltix turbo kako bi dubini od 2-3 cm imalo na (5-kg/ (3.5-ha), Pyramin sjeme Betanal tandem Betanal dobar dodir s tlom radi (6I/ha), 7 (65 opskrbe potreb- ha), do širokolisne korove 8 tla zadnedirnuti nom I/ha) suzbijaju vlagomkoju sloj 2 lista. ržava. tla mora ostati stadija Gornji pokrovni sloj herbicida nakon Kod kako se ne u nicanja primjene srednje mrvičastoj strukturi, tzv. bi za i stvarao oborina posigurnije jeprimjenitisplitjačih zamuljio sa po 1/2 koricu. tretiranje) pridoze, (podjeljeno aplikaciju 5-9 dana. u razmaku treba ovisno o vremenskim dvaput Sijati prili- mjeniti odnosno U kama i tla se tlo vegetijekom kasnijoj fazi, temperaturi (kad zagrije korova za ili na 5krajemožujka početkom tacije uništavanje preporučuOvom unosimo kad tlo odnosno za jemokultivaciju.mjerom travnja, je sposobno 6*C) rahlimo i prodano za kvalitetnu se prihranu, pripremu.

Sije pneumatskim gnojivo tlo. ilimehaničkim razmak na rezračujemo sijačicama, Protiv štetnika i bolesti se dova od 50 ili70 cm. treba obaviti poduzimaju Sjetvu kao i kod šećerne 2-3 cm duboko. Za hektar repe. mjere jedan potrebno i razovisno masi 1000 o Mr. Milan je sjemenki Pospišil —

KOZARSTVO Hranidbene

potrebe

dojnih

koza

hranjive koje gube moraju topli poslije poroda treba dodavati nizma 2-3 dana od a zatim mlijekom dopuntijekom napoj posija, treba skom ilizelene količinu trave a s hranom, posebice pažnju sijena manju i mineralima Hranidzobi ili nešto nafosforu, posvetiti kalciju prekrupljene posija. i i mikromakroobroke treba bene magneziju drugim povećavati triju, postupno mineralima. hranidtako da 7. dan najvišu dostignu Hrana sadržavati koza mora u benu se u tom suhoj razdoblju vrijednost, jer tvari oko i fosfora za brzo 0,2%kalcija 0,1% proizvodnja mlijeka. povećava uzdržne a u proizvodnji mlijeka potrebe, dobivati uz uzdržnu koze i imati do moraju Dojne mora fosfora, kalcija 0,6% 0,4% i to za svaki hranu dodatak za To suhu tvar hrane. mliječnost na sve računajući masti oko 2.930 kJ NE s znači da koze dobivati dnevno kgmlijeka 3,5% moraju ili džula neto i fosfora za uz(Hra- oko 3,0g kalcija energije) (kilo 0,4H.j. g 2,1 hrane. nidbene jedinice) vrijednosti Naj- držne potrebe, a uz proizvodnju mlijeka i hranidbene veće su i 1-3 dnevno 6-12 g energetske druge kalcija kg ukupno 6-8 koza tijekom prvih tjedana 4,2- g fosfora. potrebe koze U tom redovito Fosfor u dojenja. razdoblju moraju 8,4 nedostaje gotovo 7.450dobivati hranom dnevno mlihrani koza s visokom ukupno proizvodnjom ili 13.310 KJ NE u 1,03- H.j. suhoj jekai mora se dodavati u hranu mineralsirovih tvari hrane s oko 10-16% i nim dodacima kao: protei1,84 natrijevim kalcijevim na. koštanim monoamobrašnom, fosfatima, dobivati oko 70-72 koze FOSmoraju Dojne KAFONALOM, nijevim fosfatom, kao 1 za fosfora i Nedostatak FONALOM g sirovih proteina kg mlijeka, drugim. iz uzdržne hrane. To dodatak uz lenaročito se uz proteine davanje očitujeobilnije sirovih oko 147-291 g proteina guminoza, jeukupno djedjeteline, sijena lucerne, 1-3 koze dnevno za veći proizvodnjekgmlije- telinsko travnih smjesa, kojeimaju ka. odnos Naime kalcija postotak kalcija. može Uz visoku se pokazati prema fosforu u hrani koza može iznositi mliječnost nekih (nezamjenji-2:1 4:1. Svaki suvišak kalcija esencijalnih manjak povećava ciaminokiselina fosforom. za lizina, (metionina, vih) organizma potrebu treba s U tom stina i krepkim dr.). slučaju Treba da koze dodavati još moraju krmivima napomenuti sun(koncentratima) dnevno dobivati dodatak soli dehii natrijeva sačmu, sojinurepičinu cokretovu, klorida ilistočnu i to oko (kuhinjsku sol) driranu lucernu i sl. Bjelančevine mesnog tvari obroka u hranidbu suhoj hranidbenog i brašna nisu 0,5% za najbolje ribljeg ili10-11 g soli NaCI za koze s proizvodkoza.

1-3 tvari njom kgmlijeka. se Mnogohranjivih gubi mlijekom mlikoza iz Posebice treba Kozje životinja. dojnih organizma naglasiti potrebe sadrži: 97% dobivati Koze za sumporom vode,3,9% masti, moraju jeko (S). šećera i dr. tvari oko u sumpora 4,65% suhoj 1,56%bjelančevina, 0,144 0,26% Koze

dobiti

Sve

te

—

tvari

se

iz orga-

sijeno, (dobro jer Sumporje stočnu kukuruznu i a za rast silažu, posebice sjenažu kostrijeti, potreban je trave, krmu voluminoznu i Uz ako se u hrani urea repu koja S).

(Benural dr.). daje ili enernema slabije proteina je dovoljno nekad Od ostalih minerala se u javlja getske celuloze i s mnogo ligvrijednosti, cinka koza nedostatak (Fe), (Zn), nina, treba željeza i uz kukuruznu kao silažu, i mankobalta selena (Co) (Se), joda(J), količinu žitarica ili davati manju gotove i mikro-minerali Makrose gana (Mn). krmne smjese. koza mineralno dodavati u hranu važan

hrane.

ulazi u sastav

tetne

mogu

Nedostatak

premiksima. višak bakra Koze na su jakoosjetljive ako se i lako dolazi do otrovanja, (Cu) i minehranidbu koza koriste premiksi za veću koliralni dodaci imaju govedakoji

vitaminskim

činu

voluminozne

bakra.

20

mg uzrok

Hranidbeni

obrok

tvari hrane

suhe

Cu/kg koza. otrovanju

s

više od

može

biti

hranom

vi-

krme

minerala

i vitamina

različitim mineralno

može

vitamin-

dopuniti da skim a treba jošnaglasiti dodacima, vrsta suhe vosilaže bez drugih davanje hrane može kod koza luminozne smanjiti i uzrokovati zdravstvene poremliječnost metnje. krmiva se daju (koncentrati) Krepka vikozama hrana kao samo dopunska nekih enerkao soke mliječnosti, dopuna vitamina proteina, minerala, getskih tvari, hrani. i što u osnovnoj drugog nedostaje se

primanju vitamina D i E. Vitatamina A (karotina), a min C u vlastitim sintetiziraju tkivima, Ovisno o količini i kvaliteti osnovne hraB vitamine stvaraju posredokompleksa davati kotreba i kao o ne, Za mliječnosti, mikroorganizama. vanjemburagovih krmiva oko zama sintezu vitamina kg krepkih 0,5jeprisutB;2potrebna dnevno. nost kobalta u hrani.

1,0 laktaciKritično u vitamina Zelena hrana sadrži dovoljno razdoblje je početku hrana obično enerne E. Ako vitamina i dosta se A zadovoljava j er je, (karotina) koze treba dodavati daju koze drže u o dnosno, koza, getske potrebe pretežito staji hrane. što više nego koze dobivitamin D pa makar dobivaju u hranu mlijeka do dolazi tom u državale zelenu hranu. Samo pada uz razdoblju Stoga pašno težine koza. sušenim ilihranidbu dobrim tjelesne sijenom nje težine u vitakoze početku Manji gubitak tjelesne na suncu dovoljno dobivaju brzo nadokmože se D. mina (dojenja) laktacije naditi u kod U zimskim Međutim, razdoblju. kasnijem posebice uvjetima, treba težine veći i u lošim sprijekoza veće mliječnosti gubitak tjelesne uvjetima krme i kvalitetne čiti osnovne treba redovito dodavati u hranu davanjem držanja, do dolazi u vitamina A i E D i E. vitamine jer protivnom koncentrata, Manjak A, i i slabije plodnosti. mliječnosti pada plodnost mliječnost, otpornost smanjuje dovodi do koza prema hranu i uz dobru koza rađanja se bolestima, Mliječnost Nedostai slabe nekoliko načešćegugibanja. jaradi mjeseci smanjuje postupno D slabost tak vitamina kosti, kon uzrokuje S tijekom mliječnosti jarenja. padom i slab rast u jaradi. smetnje reprodukciji i datreba smanjivati laktacije postupno stalno ovisi tako da hrana koncentrata naravno koja mliječnost, vanje Najveću i o mlijeka, odnosno, sposobno- odgovara proizvodnji (genetskim) nasljednim dok se ne može koncentrati se sve stima se postići davanjem smanjuju koza, i i livadne krme do se kvalitetne zelene dođe koja koja postiže (paše mliječnosti U hrani. travnih i sl.). odgovara osnovnoj djetelinsko smjesa trave, vitreba kozama za zimskom razdoblju Dr. Feldhofer davati više vrsta kvalisoku Stjepan mliječnost Koze

su

ovisne

o

5

Poremećaji

kod

telenja

Smetnjekod porodamogu zaista biti raznolike: preslabi ili prejaki trudovi, u pucanjeplodnih mjehura, prevelik plod, nepravilnosti te prerano položajuploda. i kosti nisu njihova. zdjelica zdjelične još dovoljno stanka može biti ili razvile. predebelapremršava Teško uzrozapravo životinja, poremećaji općeg zdravlja, telenje najčešće slabokrvnost i boleosteomalacija, druge kujunepravilni položaji ploda.

Položaji sti. Zatim kod raznih biti neobzirom odnos na mogu trovanja, zbog nepravilni i kretau osi prema držanjastaji slabog prestanog podužne tijela ploda podužnoj Nekada trudovi u posu osi može biti njaživotinja. majke, položaj okomit, n pr. četku normalni a okomita os na pokasnije postaju slabiji,tj. podužna ploda je kad se maternica umori kod dužnu ili kad os os nemogućnomajke, poprečan, je sti izlaska zavrnuće na os ploda (prevelik plod, ploda postavljena poprečno majke. maternice i Kod slabih trudova sl). produKad i otežava je plod p ravilno smješten, njegova se ljuje porod. leđa biti okrenuta leđima prema trudovi također mogu biti moraju Prejaki štetni, bitiokrenuta no ona mogu prema kanale majke, u u mogu ugurati plod porođajne ili kao i prema trbunalazio u tidonjoj, lijevoj desnoj onom u se položajukojem šnoj stijenki što majke. ga nego jekubređosti, uguraju prije Među su okrenuti u najčešća nepravilnostima se a dospio porođajni položaj, ona u i nogu prema držanju glave ploda u ne plodkoji nije porođajnom položaju vlastitom kao npr.: može bitiistisnut iz maternice.

Pri trupu, jakom trudu može doći.do zida maTako u probušenja nepravilnosti držanju glave. može doći do izvale maternice i može ležati odnosno ternice, glava koso, biti i vrat zatim drugih smetnji. mogu zavrnuti, glava Zadaća da u toku biti zabačena može na na plodnih mjehura je glava bok, i tako otvore leđa ili na poroda porođajne puteve prsa; spuštena Prerano puomogućeistiskivanje ploda. nogu: nepravilno držanjeprednjih nastalo može biti savinuta u noga canjeplodnih mjehura, kojeje putišnom, ili nestručnom ili u ramenom i ramenom pri spontano pomaganju, koljenom, redovno ima za lakatnom biti i ukrmogu posljedicu dugporođaj, zglobu.

Noge nisu štene nad porojermjehuri dovoljno proširili glavom; Vrlo često bilo nogu: noga đajne nestručnjaci puteve. nepravilno držanje zadnjih hotimice ili nehotice može bitisvinuta skočnom u prepak prilikom putišnom, Preveliki i gledaprobuše plodni mjehur. zdjeličnozglobu. također normalnom su li i Izlazi tele rep poneplodovi smetnja zadnjim dijelom bedrenom Prevelik može bitii za norkad može smetati ako zabačen prema porođaju. plod je malno ili no leđima obično lako to na no se razvijenu zdjelicu majke, plod stranu, može biti i normalno ali razvijen, jezdje- ispravlja. lica To se češće ove nesve se rodilje preuska. događa Prije izvlačenja ploda kod krava su i u pokoje prvi putzabređale, pravilnosti položaju morajuispraviti kad zabređale dok se tele dovesti u prerano gotovo su položaj. pravilan

Uzroci

slabih

trudova

ili

izo-

—

—

—

6

Glava Sasvim

zabačena

na

savijenanoga

_ Savijena

Uzdužna noga

u

skočnom

zglobu pred zdjelicom

osovinu

ploda okomita majke tijela osovina

na

uzdužnu

bok

da li Najveća jegreška povlačitiploda nar će procijeniti situaciju je uputno viri iz stidnice dok u izvlačiti s koji plodnije pravil- eventualno plod pojačanom nom viribez ili npr. ilivršiti carski rez nogu se položaju, glava snagom (da plod ili izašla noge bez glave vadi kroz trbušnu noga ako jejedna šupljinu) je plod više od način se na mrtav a ako izvršiti druge, jer taj još živ, je embriotomiju pogoršava stanje. (rezanje pojedinih dijelova tijela.).

U kad nikako se ne mogu slučajevima Dr. u veteriBanožić ispraviti nepravilnosti položaju, Stjepan

dio

Bolesti vimena

sudskom u

procesu

su U pravnom smisludomaće životinje živastvar roba,pa su kao i svaka druga roba predmet trgovanja i posjedovanja.

Roba je izložena a kod domaćih životinjaštete raznimpromjenama igubitku vrijednosti, te se jošvišeispoljavaju jersu izložene raznimoboljenjima izarazama.

Zbog toga čestonastajusporoviu kojimasu domaće životinje glavni objekt, najčešćekod kupoprodaje.

—

Cilj

da

zaštite

je podjednako i i od prevara a sud kupca prodavača, treba Naravno te zakone. primijeniti naji ne dolazi da do procesa na sudu bolje je ako svi budu neće moći s upoznati tim, nitko varati. nikoga zakona

—

U

Tužba

može

biti u svrhu

prepotpunog kida ugovora, životivraćanja tj. kupljene ili a novca njeprodavaču, kupcu, pak tužba smanjenja vrijednosti.

Ako kravu muzaru, to čovjek prodaje znači da ta inače zdrava i da je krava ima normalno vime kojeizlučuje mlijeko, ako zasušena odnosno, je prije telenja da će nakon lučiti i to na telenja mlijeko,

potrgovini životinjama tri vrste robu i za stoje jamstva prodanu i to: Glavni ugovorno zakonsko, običajno. četiri sise sve to znači da su a sve tužbi s strane su sadržaj jedne skrivanje četirizdrave. kao kravu muzaMeđutim, od strane promana na prodanoj životinji kravu se onu ru, ne smije prodati koja strane a s nepodavača, druge isticanje ima bolesno odnosno vime, pojedine od strane Obično mana stojećih kupca. ako na to ne četvrti, upozori i radna kupca.

Zbog se zdravlje životinje sposobnost često dolazi do sudnepridržavanja i šutke toga nekad to no se pretpostavljaju, skih procesa traže razu kojima kupci izričitotraži. vrgnuće kupoprodaje.

Za s neU sudskim važno razlikotužitelja koji jekupio životinju procesima je kom važno manom da odnovati da li akutne ili kronične. su je odmah, upale sno u određenom akutna vimena s oteroku, izvijesti proda- Naime, upala jakim vača i da o tome ima dokaz. U četvrti i slučaju čenjemoboljele upadljiva je da ne nađe treba svatko može te prema tome prodavača, obavijestiti je vidjeti, odnosno tražiti veterinarski prevlasnik krave ne može i vlast, prevariti kupca dovotakvi obično ne dolaze na sud. gled.

Veterinarska svjedodžba je slučajevi dokaz sud da za otmanu Kod kroničnih sasvim ljan jekupac upala je drugačikrio. Ako tako znakovi slabo ilinikako se jekupac tužiteljpostupio, je, jer vanjski i ako se zaista dokaže da ih ne često ni stručpa životinja posjeprimjećuju puta bila skrivena manu i može ustanoviti samim ne kliničkim duje koja je važna, njak onda će se za sud njega povoljno riješiti. pregledom.

8

domaćim

—

—

Već

nekoliko

dana

nakon

prestanka najmanje mjesec oboljeakutne može kronični ona sluznice kasa upale poprimiti nja sisa, suženjem sisnog vime bez te i nastati i 14 dana. za mogu tok, je izrazitog otečenja nala, via ima drugih uočljivih znakova, upala treba oprei sve te promjene Međutim, tok od samog kronimena čiji je početka i kod nekad su zno npr. prosuđivati, jer čan. četvrti sasvim zdravih krava jače prednje Čestose upalevimena razvijaju prije razvijene, četvrti. od a sise stražnjih dulje ili kada vime i onako poslije telenja, je i normalno vimena Nekad otečenje prilinormalno način pote su na otečeno, taj strakom na obje nalijevanja nije jednako vimena javeupale prikrivene. zdravih krava se i kod sasvim ne. Katkad kolostrano naći crvenkasto može Naravno da se svim koriste mlijeko prodavači da mane grušaline). (mljezivo, mogućnostima prikriju životinja tako i kod mana vimeNa sudu se pa koje prodaju,je uglavnom uvijek raspravlja ako četvrt na. znatnim te moramo o manama, Npr. jeupaljena smanjena samo kronične a četvrti znati da vimena se uslijed upale,daje jošizvjesne upalajedne količine može tako da se vrismatra znatnom manom, mlijeka prikriti jerdulje onda sve četvse ta četvrt ne količine Ako pa izmuze, jeme dajemanje mlijeka. rti slične i ne oko u četvrt vimena izgledaju upadaju oboljela trajno presuši, četvrti.

10-20%. smanjene Skrivanje unutrašnjihkrava gubina cijeni čvorova znakova kroničnih vimevimena znatna mana upala je Upala zbog neizmuzivase isto tako i na, može što teško se postići liječi suzbija. toga Na takvom neizmuzenom krave može se njemmlijeka.

Otpor pri mužnji ispoljiti vimenu ni ne može da kao više načina: mnogo mana na se ne puta stručnjak daju te čvorove. ilida su za da nogama, opipati musti, udaraju nemirne. vrijeme mužnje U takvim isličnim kronične slučajevima Međutim kao smatra mana jamstvena se skrivenom manom, pa upale smatraju obično To se samo udaranje pri mužnji. može ako se se kupoprodaja razvrgnuti očito to izraz uroznatna mana, je jer je dokaže da nastala jeupala prije kupoproilizle ćudi i obično su za đenog otpora, Prema u sudskom procesu daje. je tome, takve krave osomužnju potrebne dvije važno veoma trajanja određivanje upalako se i na način može be, uopće taj nih procesa. pomusti.

Akutna Mana često s proupala vimena,upadljivim je skrivena, jermnoge može razviti krave se katkad ne u mjenamamlijeka, pokazuju taj priotpor svakoj i 2 3 može i na a vime veoma se u pa poslije sata, lici, izvjesno vrijeme mnogim oteći u roku od 12 sati. vimena lako Upale mjestima daju pomusti.

Opaženoje naročito brzo razviti u i se da se krave u mogu razdoblju vlastitoj stajipoznatoj od nekoliko i dana okolini i od osoba lako popa dana, tjedan prije, izvjesnih daju kao i dana U svako ako ih muze a na tjedan poslije telenja. musti, drugommjestu, doba krave također se mogu strana presušenja pružaju osoba, otpor. razviti vimena.

Zarazno krava muzara Kod smatra upale presušenje kupoprodaje vimena od kronično i da se ona dati musti u se mora je svakoj samog početka teško odrediti i od kod se pa je duljinu trajanja, postupka mužnje staji, pravilnog često treba i Kod osobe iskusni muzač. poslužiti svjedocima. koja je kroničnih vimena Naravno da zamise ta mana ne dugotrajnih oboljenja smije nam brzo nazas mnogo mogu pomoći smanjenje jeniti prolaznim koji otporom hvaćenih četvrti. Ako vime znatno brzo i je staje uslijed lošeg postupka prolazi ako se a sise mana smanjeno, skraćene, traje primjeni pravilan blagi postupak. dana.

Bezbolna

—

—

9

Krave

kad

opirati mužnji i bolnih rana sisa. fistule može biti otvor malen manom, osjetljive uslijed upale jer krave i i često se dok za nema pa Mnoge poslije telenja odbijanja skriven, vrijeme teleta teže muzu, ali se i odmah kao izprolazno blagim lučenja mlijeka, poslije brzo i se nornema postupkom popravljaju daju muzavanja, vidljivog curenja mlijemalno musti. ka. Na način se fistula taj priuobičajesisa nom na i neobično Gotovo surovo pregledu sajmu pri prodaji, uvijek postu- odnosno i ne kupovanju primijećuje. s proumužnje, panje kravom, prilikom Važno da jenapomenuti pri o zljeđivapa mužnji, uslijed trajp ri zrokuje otpor vimena može nastati i i mana nju ožiljak mliječna nog takvog p ri postupka otpora fistula već za 14 dana. postaje trajna. mužnji Ta mana se Sisanje vlastitog mlijeka.

Ta mana kroničnom i uobismatra se često kod krava kada ih tele siše opaža onda ako se neka krava odmah čajenom ili odmah teleta. Kao poslije odbijanja ili bez poslije kupoprodajetelenja, vanj- ugovorna mana smatra onda se samo skih zdravim vimenom a sa i pri ako krave trajno uzroka, sišu i ako svoje m lijeko i redovnoj pravilnoj mužnji odupire. to u na znatnoj mjeri utječe mliječnost.

Znatnom onda kada smatra manom se fistula malen otvor Mliječna je okrugao ta i ako krave usiliovalan ivicama koži vina s je pojava neizlječiva, glatkim svih sredstava znatnim u ili iz mena na neprkosupotrebi sisama,kojega mlijeko količinama sišu i tada se ilicuri u mlazu svoje mlijeko pri m užnji. kaplje prestano prema biti biti Fistule mogu a mogu smanjuje vrijednost broju smanjeprirođene, nih litara i mlijeka. zaliječenih vanjskih ozljeda. posljedica krave manu Sve fistule znatnom se maMnoge ispoljavaju privresmatraju takvim meno u ili pa teško su se nom, pri odbijanju teleta,je jer liječe neizlječive. neznatna. mana ivelike Osim slučajevima gubitke mlijetogauzrokuju ka.

Dr. Banožić Stjepan se

mogu

su

Cijene Premija

za

Fistula

se

može

smatrati

i skrivenom

mlijeka

mlijeko iostalepremijeizpodručjastočarstva (sa primjenom od 01.01.1994.godine) —

mljekare spomenutom godina proizvođače tražile od Vlade da i za radi visoke u premiju mlijeko inflacije (posebno mlijeka odredi u DEM bila protudinarskoj tj. vrijednorazdoblju siječanj lipanj) nije cijemarke kao kod mlisti kao i prenom njemačke cijene zadovoljavajuća, mlijeka radi teškoća to se kao i 38 no u državnom od 28 HRD/I sa m.m. jeka mija 3,2% realizirati.

HRD brdsko za proračunu nije uspjelo područje.

HrUočivši Vlada Vlada Koncem 1993.

30. problem Republike tj. prosinca donosi odvatske 12.

1993.

1994.

R. Hrvatske za u novom lipnja godine proračunu luku o od i zaštitnoj cijeni mlijeka 0,35 godinu rješava problemutvrđuje premije DEM 1 I sa i iz stočarstva kao ostalih po (njemačke marke) 3,6% (sve područja a 2. 07. m.m. u povećava premiju proizvoda) mlijeko, protudinarskoj vrijednosti HRD/ u 100 šestom.m.

DEM time rezultat za te na mlijeko 3,2% postižemo brdsko i 120 HRD ravničarskom i Vlade za i nas napora pla- mjesečnog mljekara ninsko da se područje. riješi tajproblem.

Protekla

1993.

za

U

vremenu

—

—

—-

10

su

Prema 1. 01.

—

rečenom

od

—

nadalje cijena DEM/I na m.m. mlijeka 3,6% 0,35 i DEM/I premija je 0,10 kao i razlika 3,2 DEM/ m.m.

3,6% je 0,0125 1994.

dvostruko

testiranih

pa bazi

1,7

DEM

jednostruko

testiranih

—

—

netestiranih

bikova

po

dozi

6.438.—

HRD

ili

1,2

DEM

po dozi ili HRD 4.545.

DEM

0,80

ili

HRD 3.030.— ukupno 3,6% 0,4625 ili HRD/itru 1762,5 6. Za mlijeka bikova na vlastititest ispitivanje sa na (0,1125 jepreračunato 3,2 3,6% odabranih (perfomance m. masti) uzgojenih) Moramo da razlika naglasitije 3,2 100 DEM za do umjetno osjemenjivanje sada u za 3,6%mlijekapremiji još kom ili HRD po dok ne iziđe o 3,787.200. upitna, naputak provedbi za 500 DEM uredbe od 30. 12. 1993. to prirodni pripust — (a je0,0125 ili kom HRD po 1,893.600.

DEM) Bez obzira na očekivani 7. Za tovnih o pronaputak ispitivanje sposobnosti — vedbi uredbe velika stvar da će je premija (progeni test) bitivezana darast uz njemačke marke, po kg žive ispitivanog vage kle navedenih DEM na dan DEM ili je politri 0,10 grla 0,50 1,894.

HRD/kg. uredbe iznosilo 378 na snagu stupanja 8. Za muških proizvodnju trogodišnjih — HRDlitri ili278 HRD/I više nego u prorasplodnjaka sincu 1993. godine.

Kako Konja (pastuha) su uz goveproizvođači mlijeka 1.000 DEM za darstvo i zainteresipotrebe pastuharni proizvodnju mlijeka kom ili HRD rani i za država po za 3,787.200.druge pogodnostikoje Hrvatska za novčanu to ćemo potrebe zemaljskog daje potporu oblike i vrste kao i korisnike sve 500 DEM ili kom po uzgoja nabrojati iz u stočarstvu HRD prorapotpore državnog 1,893.600. čuna 1994. donose NN 116/ 9. Za troškove godine koje umjetnog — 93. osjemenjenoj osjemenjivanja (po 1. i mliza Premija kravlje, ovčjekozje plotkinji) ili DEM HRD jeko0,10 378,72 kravi DEMili 9.089.- HRD — 2.

2,4 kvalitetan za Premija rasplodni podkrmači nazimici DEM mladak 1,5 junici ili5.681.— HRD komadu govedapo kozi DEM 400 DEM ili HRD šilježadi 1,5 ovci, (junicu) 1,514.880.komadu ili5.681.— HRD po svinja 120 DEM ili454.464.— HRD kobili omici DEM (nazimicu) 3,00 po ili11.362.— HRD šilježadi za

DEM/I

m.m.

—

—

—

—

—

—

—

—

:

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

komadu

—

100

konja (kobila komadu)

po 500 DEM

3. Za

selekcionirane

kom.

4 DEM

4. Za

—

—

DEM

ili378.720.-

HRD

ili

HRD

1,893.600. matice po pčela — ili15.148.— HRD

rasplodna grla pasmina 400 DEM ili kom po goveda podolca HRD 1,515.880.

DEM 1000 komn ili po konja lipicanca — HRD 3,787.200.

5. Za kvalitetnih proizvodnju sjemena — izvornih

—

bikova

—

elitnih

DEM

2,5

po dozi ili9.468.-

HRD

premija su podpore slijedeći subjekti: ad 1.

Proizvođači za Mlijeko. mlijeka i količine proizvedene isporučene mlijeka tržištu Hrvatske 01.01.

Republike Korisnici

iz navedenih

9 grupa

—

—

31.12.1994.

Rasplodni podmladak Korisnici za premije rasplodni podmladak mogu biti samo proizvođači, koji su u rasupisaniregistar proizvođača nakon a se plodnestoke, isplaćuju u uvođenjarasplodnogpodmlatka ad. 2.

11

muških

Veterinarske

stanice Varaždin.

evidenciju tovnih spoad 7. Korisnici za da se i ženskih Jasno ispitivanje je premija grla. sobnosti bikova određeno samo za (progeni test)organijedanput grloplaća odluci može za eventualne se ne propo Komisije koja zacija preprodaje (kod vrši to vedbu koristiti u programa uzgojnog goveda kupnjama). premijaslijedećim Istovremeno rasza ispitivanje. premije dobivanje kvalitetnih koriad. 8. Korisnici trogodišnjih plodni podmladak obavezuje muških su snike da ga drži u (pastuha)specirasplodnjaka uzgojupropigrla umatinenadano Iznimke sano su proizvođači kojiposjeduju jalni vrijeme. teškoće čene kobile visoke ili vrijednosti selekcijske oboljela grla reprodukcijske rasnamijenjene uzgojukvalitetnog (jalovost) grla. i izravnih ad. 3 i 4. Matice i podmlatka plodnog rasplodna grla ad 9. Korisnici za osjepremije umjetno pasmina i navedene Korisnici su držaoci su i menjivanje proizvođačiseljaci pčela ili ostali vlasnici stada i konja,drugih umjetno koji osjemepasmipasmine goveda krave i naknadno se no na, ako to zakonodavac junice premija daje propi- njuju u istom reše. samo za prvo osjemenjivanje ciklusu. ad. 5. Korisnici za (regres)proi- produkcijskom premije ovime dali sve što Mislim da smo su je zvodnju sjemena(sperme) organizainteresantno širokom drže u kruguproizvođača kojih je Republici cije koje bikove, radi ćemo i tri i to u na samo no primjera kraju Križevcima, Osijeku Hrvatskoj tablicu visine dati Brodu.

Slavonskom premije orijentacionu dida i ad. 6. Korisnik za za podpredpostavkomje premije ispitivanje mlijeko marke narska bikova vlastiti test na njemačke protuvrijednost jest proizvodnju HRD 4.000. test« Varaždin »Stanica za perfomance Centralnu

matičnu

u

sastavu

—

—

—

—

—

—

po 1 Premija

HRD

kod

različite masnoće

mlijeka

litri

iznosi:

masti

3,2%mliječne masti 3,3%mliječne 3,4% 3,5% 3,6% 3,7% 3,8% 39%.

4,0% 4,1% 4,2% .

ke

<

Patio

.

"

“

"

x

"

aa

"<

.

"

<

DEM

navedene

DEM

vrijednosti

od

4.000

HRD/I

400,00 HRD/I 412,52 HRD/I 425,20 HRD/I 437,60 HRD/I 450,00 HRD/I 462,40 HRD/I 475,20 HRD/I 487,60 HRD/I 500,00 HRD/ 512,40 HRD/I 525,20

ili

0,10 0,10313 0,1063 0,1094 0,1125 0,1156 0,1188 0,1219 0,1250 0,1281 0,1313

da će

svaki

premija mjesec Mlijeko ispod3,2% mliječne ovisno visini dinarske o mlinema na a pravo gačija protuvrikorištenje premije, DEM-a. iznad kozjednosti jeko mlijeka (i 4,2% kravljeg svodi se na masti.

Deneš,dipl.ing. jeg) NaglašaStjepan 4,2% masti

12

vamo

bitidru-

Svečano

80-ta obljetnica rada i selekciji s toke u Hrvatskoj

proslavljena

uzgoju

na

početkom stoljeća, pokroviteljstvom dana. do dr.

Hrvatske ovoga stoljećadanašnjih Franje Republike sjednika matično 1898. uvedeno izaslaniku dr.

Tuđmana prvo po knjigoje zastupanog Vivodstvo na Juri Radiću u za u hotelu »Interrasplodna goveda je Zagrebu učilištu u Križevcišem 1993. kontinental« 21. gospodarskom godine prosinca svečana održana ma. posvećena akademija Marvo1904. osnovana prva uzgojno godine 80- obljetnici organiziranog u: rada u stočarstvu Hrvatske. za gojska udruga uzgojpincgavca selekcijskog toj 6 i Vrbovcu. osnovano Svečanosti uzsu još Kasnije je prisustvovali mnogi Hriz svih takovih u raznim krajevima udruga gajivači stoke, krajeva rasplodne vatske. stručnjaci (agroHrvatske, poljoprivredni simentalska 1906. instinomi i osnovana prva je djelatnici fakulteta, veterinari) i veteu V. Gorici marvogojska udruga poljoprivredne javne zavoda, tuta, kontrole iz 1907. rinarske mliječnosti početak Njeslužbe, gosti Austrije, krava i Sabora i mačke Slovenije, predstavnici Ministarstva 1907. i u N. Vlade osnovane su udruge dalje Hrvatske, Republike Sv. Ivanu Žabno, koHrvatske Beli, Gradiški, Goli, poljoprivrede, gospodarske Oborovu dr. saveza, more, Žui Đurđevcu, Hercegovcu, zadružnog Hrvatskog 40 stranačkih i predstavnika, ukupnopreko udruga panijaopćina, i dr.

1913. osnovan u Sv. Ivanu ŽabnoSasredstava priopćavanja javnog hrvatskih izaslanika Uzvanike vez marvogojskih udruga Predsjedjepored i PCH dr. Jure nika je današnji Radića, gostiju sljedbenik kojeg Republike, centar Stočarski i domaćih iz inozemstva selekcijski pozdravio predmatična Centralna i znanosti 1939.

Hrvatske promovirana sjednik akademije Zakartoteka Ivan akademik u rasplodnih goveda umjetnosti, Supek.

Uvodna svečanou izlaganja povodu grebu 1948.

Darko su osjemenjivanje umjetno počelo podnijeli Hrastovec, predsti, i mr. Zlatko Dokrava u Križevcima. odbora sjednik Upravnog direktor PCH-a Stočarski se1956. rasp rogeno testiranje počelo miniković, bikova. centar. plodnih lekcijski 1957. Savez nazočne Uvodničari sa su marvogojskih udruga priupoznali stočarskom Zadružnom savezu. i seu pojen događajimauzgoju najznačajnijim Stočarski Osnovan 1960. od stoke u selekcijski Hrvatskoj,drugepololekciji centar do dana. vice p o_ Hrvatske, koji preuzima 19današnjih od rada slove selekcijskog uzgojno stoljeća saveza.

Zadružnog stočarskog obrada 1968. kompjuterska započinje u događaji uzgoju i Najvažniji podataka. selekcijskih uzgojno u selekciji stoke Hrvatskoj iz1974. donesen gojidbene Program Hrvatske.

XIX uvoz Početkom u prvi plestoljeća gradnjegovedarstvu održano XI 1974. u menitih u naše krajeeuropski goveda Zagrebu pasmina iu Uvoz ve. se gopolouzgajivača simentalskog nastavljadrugoj kongres Pod

visokim

vici XIX

Pred-

kao

i

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

13

svjetsko udruženje ske, rasplodnjaka, formiranje poljosimentalske i margouzgajivača pasmine privrednih gospodarskih društava, veda. Za sudionike i stočarsko zakongresa organizi-vogojskih drugih udruga, zavodu ran za i jeposjet Središnjem konodavstvo, selekcijske zaokrete, domaćih u rezultate u i razmnožavanje životinja njene proizvodnji mlijeka Križevcima i XI i mesa regionalnoj stočarskoj rasplodnog podmlatka, organizaizložbi u Koprivnici. ciju osjemenjivanja, posebnoumjetnog 1979. Donesen osjemenjivanja, gojidbene program programom je gojidbene međunarodnom Hrvatske. u izgradnje suradnjom, izgradnje svinjogojstvu stočarskim i smotrama subizložbama, 1987. obrada stočarstvu i krediti Kompjutorska uzgojno vencijama u (premije, se na sii selekcijskih podataka obavlja dr.) rasplodnim materijalom p rometom stemu centra dr.

Stočarskog selekcijskog Hrvatske.

Posebno obrađeno svinjogojstvo, je novi 1992. Donesen i Program gojidbe- ovčarstvo, konjogojstvo pčekozarstvo, u nog stvaranja goveda Hrvatskoj. larstvo.

Internacio1992. u članstvo U Primljeni izmijenjeni svečanosti drugomdijelu komiteta za kontrolu Stošto su ih nalnog životinjasu pokloni »slavljeniku« uručili centru čarskom selekcijskom gosti (ICAR). i domaći. iz inozemstva Interbulla.

1993. u članstvo primljeni i Većem Tim broju gostiju proizvođača jepublipovodompromovirana i su naslovom plakete druga stručnjaka dodijeljene kacija monografija pod »80. odličja. obljetnica organiziranog uzgojno I. Goran Kovačić Za uzvanike KUD su rada u stočarstvu Hrvatselekcijskog izveli i tamburaški »Podravec« zbor ske«. prii a p rogram, U suradnici na više od su organiziran je domijegodni publikaciji nak. i 200 stranica pabrojno stanje prikazali: Hrvatsminski sastav stoke na području ing.

Stjepan Brlek, dipl. i osnovano

veda

uvoz

—

—

—

—

—

—

—

Srčani

udar krba

mišića

biti stalna

i

krvlju infarkta. Poloako koronarne neometana. će ove od Međutim, je godine srčanog doći do bolnice. krvne žile zahvatila vica neće a to ateroskleroza, uspjeti njih više znači da su se u nataložile masrčanih sve Epidemija oboljenja njima kuca i na naša vrata. Četrdesetak stima slične onda lumen potvari, njihov posto sužen i krvi u određeni dio invalida rada ima neku od kardiovaskustaje je priliv mišića larnih Dakle, dovoljan razlog srčanog smanjen. dijagnoza. krvi srce S malo zaustavi i količinom da se svatko od nas ne preinedovoljnom može raditi Koronarne životne navike. se arp osao. svoj svoje spita obično Međušto srčani infarkt? Srce za svoj začepljuju. terije Prvo, je postupno ako sitan krvi tzv. kodobiva rad treba krv i naglo nju tim, ugrušak (tromb) putem i tako da mali ali zatvori suženi dio ronarnih žila. Kad se zna taj arterije, potpuno odumire teži od 300 da krv više snažni srčani ne uopće prolazi, mišić, koji nije dio do 10 mišića u dana 5 nema grama, pokreće onaj srčanog kojem svakog i to onda da opsi dovoda krvne mase, onda tona cirkulacije kisika, je jejasno Više

14

od

600.000

Amerikanaca

umrijet

tog

mora

srčani infarkt ilisrčani udar. Danas

mnogi

poriti njezino napredovanje odstranjeda se i u relativno rizičnih vezi kosu u s stručnjaci smatraju njem faktora, koji normalnim može bolešću. ronarnom su to rizični faktoarterijama dogoditi grč Koji i tako se dotok krvi. ri? među su (spazam) prekinuti Najvažniji njima, pušenje, krvni tlak i razina kolepovišeni povišena Kako ga prepoznati? sterola u krvi. Poznata zaštitna je uloga visoke PrekoSrčani se udar može desiti i gustoće. prilikom lipoproteina težinu i u snu.

Prvi znak a a često mjernu tjelesnu valja smanjiti, mirovanja, je također treba količinu hrane obično ili boli smanjiti koja stezanje osjećaj ispod sadrži mnogo masti. Ukoliko može širitiu se jemoguće, grudnekosti, koji lijevo duševne i strei ruku. Osim često se ubrzava rame valja izbjegavati napetosti toga sove. srčani i a redovita ritam, jepojavapad U literaturi sve češće obtlaka. se obično stručnoj krvnog Pacijent je blijed, dokazi da i redovita otežano nemiran a se, opjavljuju ravnomjerna znoji diše, je, fizička terećen i strahom od smrti. aktivnost, primjerice jogging, igra je Postoji zaštiti infarkta.

Nedosrčani infarkt izražena u ulogu gdjenije tipična značajnu zaniklinička slika. voljno kretanje (bolest »sjedećih« i opasna boveoma infarkta ovisi o razmanja) jeproširena Prognoza srčanog lest suvremene Među 1000 nim od vecivilizacije. činjenicama, jenajvažniji kojih članova veterana-trkača ličina infarkta i na srca. udruženja stupanj oštećenja iz 29 u dobi od 40 bolesnika umire u akutnom nadugestaze, zemalja, Najviše do 90 dr Ernest Aaken van to dva do četiri dana prva godina, nije padaju, jest našao infarkta. bolesti. infarkta da slučaj nijedan Poslije najvažnije je Svi oni već bolesnik što su u bolnicu. koji jednompretrpjeli prije dospije naučiti tako se infarkt i imao Čovjekkoji infarkt, naprosto moraju jeprebolio da se zaštite od ponovnog sreću da ostane živ mora svakako srčanog prei- živjeti kad kobnih ishoda životne shvatiti mora infarkta,jepostotak spitati svoje navike, veći. To znači faktore da stvarno život. mnogo izbjegavati započinje novi, drugi rizika.

Kako ga izbjeći?

Danas

Uostalom,

bilo bi mudro

životu naučimo

kako spriječiti bolest. tu ali možemo opaku usaterosklerozu, pokušati neznamo

ćemo

Što

i kako

nakon

i mi

da

koji još

se

takvu

nismo

osjetili

Vaš

liječnik

udara?

a u seksu se ne Ostaviteduhan zauvijek, trebatebojati »slatkesmrti« šten sam i Govorili smo ako nastavi ne o uzrocima sebi, gdje, infarkta, njemože lako i dožigovu ispravnu rehabilitaciju, prepoznavanjumogućnostima novi srčani udar.

Danas onima tko o vjeti sprečavanja. govorimo Onaj preživi infarkt mora bolest tu kako su mora preispitati koji preboljeli svojživot; opaku shvatiti kako infarktom. sa ono svega prije jeizbjegao trebaju živjetisvojim i da sad zapravo infarkta i ovisi poO jačini najgore preboljelog počinje novi, život. vratak bolesnika u aktivni život. Kod vedrugi ćine obično oko potpuni oporavak uslijedi što učiniti?

Dakle, šest udara. To tzv. hotjedana poslije je Nakon boleU prvom redu eliminirati fispitalna rehabilitacija.nje zauvijek snik odlazi kući zičku neaktivnost i na osobito prepugdje je, žalost, nepokretnost, —

*

15

»sjedećim« zanimanjima.

Ispitivadnevnog da koronarnu bosu nja pokazala je laganotrčanje bolesnik, jeprebolio koji tau dobro može »jogging« najefikasnije rehabilitacijilest, oporavio, opetobavljati i u kvih bolesnika novih da se veposao. sprečavanju svoj Liječnici smatraju srčanih udara. takvih napora ćina takvih bolesnika može vratiti čak i Doziranje treba i veu s iskustvom na s velikom prepustiti lječniku poslove odgovornošću srčanih bolesnika. likim duševnim rehabilitaciji Trčanje, opterećenjima. ilineka rekreativna aktivumjerena druga A seks? fizičko nego i ne samo poboljšava nost, Bolesnici srčani udar su oslobađa ga koji preboljeli psihičko stanje bolesnika, često vrlo su se i straha tako čestih uplašeni, boje ponovljedepresije, simptoma nih udara za odnosa. vrijeme spolnog u postinfarktnom stanju.

Katkada bolesnikova žena više zabrije Treba reducirati ozbiljno prekomjernu nuta nego on sam. Međutim, i odricanje višak težinu, tjelesnu jer kilograma opte- od spolnog faktor riživota može postati rad srca. treba bitipozika za udar. aktivnost rećuje Mršavljenje ponovljeni Spolna i nadzorom.

Za Ako za srce. stepenopod liječničkim napor p rekomjeran je nije i zasićene vrlo važno što srce srčani bolesnik dobro ako jedemo je rehabilitiran, rizik od koronarne masti boodnos u norse povećavaju obavlja prirodni spolni malnim a ne lesti.Neka se na vašem stolu češće nađu supruga, uvjetima (vlastita i nes novom Koliko eksperimentiranja krajnosti vegetativna, tj. biljna ulja. godje bolesnici onda krvni tlak to partnericom), poznatom moguće, održavajte povišeni zaista ne strahovati od iznenadne moraju što razini. na uz nižoj Jasno, pomoćliječ- »slatke smrti«. Prema u tome,pamet nika. i hrabro glavu naprijed!

Na vam kraju lijekove koje jeprepisao Cigaretama otkaz! redovito i uredno trošiti. lječnik valja I srce! Čuvajmo srčanih rizik od inače, jaka svoje ta, Pušenjepovećava može začas ako s pumpa zatajiti njom osobito kod muškaraca s maoboljenja, loš tupamo. e života. Pušač dva od 50 Vaš godina nje puta liječnik udara nego nečešće umire od srčanog velik Ne treba se zato čuditi što Redakcijski kolegij: je pušač. e semi Samo Dr. u SAD Dr. ivo pušiti. . broj liječnika prestao Mirna Banožić; Belan; i dvadeset više od 50.000 Stjepan preko milijuna Božičević, | Brlek, dipl.ing.; ing.; Dr. Amerikanaca Deneš, dipl.ing.; Felpušiti. Stjepan Stjepan zauvijek jeprestalo Ke-im se u vašem Stjepan Jakopović; Ivan Dr. dhofer; je Priključite obavezno; Štata interesu! glević, Zvonimir Prof. dr. dipl. ing.; oni sa

i povremenog

odmora.

Ako

se

2

2

i stre-

napetosti Izbjegavajte i i se može sove, jer smanjiti jednodrugo fizičkom aktivnošću. rad većom Tjelesni ili ventil za izbjegakretanje je sigurnosti duševne U toku rekreavanje napetosti. tivne fizičke aktivnosti čovjek jepraktički zaštićen od stresova djelovanja psihičkih sredine. urbane ne Međutim, sudjelujte i se treba u natjesportovima igrama gdje duševne

cati.

Ne

obavezama

radnom

pretjerujte i redovito idite na svoje dopuste. mjestu noći biti treba sna s mnogo Život uredan, 16

s

na

i |uredništvo: “|Uprava 424Zagreb, llica S1/,tel.

420 :

:

ei

Varažd

primijeili godini A bili Sd Tema LoVogdijela ste Prilogau prošloj su — mjeseci. arkan na Ove ćemo se godineosvrnuti barem jednogsveca u mjesecu.

Za u se Budućida ovajbrojizlaziveljači, sjetit ćemo svetice čiji dan obilježen Se je og 3. siječnja.A Katedralau “ Zadru njojposvećena u stalnoj je opasnosti.

BI Za To je —

|

—

—

—

Zadru

kao

Sv.

Stošija. poznata .Od 460.

Sirposebno godine ještuju Mitrovici.

Poslije mijumu, tj.Srijemskoj smrti muža Srijemu, Dioklecijan zaOsuđena tamnicu. tvara smrt. je je 810. moći prenesene godine, njezine Donat iste te zaCarigrad, godine, darski moći Anastazije biskup prenosi u

Pa

X

dia

LJ

u

u

|

car

u

na

u

su

a

u

—

sv.

u

Zadar.

2. veljače, Svijećnicu, blagoslivsimbol 3. ljamosvijeće, svjetla života, slavimo na uspomenu veljače Na

a

Blaža

so.

ilikako

Y

u

ga

Dubrovniku

zovu

sv.

Vlaho.

ŠtovaBlaž jebiskupmučenik. ina istoku i za& njemu proširilo bio

Sv.

i

na

se

sen

ni. s

a

a

i

o

ZALJUBLJENIH zaljubljeni a Bb I imajusvojdan! i po sretne sv. se rano Valentin predaji ako dvojemladih 14.veljače je ujutroDeve će srca RATU, osuđeni dana bit ljubav od želim ovakvu > vječnu toga na »osudu«. mladihna dan sv. međusobnog U Engleskoj darivanja jeod davninaobičaj i Valentinatocvijetom.

U.našoj zemlji uvedenteknedavno. ovajjeobičaj RAVA ——— srca ne barem Najdražima zaboravite od pokloniti ružu— kraljicu cvijet, cvijeća. >

o

—

.

:

mi

noaRA

O

Pia

du

PR PART

=“

Po S

E I

O

PE

SA

_

E

ETE

JR

DaN

.

VRAČA

RO

RAJ A PN JEDEŠ ska Ko zad o kog ni PAGA diva ARRI So ke luku savijemo grebeničanje izboj ke u.

LR o takodajoj, “podzemlju sto | PASE vrh u spravno vireći KERIo KA oji grčkog a | Ružaje iz zemlje, as grebenica zas £, poznata od biti još rimskog E ree Ora Poba? cm SRO duLO Parade Ku nagr oko pie tanje E se RG 10 zadr grčka Pp pjesnikijuje 4 Kraljicom đ Keri 2 Manizna VI. a. ama ba e Ha nja Sapfa še, stoljeću prije Krista, dona , Haka joS Suk ih S aa dir Homeru svojim epovima. spominje još = i SRS šaoIlijadi Ba Odiseji. či azijskom četiri LSE ako Sisa poje starom tisuće “Na. novčiću sade ruža.

E oodine godina prikazana je višeuta Ks2= BASA, mora Peruu, U $ : Indiji, dobapoznata A davno VSS rati a U zalijevati imala simsen i 5dora ze dti Gee :> Japanu Perziji, jereligiozno = lju ukorij DARIA iz. bolično Značenje Ia jenjene 5 Žozefi Napoleonova E j si.

U|18. ina, b stoljeću BEDRA DEI uredila s nekoliko jeko jeprvils 4 žena, razmnožavanje > se reznicama —če stotina BRAK često koristi Od koje bezbroj. jer onih 2 Aimaih puta vrsta. mk ĐĐ—TRSIE doonkske do 51 | pa plemenitih. kk —. rastu gustišu, oda ALOLALEDA ruža može > 4.

Plemenita ne živjeti Beba sama, već i i i i saditi Ruže i njegu mogu ljubav, brigu.

To ikada proljeće KERES Grciznali. stari jeseri sio “Treba rupu, gnojivo, iskopati staviti Ruže možemo razmnožavati (< generaostaviti da to ruže. “ črivnoi odstoji nekovrijeme (pardadivlje 2 uglavnom tek Na staviti Pa *razmnožavanjem zemlje, dola- na). gnojivo Vegetativnim sloj Donk: dobro i do mladih zatrpati.

Za biljaka: uinas “onda sadnicu,(e Zimo, “Znate li: kalemljenjem koki —da (cijepljenjem),. od registrirano postoji više 10.000 presatj. vrsta ruža ili mladica FARME đivanjem ruže da i stare podlogu. p resaditi pupa Više. možete ESP REZENE od 10 godina pune ae razmnožavanje kasno, ali —daj je ružin izdancima, najbolje cvijet rezati Ko onih ruža kod koje predveče UAE RANA =. ko- | da treba iz GEN što sva ružu manje izdanke ZA stvaraju odrezati ( mladice lišća jihtjerajunove pv RK

RA

>

O

KON

S

E

EA

konji

da

A

KE

af

kao

rang

MA

RI

KK

im

nv

SER

O

rog

JE

S

E

#

SEVE

AEK

rs

JAH

VRSI

Li

raju

r,

-

-

o;

“

—

ONRD

PS

——

—

JSTE

ARA

SA

1

:

Es

“a

_

|

—

S

se

u

E

eine?

|

:

u

:

i

i

"i

4

ti,

os

—

|

ruža.“

'

se

:

u

su

u

se

u '

Raa

SZ

TITA

*

-

a

Po

sa

s

Begi

RBR

o.

—

A E

;

,.

:

-

piso

—

na

m

.

.

samo

—

ša

“>

sa

—

.

h

x,

+

S:

VAT

“

F2

|

u »

grdo

£

sa A

.

š

2

.

API Pima.

CIJEPLJENJE“ še Sodloži “1= NAEKa 4 isječak Erralread De: o * 2“ klin GREBENIČANJE — plemke FS zik podlogu — a —ugrađena plemkau povijena VV 3 grana <“ (< — a SVAKE biljke oak tć korjen likom ezan obspoj nove Pasta Den Si x SvE ure o.) pda > Bri BIL ka Bes Ša Pa se > Bo Mižssidca PR mekeo Rs jaa Re Ear RSK aa Bako e Ji aSPe RA ZANATA pei RILKE: Beal JA SRS Ki ž ća Ka .. ata BEG REDE RE RAS SLS SR TD EA JE ROK PLAVE aa ardisePr a Ga RON PE IVe eO Pe ZENI o RO Po |

LI

'

nj

+

Ž

Š

na

3

'

prom

.

—

ra

pra

S

#

;

gas

\

JEL

š

4%

>

j

Sak

|

a

-

g

ZLE

:

orao

2

o

a

ARE

pra

“3

“+ «

ik.

.

.

A

ae

VA

2

+

ČELA

KI

<

a

i

E

ORK

O

sko

>>

:

=a

«>

s

e

n4

=.

RA

lasa

;

a

y

Zb

add

E

re

-.4j

“

<

kr

Ah

t

.

“

BI

-

E

if

m

*

VN

ad

Ea

je“

rai

i

DTK pe

KO

dni

EN

s

e.

Lie

id

g

KS

Are

id

.

A

KRSIE

PE Sa

KJE

O

RČ

A

EOTA

IE

A

: :

d

MRAK

RK

SARI

ZAK

SERA

ORKE

IZA

KE a A RL S LG sha SEK, BIA ZA So maden JL U REDI a am da Pod aa Sado > KJ a Modsa io si Post kid hsa. k RAZMNOŽA VANJE REZNICAMA X rr k šo KE reznice.

— 1,2,3 naj cd de o 34 reznica 4 — ožiljena E «x

KE

II

E

=.

.

kaJ

prsa

5; sa

"BJ.

=.

si

a

rai

,

-

Di

po

ii

ši

VISA

rea

ES

“

SL

Pa

niši

|

pa

s

ŠIEN

E

.:

TA NG BA M fl AU, 1 ;

-

[+

bai

NAGRTANJE > izboj SUE b korjen.Rase

JE

Ba

:

;

a

dica

—

—

"na

-

kiša biti sojevi,

-

Bir

*k

a

fa

Dakleda posjedovali ružu,morama Dlijenit naše. ona nal. da ćeprije 4 posjedovati će toga znanjei obožavati naluljubao..

Sr KA »

>

«.

»Zemljo

rijeko i Života« izvore i

—

da“

ra

še

Shakespeare MOGA

i

“

-

prodavaonicama si cvijeća sadnice i voća. su prodaji povrća, desd vrećice sjemenja To da i toku kalendarske biti skrštenih ima zime možete ruku.I sada jeznak vrtu, voćnjaku.< posla vašemcvijetnjaku, ZLA Podatak vrećice. kakvoći i klijavost sjemena omotu.

Vrijeme označeni sjetve kli za površinued potrebnu određujete : po ijavosti jevažan količinu jer njemu sjemena , RSA Sd vrta, cvijetnjaka. 3 BERB U

u

u

ne

RR,

u

.

su

na

o

veoma

da

|

js z emlju pripremljenoj ERO Stoga, na " greE. seae Vrfžie dobro dici tako da načinite »kućice« < < pripremite * Pred | krupnije : male ste sitno te “Izabrali sjeme. za jezadatak za 2 sjeme, jarke i U teškim se sjetve. dno koje sije pliće. sjeme Sijete otvoreno, na gredice omaške, tlimasije pliće,na Disko čnk tlu jeo redove ili neko za u pokućice, dublje.

Pa povrće klijalište sijete imate trebno tek kad koje (e dj klijalište, pa bilj- S povrćem jeizraditi .čica nikne imalo više jer treba ] kliojača otvoizraditi S prvo malo posla prenese Dno neke stare 'sandu-. jalište.

A EKE reno. posude ili a (rukom) preporučića ili krupnijeg krhotina | uta slojem Sjetvu omaške prekrijte čamo neuredno radi a na stavite sloj KRAS vam, jer posijano povrće šljunka, drenaže, to i obrađivati.

Teško, et jeDIE Plodnazemlje, . navlažene Ledrk na kojuraspite o g ARA. II PA rije: ši dare O osa a ON SO RSM o ra PVA Od GLI A RN SRE NK POD S A o od Rs a e osola pk s s pt Nd evo e a Po

vama

=

ono

——

|

ZA

>

na

se

a

a

<

u

.

se

na

:

r

'

ne

:

.

š

S

sao

Dj

JE

Žž O

+

pi

pu Svaka traži "potporanj. penjačica načini Zato pomiješano pijeskom. sjeme e Na taj du a7 oBk tri će biti u liji godine, Preko prva zasijano. mjeseca “sjeme ravnomjerno za ijepa načinite zalij- vremena, zemlje sjemena p ospite potpornje. lagano i sitne SK Fe L sredinom e ote.

Ova zimaiznenadila; je mjesto Pasja smjestite zračno sa pa je iznenada pao, studenog snijeg Sandučić je M alnom dosta lišća i suhih grangranama nutarzaostalo najbolje temperaturom; čica. Već sada odstranite suho lišće i gradasku. prozorsku Briju tako i i svaki niknu barem grm penjačicu pognojite jedan nje, “Kadabiljke idobiju da ih par,listića, gnojukopatezemlju. posadite pažljivodrugi određeni tzv. sandučić, ali razmak onda Tek kadastabljika pikiranje. biljke. ih za-. i dobije lista, presadite ojača još Voćnjak u lončiće. Nakon vremena sebno nekog da ste Bilo bi dobro nd otvorene za presaditi mirnočete gredice. jame sadnju ih zah voćnih sadnica veći!

M+ Trudajemnogo, ali je pripremili rezultat jesenas. još da vas Ako možete zasijati U veljači neprevrijeme niste, pazite špinatpovrće duhitri. vrlo a kao i sve dd zeljasto bogato željezom, ali i C. vitamina pogiskopajte zemljište jame, VLK povrćei mnogo Pripremite Traži li se ne sadite voćku redovito nego i tlo, prije nojeno prihranjivanje zalijetemperazaš O*C. tura popne vanje. iznad = sloj tako da oko 20 cm, redove razmaknute Iskopavajte gornji. jame Posijteu bacate da od na a poslije jednuhrpu, donji zemlje biljčice jedna prorjeđujte 5 drugu.

Bdrvećbuduudaljene jednogodišnje za sadnju Kupite Cvi Dobro sadnice nisu zak koje tjerati. još počele ijetnjak_: oštećene korjenčiće korjen; jojpogledajte ako i namočite penjačice mnogo = traže.također Grmjei korjen sumnjate odrežite treba doba kada da zima sasušio. njih brige.

No, je dobro ih skršiti Jedan sadi ljudi.

Voćku mogu = vjetrovi, paziti najčešće dvoje kolac sadnicu uz mogu polomiti pod težinom snijega. pridržava koji jezabooborina daščicom sadi. den = sredinu snježnih Poslije većih jame, drugi metlom skinite ubaci prvo Na dno zemili sloj lagano snijegnježnih jame gornji = da grana, polomljene odrežite, lje gnojem, pazeći gnoj dodiruje izravno sloj zemlje korjen voćke,zatirn dubinu bio dnu Treba obratiti kojije jame. pozornost Dobro dokle sadnica bila rasadsadnje. pazite je posađena tako da to bude razine p a niku, jeposadite iznad mjesto ali dobro jame, zemljom.

Zemljaće korijenje prekrito tako će sadnicu i će doći slegnuti, pravo povući na mjesto. makar da dobro oko sadnice završite tako zemlju Sadnju sadnicu i dobro uz zalijte.

Voćnu privežite napravite jamicu kolac. li biti žao truda. neće vjerujte Postupatepravilno, i bit Vaš vrt, voćnjak proljeće će Šaren, cvijetnjak i oku, ugodan plodovima. bogat ljeto jesen Prilogpripremila? sa “ing. Mirna Božičević | »

;

S

|

|

|

i

zA

Zi

=

nas

:

:

:

.

'

.

na

.

na

na

'

u

u

na

.

—

=“

—

=

ima

:

i

a

na

|

cm.

A

samo

=

na

se

:

—

“

=

se

|

'

a

u

s

a

ne

sa

a

na

na

u

se

>

ona

.

*

x

vam

.

u

a

u

'

e