Mljekarski list 9-1993

GODINA XXX

RUJAN, 1993.

ZAGREB

Sa

međunarodnog

poljoprivrednog Sajma

u

Rledu

—

24

šaj

Austnja,

održanog

28. kolovoza

E

0d

B

rujna

1993.

db

godine.

5.

Ozime krme

na

kvalitetne

izvor

siguran

kulture

gospodarstvu

vlastitom

krme malo U nas su ozime kulturekao izvorvoluminoznekvalitetne u krmu zastupljene.

One dajusigurnukvalitetnu gotovo svim krajevima.

Ako se u određenim uvjetimasijusorteismjese ozimih voluminoznukrmu već od početka usjeva,one mogu osigurati a u u kontinentalnim uvjetimaod sredinetravnja Mediteranu, travnja a duže još i usjeva ozimih ismjese neke do kraja svibnja, sorte pa (do krajaprve dekade lipnja).

Ozime

kulture

potrebama: gući vegetacija se koristiti će način Na oborine. mogu gospodarstva zele- proljetne taj krmu nu ako dati knadni u su u slijedu, povoljne zapadnimpodručusjevi ' prilike mogu sušiti i više (smjese sijeno prirode. jima sigurnije trava, zobi i vrlo dobro će dva se grahorica) površine jedinice Ukupno, neke se koristiti i dati više mogu siliraju, (oziminaknadni) usjeva zrna naknadni žitarikoristi ako samo nego, proizvodnju (koncentrata), te ce, žitarica i dva grašak, smjese graška.

Korištenjem istoj usjeva usjev.

Osim zelene krme isneke u slijedu jednoj bolje površini vegetaciji ozime kulture i i koristi su prikladne smjese rasporede poslovi, tlo, bolje silažu. One kvalitetnu silatlo podajuvrlo zakorovljuje, uvijek je manje žu koristi kontinentalnom naročito mehanizacija, dijelu, kriveno, bolje Mediterana naknadni što s uvjetima gdje dobije jedinice najvažnije je dati ili Time više i mogu slabiji usjevi prirod goto- površine hranjiva. ako sušno kao što oslodohodak zatajiti,jeljeto je gospodarstva, povećava bilo kulture.

Ozime kultuzadnje dvije godine. bađajupovršine druge ozimih i naknadnih sorte re, ako se koriste silažu, Kombinacijom siju i visoke i kojedaju postignuto je pokušalištu smjese usjeva sigurne prizelenu zelene rode ali netto mase, kojedospijevaju ranije Zagrebu, tako da se naknadni krmu .za skidanje, u slijedu. usjev mu možeštoranije da posijati, —

Prema

što

i da

duža

iskorisu

na-

za

se

za

s

a

ma-

za

se

se

na

se

u

se

za

se

u

se

u

se

a

se

mase

vo

za

za

se

u

na

mase

se

130

omo-

za

>

u stadiju Korištenjem za

oz.

postignuto je

silažu

po

hektaru

prinos

netto

pšen.+ grašak

kukuruz

ukupno

Od

ozimih

koristiti

grausjeva sjemena i Petranokrmne zelenu krmu ili horice Perko, repice smjesama vrlo dlasilažu iznosi 70—100 kojedolaze (uvjetno) (120) kg/ha, zelenu krmu.

Nakon kave 30—60 njih korištenje grahorice (V. Villosa) kgkukuruz istu na /ha dok površinu panosije panonske grahorice (V. ili silažu. Zatim krmu no, zelenu dospi- nica) 60—90 kg/ha. zeležiU navedenim ozimih proljeće jevaju korištenje smjesama krmu ili silažu raž ozima niža količina tarica i (krmne lepirnjača sjemeviše sorte, ozimi žitarice 40—80 sorte), tritikale, ječam kg sije sjemena Navedene vrste koristiti ako zelenu kojejačenabusavaju. p lanira usjev i silirati. Ako mogu krmu normalnim rokovima siliraju sjetve. treba ih provenuzakasni ili silažu Ako se stadiju razvoja nijem sjetvom, suhe tvari. Ako ti nemaju koriste količine žitarica dovoljno jer sjemena silažu koriste kako navedeno. početku mliječne 80—120 kg naprijed je kasniviše krmu Za zelenu prirode, ali zriobe, daju sklop gušći sije pa kvadmetru 90—150 svibnja ostavljaju tlo, k raj je po lepirnjača i vlaknadni ima što iznosi ratnom 100—150 usjev manje kg/ha graškao naknadni ge 80—100 Stoga razvoj. usjev ka, obične grahorice (120) hibride treba Količina ovisi (kukuruza, kg/ha. sijati ranije sjemena sjetvu naknadni i iznosi 1000 sirka).

Kasnije sijani usjev krupnoći sjemena od i siniže Ona varira ovisno i gussorti, godini prirodeprinose ranije daje toći janog. usjeva. krmu zelenu silažu odlični Za Ako želi žitarii kombinacija sijati ozimih žizultati se tada i postižu smjesama graška (koncentrat) ili gratarica ilepirnjača koristi 80—120 met(ozimi grašak po graška stoka duže kvadratnom odnosno horica).

Smjese radije jede, 70— zelenu neke koristiti mogu roku ovisno i 80—120 krmu, sjemena sjetve 100.kg/ha sušiti i za se mogu Kao nosač ko(grahorice) kg/hapšenice. sijeno grašku Sve vrlo suhim mogu riste niske sorte uvjetima. smjese pšenice koje imaju odličnu ali tu se silirati i čvrsti bus daju silažu, Žitar(manje p oliježu, Sana, koriste nešto većim svrhu se Dukat i smjese ka, dr.). žitarice žitarica i te početkumliječne udjelom Žitarice,smjese lepirroka zriobe žitarice roka treba na sijane početku njača sijatipočetku sjetda do zime žitaricu sjetve. za nosač stignu žitarice izKoličina nabusati. sjemena sjetvu što Lepirnjače imajukrupnije sjeme nosi: Dubina se Ozima raž 180—220 dublje ( 5— cm). sjetve siju kg/ha težini izmrzavaovisi tla, mogućnosti 180—220 8 Tritikale kg/ha te roku u (dublja sjetva), vlagi tlu, 170—220 Ozimi nja kg/ha ječam Na lakšim tlima dublje. sije sjetve. koliOzime smjese siju slijedećim Osnovna obrada i tla predsjetvena činama ozimih žitarica sjemena: te gnojidba priprema, Ozima raž 40—100 grazelenu krmu ili te ozimih kg/ha+ozimi silažu, šak 80—150 zrkao ista i kg/ha proizvodnju smjesa je Tritikale 40—100 na. g rašak kg/ha+ozimi 80—150 kg/ha Prof. dr. Zvonimir Ozima 40—120 Štafa pšenica kg/ha+ozimi 80—150 kg/ha grašak

mogu Starška

se

ozime

za

u

rano

va

obične

Količina

za

a

za

za

se

za

zr-

za

u

nu

na

se

za

se

se

se

u

ra-

u

sa

za

se

za

se

u

one

se

na-

zrna

vremena

“

za

a

za

o

zrna.

o

re-

se

ca

za

zrno

se

zrna

ru

se

za

o

u

se

za

s

u

na

ve

za

'

o

se

se

u

*

za

za

.

131

o E E

SE

JE

Hranidbene

vrijednosti

i gospodarske stočne

i

e

repe

danas od ratarskeproizvodnje zahtijeva Napredno stočarstvo s visokim krepke krme voluminoznei kvalitetne dovoljnukoličinu na oraničnimpovršinama. prinosima hektarskim ratarskim

Među

i stočnu

mo

kojaje

kultura

Višestrukokorištenje

značajna

vrlo

repu,

krmna

voluminozna

nalazi-

kulturama

Stočna

malim

na

može

se

repa ovisno

koristiti

na

vi-

potrebama gospodarstvimapodmješovitim težim i gospodarstva. ljenosti klimom, vlažnijom ručjima od načina Jedan Posebno tlima. donjeg obiranje je značajna je kiselijim Kod i lišća kultura krmna u brdskom području tijekom vegetacije. vađenja stoishranu lišće služe i repe, glave krajevima. sjevernijim koriste mase viškovi suvremene agrotehnike ke, proizvodne Primjenom šećerkolikukuruzovinom, visoki po prirodi koji siliranje dobivaju Vrikulturama. i sirkom nim čini drugim hranjiva zaostaju prinosima životihranidbi i se kultura.

U ostalih jednostprikladnost gdje prilikama ovise bitno te visoki zemljom. onečišćenju mogu nja prirodi, potpuna postići bitno Hranidbena mehaniziranost procesa vrijednost proizvodnje, lišća i u vrlo od a stočna hrpama repa glava s tajanjem njuje jeftinih, jedna je na krmiva 30 dana sočnih i zdravih na kvalitetnih stajanja polju (za polju suhe 25—30% tvari, osobito ishranu. zimsku izgubi stočne navode lišća i se Za stočne O repe siliranje glava NETznačenju stočarbetonski repe trapnaprednog najprikladniji zemljama podaci a).

U ovim zemlosi. stva u Zapadnoj Europi. sinakon mlinezamisliva utrapi vađenja Korijen proizvodnja ljamaje sukili silos i i zime farmama da se na ili a tijekom jeseni trap jeka svinja, ili i cesivno nalazi ne sasječkan) dodaje (cijeli plodoredu prifarmskom obroku obrok.

Sa 25 Eurodanas kultura. repe ova kgkorijena Zbogtoga, hrane uštedi selekcise 2,5 kg koncentrirane radi veliki broj institucija pi stočnih i kvalitetnih što od 6 1 repa, prinosnih mlijepodmiruje produkciju ji tržištu poi na i izravno ka.

U silosu stoka može pa se stoga europskom kultivara novih veći vrlo visoku ima hraniti. Stočna sve repa broj javljuje vido od tvari, triploidnih, diploidnih (sorti), probavljivost organske koja lišću 85%. iznosi I kod nas i šekličnih korijenu 88— jednokličnih. može i i novih radi sječKorijen 90%,pomiješati poboljšanju kreiranju davati te zobenom kultikanom osobina slamom, postojećih gospodarskih stoci.

i

še načina

u

i oprem-

o

na

s

u

za

a

se

se

s

za

za

ne

u

“

o

sma-

se

za

se

su

u

u

se

u

u

se

u

u

na

se

u

se

a

se

na

u

s

vara.

i po-

spoznaje iskustva zitivna zapadnihzemalja Siliranje repe se gdje Danska,Njemačka), (Belgija, slamom Osim i sa koristi kao izuzetno korijen sijenom r epa vrijedstočna može silirati s kukuruzom se repe silaže za komponenta spremanje da znači što 1:2—4, bi bilo muznih površine ishranu omjeru krava, uputno silira repom jedinice površine pod o pod površina povećanju razmišljati dva do četiri veća istu svrhu. pod površina kulturom puta u kukuruzom.

Za silažu prikladniji Koristeći

na

znanstvene

u

za

se

sa

ovom

nas

za

su

132

repe (sa prekultivari sadržajne ko 15% suhe vitvari) čiji korijen sjedi soko iznad te lako vadi i tla, manje onečišćen Kukuruz zemljom. ostaje koristi takvu silažu mora biti koji se zriobi voštanoj povećanim udjelom i da bi mosuhe tvari pa (30— više) iz količinu soka veću gao apsorbirati 35% iznad 30% Silažni kukuruz sa

stočne

se

za

u

repe. he tvari

s

su-

iskoris-

jednosti zbogčega povećava naročito tivost ostalih krmiva, konOna ishranu centrata. sočomogućava nom povoljno hranom,kojaispoljava dietetsko sisdjelovanje probavni svih domaćih tem životinja.

Poznato poboljenjenodjelovanje i boperistaltike, probavljivosti jšanju krme ljemiskorištenju manje vrijedse

a

na

'

u

nosti.

Stočna

repa

može

u

ishrani

sto-

miješatikorijenom ke ili maksimalno suhe deficitarnu drugu zamjeniti repe (15% tvari) hranu. kukuruunosi 1:1. Prvo skuplju sloj omjeru kraStočna na repa ribane nanosi plodnost utječe za na se (usitsloj koji korištei time tankom stočne vijek repe jojprodužava sloju, njene) ima U kukuruzrepu stočnoj manje nja. masivnoj repi bolje još jeizmiješati i šećera silaža nego Tako nom masom. šećernojpolušećernoj pripremljena ishranu su silažu koje prikladnije životinja Miješanu bogataje energiji. želuca i više i stoka konji (svinje, jednostavnog radije jede je pojede iskoriste šećere.

Goveda silažu obroku dnevnom dr.). slabije odnosu Gubitak šećerima na udio Time od kukuruza. razgradnastaje povećava obave u stoke krme ishrani u mikroorganjom buragukoju prdizveden Treba za nizmi vlastitom U' potrebe. naglasiti ishrani gosvoje gospodarstvu. kultura da stočna kao krmna konštedi veda takvom silažom repa je iszimskom naročito važna u silaža moTako centratima. periodu miješana tada kvalitetna hrane suhe tvari že namiriti i do 13 u jedina jer je kg hrana. i zdrava sočna što obroku dnevnom osigurava potreu bu krava na svega Zbog naprijed rečenog,jedenergijiproizi valori1 od 13—18 osmišljenoj (Sprengel). nojorganiziranoj, mlijeka vodnju kulodnosno većine r atarskoproizvodziranoj Korijen tipova naročito nizak relativno stočne tivara sektora, individualnog repe ima nji, stočarskoj bi morala zauzimati znatkultura ova drusuhe tvari s usporedbi postotak što ih sada veće zauno visoali krmnim nego površine, kulturama, zbog gim zima. rodnosti (visokih kog potencijala prii visose redovno nosa korijena) dobiju ki suhe tvari. prinoseostalih Stabilizira Prosjek prinosa prinosi kultivara stočnih suhe tvari današnjih kultura višto repa iznosi 8—10 t/ha, odgovara ima i Stočna u repa od nešto kukuruza z načenje svoje sokojproizvodnji Kao 12 t/ha zrna. proizvodnji. korjenjača ratarskoj preko Zbognižegpostotte nalazi stočna masi ka suhe tvari plodoredu, repa svoje mjesto daje ostatvari od suhe niže stabiliziranju prinosa kukuruza, pridonosi prinose lih sui ali ima malo surovih pa gospodarskih Intenziviranje usjeva. vlakana, vrlo visoki. škrobne povepridonosi ratarske proizvodnje vrijednosti prinosi i stoke po čak znatmože U brdskim jedinici površine ćanju broja područjima da se gosporizik obzirom kukuruz no po premašiti prinosima umanjuje iz više grana darstvo škrobne proizvodsastoji vrijednosti. relativno Velika količina jeftine nje. od stočne stočne hrane re(porijeklom probavu Repa stimulira bi pe)omogućila držanje većegbroja stočne količinu bi dobili i veću a time Gospodarska vrijednost repe stoke, hranidbenom samo se očituje stajskog gnoja. vrii smislu nego Mr. Milan laksativnoj njenoj Pospišil može

sa

se

u

se

a

u

ve

s

u

za

na

u

na

u

se

na

se

na

ona

:

za

muzara

u

*4

ona

u

u

ne

u

:

u

133

Uzorci Da

mlijeka

bismo

dobili

za

rezultat

pretragu

bakteriološku

bakterio-

okrenutim

zemlji.

Epruveloške treba uzorke tu treba otvarati isti način: pretrage, poslati uvijek od veterinarskih zavoda. okrenutu blizini mlijekakoji u naglavce epruvetu Uzorke obično uzima veterinarski treba malim i prstom vimena, otčepiti iako dlanom između posao stručnjak, jer, je jednostalijeve ruke, kojih č ep obaviti van, čitavo dok za izpravil- ostaje strogo vrijeme Uzorke ili bolesno čemlijeka promijemlijeko.

Unutarnja površina sekreta iz vimena treba uzimadolazi kontakt mlipa, njenog koja kasnije ti tako da nikakve klice neka rada okretdruge jekom, čitavog je bilo iz nuta da gu dospjeti prema njih zraka,ruku, zemlji padaju nju nečistih i klice iz zraka i krava.

Pošto čepa sličnog, epruveta, jer otčepionda te klice izvana raširiti i ostavimo istom mogu epruvetu, poloje uzročnika vimei istom pravog ali prerasti upala žaju naglavce mjestu, je te sada na, uhvatimo slobodnim dobijemo pogrešanrezultat, lijeprstima onda osnovi tu svrhu i p ogrešno lijenjega je ruke, koju pomakli natraške do sredine Tako čenje. epruvete. je Kod uzoraka rad. uzimanja mlijeka epruveta pripremljena daljnji redu vime treba dobro i prvom Tada desnom rukom uhvatimo sisu, oprati što više iz osušiti,neposredno p rije u zimanja povučemo područja donje je uzoraka sise dezinficirati trbušne sebi i šaprema punom razrijeđenim stijene alkoholom i to tako da vatom kom izmuzemo 1—2 mlaza (70%) epruvetu alkoholom dobro tom momentu topljenom najprije mlijeka.

Epruveta nije očistimo vršak sise i otvor sisviše okrenuta prema nego vanjski zemlji je kanala kružnim a nog leži ali što više pokretima, i dignuta koso, ipak je tim ostali dio sise. Kad dezinficismo ravnini da položena horizontalnoj plorali tada do dva mlaza mliha bi sise, jedan koji otvora, mogle klice, pasti izmuzemo i to bude što Vršak sise neka slojeka posebnuposudu manja. je uklonimo.

To radibodan da mlaz klizi po kasnije neškodljivo mlijeka da bismo uklonili klice zbogtoga, Uvježbani prstima. uzimatelj mlijeka nalaze kanalu sisnom i često mlazom koje koje sposoban je j ednim došle izvana, biti uzrok ga moraju Puniti epruvetu,dovoljno je dovno 10 ccm.

Ako muzač.ne može upale.

Ako uzorci od viizmusti 1—2. mlaza mlijeka uzimaju dovoljno mlijeka, še tada treba nakon svake krato više izkrava, s tada pokušava postići ruke alkoholom.

No to što više i što oprati muzaja. je štetno, jer Uzorke barata sisom tako i vrememlijeka stavljamoepruvedulje dulje te sterilizirane 120% drži što veća koje C, koje epruvetu vime, je sterilnim da unutrašzačepljene čepom. upadnu opasnost njenu tih i uzii klice iz zraka.

U tom boPoslije priprema njost slučaju treba količinom manjumlijeka posebnu posvetiti lje zadovoljiti j e manjom dobro uzimati iz mužpažnju. nego Nije mlijeko mlijeka, forsiranjem daljnje muzilice ili rezultat bakteriološke podmetnuti epruvetu nje upropastiti mlaz dok muzač muze.

Pošto smo izmuzpod mlijeka pretrage. epruvetu uzoraka obično li i držiUzimatelj mliječnih dovoljno mlijeka, začepimo j e čuči desne strane krave i desnom i prvobitnom položaju, mjestu kom drži čeali uhvatimo desnom naopačke, epruvetu tj. je rukom,a lijepom

prema

na

u

se

on

mora

se

no.

ne

muze

u

ne

u

mo-

s

za

s

na

s

ne

sa

se

mo

u

na

a

na

ve

smo

u

u

za

a

na-

u

u

uz-

za-

na

u

ne

mo

se

u

su

na-

a

ne

a

re-

s

se

on

ve

u

su

na

a

na

uz

su

u

samom

se

samo

u

s

ru-

s

134

mo

na

Uzimanje

mlijeka

za

bakteriološku

pretragu

sise. Četvrti, odnosno sise se običpomaknemo broj leži rimskim čep,koji i to: jošuvijek ispod savijenog no označavaju brojevima utisnuli otI II malogprstalijeve ruke, prednja l ijeva, stražnja lijeva, vor rade posao II i IV desna Ljevaci taj epruvete. stražnja prednja isti način samo desna četvrt. I uziizmjenjenom ulogom mlijeko najbolje je ruku. pojedinih Opisanije postupak mati ovim redom. iako to možda na U navedu jednostavan, svi prvi popratnom pismu tako ne i treba ga se točno pogled vimenu čini, oppodaci promjenama držati želimo li klica ćem te izbjeći upadanje životinje, stanju promjenama iz zraka u lako a to epruvetu, dogamlijeku. oko navedesuU rezultatu bit će đa,jermanipulacija vimena, pretrage višno krave i uzročniku ilimožda diranje trbuha, micanje kojem riječ je redovito repa, te će uzrokuje vrtloge prašiu zročnika, grupi savjetovanaročito nečistim ne, ti antibiotik stajama. koji upotrebiti.

Po završenom svaku epruposlu Dr. Banožić Stjepan vetu treba ime i te napisati brojkrave,

do

vu

otvora, kako

bismo

u

=

=

na

=

=

s

se

se

o

na

o

o

se

na

no

—,

o

O

vam

u

na

Staje

za

krave

mliječne

(Nastavak

iz br.

8/93.)

mliječnih Sustav držanja krava Prema

i Gradržanjamliječnih ugodnije smještene. udobnije krava dva de farme za iznad razlikujemo tipa: 20 kapacitetom «krava.

Kod krava smještaj za sloSkupni manjegbroja pod stajama bodno krovom treba sustav jednim držanje(»slobodan predvidjeti za tehnološke sve faze od smještaj držanja«) do normalne Kod hostaja (»vePojedinačno držanje laktacije. ćih farmi faze ove zani sustav odvodržanja«) djelomično slobodnim sasStaje jene. farme za držanjem Ovajtipstaja prikladan je od boksova krava. otavljene s većim U krasu pojedinačnih brojem njima odmor. za

sustavu

ve

'

*

—

se

s

u

su-

;

.

—

na

vezu

ve-

su

sa

su

135

U

Ležišniboksovi

boksa

Dužina

—

nalna

oko

je trupa

dužina

na

rešetkas-

kanal

dubok

cm.

225 x

biti

mogu.

krava)

podu ispodkojih je 180 Kod većih blatni hodnici staja od betonske i čiste izrađuju podloge (dijago-

broja

vaje1:1

.

hodnici

tom

i kra-

boksova

između

Odnos

—

blatni

manjim stajama(do

70

se

cm

0,922

+

se

0,2

traktorskom

daskom

ili deltastim

strugačima (krilni čistač). m) Krave iz korita ili valoniskobrei boksa nebređe za napajaju Širina vodu što čeonim 130 cm đe krave postavlja grebena (visina je boksova stranama Visina 150 a ležanje.

0,85), suhostaju ruba treba da bude od kote Elastičnost izobgornjeg poda: otpornost hodnika dubina 60—70 30—40 cm, 5 ličenja bara, Dotok vode 10 do 12 W/m?

K. pojilu uređuje Toplina: tomatski ureod Boksovi postavljanjem plovka ležanje uzdignuti razine vode kanti. malim hodnika 15—20 cm, đivanje blatnog da zadržava pragom stelju zaobljenim Pod ležišta izrađen od beValovi (jasle) ležaju. je od tona termoizolacijomusitnjene Valovi različitim oblise u od 1—2 izrađuju se Stavlja stelja pečeneopeke. im širina cima, ali ležištu. vanjska najmanje je po .je pod Poželjan kg dan 70 cm.

Zid valova visok od stapoda ležištu 1—2 je od posto. širina 40 cm, kravi po jališta će krava ležati boksu Koliko prostora dugo valovu iznosi 60 cm. redu ovisi prvom građevinskom ležišod Hranidbenihodnik materijalukojegjeizgrađeno iz ovi te, mogu podaci vidjelitabliprolazi hodnik sredi-: 4.

Hranidbeni i desne staje, lijeve njegove strane valovi. Kao što i se nalaze 4 “ime služi kao mehanizaciTablica kaže, prolaz krme. za : Širina hranidbeje dopremu Vrsta hodnika iznosi oko 250 cm. nog građevinskog materijala Porodilište. se

—

va

se

na

za

cm.

u

x

za

na

—

a

u

cm.

—

za

au-

se

za

su

u

s

na

s

u

na

.

u

na

o

u

se

a

Ž

ce

nom

a

s

mu

.

.|

Beton

7,2

.

Izolirane

81

sa

na

a

—

boksova Pregrade metalnih visina čija cijevi, je

za

su od

izrađene

oko

Za porodilište jenajprikladnije slamom.

Dužina ležišta go ležište je oko 250 cm, širina oko 230 cm. Širina hodnika i telegnoj pomaganjepri 2,00 nju porodilištu Mužnja je kante. se porodilištu obavlja du-

ploče Gumena 9,8 podloga Slama 14,1 podlozi pelonskoj 14,4 Enkamat .

110.

u

m.

u

u

Smještajzasušenih krava

CIN.

Najprikladniji smještaj krava slobodnom sustaje skupnom Ako drže na se držanja. dubokoj bez stelji ležišta, potrebno jeosigurati zasušenih

Blatnihodnici

u

vu

Blatni -

hodnici

služe

za

prolaz

krava

Širi- 6 m? kravi. Ležišni boksovi ovu naispod hodnika krmne biti ši225 cm, ispred blatnog trebaju dugački mjenu treba biti oko 340 cm, da iza krabrane 150 ležišta cm.

Kratka roki najmanje može krava. ve nisu visokobređe krave kojajede druga proći prikladna Blatni hodnici između ležišta iznose ni sredsu porodilišta.

Prikladnija oko 250—300 cm. ležišta. zasušene Staje kranjeduga u

ležište

ili

krmne

zabrane.

za

za-

na

a

za

za

za

“136 _—_——

-_

obavezno kraj ispuste imati trebaju trePovršina po kravi ispusta objekta. bim“. ba iznositi 20—50 trebaju Ispusti ti ograđeni.

hodnik

—

ve

Mužnja

u

cm), nju(širinakrave mužnje tijekom stajališta 170—180 cm), (širina krava hodnik povratak staju 130 mužnje(širina cm), poslije muzača radnika kanal (širina za

—

za

staje je od krava. slobodno Sastoji držanje slijedećih prostorija: za

—

dubina

kanala

iznosi

150—180

cm,

kanala

90

dužina

ovisi

cm,

o

kapa-

izmuzišta). čekalištiU suvremeno izgrađenim mužkrava čekalište, obavlja priprema vimena od se izmuzište, nju,koja sastoji pranja mlaznica za pogon izmuzišta, Poslije (tuševa). toga pomoću strojarnica mlidodatno i izmuzištu pere u po čuvanje potrebi prostorijasmještaj muznih do laktofrizu i briše muze u vime, isporujepomoću njegove jeka ke. dinica. U izmuzištu mogućnost postoji ima farmama na koncentratima. hranidbe dodatne primjenu Krave Najširu do 12 10 kost«. borave izmuzište izmuzištu Krave smješ»riblja odU 30 od do 7 kutom 6 tene minuta minuta). stupnjeva pod t raje (mužnja okrenute izmuzištu na nosu ovom mogućnost postoji prostormuzača, kanalu količine prema mlijeka pomuzene tijela dijelom stražnjim mjerenja izmuzišuzeti Ova se muzač. i može krave se nalazi svake uzorak kojem analizu. imati od 2 do 20 muznih na ta mogu mjes- mlijeka i su: izmuzišta Osim ta. Sastavni izmuzišta kost. postoji riblja dijelovi rotolaktori iunilaktori.

Dr. Ivica Katalinić 10/93.)

(Nastavakbroju se

—

1

za

—

—

dio

sastavni

muž-

na

130

izmuzištu

Izmuzište

krava

dolazak

za

citetu

za

se

ma

—

—

za

—

se

su

u

u

u

:

u

'

pi

Prikaz

i prerade

otkupa

polugodišnjeg mlijeka domovin-

godinu očekivali smo oprata smirenje:i skog dane i proizvođače bolje stanja ćeg i naravno mlijeka, prerađivače potrošače. stada 25% gubitka matičnog Svjesni da iz vlastitih izvora znali smo goveda moći nećemo mlijedovoljno osigurati da bi te smo, ka tržišta, potrebe predpotrebe, programirane dovoljili držaiz uvoz vidjeli mlijeka susjednih i va dr.).

Mađarske, Austrije (Slovenije, Ulazeći

u

treću

'

za

a

za

za

za-

izazvala

je Posljedica prilika inveću i veću smirivanja umjesto sustava radi plaćanja kojaje flaciju mje(15. mjesecu protekli mlijeka interes proizvođača smanjivala sec) umDanom plaćanja mlijeka. predaju kod litri oko po pfeniga jesto 30— određeni kod mjesec, objave cijene 35 iznosila svega 24— je mlijeka isplate pfeniga, 28 teških

sve

za

u

za

za

IT

<

137

a) otkupamlijeka su i izvršile kako Mljekare po mjesecima otkupile, kupile rekonstituciju mlijeka Slijedi: Dinamika

Mjesec

Otkup

Ukupno Od iz R. van

138.241

R. Hrvatske

12.991

Iz

navedenogprikaza je odnosu 1992. bio niži otkup 15.17% ili ostvaren sa odje 84.83%, nosu 1990. godinuotkupljeno je 30.67% dakle skoro tremanje, jednu vidimo

u

da

na

ćinu.

u

prometa

litara

otkup DDiDP od

seljaka

očekivati

bilo

je

za

31.134 1.937

Sveukupno mlijeka prodano mlijeka dato

152.713 6.813

—

na

uslužnu

preradu

6.795

Izlaz

mlijeka Prerađeno 1993. u

0/000

119.642

ulaz

—

u

14.457...

prerada

—

13.608

god.

U

139.129

prikazu ukupnog mlijeka od mljekare zabilježen je 14.22%, porast izlaz veći 33.63% odnomlijeka je 1992. godinu. ulaza

a

|

u

za

U U

u

—

na

kako

razlika

ulaza

i izlaza

čine

ukupnu preradumlijeka mljekaravidimo da 1993. ma, (polujeprerada ostvarena 11.68% od pogodište) manje 1992. ili ostvarena lugodišta 88.32%, ali rata promatrano godinomprije dakle proizvodnja jemanja 38.55%, ostvarena 61.45%. u

sa

sa

za

sa

samo

Najinteresantnije prikazu je učešće proizvođača mlijeka seljaka, u

ovom

—

da je preradi. konstatiramo preradi mlijekamljekarama: 105.2 mlijeko seljaka sudjelovalo miliona litara ili 13.44% odmanje nosu 1992. ili 28.04% magodinu 1990. nego nje godine,mlijeko dobara od 14.5 miliona lidržavnih tara 5.4% svega 1992., nego manje ali zato 61.27% 1990. gonego manje dine Iz tablice

u

s

u

na

u

138

100

=

105.185

—

No

1990.

otkupamlijeka

— iz R. Hrvatske otkupod Ukupno kupljeno mlijeka uslužna

su

100

no

za

—

Za

cca

na

Izvor

=

pad proizvodod koliko stradao nje 25%, je stočni fond muzara, procjenjujemo da nestimulativnost na proje utjecala odnosno izvodnju otkupmlijeka.

za

a

b)

1992.

151.032

Hrvatske

toga

Izvori

lit

0/000

a

—

sa

Jedino

rješenje sankcioniranje postojećeg stanja jestimuliranje proizvodnje seljačkim gospodarstvima. na

za

Cc) Proizvodnja proizvoda mlijeka od

Proizvod

0/000

lit i kg

1. Pasterizirano

mlijeko 2. Sterilno mlijeko 3. Fermentirani proizvodi

Vrhnja 5. sirevi Svježi 6. Polutvrdi sir 4.

7. Tvrdi

sir

Topljeni 9. Punomasni 8.

sir

prah

10.

Obrani

prah

11. Sirutkin

prah

12. Maslac

13. Ostali

proizvodi

Ostvarivanje proizvodnje proizvoda kako tablici je navedeno, plodjeprotržišne izvodnje proizvoda tražnje br. naših Veća traž(R. 1— potrošača. navedenih roba bi nja 6) utjecala kanjenje proizvodnje, posebno p raha, ko tako i punomasnog i obranog

—

u

—

sma-

mas-

18.96%

na

u

na

u

—

laca.

na

na

Zalihe

u

na

—

na

Pasteriziranog mlijeka odnosu i 34.09 predhodnu 1990. godinu 7% odnosu Sterilnog mlijeka i 27.06 odnosu 1990. prethodnu godinu Fermentiranih 6.34% u proizvoda odnosu i 41.75 odprethodnu 1990. godinu odnosu 9.1% Vrhnja prethodnu i 44.85% odnosu 1990. na godinu sir 12.00% odnosu u preSvježi thodnu 40.36 u odnosu 1990. gona i za

u

proizvodnje koncem iznosile 250 tosu: polugodišta 450 tona punomasobranogpraha, i 150 tona nog ili viška praha maslaca, od 7 cca proizvoda prerađenih miliona litara tabeli 2 vidimo da mlijeka (u dinu je uvezeno 31 milion Polutvrdi sir 3.9% odnosu litara). preOve će thodnu proizvode vjerojatno i 37.54 odnosu 1990. gootkupiti Državne robne rezerve, dinu kako neke bi bile mljekare Pad 1992. prisiljene prema smanjiti potrošnje godini što se neće kao ni do otkup, da sigurno standarda pokazuje pad životnog je sada dogoditi. veći od Očegrađana pada potrošnje. će i »svaku otkupiti Mljekare dalje da će i subprogram kujemo socijalni litru eventualni ponuđenu mlijeka«, države siromašnim vencija slojevima viškovi kao i svuda u svijeproizvoda, veću gradana omogućiti potrošnju države i tu,briga i time mljekara. a mlijeka mliječnih proizvoda, moramo da navesti nekih Ipak produgoročnu perspektivu osigurati troši od proizvoda manje i zdravlje izvođačima prerađivačima mlijeka. količina i potrebnih (posebnodjeca Stjepan Deneš, d ipl. i da ing. kako tablici postarci), je, stoji trošnja smanjena. navedenih

roba

nosu

—

na

na

u

na

u

—

na

u

—

u

na

na

'

ne

a

su

se

za

u

139 i?

Nova

cijena

otkupu u

mlijeka

ravničarskom 28 posljednjeg javljanja Mljekarpodručju listu 6/93. do ovog skom HRD/I 100 HRD/I na broj broja povećana poljustabilizacije otkupamlijeka brdskopodručju 38 HRD/I 120 HRD/1 dogodile dvije značajne promjepovećana planinskom ste već informirani. o ne Pokušat ćemo da se i kojima sve, premija odluka Vlade ReNajznačajnija je deviznu i se isplaćuje klauzulu, jer Hrvatske o publike »Zaštitnoj cijeni obezvređuje. devizsa mlijeka« (idrugihproizvoda) klauzulom nom se kojom dosadašnje Primjer: Za ravničarsko 1.7./93. obezvređenje inflacijom riješilo, cijene područje premiNN 56/93. od 12. 6. 93. iznosila 0,541 DM 1.9./93. 0,349. a jaje Za 1.7./93. brdskopodručje Od 12. 6. 93. sa 1. 9/93. 0,419 DEM. 0,649 godinecijena mlijeka DM, planinsko masti O eventualnim bla3,6%mliječne je: promjenama litru dan obračuna i ćemo Vas 0,35 DEM govremeno 1 izvještavati! to po Narodne banke.

Prema kursu srednjem tečaju (srednji objavljenom Dan obračuna da to Narodne banke dogovoren tečaj objava je radni dan bude odnosDM 01. na za prvi mjesecu, »Vjesniku« prvojstrani) od HRD 09.

1993. ako 2,865. mlijecijena drugi, jeprvog nedjelja. ka od 1993. odluka kolovoz godine 3,6% Drugaznačajna proizvoiznosi: đače visine jepromjena premija kojaje: mlijeko = 2.865.

HRD DM HRD/1 ili mlijeka x 1.002,75 Cijena je 0,35 jedini278,542 masnu cu.

Od

u

u

—

sa

—

na

u

—

su

sa

se

na

uz

ona

a

za

na

u

—

u

no

—

.

za

za

za

m.m.

.

za

*

%

Cijena mlijeka po

i

masnoći

iznosi:

premiji

"

Osnovna cijena

Premija Premija Ukupno Ukupno ravničarsko ravničarsko = — brdskobrdskopodručje = sko područje područje područje planinplaninsko 891,34 1.011,34 100,00 120,00 991,34 919,19 103,13 1.042,94 123,75 1.022,32 947,04...

1.053,29 1.074,54 106,25 127,50 1.106,15 974,90 109,38 131,25 1.084,28 m.m.

3,2

3,3

_-

.

34 3,5

3,6

1.002,75

112,50

135,00

3,7

1.030,61

115,63

3,8

1.058,46

118,75

138,75 142,50 146,25 150,00 153,75 157,50

3,9 4,0

“1.086,31 1.114,17

4,1

1.142,02

4,2

1.169,88

121,88

125,00

. .

128,13

131,25

:

*

1.115,25

1.137,75

1.146,24

1.169,36

1.177,21

1.200,96

1.208,19

1.232,56

1.239,14 1.270,15 1.301,13

1.264,17

1.295,77 1.327,38

Stjepan Deneš, dipl. ing.

PROGENOG

REZULTATI

Simentalska

TESTA

MLIJEČNOSTI

pasmina Proizvodnja kćeri

— MlijekoMast%

kćeri

RUV

Mastkg Mlijeko

—Mast

kg

BBNNETNJEKKHATN

o

aBšJeosn

cašašsr

Broj

kćeri

ovoNHNRARBGNE

RUV Proizvodnja Mlijeko Mastkg Mast% Mastkg kćeri

— Mljeko

A

s

miu wnN=

141

Vi

reportaže.

Rieder 28.

'93.

Messe 8.

5. 9,

W=

izgodine godinu povećava isada Sajam poljoprivredeRiedu izložbeni prostoriznosioko 200.000m? slobodnog idjelomično Ovogodišnjisajam je jubilarni, 125.,te je natkrivenog prostora. izuzetnobogat. u

Ried

u

se

malo

Razišli smješteno je mjestance, po sajmu manjim kiraširenim sjeverodijeluGornje grupicama, središtu autobuneki šobranima se Austrije svjetski poznatog zapadnom još kili interesirali da mogu šarenog govečeta. kupiti Ove Hrvatsko ih i godineje mljekarsko šobrani kasnije sajmu društvo pa organiziralo posjet sajmu, pokazivali. našli na se nekako obrnutim mljekari, koopeJa sajmu pošao ranti stoku »Zdenke«, »Slavije«, »Vindije«, dom ostavljajući kraj. i »Sirele«. »Dukata« obišao dio Prvo sam »KIMpoljoprivredne Skoro svi došli onda struči tehnike p olaska mjesto pa a«, mehanizacije, oko dobro iz sata i vrt. stanova ni Zagreba pola ranije, graditeljstva, sajam iako kišica i stvari Koliko raspoloženi, je zgodnih novotarija, Noćna kišovita autobi tu kakvih škrapala. vožnja čovjek rješenja busom dosta većiali treba ići danjihuspavala, je gao zadržati jako dugo, ih to provelaupoznavaje vrijeme lje. i bistoke Izložba nju razgovorima. uvijek plemenite je Oko 8 sati a smo da Naravno stigli Ried, interesa. la od ujutro najvećeg je bila tu bilo dat gužva, ljudi, automobila, je prikazagovedu je prioritet normalna slika ovatobusa to no 200 više je preko goveda pasmina ko tu bile Naravno da velikog sajma. zastupljene grla. smo

u

u

se

naravno

u

sa

u

su

—

se

su

su

na

su

nam

re-

sam

za

su

na

neumorno

se

—

no

na

u

u

au-

—

—

sa

no

su

142

mo-

i

druge

stoke.

vrste

U

Na

Austriji spavanje raste interes markt od Rieda i mesnatih oko 33 km. Poovaca udaljen uzgoj večere Jedan od naših da bi svatko htio slije svinja. vidjelo oduševljeno prinešto ča koliko reći kunića i to sa svojim d ojmovima je kakvih, jedino sajali ma, dosta kiselo komentirao kako ima ipak pokazale posljedice je tako da nekoliko n eprospavane svega noći, koza, jespecijalno prošle radi se svi dosta njihponiofotoaparat. spremili spavanje. sve

više

otišli

smo

u

Franken-

za

se

o

su

a

se

su

on

rano

I NK

a

LE

na

larrtt Fa. ooo

ura

Mariazell smo Slijedeće jutro odmorni, Stigli poznato kiša i bilo padala i donije raspoloženje je Gospino svetište, koje građeno je visini. te stoljećima, građivano isprepleteVlasnica hotela kaže da jošjednom ni razni stilovi gradnje,opetsve skuto rekao: Č ičmak dođemo, savršena Svetište jeing. pa jejedna cjelina. je »Još tri nisam zašto dobro puta!« otkrio još Hrvatima, poznato kojiznaju baš tri svetište još puta. ovo broposjećivati velikom Na kroz zaista putu prekrasne ju. malim U smo predjele planinama, rječicaZagreb stigli dojmova puni ma, iz razgovora, gostručnih diskupašnjacima kojima pasla sajma, i i iz zelene veda, negdje koze,vidjele i svi sija dojmova Austrije autobusu smo zaboravili na osim onih ipak prevladavaje kišu, koji la stručna Prof. odkišobran Štafa diskusija. je kupili Austriji. ržao nekoliko doduše ne predavanja, Dr. za autobus Banožić samo nego cijeli Stjepan njegove Dr. Feldhofer više raspravbliže, je izvan autobusa nego ljao njemu. svi

su

bili

u

—

na

su

a

a

na

—

u

sa

na

su

sa

a

srne

su

se

u

—

su

u

za

a

u

143

Stjepana Obitelj

Pisk iz Oborovskih

proizvode

Novaka

mlijeko, ali ne i ženski podmladak Save

obalu

skoro

do-

lijevu (iako septička je jama domak uzorno ho Zagrebusmješteno je izgnojavanje). katnicom maćinstvo i Uvedena Pisk, lijepom mužnja izgrajestrojna suvremeno 200 lirashladni đen opremljenom, namještekapaciteta uređaj, malom i na »Dukasu U 1992. tara. izgrađenim prostoru predali godini momentalno is40.000 tu« proizvodnji objektima, namijenjenim litara; preko i supruU kući osim dnevno. litara 120 Stjepana mlijeka. poručuju Nasnaha žive sin sa Nisu ge Marice, Stjepan, mlijeka, zadovoljni cijenom i Ivica.

Tihomir te unuci niti pa da, osjemenjivanjem, umjetnim 16 izradom p opuStajski kapacitet krava, koji s elekcijskim j e uzgojno Nema niti 12 sada bio svega jed- vjesno grla. njenje vrijeme zapostavljen, Niska podmlatka. grloženskog cije- ponovno obnovljen. visoke teladi za tov, sa mlijeku, cijene poljoprivrednom Zadovoljni im kredita nemogućnost ostvarivanja je raspolaganju k oja službom, iz vlastitoga uzkultura krmnih kod grla i siliranja. uzgojrasplodnih sjetve. teladi i ženske su sastavishranu muzara Obrok razlog prodaje goja, je tov. travnih Ex silaže i od djetelinsko ljen bile stikad 13 Ranije posjedujekj. sijeno.

Gospodarstvo smjesa obrok U 11 mlijeka, je mulativnije cijene ljišta, zakupuobrađuju kj. i odšrotom kukuruznim avansiran strukturi najzassjetve ovojgodini 12 količinama kj.(Prosječ- govarajućim bjelančevitupljenija jepšenica i od če8 k nastih kukuruza 3 ni dr. posije komponenata j. t/kj.), prinos evivode uredno travne osnovnu Piskovi ga 2,5 kj. djetelinsko silažu, kao i i dru8 proizvodnju ulaganja kj., krumpir denciju z auzimaju smjese tih a vlastite go povrće potre- “realizaciju proizvoda,posebno proizvode nekoliko Već godinaproizmlijeka. be. im dva stvara Od gubitak. posjeduju vodnjamlijeka mehanizacije tanalaze 35 i 75 traktora teladi, prodaji KS,plug, Kompenzaciju »Zetor«, da i što za vlastitog razlog frezu, sijačicu kukuruz, je njurače, rasii utovarivač monta. stajnjak, rasipač. kuberač mineralna površizemljišne objekti, Izgrađeni gnojiva, pač i strna ne, kombajn mehanizacijadrugoomogućuju silokombajn, kuruz, međutim veću znatno samoutovarnu proizvodnju, prikolicusijeno, žita, runilicu mlijeka, paritet kukuruz, izostaju: običnuprikolicu, realnije cijene i i dr. čekićar mlin nemogućnost isplate, cijena vrijeme dvorištu U posebno kredita, izgrađeni realizacije povoljnijih gospodarskom iz silos za su slamu, vlastitoga uzgoja. kapaj unica uzgoj i objekti sijeno za Brlek, dipl. ing.

Stjepan Uz

na

citeta

100

m“,

su-

sa

nom

sa

za

sa

a

no

na

su

za

na

za

.

za

zem-

a

su

—

u

sa

u

sa

—

za

u

za

;

u

re-

nema

za

za

za

za

.

za

|

za

i

Izdavački *

dipl.ing.. mr. M. Devčić, dr.M. Hadžiosmanović, dr. 1. Jakopović., T. Kolak, ing., A. Dakić,

S

S. Deneš,

Božičević, ing., S. Brlek, dipl. ing., dipl. ing., dr. S. Feldhofer, dr. I. Jakopović. ožić, M.

prof. dr. Z. Štafa

dipl.ing., S. Pehal, dipl. ing.,

T. Mesarić,

B. Sunajko, dipl. ing., mr.

Uređivački S. Brlek,

kolegij:

savjet:

Uređivački

1. Šegota

odbor:

dipl.inž., F. Lončarić,

dipl.inž.,

| odgovorni

urednik:

S. Deneš,

dipl. ing.

Tehnička

urednica:

V. Volarić,

dipl. ing.

i izdavač:

mljekarsko

Hrvatsko

Ž. Ljubić, dipl. vet.

Glavni

Vlasnik

“

Uprava

društvo

i uredništvo:

—

Zagreb, Ilica 31/III, tel. 424-420 Cijena

1

primjerka

=

otkupna

cijena 11 mlijeka Tisak:

Grafička

škola

u

Zagrebu

.

HRVATSKA KNEZOVI, KRALJEVI hrvatski

je prvipoznati 800. a ime knez, jezapisano godine krstionici. na glasovitoj oko Primorske Vladar Hrvatske, veliki Bio knez Borna.

820. je godine, je ustanka Ljuprotufranačkog protivnik devita Posavskog. knez, posavskoNajslavniji knez bilo u Sisku, je kojemjesjedište hrvatski FraUstao Posavski. jeprotiv Ljudevit Vlai više putapobijedio. naka,kojeje od 810—822. dao — je deset vlada Hrvatskom Višeslav

mu

:

.

.

Mislav

Knez

845.podvrhovnim godina inteŠtiteći kralja. franačkog pravima mir s mletačrese Hrvatske, sklopio je od

—

835.

do

benediktince, Italije samostan i crkvu na sagraditi kneževskom u Klisu. On poposjedu je ticao kulturni u razvojHrvatskoj. bendikiz pozvao Italije Trpimir je i te odlučio samostan sagraditi tince, Klisu. kneževskom crkvu na posjedu kulturni u Hrvat= jepoticao razvoj skoj. od vladar Trpimirovnasljednik, knez 864.—876., je Domagoj,kojije je

pozvao lučio

te od-

iz

u

Hrvatsku

oslobodio

Mlečani

ga

Hrvata«,

franačke

vlasti. kne-

nazvaše a

zom

od

papa

»najgorim >»slavnim

kne-

ZOmr«.

vrhovnu

pomoć Bizanta, čiju j e kim duždom. stolicu kneževsku vlast na priznavao, kuću vladarsku Poznatu vlada od do 878. knez te Trpimiro- sjeda Zdeslav, Braknez u uroti kneza 879. kada Trpimir,čijoj utemeljio je poginuo vića, je iz darovnica nimira. darovnici se (Trpimirova ime. hrvatsko knez Branimir Zdeslava, Pobijedivši 825.) prviputaspominje Knez oslobodivši vlada od 879. se namjesnika '892. p otukao je do Trpimir vlate tako nezavisno Bizantu. vazalskih obaveza svih prema BizantaZadru, 864. od 845. dao Hrvatskom hrvatske osnivač Trpimir Knez Branimir, poliUz

u

u

—

od

1030.

do

U

1058.

tih dvadesetosam

najuže zavladati svoda tako ponovo Ivanom papom godina uspioje ojača VIII., dalmatinskim hrvatskim vlast i dalmagradovima, v raćanje potpomogne ju Zadra. crkvenu osim tinskih gradovapod papinu Krešimir I Petar vlast. 7. VI. 879. blagdanSpasova napokon, kralj IV., oltaru hrvatskih od misu na svetu služeći svetog jedan najvećih kraljeva, države.

Za Rimu, Petra papa jedinstvo njegove je blagoslovio obnavlja vladavine i crkvene narod. hrvatski prilike sređuju knez hrvatski Osamnaest graHrvatskoj, godina(892.— razvijaju vladar dotada IV. vlada dovi. Petar Krešimir sin kneza je Trpimira, 910.)

Mutimir, i to od ime hrvatskim Hrvatske. zabilježeno je najvećim teritorijem Njegovo u 1058. do 1074. oltarne pregrade mjestu natpisu Zvonimir Dmitar Knina. kojegaje Kralj kraj Uzdolj izaslanik okrunio kao vlada od 910. pape GrguraVII., godine Tomislav, Zvonimiod do Iz vladao 1074.

1089. knez. je Baščanska Hrvabitna 925. kraljevstva potječe povijesti godina je nađena Jurandvor dobili Hrvati kraj ploča, ta, Dakle, kralja. jer Baščanska Baške otoku Krku. okruTomislav hrvatski plokralj je prvi hrvatski ča Kao na spomenik pinajstariji kralj je polju.

Duvanjskom njen do 928. Poznat tri vladao glagoljicom. je je godine Petra KreII. sinovac što tome po Kralj Stjepan državu, Hrvatsku jeojačao Zvonimismrti IV. šimira i Mađare poslije kralja Bugare. pobijedivši od izabran od 928. vlada Tomislavov protivnika je kralja nasljednik Jelene.

Zvonimirove udovice lako II. do 935. To njeTrpimir jekralj krvi hrvatske sedam. vladavina Posljednji kralj je gova godina traje “kralj vladao od Petar Svačić izne malo koji je pisani postoje jer jepoznat do Hrvatsku 1093. vori o u jediniti Uspijeva njemu. bilo Drave. sačuvati I. Krešimir Kninu, Sjedište je uspijeva Kralj 1097. od 935. do Hrvatske vremenu u moć Gvozd,kojaje pogiba planini Gora.

NaPetrova i nazvana po 945. njemu Hrvatska kon smrti I. Krešimira mnoga Sin i njegove nasljednik kralja samostalnost. od 945. te poVlada Miroslav. stoljeća gubi jekralj žaHrvatska I odonda vladavine četiri majka pjeva pogisvoje slije godine do danas molitvu ali i i Pribine bana urote nakon svog ba lopojku, i ovoga II. Krešimira brata nesmiljenog strašnog vrtlogu koji Mihajla, kralja Hrvatvelikom srcu o rata, i Hrvatskom od 949. do 969. vladao ranjenom je tuđinskom ske i Bosnom. neko gaženima naraštajima vrijeme kroz Jelene II. i nogom Krešimira Sin dugastoljeća... kraljice je ali nikada Držislav. Bio posaveznik Gaženim, p okoravanim, je Stjepan kralj korenim! naslov i Bizantom s koji je priznao od Vlada i Hrvatske Dalmacije. kralja tičke nezavisnosti,

se

povezao

s

na

u

se

se

u

na

rova

u

u

su

seocu

na

—

san

—

za

ra

mu

a

u

na

za

u

sve

*.

mu

969.

do

995.

,

Držislav

*

tri sina:

je Stjepan KrešiSvetoslav Suronja(995.— Matoš: kako veliki Jer i reče IIL mir pjesnik (997.—997.), Gojoslav vodili međusobno koji (997.— 1030) tebe draga volim, Samo nacijo, isvrlo lukavo to rat prijestolje, 1020.) samo čitavu te koristili Kroacijo, tebi s lužim, oj Mlečani, zauzimaju hrvatsku obalu. a ne znamen, Što jezik, majka, duša, si i nemar ispravlja pogrešku Njihovu za samo vladar i a men! sin Svetoslava Za živim, te, te Stjepan I., kralj imao

su

za

a

su

-

II

medicinski

Upalazgloba više oblika artritis. zove upala, Postoji ili više zahvatiti mogu zglojedan koje od tih što svaka bova.

Bez obzira upala neke zahtijeva specifične mjereu lijeodređene osnovne čenju, mjere postoje bolessvaki liječenja, kojimagotovo kontronik s artritisom može započeti lu svoje bolesti. Te mjeremogu primožete svaki dan i njima mjenjivati bolove i kontrolirati ukočenost, početi artritis da vate ograniči spriječiti te še aktivnosti. sve Jasno, mjerevalja litek nakon sa konzultacije sprovoditi treba biti će dati On ječnikom. tajkoji i upute pomoć. se

artritis?

svladati

Kako stručno

s

se

s

vam

osnovne

-

U čemu se sastojifizikalna terapija?

jednom toplina može kad samo poprimjenjivati je više dva dnevno. ne trebna, puta I led može kad olakšanje ga pružiti akutno kroz se stavi na upaljeni zglob, nekoliko 10 do 15 minuta, dnevno. puta led dine Međutim, smijestavljati bol

nestane,

onda

se

a

se

rektno

na

kožu.

Većina

bolesnika

nalazi

da

sa

ipak je mnogo toplina djelotvornija. važne većini obsu Vježba.

Vježbe lika artritisa. biti one mogu Ustvari, dio najvažniji programa liječenja osoba. snamnogih Vježbe povećavaju mišića i gu održavaju pokretljivost Kao rezultat aktivnost zglobova. toga, i dnevne biti mogu funkcije nastavljeOsobe redovno koje obavljaju vježbe veću da poboljšaimaju vjerojatnost aktivni ostanu i liše jusvoje stanje, artritisom,

vlažna

u

u

ne.

se

bolova.

Nekad i da se Toplina su Toplina. jetemeljni lijepotrebni tjedni djeS artritisa. svake vrste lotvorno nauče i da se čenjagotove vježbe postane i ukočeni određeni zglobovi primjenomtopline posposoban obavljati broj kombimišići u dva dnevno.

To opuštaju.

Toplina, navljanih vježbi, puta lakše poomogućuje naciji vježbom, ako neće biti teško zatražite posebno krete zglobova, pomaže smanjenju svog fizijatra, ili fizikalreumatologa i ukočenosti bolova, vrije- nog terapeuta, oticanja da kako pokaže rada. me točno izvode baš vježbe, odgovarajuće vlažPreporučljivo jeprimjenjivati Ako v ježbe vrijeme osjetite vlažne ručnikao što toplinu, sa jetuš, valja vježbabol, ozbiljnu p restati Vlažna kadi ili bazenu. ke ili Kod kupke ma. vježbanja pokušajslijedećeg kroz može 10 se ilidva te toplina primjenjivati jednim ponavljanja. i večer. Temdo 15 svako minuta, jutro ili Bez obzira da li ste raspoloženi biti mora ugodna tijelo. ne, morate peratura može biti eventualnu svladati svoju ali onda Suha toplina dobra, i sa programom bezvoljnost započeti artrikad već poboljšanje je postignuto dva redovne tjelovježbe,putadnevno, tisa. Važno da se smanjenje svaki dan. Međutim, je postigne kad se artirits vaš tako da lako mogu probola, vježbe prograpoboljša, nemojteprestati voditi. ako vaupala vježbi.

Svakako, je odličan način ili ako niste topli- ših zglobova Drugi naprimjene ozbiljna šaka zahvaća ne, kada viknuti ćete upala zglobove provježbu, započet taj ili tople mješavine gram polaganoi postupno. stopala, jeprimjena Držite ili i parafinamineralnog ulja.

Liječnik da dob može biti izbolesnika će kafizikalni pokazat terapeut iz lika izostavljanje vježbe liječenja. ko se to radi i oni će odlučit da li za je će biti dobi prilagođena Vježba pacioblik nevas bolji topline primjene taj i svakako potrebno provodijenta juje oblik voda. go topla Onaj topline koji ti. i čini U će najbolje koji najlakje vježbe početku v jerojatno Kad nastaviti treba ustamorati ši, primjenjivati. obavljatizdravstvenoj

dio

se

sa

u

za

vam

za

vas.

se

za

nu

u

samo

sa

za

se

sa

mom

na

na

umu

ne

vam

za

vam

za

vas

se

u

II

pomoć liječnikafizikalnog mnogobrojni lijekovi, počevši od kako i se podobrog pouzdanogAspiriKasnije, starog, terapeuta. stanje do novih bolesnik će nesteroidnih na, boljšava, vježbe protuupalvjerojatno nih moći Samo i kod konpovremeobavljati kuće, preparata. nim možete ustanovi, prema liječnikom svojim posjetama potre- zultacije biti da bi. će sigurni ćete lijek pronaći koji maksimalno pružiti olakšanje, minimalne Dnevni odmori mogu bitiod nepovoljne (konuspojave svaki uostalom, je, posjeduje lijek). velikepomoći aktivnosti.

Uobičajene Kombinacija vlažne Odmor.

Kad otečen ili i upavježbe, topline leda, jezglob odgova-, obično i ne odmora ga rajućegliječenjaperioda ljen, pomažepokušavati normalno obično čak dovodi do po(kadjepotreban), upotrebljavati.

Dapače, artritisa. Da bi da artritis uznaprepoboljšanja mogućnost nastupilo postoji obično se treba ako nekoliko kao što boljšanje duje upaljeni zglob, tjedaje nekada i do dva recimo nastavi Kako na, se koljeno, upotrebljavati mjeseca. i nastavi vremenom aktivnost težinom i kaopterećivati tijela. poboljšava Odmor može ko osoba se za osigurati pojedipostupno sposobna postaje načni dok da se vrati smiri ne zglob, upala ili, svojemuobičajenom poslu, ' možda će biti ako zahvaćeno više karazmotriti je potrebno zglobova, vjero- ko će biti i određeni u prilagoditi potrebno mirovanje jatno prenaporni rad ili krevetu. aktivnost. pretjeranu Primjeriosoba Periodi odmora dana ce, osteoartritisom mogu ozbiljnim tijekom možda će trebati biti od velike Odmori koljenu izbjegavati pomoći. (recimo često kroz 15 do 30 Ovakva u ležanje minuta) kasnije penjanje s tepenicama. osoba će također i imati koristi ako izprijepodne kasnije poslije podne, olakšati bolove i učiniti često takav gu uvelike bjegava čučanje, polojer tatak dana lakšim. Neki uredski radniizaziva velik na žaj pritisak koljeno. ci odmore ili stol i nakon takose Dugotrajno stajanje hodanje svoj toga đer može nastave raditi. osteoartritis kopogoršati Nijepotrebno spavati ili biti totalno inaktivan.

Kako bol i ljenu.

Osobe otok odmora artritisom križiu periodi ozbiljnim smanjuje, postaju ma biti i skraćeda pa mogu preporučljivo manjepotrebni, je izbjegavaju duni ili dokinuti. i go teških stajanje, savijanje dizanje: tereta. s Lijekovi.

Zajedno toplinom, vježbom i kad odgovarajućim odmorom,lijeko- Jednom nastupilo poboljšaje vi mogu znatno ublažiti ukočeredovno i kad se bolove, program provodi nje nost i otok većina vratiti svomože se oboljelog zgloba.

Postoje vježbi, ljudi dnevnim aktivnostijim uobičajenim novi

ili

uz

različiti

s

na

osnovu

sa

vam

*

uz

a

s

se

sa

u

mo-

os-

uz

u

se

s

ma.

Vaš

Sami napraviteocat

liječnik

Sačuvajtekrumpir od klijanja

bocu dl 2,5 Stavite dvolitrenu u ulijte bijekrumpire košaru, .među do vrha nekoliko i prelogocta, je bijelim napunite njih p omiješajte jabuka vinom.

Otvor Neka gazom. starim prekrijte novinama. krijte 3 Ocat stojimjeseca. prelijte boce, ostavite bo»gljivu« (octeno gnijezdo) ci, vino samo i tri dolijte mjeseca I—IV: PRILOGA Urednik imat ćete ocat.

Božičević Mirna opet Ing. U

a

u

a

u

za

VI