Mljekarski list 8-1993

GODINA

XXX

ZAGREB

Kb; iS VATA

Ru “u,

pe KAKO

POVEĆATI

PROIZVODNJU

<

MLIJEKA?!.

VR ORINK

RR

Visoko-produktivno

OROA

stado

EE

REROR PERE

simentalki

seljačkom

u

EEE RPR

ES RP ŠA AP

RER

uzgoju

RON

aPR RS

RJ out

RR

Broj im

—

se

povećava

RRa RV

L

R

—

Mliječnost

po

kravi

po RP RR ed ah

s

raste

PR Žao

—

Nadamo

se

povećanom

broju ovakvih

farmi

oo :

os Na Ko

Kako

spremiti

kvalitetnu

silažu

(konzervirana) Silažaje ukiseljena hrana za hranidbu domaćih životinja.

Siliranje je složenianaerobni (bez prisutnosti kisika) biokemijskiproces razlaganjašećera do mliječnekiseline.

Mliječna i djelovanjesprečavarazvoj nepoželjnih utmogu bakterija koje negativno kvalitetu silirane hrane.

Mlijecati kiselina kontome ima prema ječna i čuvazervirajuću ulogu održavanju hrane. Dobro i kvalitetspremljena nju silaža po svojim jehranjivim sastojcima izvorne zelene najbliža zamjena krme. služi hranidbi životiNajčešće zimskim ali može se nja mjesecima, i dobiupotrijebiti drugimgodišnjim kiselina

baktericidno

ima

na

u

na

|

u

u

u

ma.

Spremanje jednosjeprilično tavan dobru orgapostupak, koji rada i određene može nizaciju uvjete izvesti svakom uspješno gospodarU stvu. metoda silirase poljoprivredi od vremena rimske njaprimjenjuje još kako to navodi prirodoslovac imperije, i filozof Silaža se poPlinije. svijetu čela više prvoga poslije primjenjivati i rata, spreSvjetskog našojzemlji silaže posljednjih manje je godina Tome naglom porastu. je:zacijelo priali i donijela energetska kriza, upotreba savršenijih poljoprivrednih i opreme.

Kvaliteta i hranjiva strojeva silaže ovisi kvaliteti i vrsti vrijednost krme tehnici koja silira, siliranja, silosa i dužini sprevrsti vremenskoj silaže. Osim manja toga,potrebnoje i kojiznačajno poznavatiuvjete utječu tok procesa pravilan biokemijskih to anaerobna šećerni misredina, i nimum, vlaga temperatura. silaže

se

uz

na

u

a

u

u

sve

o

se

o

na a

su:

silažpojmom iz istisnut kisik kojeje (zrak) što više moguće,jerbakterije je mliječnodjelovati vrenjamogu kiselinskog 114 nu

ovim

misli

se

na

masu

.

-

+»

kisi-

uvjetima prisutnosti ka. iz ovih spremarazloga Upravo pri silažnu tresilaže masu usitnjenu nju zrak. i tako istisnuti ba tiještiti samo

bez

u

Šećerni minimum najŠećerni predstavlja šećera ovisi količinu o kojoj manju ili U toku fermentacije pjehsiliranja: bakterišećeri se pod utjecajem vrenja kao služe kiseline koje japretvaraju konzervansi silažne mase.

Uglavnom tri hlapive stvaraju najzastupljenije kiseline i to ovim redoslijedom: i octena propionska kiselina, mliječna ako i sadrži silaža kiselina.

Međutim, kikoličinu maslačne stanovitu manju i loše da spremljena seline, znak je je hranidbu krma takva nijepogodna minimum

us-

_.

—— _ —. oo -

———

u

se

masne

_.

za

stoke.

Vlaga odnosno

Vlaga masi silažnoj

količina

suhe

tvari

u

utječe pravisilii količinu lan tok procesa siliranja iznad Ako mase. vlage jesadržaj takva krma 80% masi, zelenoj biljnoj će vrlo teško silirati. Radi odvijanja normalnogamliječnodomasi biljnoj njapotrebno jetakvoj kiselinskog dati krmiva suhoga (prekrupu žitarica, ili stavikonzervanse različite melasu, teško silirati Kako ti god je sunce). teško krmiva tako isto prevlažna je silirati mlječnovrenjem 25% vlakrmiva koja presuha(ispod kiselinskim krmiva Takva suha ge). prisiliranju znatno

na

rane

u

se

vre-

na

su

Anaerobna sredina Pod

o

treba

navlažiti

vodom.

U

tabeli

1. navo-

sokova

podaci gubicimabiljnih krme. vlažnosti prirazličitoj

de

se

o

m

Tabela

Stvaranje biljnih masi sadržaju vlagebiljnoj

sokova

1.

ovisno

o

koje Biljke uopće silirati same daju mliječnolucerna, vrenjemjesusoja, djeteline kiselinskim itd. Ove silirase mogu biljke uspješno ti iz prve skukombinaciji biljkama ili dodatkom melase ili kon(20%) pine zervansima. da sadUstanovljeno je šećera biti u biljci smije manji ržaj od iznad 15 9%, sadržaj proteina posto. se

u

Sadržaj

vlage

Količina u

biljnog 1/1100 kg soka

u

vrlo

teško

ili

ne

s

ne

a

Ljudi pitaju Iz tabele vidi da soli i koliko? jenajpovoljnijikuhinjske sol Kuhinjska 70% tada nema može služiti kao dodatak sadržaj vlageispod jer spremapri soka silaže od neukusnih krmiva kao gubitka biljnog prigaženju. nju sok znači što slame i kukuruzovina.

Ako Otplavljeni biljni gubitak, osim silažna masa ima nižu hratada treba toga, dodaje k uhinjska sol, je nidbenu sok otvodi Treba vrijednost.

Biljni (0,5— topiti naglasiti iz već da sol ispoplavljuje silosa odmah a kuhinjska poboljšava okus, 1%).

Prva trećina soka stvara to tako i i stupno. bolje omogućava potpunije 3—4 trećina soka prva osU svakom dana,druga mlječnovrenje. lobađa toku 10 treća trećisol može.štetiti kvaliteti sidana, slučaju kiselinsko oslobađa 5 laže. prvih tjedana.

U silažama dodaju novije vrijeme raznovrsni Temperatura dušični neproteinski spojeili raznovrsne urea vi, kao što amoMliječnoodvija vrenje soli količinama od 0,3 do nijeve 0,5% oko 30% na temperaturi i listručnoj silažnu kako bi se kiselinsko masu, povećao teraturi to hladni naziva postupak. sadržaj silažne proteina tako Ovajpostupak siliranja obavlja U se z emlji našoj najčešće da spremaju odmah masa isjeckana biljna silaže od kukuruza.

Od naše ove najako silažna se masa i sporo gnječi, ratarske krmne kulture značajnije dolazi do nedovoljno gazi, postupno vrste silaža: gu se napraviti slijedeće i do više od 45"C pougrijavanja (»topli Kkukuruzna silaža cijele biljke to kod onih Često stupak«). događa silaža od prekrupljenoga vlažnoga silažnu maproizvođača kojisjeckaju kukuruznog dužinu veću od 10 cm, odnosno silaža od prekrupljenoga ako vlažnoga vrlo suhu masu. siliraju biljnu komušinom ili kukuruznog k lipa takvu silažnu vrlo masu Razumljivo je bez teško nje, Po gnječiti. završetku mlječnosilaža od kukuruzovine kombinasilaža ova ima selinskog vrenja nekim kikrmivima nepris drugim ciji (stoči hranidbenu rodnu'boju smanjenu ni i keljdr.) vrijednost.

Kukuruzna silaža cijele b iljke Prikladnostkrmiva za Kukuruzna silaža oscijele biljke siliranja Nisu krmiva voluminozna hrana prikladna spregoveje silaže. Imamo ladarstvu i ovčarstvu manje biljaka koje proizvodnju ko i onih vrlo teško se ili i siliraju koje ove mlijeka.

Hranjiva vrijednost ne silirati. U same mogu uopće biljke vrste silaže ovisi o dvavažna faktora: lako siliramo one suhe tvari listu koje ubrajamo koje sadržaju stabljici, sadrže fermentabilnih i mnogo ugljikoklipu to su hidrata, kukuruz, zob,ječam, udjelu k ukuruznog k lipa silažnoj i lišće šećerne masi. repe, sirak, glave djetestočni i dr.

Oba linskoovise sorti kelj smjese, svojstva hibrida, klimatskim travne agrotehnici, tlu, prilikama, 115 često

da

li treba

davati

se

su

se

ras-

ne

u

se

se

se

na

u

u

a

se

ne

u

se

su

se

u

u

na

se

mase.

se

.

se

a

mo-

—

se

—

su

zrna

na

—

s

u

—

sva

za

novna

se

u

za

me-

sa

u

—

/

a

u

—

.

o

o

|

faktor

najvažniji stadij je kukuruza doba Naši siliranja. proizvođači silirati prerano počinju kukui zato većina dobiva malu hranjivu silaže. kukuvrijednost Siliranje cijele treba obaviti biljke prelazu ali

zrelosti

u

ruz

ruzne

na

zrna

u

voštanu

U

radi

i

s

silažu

u

ke.

trenutku

tom

Silažaod prekrupljenoga sok Siliranjem vlažnogakukuruznoga zrna postotak probavljivosti. kukuruza većim dopostotkom vlage lazi do Za kvalitetno vrlo To većeggubitka. siliranje energetsko cijeje le kukuruzne našim individumuznih tov krmivo biljke junadi, svinja, alnim koristi intenzivi krava gospodarstvima jednor iječ peradi ( ako nije redni nošeni krmni Dužina istraživakombajn.

Dosadašnja proizvodnji). noj kukuruzne biti da sjeckanja biljke proizvodne potvrdila postoje nja 1—3 Kukuruzna silicm siekonomske i (kratko rezana). korištenja prednosti lažna kraće masa kojaje bolje ranoga kukuruznoga usporedkukuruznim silosu i zrnom. iskorištava sušenim bi zbija bolje krme osim ovisi stoka i Kvaliteta ove sadržaju siloradije toga brže konzumira takvu silažu i trenutku bolje kombajniranja. je vlage prostor, iskorištava. berba “kukuruza Preporučuje Učinak i krizkreće vlažnost kad jednorednognošenog SIP SK-80 radmnog među 30—40 kombajna pri posto. brzini od 60 km/h 1 sat Američki znanstvenik čistoga noj Jorgenson ha. vremena 0,42 istraživača radnog Prosječna skreće pažnju zaključke je varira od 15—20 mm, siliraiz duljina sječke Michigana k oji preporučuju visina Koefi18—34 ili vlažprosječna kukuruznog klipa nje p ri bio od nosti iskorištenja radnog cijent 30— donjom granicom od 0,60—0,70, ali je u rasponu todo 40% jepri 28%, ispod vlage. gornjom 35%, traktorska me bila Osnova prikolica priključespreprocesa tehnološkog i od: silaže vrste kombajn. ove Ispitivanje praksa sastoji manja da se iskorištekukuili pokazali postiže bolje ubiranja kombajniranja ukoliko vremena ili njeradnog traktor ruznog klipa kreće vlažili prikolicom neposredno mljevenja prekrupljivanja time ili kombajn, izbjegne prikapnog jer klipa kukuruznog Za silažne i čanjeprikolice.nošenje jednoredgnječenje gaženje i silosu noga krmnogkombajna postizanje posilosa. optimalnog iskorištenja kombajna, prekrivanje treban 40 kW. snage Domaći jetraktor poljoprivredne proizvođači Za silaže od bilo kojega spremanje z adovoljavaraspolažu mehanizacije krmiva sektoru preporumlinova čekićara izborom privatnom jućiom mehaniili čujemokorištenje zajedničke kukuruznog prekrupljivanje i rada više U tom individualnim zacije poljodjelaca. gospodarstviklipa lancu jedanpoljoprivrednik kombajnima. silažnu polju, drugiprevozi treći su silosu.

Puu silos, Silažaod prekrupljenoga jegazi silosa završiti njenje najkras komušinom klipa kukuruznog ćem vremenskom roku (1— dana)kako bi se sveli nje ili b ez gubici prisiliranju 2 Silos najmanjumoguću mjeru. silaža Ta energetsko kvalitetno tvara obično je plastičnom folijom preko tov ishranu krmivo goveda, rjeđe čvrsti se koje stavljaju predmeti (stare celuloze, sadržaja zbogvisokog svinja, sadrži

kukuruz

.

zriobu.

pijeskomdr.) autoProces zaštite od siliranja traje vjetra. gume, da što žnači oko 4 odprilike tjedna, silosa od dana dana punjenja mjesec hranidbi stomožemo koristiti vreće

30—35%

suhe

tvari

i vi-

s

na

za

se

o

mora

su

rezana

se

-

u

zrna

se

u

sa

o

a

.

u

.

u

se

zrna

se

mu

zrnu

:

za

na

a

reza

cm.

zrna

vremena

s

a

na

za

su

se

—

se

-

s

uz

zrna

—

se

zrna

za

ma-

ove

—

se

u

—

na

za

zrna

na

ž

ra

na

ma-

a

u

mora

se

u

na

se

za-

za

116

za

u kukuruzovine Silažaod s kombinaciji nekim drugim krmivima

može

superkoncentrata ishranu krmača. poslužiti i Hranidbena probavljivrijednost

ali uz

dodatak za

silaža

Ova

koristi

se

kao

voluminoz-

u preživača. krmiva morajuisjecpripremila Zato ovu kati pomoću silosilaže vrstu mogu manja pripremiti sječkara. veće za jer spremanje gospodarstva, barem društveni količine sektor, adekvatnom meharaspolaže sad, sektor Za predlažeprivatni nizacijom.kukuruzovine i mo stočnoga siliranje silirana ima prekrupa Po 65:35 probavljivost svojoj posto. omjerima kelja s ilirana zrna, silaža najmanju ova kukuruznog odgovrijednosti hranjivoj komušinom. , Tehnonižim prekrupaklipa ove vrste silaže ista vrijednostima vara hranjivim silaže kukuruzne spremanja logija stabljike. cijele spremanju kao ona pri spomenuta je od kusilaže vlažnoga prekrupljenoga Dr. Ivica Katalinić no

bi

Da

ishrani

krmivo

se

se

za-

.

ne

u

a

s

.

:

kuruznog

zrna.

Štetne

tvari

hrani u

preživače

za

koje mogu biljkama, i zemlji Štetnihtvari ima zraku,vodi, plodnost. i m liječnost smanjiti zdravlje,

oštetiti

u

i nor-

sprečavaju malnu mikroele(upijanje) nitrate resorpciju iz (duupijaju zemlje otrovno Biljke iz tla. Nitrati menata djeluju stvara i od šične bjebiljna njih 100 soli) količini do 10 grama tjeleskg nitrata dio Jedan lančevina. ostaje količini od 60 grama djeoko 0,1 do težine, nerazgrađen, bilbiljkama 1% nitrata Kod smrtonosno. oko ima luju mase zelene 10 kod 2% kg 0,2%tj. lakša trovanja, tlu U nastaju nitrata. jkama 10 do 20 grama bogatom kod teža. Već uzimanja dugotrajnog kod ili nitratima gnojenja pojačanog nanitrata mliječnost, nitrati smanji 0,5% se dušikom nakupljaju mladih bi(N), i maternice katari uslijed toga kod osobito staju ćem Kod zametka. postotku, smrt nastati rana može pretvaburaga diMikropopulacija dolazi do ljaka. teškog trovanja nitrite, akutnog ponitrate ra otrovnije i smrti. mišića sluzdrhtanja Nitriti sanja, tom oštećuju amonijak. i mlada Predohrana: paša i Premlada hemoglobina nice, nastajeprijetvor hraKod nitratima. prenoobiluju krvi djetelina koji methemoglobin do većim kukuruza oklascima unudolazi do pa si kisik njenja stanica, do otdoći može količinama razaNitrati nadalje kg) (10— ugušenja. tarnjeg nitratima. doći može karotin, pa rovanja 15 provitamin raju Nitrati

do

A,

avitaminoze

a

se

u

na

u

a

ne

u

u

na

a

u

se

ve-

a

u

u

a

u

u

ne

sa

u

117

olovom ureom iz motornih Otrovanje ispušni plinovi vozila uzduž autocesta, koja Umjesto skupih bjelančevinastih olovom oko 100 metara zagađuju i koncentrata bilje jedne (pšenične posije, uljane strane.

Kod druge može uzimanja z agađene sačme) industrij-hrane olovo se odlaže upotrijebiti kostima i ski dobivena i to kao jetriurea dio proteina ma, može stanice, izazvati i oštećuje obroku do 13% Mikrobjelančevina. smrt zametka. rastvara ureu populacija buraga izza živom amonijak kojiupotrebljava Otrovanje vlastite mikrobne gradnju bjelančeviVeć 1% ne.

Goveda su krvi veoma živu. otrovamonijaka osjetljiva je 2 do 5% izaziva no, smrt. unišŽiva nalazi fungicidima (za U lakšim i slučajevima gljivica sjemenjudrugo). tavanje otrovanja Nestručna ureom dolazi do lužnate živine masti može primjena indigestijeizazvati smrt zametka i (probavne prepobačaj, poremetnje), prestanka i kroz i prolazi jer živanja, posteljicu. omlohavljenja buraga jalovosti. Kod teških dolazi do potrovanja klasičnim otrovnim tištenosti ili Otrovanje uzbuđenja, teškog d isanja, i smrti. biljkama grčeva Predohrana: Kod visoke bređosti Kod nas livadama i okopostoje može davati 40—60 se uree grama lišu oko otrovnih kopedesetak biljaka dnevnom obroku, prvih100 dana sadrži razne otrovne tvari dije koje 60—80 laktacije grama, rektno ili indirektno poodmakzdravdjeluju 120 do 150 grama.

Urea se lojlaktaciji i Tu bulje, mliječnost plodnost. spada: ne davati vodom niti smije sojom, nika, k užnjak, kukuta, žabljaci, bujad, se oslobađa iz uree amonijer prebrzo i mrazovac Treba kod preslica, drugi.

Na određenu količinu mikro- napasivanja uree, jak. otsa izbjegavati mjesta malo mora 2 po malo populacija rovnim biljem. naviknuti. stavureu tjedna Najbolje je kod zelenu Ummasu. ljati siliranja Prirodni toksini u biljkama uree jesto prebolje jeupotrebljavati Krmni sačma Benural parate S i Benural . kelj, kupusno lišće, dodatak, sadrže otrove izazise uljene oslobađa repice otrovni koji jer polaganije vaju ( slabokrvnost), anemiju djeluju amonijak. štitnu i sl. ako hrane veližlijezdu su

s

se

u

a

u

na

u

na

a

se

u

na

ranu

.

na

u

u

*

a

sa

u

na

sa

se

za

u

na

se

količinama.

kim

Pesticidi

sadrže Uljne pogače To razni su otrov fosfora, linamarin. spojevi klora, Uljne p ogače pamuka žive i arsena, kumarina, upotreblja- otrov gosipol.

Kod zelenim hranjenja se za vaju suzbijanje biljnih bolesti, sirkom može mikropopulacija buraga i društetočina, uništavanje glodavaca otrovnu kiseproizvesti cijanovodičnu go. Životinjemogu otrovati udisalinu. ili para njem npr. pesticida lizanjem vreća ili i pesticidima prskanjem Fitoestrogeni nametnika. pranjemživotinja protiv U ima Pesticidi većim biljkama mnogim estrogenih količinama mogu tvari kod izazvati akutna ili kronična (tvari koje izazivaju goveda otrovanja. i većim količinagonjenje) olovom manjim Otrovanje vrsti ma, klio ovisno biljke, zemljištu, mi, Tako Životinjemogu otrovati olovom u pojedinim godinama. djetelini ima više otrovnih olovnih tvari u (Pb)lizanjem boja, ku estrogenih početdok lucerki ima motornih više i vodom iz upotrebljenih pupanja, ulja kon olovnih ima i zelePosebni Estrogena cvatnje. cijevi. zagađenja izvor i sačme

lana

a

se

“

sa

u

u

se

u

u

na-

u

118

zelenoj kukuruzu,

raži i zobi

nom

lišću

ranom

šećerne

i sili-

koriste

Manje estrogena dok količii veće plodnost, mliječnost (priporemetnjehipofizi izazivaju i vjeskumozga) jajnicima nastaju lažna ciste, kojih uslijed nastaju gonjekod plodnice, gonjenje nja,ispadanje edem bređih vimena krava, (otečenje) izazvati i smrt kod mogu junica, metka i pobačaj. i Predohrana: hrane lijepromjena veterinarima. po čenje gestagenima za

u

na

za-

a

a

ranu

se

za

se

se

antibiotika

dodatka

Uslijed

u

hranu

probavnih poremetnji, količinama većim nepodjeluju jer potiskuju voljno mikropopulaciju, aktivnost i (djelatnost). ju umanjuju količini od 100 do 500 miAntibiotici obroku dnevno po životinji ligrama poprobavne apetit, nastaju smanjuju težii na togagubitak remetnjeuslijed sirove ni, vlaknine, smanji probava do često dolazi omlohavljenja buraga, i u sadržajaburagu prenatrpazastoja vanjaburaga. može

hrana

Pokvarena

i

su

na

repe.

količine

ne

dugotrajorganimanastaju lažna to gonjenja, gonjenja, Mizametka. smrt i može izazvati kotoksini mlijekom(opasizlučuju i nost djecu telad).

Ne ni mePredohrana.: postojijedna da toda kukuruz, pljesnjivi popravi kukukonzervirati zato preporučuje kiselinom. ruz Pljesnjivu propionskom izbaciti iz hranu treba prehrane.

Antibiotici učestala

i

do

doći

u

pa Svaka, Kad i se gljivica. njibrojbakterija i hrani umnože gljivice uslijed bakerije i (vlagatopnepodesnog uskladištenja trutad hrana Gnjila, lina), pokvari. hrana sadrži i loše provrela la,užegla otrovne raspadajne produkte (sasi masti, kao histojke) bjelančevina ketonska tamina, aldehida, tijela, i Kad vepojedu nijakdrugo. životinje hrane daće količine obole, pokvarene Radioaktivno im i zračenje ju manjemlijekaslabija jeplodsmrti zametka. nost radi Životinje elementi Neki StroncijUranod lužnate obole obično vodi i indigestije, i -89, Ugljik-i drugi 90 zrače 235, zraku, i od sebe buragagnjije, preživa- tlu, sami sadržaj prestaje prirodno 14 i znakovi i nastanu na se drugi proljevi, nje koji stalnije elemente, raspadaju bolesti.

Do i nisu čovjeka. opasni životinje hraSvaka Predohrana: radioaktivnog pokvarena pojačanog ispuštanja atomdolazi kod odmah treba pokusa baciti. zračenja atomi kod skim nezgoda oružjem Mitotoksini atmoste skim centralama, zagadi obifera. Iz radioaktivnih oblaka, koji hrana Pljesnjiva zagađenajegljivi- laze sa k uglu, padavinama može nastati zemljinu cama Zagađenje plijesni. bibilo mogu i nastarasta zagaditi kojem mjestu biljke polju vrijeme elementima. radioaktivnim Životisklarazmnažati u lje viti nepodesnim biltakvom i mogu oko kod zrna zagaditi Tako ljudi dištima. nje zdravog Radiomesom, hranom, jajima. može jnom kukuruza prodrijeti aktivne zrake pljesnivoća kroz živo tkivo i prolaze ili u samu Pljesjezgru. ispodkošuljice oštetiti i stanice, te mogu i razaraju biti može silaža, zrnje sijeno. metak i plod(fetus). njiva vrste razne plijesni stvaraju Gljivice vet. otrovno Premzl, dipl. otrova Dragutin mikotoksine,koji organe (jetru, živce, djeluju mikotoksin (zearabubrege).

Estrogeni izaziva promjena spolnim lenon) i zdrava

hrana

sadrži

na

ma-

u

u

|

u

se

se

amo-

.

rane

u

za

sa

se

na

u

se

:

-

na

za

na

se

se

na

za-

na

razne

na

119

Veterinarstvo

. tuberkulinizacija

Zašto -

-

Tuberkulozaje znana kao podmukla idugotrajnazarazna bolest različitih vrstadivljih idomaćih životinja, pa ičovjeka,te ju ubrajatno u zoonoze.

Uzorčnikje Mycobacterium tuberculosis, kojije veoma otporanprema nepovoljnimvanjskimprilikama iprema velikombroju različitih dezinficijensa.

Tuberkuloza, Pored uzročnika je proširena važan samog čimbolest ima i veće značebenik ljudi, tuberkuloze i sklo-: pojavi je nost upravo nje stočarskoj tu sklonost na proizvodnji, organizma, utjei nanosi če: pasmina, mnogo način govedarstvu i iskorištagubitaka držanja iz Plemenipa prehrana. preranimizlučivanjem rasploda, vanjaživotinja, intenzivno smanjenjem produktivnosti, tije gubicima pasmine, iskorištavane kod češće i od Goveklanja itd.,naposljetku oboljevaju ugiba- da tuberkuloze. kreću na njemživotinja. koja pasu zraku, k oja dobrim Od i ulaska uzročnika tuberkuloze pašnjacimakoja umjepa do izbijanja organizam iskorištavaju, prema otpornija prvih vidljituberkulozi vih znakova od bolesti stalno mnogo govedakoja proći drže intenzivno vremena i u a i Za staji, (više iskorištavaju tjedana, mjeseci). možda ili to hrasebi uzročneispravno vrijeme životinje imaju nedovoljno nika i šire ga u ne. npr. okolinu, kašljaBudući da sasvim zdrava sitnih naizgled punjem,isprskivanjem kapljica bez ikakvih nih znakova bolesti kad životinja, tuberkulozklica, iskašljicom, može sebi klice tuberkuloze krave ne borave i zdravim sa imati zajedno širiti ih takNaročito u istoj okolo, životinjama potrebno jepronaći prostoriji. brzo To se vrši tzv. tuberkuliniživotinje. proširigovedarskim objektikrave ma, se drže tuberkulinom na vezu, kojima zacijom, tj. cijepljenjem okrenute kožu samu intrakutahodniku. koji prema daje glavama i očitava se bolest širi kasnije Dalje reakcija (nakon pomoću zajedničkih valova 72 Pozitivna i sata). dokazuje napajanje zagađenom reakcija hranom. se u bolest se da goveda organizmu nalazi tuberkulozni prenosi bilo da vrste proces, otvorena sirovim tusvinje i druge jeposrijedi životinja sirutkom kod i obranim mlijekom, berkuloza, koježivotinja mlije- klice izlučuje na okolinu se ili nekuhazatvorekom, čovjeka prenosi svoju je pak nim ali može i mesom tukod mlijekom, ne tuberkuloza, koje životinja berkuloznih i zrakom. ali Tupa stalna životinja, izlučuje klice, postoji opasberkulozni nost da otvori i da proces čovjek premože, također, razvije bolest otvorenu Bolest može nijeti tuberkulozu. govedo. i ostalim prenijeti moTuberkulinskom izlučevinama, reakcijom nije šenom ustanoviti sl. Bolest se može intenzitet šii guće balegom oboljenja. ritii Zaražene ako ne živoprilikom životinje pripusta, jedna smiju puštati na od tuberkuloze i mlitinja boluje zajedničke spolnih ispaše ispuste, od takvih uzročnici krava gana. ući i ukućani mogu jeko Dalje preko moraju kanala ako dobro i sise, jestelja uvijek zaražena, ga prokuhati smiju tim i na prekopovreda koži. što

osim

zarazna

u

u

u

a

,

a

se

na

u

se

reno

su

zna

se

u

Z

-

u

ve

u

se

u

se

u

—

no

se

za

s

na

a

u

na

se

na

se

u

se

osu-

se

or-.

za-

120

ne

te bi bilo razlučiti prodavati. životinjesmiju akciju, nemoguće držati i ih što rasplodnajboljeje prikoje životinje bolesne, koje ukloniti. imune bolesti.

Tada tuberkulinizaneškodljivo je Nakon tuberkuloznih bi došla bi izlučivanja obzir, cija moglo iz raditi tegrla uzgoja, iskorjenjivanju potrebno tuberkuloze, jeprovesti i tuberkuloze kod nas pa opreme meljitu dezinfekciju protiv staje, stoga i bio dodiru bosvega pribora koji provodi. je da se tuberkuloza lesnim ne Važnojepaziti životinjama. i zato unese klati nosamo Životinje uzgoj prije unošenja smiju pod zdravi nadzorom će veterinara, životinja koji procijeni- vonabavljenih uzgoj, obavezno treba ti može tuberkulinizali se i kako provesti upotrijebiti.

Zdrava i tek nakon i goveda druge životinje ciju nalaza, negativnog bi tuberkuloze i uvesti mogle grlo uzgoj. cijepiti protiv

Takve

ne

se

za

su

a

su

na

ne

u

ne

se

na

se

u

ne

s

u

se

u

se

u

jepljene životinjeprimjenu alergijske metode se tuberkulinizacije, kojom dale dijagnosticira bolest, pozitivnu '

na

Dr.

.

Stjepan

Banožić

re-

IZ

NAREDBE

-

mjeramasprečavanja, otkrivanja suzbijanja bolesti 1993. životinja godini. i

o

zaraznih

i nametničkih

u

TUBERKULOZA Obvezna

općatuberkulinizacija govedastarijih mjeseci do 30.

Naprovesti rujna područjima DonjiMiholjac, općina: Đakovo, Nova Podravska Slašice, Gradiška, Orahovica, Osijek, Slatina, Požega, vonski GosŽupanja, Brod,Valpovo, Sisak, Vinkovci, Novska, Petrinja, Resa i kao i dvorištima ili Pić, Otočac, Duga Karlovac, mjestima kojituberkuloza utvrđena 1992. je godini. svih većim 10 Tuberkulinizacijarasplodnih od goveda uzgojima će provest Hrvatske do 30. grla cijeloj Republike rujna. teritoriji Za obnovu koristiti mogu uzgoja govedaisvinje kojeprije nisu tuberkulinizirana. đenja rasplod od

šest

mora

se

na

u

ma

u

u

u

se

na

ne

se

uvo-

u

121

lekcija

ireprodukcija.

Biološki

bikova

test

za služi bilo životinja telekoja Otelenjemkravedobiva mesa. za u se Stog razloga proizvodnju obnovu stadaili koristi tovu bez bude normalno razvijeno je značajnoda telenakon telenja mu mana odmah ili tijekomkasnijeg bi koje degenerativnih ikakvih se značajno da Istoje tako rastaonemogućavale normalan razvoj. t eškoća nepovoljno mogle: kojebi ikakvih o bavi telenja bez proces na na reproduktivnu utjecati zdravstvenostanjekrave,posebno efikasnost. nova

se

—

telenja pojavadegenera- duktivnog nastupajuće tivnih su Pri tome elastičnost i uvjetovaninajčešće nje. povećava da Budući osnovicom. po te sljednom relaksacija reproduktivnog trakta, veliki ocu brojpotoma- ligamenata dobije jednom zdjelice. to su U normalnim teleproces v rijednospodaci uzgojnim ka, uvjetima od osobine kod bikova tima treba obaviti bez pomoći čovjenja teških teleželi li udio like da kod krava ostane toga koristi, ka, zdrava, tele vitalno.

Znatan dio i kao metelenja, pojavadegenerativnih nja, Utvrđidutim traži ili svesti intervencina, veću, manju najmanjumjeru. teška se vrijednosti oso- jučovjeka, pojavljujudijelom vanjeuzgojnih biološkim testom bine od neka provodi telenja, kojih završavaju ugiizraPodatke nućem teleta ili krave. njihovom potomstvu. testa čun Teško više razselekcijbiološkog sakuplja telenje javlja zbog ska uzgatesuradnji služba,tijesnoj loga.

Najčešći razlog teškog p ojave Svakom izlaska teleta iz repropravom jivačima. lenja zapreka je uzgajivaje od kanala ču interesa da službi veličine teleduktivnog selekcijskoj uslijed ili ta veličine dostavi točne toku i zbog neodgovarajuće podatke telenja Slabi teleta će način raspozdjelice majke. trudovi, nedovolj"stanju jer taj no utvrđenim uterusa, sa cerviksa, otvaranje torzija lagati uzgojnimvrijednostima te osobine što će mu takoomosa nogama telenje stražnjim đer su vrlo često razlozi izbor i teških gućiti pravilan bikova taj pojave čin teških tetelenja. smanjiti opasnost pojave i lenja izbjeći pojavudegenerativnih dovode do kod teladi. mana Čimbenici koje pojave teških telenja Proces i razlozi teških telenja pojave Na teških veći telenja utječe pojavu telenja čimbenika dio tehsu broj koji dijelom složeni fiziološki proces ' procesa Telenje je nološkog proizvodnje, dijedo danas definiran svim delom koji nije uspripadaju unutarnjem Sam inicira taljima. početak otelenja trojstvu organizma. isfetus- aktiviranjem svojih žlijezda Veličina teleta kako jeveć ranije luče harmone. taknuto od koje Temeljem togajavtele, jedan glavnih r azloga je i reprokod krapojave teških lja majkeproces pripreme telenja, posebno Tok

kao

trakta

i

na-

mana

tele-

za

se

se

o

za

ve-

ove

se

se

a

ma-

a

na

za

ove

na

se

za

se

sa

u

.

o

na

za

ove

na

na-

-

“

:

a

u

se

122

u

samom

teških kao i mrtvo va prvotelki. telenja pojava rođene teladi teleta i veličine veća kod majke zdjeličnog dijela koje je junica tele ili da dobi. ukazuje prekasnoj pojavuteškogtelenja Dok preranoj ali i direktno može prvom tele, majka. je slučaju razlog jasan utjecati ovim teških i Kada težina teleta pojavama, pojava telenja promatra mrtvorođene teladi kod staritar da junica rednogbrojatelenja uočljivo je dobi i više može tukod tele kod se nego (30 mjeseci) joj prvotelki manje je odraslih krava ali udio teških telemačiti elasticiteta je zdjelice smanjenjem kod unatoč tome i većih količina masti prvotelki najveći. sakupljanjem nja Ovo tumači se nedovoljno razvijenim zdjeličnom području. kanalom reproduktivnim _prvotelke. Razina hranidbe tijekom steonosti Veličina teleta uvelike određena tok na je nje- može imati utjecaj Ako telenja. težinom krave govom se hrane pa jestoga steonosti raspolagapreotijekom težini teleta nakon temasti njepodatkomo bilno, zbog kumuliranja predod izuzetne za može doći do veće lenja vrijednostiprojelu zdjelice pojave testa. 'vedbu teških telenja. do. neraspolaganja vagom Genetska osnovica teških Zbog pojave teško dolazi stose se ovog pa podatka telenja način koristi utga manje pouzdani Uzroci teških težine obavi mrtvo telenja koju pojave vrđivanja procjenom rođene teladi vezani kako su već ljauzgajivač. je rečeno i fetus-tele. ima teleta znatan na nije majku Spol utjecaj teleta teških teleteških Dokazano da Utjecaj pojavu telenja. pojavu je i teleta ima karakter didva teških učestalost nja uginuća telenja pojave je učinka i zavisan kod muške veća rektnog je potputeladi, posebno nosti o puta osnovici dokada radi Kod se nasljednoj kojuje otelenju junica. bio od oba roditelja. kasnijeg rednogbrojatelenja ovajje treba trateških telena ovome Utjecaj majke pojavu Razlog utjecaj manji. i teladi daleko muška telad da žiti činjenicije većeg nja uginuće jesloženiji. što osim kostura dio okvira i te da utjecaj direktnog jačeg je je prosje- Ovaj učinka ku teža za 1—3 kod kojimmajkadoprinosi svojom kg poroda. osnovicom Dužina također povenasljednom prekoteleta, graviditeta je i tz.

Više teških zana sa djeluje pojave preko majtelenja. pojavom efekta užem smislu.

Pod tim teških se činskog telenja javlja slučaju dužeg da se smatra vlastite gemajka preko graviditeta. trajanja netske osnovice veličinu na Dob krave sa popovezana utječe jeznačajno i teških za Poznato da rođajnog kanala, pripremu telenje pojavom telenja. je i raste različitim insl. životinja razvija Iz ovog da bika tenzitetom do života. Jasproizlazi ocjena petegodine biološki test može obaviti utda i udio teških no preko jezbogtoga telenja osnovice otac starošću.

Udio teških i vrđivanja genetske koju opada telenja tele oca te mrtvorođene teladi kod kraprenosi (utjecaj teleta), najveći je osobioca ove Na utvrđivanje utjecaja prvotelki. temelju istraživanja način da na se utvrđeno da mrtvo rođene preko majke sakupi je je pojava veliki teladi 3—4 kod kćeo toku broj podataka učestalija prvoteltelenja puta ri ki. bika dva oca pojedinog (utjecaj majke).

Pojavateškogtelenja jeputa češća kod krava Učestalost Ekonomske teških prvotelki. posljedice pojave kao i mrtvo rođei mrtvo rođene teladi teškog telenja pojave telenja teladi kod se razlikujeznačajno teških Pojava krava gua posebno telenja kasniieg rednogbrojatelenja.

Nesklad

veličine

između

Udio

|

se

na

u

u

se

unu-

u

u

“

u

:

.

ra-

na

.

na

u

o

u

u

.

na

ove

u

u

ik

se

se

za

.

sa

na

na

va

ne

ne

ne

123

guprošlommjesecu. značajnih registrirana obradom bitaka ovih proizvodnji. pjuterskom govedarskoj podataka ditroškovi Glavni izvori ove gubitaka utvrđuje uzgojna vrijednost sa teškim svezi rektno osobine što čini osnovicu gutelenjem, planiranje dodatbitkom bikova stadu. krave, teleta, gubitkom korištenja ni rad te na Budući da tok usluga farmi, korištenje telenja predstavlja i inUz to veterinara. vlasnika javljaju ovdje subjektivnu grla procjenu telad direktne štete. Naime osobina svrstana više definikojaje je može đena teškim ranih razreda kako bi što obtelenjem zbogtoga moglo odrediti razred imati posljedice kojempojedijerjemanje vitalna, jektivnije udio veći tom pa je telenje slučaju uginuća pripada: izlučeUdio 1 lako ili bez kasniji telenje razvoj. jeslabiji pomaganja veći teškim krava sa krava se sama telenjem jer je nja čovjeka, otelila, više 2 aktivno pojavlja reproduktivnih poremetnormalno telenje i a kod mlijeproproizvodnja nji smanjenaje čovjeka čega maganje rođene mrtvo ka. bez ces otelenja Posljedica telenja obavlja posebnog teladi vrlo često i napora je pojavazaostajanja životinje čovjeka, kod teško izraženo 3 intenzivno pomaposteljice,što posebno telenje je više osoba aktivno koje ganje junica. učestvovale teleta, izvlačenju i veliki napor krave biološkog provođenja Organizacija neophodno osobe stručne učešće testa (veterinara) druviše čini to sa teških tezajedno koja Uvažavajući značaj pojave može U osoba. te poteladi kod telenja slučaju gih uginuća lenja, doći do reproduktivnog oštećenja govedardegenerativnih javu “kanala od sku interesa životnje, proizvodnju jeraspola- 4 teško biće izračunom telenje praćeno primjegati podacimakoji da osnovicu testa carskog reza, ološkog dati teško 5 embriosvedu.na telenje praćeno što manjumjeru. pojave t eleta, tomijom testa Stogajeprovedbabiološkog ili teško 6 bikova uginućem telenje značajnauzgojnoselekcijska tekrave do izradolazi zbog prisilnim klanjem kojoj posebno mjera žine službe telenja. selekcijske suradnja žaja prisna mrtvo Pod i telenja rođenog pojmom uzgajivača. kod svako smatra Biološki test kojeg telenje selekcijska provodi okviru kod telenja ili služba mrtva telad rasplodpojavljuje registracije unutar 24 sata. Mrtvo obuhvaćenih krava nog podmlatka uginuće nastupa teškim Na sa radom. povezano uvijek temelju rođenje nije gojnoselekcijskim te provlasnik telenjem dvije o sobine grladaje informacije koju službe dolazi selekcijske predstavniku zajedno. .matraju toku teleteladi do mana objektivnih podataka .Pojava degenerativnih ili težini teleta se (vaganje procjena), posebnojeznačajna nja, slučaju j er deteleta te kada mogu eventualnoj pojavi nasljedstanju povezati se teleta. istaći iz uzmana bik o ca, osnovicom generativnih Valja izlučuje da vlasnik obzira u ovom drugenasljedne slučaju je grlajedi- gojabez ni izvor osobine bio za . informacija pravi značajne proizvodnju. jerje sudionik te može svaku otelenja, objektivno: Stoga pojavudegenerativnih treba ove selekcijopisati pojave. posebnonaglasiti ovi poNa službi što početku svakogmjeseca skoj točnijim moguće je Stočarski dacidojavljuju selekcij- opisomuočene bila ski centar koja telenja

bitaka

teladi

dovodi

do

Kom-

u

u

su

se

za

u

za

na

se

ro-

ova

u

se

no

u

—

se

—

—

—

se

—

—

su

u

ovom

mana

za

—

—

sa

se

nom

ove

—

—

=

—

—

sa

u

“

>|

ono

se

u

se

uz-

se

ove

pi

o

se

u

one

sa

nom

na

sve

on

*

-

mana

sa

se

za

124

sva

u

mane.

su

“

bikova još koje junica glede korištenja ili rast završile nisu testa svoj potpunosti biološkog rasta poto posebna manjeg grla Pri bikova izboru korištenja treba rasplodzornost planiranju pridati svi koriste tesrezultata podaci raspoloživi njaka biološkog njihovih glede koriste o se takovim U ta. v rijednostima, genetskim njihovim slučajevima koizabrati slui bikovi rasplodnjake nastojeći dajulaganatelenja koji će osobine ostale geim kada su povećanju koje doprinjeti ji najviše čaju stada. osnovice netske nešto prenose slabije. također testu su Podaci o biološkom završila rast, Za koja koja grla izbora od se mogu jedan kriterija rasplodnjaka. normalno manji razvijena, da normalnim Za udio kod bikovi i koristiti rizik je pretpostaviti kojih j e bikovi svi prenoosobine ali veći teških jetima raspoloživi druge telenja tom visoke. se i degenerativne jer proizvodnju uzgoj značajne iz oni odmah isključuju uzgoja Dr. Ivan Jakopović slučaju i da se uništava što znači njihovo sje-

Plan

krava

i mlađih

Kod

rezultata

u

se

su

se

one

u

su

su

uz

uv-

u

ne

su

se

mane

u

za

me.

Staje

mliječne

za

Mikroklima staji u

Zračna

izgradnji staje moraju poštomikroklimatski sljedeći uvjeti:

Pri vati

se

Temperatura mli-

Najpovoljnija temperatura od 12 do kraveje 16"C, granice ječne 0—20*C. krave od kreću se : Mliječne niže nego više bolje podnose tempera-

štetnih

koncentracije pliDopustive standardima prema njemačkim (DIN 1891) slijedeće: dioksid (CO>) ugljični vol. % ili nova

su

3,5 1/m?

—

a

Kod

nižih

rošak

raste

temperatura

iz hrane

energije 1 kg mlijeka.

proizvodnju

za

“

nosti

su

granice 60

0,05 1/m3

—

(H2S) sumporovodik 0,01 1/m3

—

monoksid

ugljični

do

80

vlaž-

posto.

Strujanje

zraka

0,33

ili 0,005 vol. %

ili 0,001 vol. %

(CO)

0,01 1/m:

a

ili 0,002 vol. %

u staji onečišćava plinovima (medioksid), probave (ugljični disanja i tan (sumfekalija dr),razgradnjom zatim i amonijak dr.), porovodik, česhrane (masnekiseline), gradnjom i dr. ticama plijesnima prašine,

Zrak

relativne

između

(NH.) amonijak

ut-

Vlaga Normalne

onečišćenja

—

za

ture.

krave

se

raz-

Ventilacija

mjesecimadopustivo krava zoni zraka U govedanajprikladnija strujanje (propuh), stajama ili do 0,6 do 0,3 ventilacija. a ljeti sekundi, jeprirodna gravitacijska je izazvazraka Ona se sekundi. gibanjem postiže U

zimskim

u

m

u

za

m

u

nog

razlikom

između

vaniske

i unutar-

125

krava. (min. njetemperature 5%C). praksi držanje proizvodnju mliječnih »efekt to zove Da bi bilo prema kamina«, kojemu svjetlo djelotvorno, potrebzrak dolazi kroz i vrata prozore svježi stajska jepredvidjeti stajske i 1:20 zrak odlazi Uz prozore, prema toplizagađeni jeru podnoj površini. sunčevo kroz otvore krova. bi Da u osisljemenu svjetlostaji potrebno je to električnu krovištu trebaotvori oko 3 postiglo, gurati rasvjetu jačine W/m? biti otvorima zidovima podnepovršine. jednaki ju (1:1). staje Kravi treba kod 20%C 600 Planiranje prostora za mliječne teškoj kg oko 270 m> zraka. Porastom temperatu- krave na farmi raste i većom količinom re potreba Za male farme zraka.

Po potrebno jednom uvjetnomgrlupoplanirati je krave trebno prostor 35 do 40 m? volumsmještajni laktaciji, jeosigurati suhe krave.

Da bi na se nog posebno Međutim, osiguralo dovolj- velikim farmama prostora. zraka po potrebno svježeg kravi, potrebno jesmjestiti je krave tehnološkim 1 satu 6 do 7 prema stajski da bi procesima izmijeniti puta se dobra zrak. osigurala organizacija i to prema fazama: suroba, slijedećim i rani uvod Osvjetljenje stajskog hostaj, porod puerperij, i normalna laktaciju laktacija. objekta U

i

se

no

u

om-

a

na

se

na

na

za

za

a

u

za

no

u

u

:

okolišni tehnološkim maloj farmi fazama prema proizvodnje ili 13 dana 396 (razmak telenja mj.)

Svjetlo

ie važan

Tablica

činilac

Broj

krava

1.

za

na

krava

Ukupno Krave laktaciji Krave suhostaju u

u

krava

Broj

koje

treba

smjestiti staju prostor suhostaj ili

u

izračunava

za

se

prema

formuli:

U

farmi

ukupanbroj I razmak farmi 396 dana € telenja (preporučljivo 1,04 S) dani dana ili 2 suhostaja (60 mj.) farmi 1,04 = indeks telenja velikoj Tablica 2. krava tehnološkim fazama farmi prema Raspored ili 13 296 dana (razmak telenja mj.) krava

=

na

=

x

na

x

s

ili 13

mj.)

=

na

na

Ukupanbroj

krava

Suhostaj (50 dana) Rodilište (16 dana) Uvod (30 u laktaciju dana) Normalna (300 laktacijadana) -

Praksa

;

U treba pokazala je proukupporodilištu osigurati krava farmi nog tek stor i telad.

Planira se broja normalnoj oteljenu nalazi krava uvećano 10% laktaciji 72— specijalbroj rodilištu, tretmanu 28—23 blizanaca. prosječno posto. zbogmogućegotelenja 77%,

da

na

u

a

nom

126

od

se

za

u

u

za

rasplodni izgradnji broj podmladakpotrebno jeprosječan ovissmještajnih kapaciteta, sljedećih i krava o no uzgojuremontnog broju Računa svase da ženskogpodmlatka. oko treba ko stado zamijeniti godišnje nastambi

Pri

25

do

30%

Tablica

3. Struktura

Kategorija podmlatka

da

znači

To

krava.

podmlatka Dob

1Okrava

(mj)

(3junice)

Sisajuća Odbita telad

2—6

1,1

Mlade

junice

6—12

1,7

Junice

godišnjakinje junice

—

(6 junica)

na

—

farmi

40krava

100

krava

Izračunato

junica) Mogući— broj grla

0,7

Gravidne

broju 20krava

3

ras-

krava

prema

0-2

telad

va

10 kra-

za

treba

godišnje zamijeniti junice, 20 krava 100 krava (6junica), (30junica) itd. Prema željenom brojupotrebnih može se preplanirati junica prostor dobrim ma kategorijama ženskog što se može iz tablice 3. ploda, vidjeti

za

12—18

1,6

18—16

1,8

(12

(30 junica)

prema

u%

traženom

brojujunica

Dr. Ivica

Katalinić

(nastavakbroju9/93) u

ELcop

Zlatar »EECON. d.d.

Bistrica TVORNICA PREHRAMBENIH PROIZVODA VAM NUDI SIRILO

U PRAHU

komerZa sve informacije se izvoliteobratiti u cijalnoj službi Zagrebu, tel.: 041/317u 935 ili ZlatarBistrici, 049/61tel.: 124

127

Poljoprivredno Kate i Josipa gospodarstvo Škrivanek dioničara »Dukata« iz Bešlinca —

se kreditom reprogodinapredaju mlijeko mlje- veća. Potpomažu kari »Dukat« od dobili i su koje jedan materijal.

1992. su bave i Uz se kredit, godine predali mljesvinjogojgovedarstvo, kari 35.000 litara te stvom, mlijeka. vinograd. obrađuju Hranu 17 2 za i 9 telikrava, junice im i složna Obitelj brojna jedaje na ća,isključivo proizvode svojoj ih tri sina naestero i dvije Imaju je. na i kukuruz i lji kojoj proizvode pšeni- snahe. cu za 25 potrebe.

Ukupno imaju svoje sin zanima se Najmlađi najviše 3 zemlje.

Posjedujujutra jutara pašnja- rad zemlji. ka koriste tako da kojeg stoku etapno, sin i suprugom Stariji dvojedjeizvode električna pašu korištenjem će se od ce, odvojit gospoobiteljskog Dio zelene hrane nog pastira. siliraju darstva i osnovati vlastito, kuću jer silo i u a tornju,posjedujupotrebnu ima 3 jutra želi obrađivati. zemlje, koju mehanizaciju.

Ovu srdačnu i složnu zatekli obitelj od sada 4, Ženskutelad, kojih nastavili nakon imaju su u poslu, kojeg za ostavljajureprodukciju. naše predahanemaju! posjete Nisu i zadovoljni mlijeka cijenom Uredništvo tvrde da ako bi povemlijeka cijena da bi i bila ćala, proizvodnja mlijeka

Već

30

za

a

—

zem-

za

na

sa

uz

|

smo

—

se

Izdavački A.

dr. M.

Dakić, dipl. ing., mr.

M.

dipl. ing., S. Pehal, dipl.ing., I. Šegota B. Sunajko, dipl. ing., mr.

T. Mesarić,

S. Brlek,

Clavni

i odgovorni

dipl. ing.

Tehnička

urednica:

dipl. ing.

ing.,

S. Banožić,

S. Deneš,

M.

Božičević,

dipl. inž.,

ing., S. Brlek, dipl. ing.,

dipl. ing., dr. S. Feldhofer, prof. dr. Z. Štafa Vlasnik

Uprava

dr. I. Jakopović,

i izdavač:

mljekarsko

Hrvatsko

urednik:

S. Deneš,

V. Volarić,

128

odbor:

dipl. inž.,F. Lončarić, Ž. Ljubić, dipl. vet.

Dr.

Devčić,

Hadžiosmanović,dr. I. Jakopović., T. Kolak,

Uređivački

kolegij:

Uređivački

savjet:

društvo

i uredništvo:

Zagreb, Ilica 31/III, tel. 424-420 Cijena

otkupna primjerka cijena 11 mlijeka 1

=

Tisak:

Crafička

škola

u

Zagrebu

STIZE vladanja Hrvatska i počeci pokrštavanje —

dodiru

između

Stolice

Svete

vijest nam Hrvata.

Ujedno o

da

i

govori je Hrvatima pregovamogao uspješno KneOko rati.

800. od obrane radi Hrvati godine Hrvatskoj neprijatelja vladao do od mora Gvozda, ževini, je kojima je p lemenske sklapaju knez vladar kao ili knez. čelu Višeslav, drugoj vojvoda od Plemenski Hrvatskoj Kneževini, s jeverno koji prvaci župani, i družinom ratnom VojknezGvozda, Posavini, skupa vojvodinom čine nomir. vladar sloj. gospodarski Višeslakneza Krstionica i stoslobodni Stanovnici hrvatskog seljaci dokaz o va neslobodnih i ima pa krštenju najpouzdaniji je seljaka, čari, Iz VIII ili IX iz Hrvata. čak i robova. stoljeća.

Potječe tri recrkve tako kao ni i Na ž upne potječu pa tamošnje Europu, žalost, sačuvanih nema našu domovinu ni likvijara.

Hrvata ProVIII iz VII i dokumenata započelo Krštavanje je stoljeća.

VII iz tamostala stoljeća drugoj polovici šlost je toga romanskih i i skog gradodrugih na Splita nepoznata. obali i to neki dokazi neposredgovore jadranskoj koji Ipakpostoje misioKršćanski blizini. kada VII i VIII st., panjihovoj o Hrvatima noj je od narski rad širio Dalmatinac IV Ivan postepeno pa (640— poprema i 641., slao unutrašnjosti. godine DalmacijuIstru, 642) konUčenici i sv. Ćirila svotom novvelikom Martina Metodija opata IX veliki su kosti i bi ca, kako stoljeća postigli uspjeh: zarobljenike cu otkupio uveli živi nai sahmučenika kršćanskih primorskim krajevima tamošnjih rodni i tako lateranih udarili jezik bogoslužje ranjuje posebnukapelu kršćanske i kulture. bazilici. To temelj nacionalne pouzdana jenajstarija skoj papa

s

u

saveze

a

—

na

u

su

u

s

m

.

su

no

.

za

|

za

.

u

roman-

nam

vremena

va

u

na

u

mora

se

u

na

s

u

u

u

u

-

visoke jeka, razlikuje frekvencije. pasa Najrazvijeniji osjet jenjuh. dodatni nosni Imajujedan organ, u vrhu usta odmah iza smješten predzuba. njih im tisuća Njuh jemnogo osjetputa od ljiviji ljudskog. mirise iz mnošRazlikuju pojedine mina iz Afrike: tva trenutačne kao i ostalih, U mirise, nisu bili do sve Europi one velikim poznati udaljenostima.

Upravo Kako su kraja radi devetnaestog stoljeća. dobri su Interetoga, p si tragači.

Africi od su još davnine, santno poznati da hrtovi love nalik je pomoću vida, drevnim i psimaprikazanim reljefidobro poredtogaimaju iz ma razvijene Egipta. starog o rgane. njušne Golokoži ime pas, kojemu izvorno je uzrok meksička nakon Koji p asa Xoloitzcvintli, je dahtanja je pasmina. su dalekorfh odakle trčanja?

Uzgojeni Istoku, Meksiko Ne dahće uvezena zato što 16. bez ostao u je stoljeću. daha, je već mu Pas nema dlake osim male ćube a mogu se jejakovruće, znojiti vrhu i samo Visok do repa. glave kraju površini jastučićašapama. je 50 cm, ramena ima usta i Tako, uzdignute otvarajući uši, d ug uzimajući i široko vrat daha i intelimnogo se. Živahanje tijelo. dahčući, rashlađuju i kućni gentan, umiljetposlušan ljubi- Možemo li dlaku pseću mac. upotrijebiti izradu odjeće?

Po nekim sličan karakteristikama dolaska Amerikineski kukmasti Prije Evropljana pas. Mnogo je je ku, i teži Indijanci između do 3 '6 zapadnoj Nema Kanadi, uzgomanji kg. su vunaste dlapasa jili dlake osim ćube i pasminu bijele na čuperka kraju ke i koja varira prela mu od modre Pa. Boja upotrebljavala rupreko No dolaskom ta tkanje. i mene do Evropljana sve je zlatne, ljubičaste, kojaje izumrla. pasmina i često prošarana pjegama mrljama.

U samoEngleskoj uzgojen bijeli je vlasnik jedski je špic, čiji upotrebljaPseća osjetila vao dlaku kao njegovu pređu koja je tkana za Psi odijela. » dobro naročito razvijen nemaju za Ipak, pse vid. Za n ije u običajeno vide sve uzgajati boje slijepi, crnodlake proizvodnju Ponekad mislite da vaš pređu. jelo. ljubimac bito točno.

Nešto gledateleviziju nije Psi prijatelji što čovjeku već ne mogu dugo proje nepomično deset tisućagodina matrati. vrlo No,međutim,pokrete brgo U 6. broju Priloga časopisa našeg mjećuje. fo članak smo o Bez obzira koliko zvukova objavili pasa. odgoju i čujupsi No da li smo ikada odkada sluhom izdvopitali mogu o sjetljivim svojim naš među nama u je ljubimac Zvukove naročito kući, interesanjiti koji dvorištu?! e % tni. već deset tiČovjeku pas Sluh i kod je nižih frekprijatelj psa čovjeka suća među godina, no razliku n ajstariji čovprijatelj vencija jesličan, od Kako životinjama. jei kada do togado-

Da lipas laje?

Besanji jepasminapasa kojauopće ne neobičnim se zvukovilaje.

Glasaju i ma, znajucviljeti zavijati.

Uzgojeni području Kongagdje ih šteupotrebljavali uništavanje točina i lov Visoki oko na divljač.

45 cm do ramena. stara pasBesanji su

pas

vrlo

dobro

u

su

za

za

su

su

na

'

u

na

no

na

u

na

na

na

na

—

za

u

mu

u

re-

se

za

su

za

—

«X

—

:

za-

se

—

su

u

za

?

II

iz šlo pasa, neolitskog doba, thistorijskih šakali i križali S su se, Vukovi, kojoti Evropi. pronađeni da pa udomili starom vjeruje je čovjek k oji prvi je se Egiptu, gdje psi držao od tih živostar psa pripitomio imena. dobivali i jednu Papirus posebna da tisuće nam se četiri Stručnjaci tinja. smatraju,gotovo godinagovori da domaći Antefa hrt Faraona zvao pas tvrde, je pripitomljeni najcjenjeniji neki misle da neka Gazela«. vuk, jepostojala »Bijela iz teško na pasa drugaživotinjaporodice koja odgovoritipitanje Zaista je izumrla. danas Jer o pasa. je gledajući porijeklu su ih Ima što reći? vrste pasa Najvjerojatnije koji prviljudi velikih, krvoločpse pripitomljavali živjelipodručju golokožih, dugodlakih, malih, Male i Afrike. čak i onih i Azijesjeveroistočne laju. koji umiljatih, nih Na starih naroda Babilonatpisima i se vide vrste nije, Asirije Egipta jasno kao crteža.

Ostaci pasa predijelovi ne

zna

se

točno.

'

su

su

vremenom

u

su

u

se

a

ž

su

—

u

a

ne

Čujetesvoje srce onda?

g a, Čujete jer sigurni pa što uho uz sigurno, prileže jastuk.

Ako vi možete čuti želite, svoje Ima dosta su toku i ali tada obično preljudi koji zaplašeni dana, kad dok leže otda bismo slušali.

Tama i ga noću, krevetu, čuju zaposleni Zabrinutost i srca. tišina svoga sobe da ta naša kucaje osjespavaće pomaže čini to žasrca smrtnosti, dođe do ćaj slušanje divnasposobnost izražaja. strašujućim.

Zapravo, razloga da se Dok busrce (ib) plašite. čujete svoje

da

dite

—

živi!

ste

vam

srce

u

smo

u

nema

sirovog neLupine svakoj starog krumpiranemojte treba ga bacati. Namoveć ih ne potrebno bacati, pomalobacajte skogpapira; čimo vodu i ostavimo vatru čađi. ga jedan stajati sprečavaju stvaranje načinimo dan. kugle(veličiOcijedimo, stakla se i proi sušiti. Stavimo Smrzavaju ne jabuke), ostavimo zorima.

Da to više se ih među događa, (drva, ugljen), stvaraju mažite stakla gorivo litre alkote štede 1 mješavinom gore poveliki žar, gorivo, jer hola i 5 lako. dkg glicerina. kući

U

nađe

novin-

se

u

.

U

—

vam

rose

na

ne

na-

ŠTEF

KUM

dan,kume,gdje jeJagica?

Tu sad će kumo. doći, sjedi, jenegdje, Kuma će kao to ti pa Što sjeda, priupitati: jedeš, da jejoali nekako žut. čudan, gurt, To stavio nešto ti se čini čusam samo pa meda, tije jogurt dan. to Pa to vidila da nisam sa još jedejogurt medom,pa ti nisi ni promiješao? to ti čudiš pa i tvom Frana što se E,kumo, jejakodobro, ceku svidili oni što malo kisili od limuna. su se jako kolači, Tako i žlicom zahvatim meda i malo ako pa malo ja jogurta, sad sam malo više previše meda,drugi putzagrabim jonekad i dobro skupa gurta, promiješati.

A kako s miješa jogurtmedom?

Sasvim dobro ako tekući kristaliako med,međutim, je je onda ziran teže. je da i med može 1 sam Čula taj.ušećereni otopiti... to ćeš mi Jagice.

Kume, drugi putobjasniti.

Dobro,kumo,doviđenja!

5B. —

Dobar

ti

—

—

—

— .

se

—

su

uzeo

a

—

znam

sve

se

—

—

se

a

evo

—

Urednik

PRILOGA

Ing.

Mirna

I—IV:

Božičević