Mljekarski list 7-1993

GODINA XXX

DA

:

»

PRONA

o

|

pt

I ZA ODLUČILI POVEĆANJE STADA?!

LI STE

SE

VI

m

RR zd

Ka

cio koa

DODIRNI. i

sinod

ža dd

PA

oto

dd

dO

APPLE

ODA

APO

PAAA

ODO

PRA

PRA

ARARA

ARJE BARABO DANE

Čistoća

i uređaja

posuđa

mljekarskog

kako na mlijeka, onečišćenje utjecaj po Mljekarskoposuđe ima veliki čistoće. sa njegove održavanjem svom i tako oblikui materijalu polovimlijeku broj smanjiti takvog trebaju mlite nu, ne održava lako svježeg čistim, održljivost produljiti se koji rijala štetno na jeka.

Najmlijeka. svojstva utječe otkod muzlica takvih i Ima čelik muzlice kojih j e koji materijal je bolji te se nisu muzlice Drvene pokriven, rđa i potpuno gotovo aluminij. strane. više lako one neugoobavlja mužnja dobivaju pogodne, jer i zrak Pri na mužnji staje se mehaničkoj dan miris, koji prenosi mlijeko, znatno krave koža ulogu manju čiste i igraju teže osim dezinficiraju, toga u mlijeka b akterijama i onečišćenju drveta porama poslije pranja jer Meručnom mliiemužnjom. količina poređenju taje sastojaka izvjesna mehaničku đutim dobra mužnju, kao služiti veoma uređaj mogu koji ka, kao prolamlijeko koje preko život i rad površina mikroorganiza- zi podloga može i pokupiti koje primužnji biti izvor može veliki ni posubakterija, broj emajlirano Nijeprikladno te niako za lako puca, mužnju strojevi onečišćenja, dijenjegovi đe,jeremajl sterilizirani. i ili Mjeslako u lovi mogu dovoljno oprani dospjetimlijeko ta kojih n ajmužnju na uređaju Dalje, mjesta proizvode. mliječne dolaze češće mlijeko jesu: lako bakterije zarđaju. sisna kojimaotpadneemajl i muzlica gumene se cijevi, Zarđalo ne čaška, upotrebljaposuđe smije i dr. Mehanička njena mužnja glava vati za mlijeko. od ručne i biti momože muzlice sa ekonomičnija zaobljenim Najbolje kvalitet mlibakteriološki dati že iz ne mogu bolji prešane rđati, koje dnom, obučeni dobro muzači ako u teže čisjeka, komada,jer spojevi jednog ih redovno ako i te. rukovanju strojevima i biti toliPo veličini muzlice peru dezinficiraju. trebaju dolazi Sve ke da posuđe koje mljekarsko prekidanje cijeli podoj, jer prime treba odmah dodir na poslimlijekom lučenje djeluje mužnjenepovoljno su svake čistoće. Obično i jer oprati, mužnjetemeljito je mlijekaodržavanje inače brzo dolazi do organod 5 do 8 litara. razlaganja suđe se ovalili ostacima skih tvari u biti Po obliku mogu mlijeka, okrugle čistim. održava stateško i kvari se mogu Ovalne kasnije zgodnije jer dobro čistiti se bi Da se viti između nogu zbogčega posuđemoglo muzača, tome uške. biti u dobrom metalne nalaze mora strane stanju jer obje i efikasnost različite. biti ovisi Po mogu pranja dezinfekcije. konstrukciji i biti bez Ono mora što u hrapavih površina zbog Otvorene nezgodne toga tu u može b akterije pukotina suprotnom jer upadati mužnje prilikom njih sredstava zaštitu dobru nalaze dlake krava, sitni kao što protiv čistoća, i i drui hrane, prašina pranjedezinfekciju. prostirke djelići treba Naročitu guKod go. posvetiti pažnju muzlica, čiji je poluotvorenih oni tako da nečistoća menim otvor Griješe koji koja dijelovima. prekriven muzlicu. i da će im da štede misle može krava proizvodnja pasti pada biti ako ostave navlake za i rentabilnija mužnjom upotrebom Higijenskom što sise i muzlica gumene druge dijelove dulje uspjeloje poluzatvorenih biti od

Muzlice

klica

mate-

na

u

a

za

vor

ne

sa

a

se

os-

u

u

sa

za

za

sa

ma.

su

sa

za

na

u

su

su

se

u

su

ne.

.

o

sa

su

ne-

su

sa

za

s

98

s

ne

u

upotrebi, rupibakterije. djelovati i i onda kada sredstva biti otrovna, smipa gupukotinice, smiju meni ili čak niti izmnogo dijelovi površine posuđa smanje nagrizati ju elastičnost. oni bilo kakav miris. gube svoju Zapravo, tavljati Pranje o topibiti tim deterdženata mnogo postupkomprouzrokuju temeljito veće skine dolazi do da mast mliječna štete, posuđa jer produljenja i količine mužnje,smanjenja drugaprljavština. neki vruću Kod nas pomuženogmlijeka, mlijeupotrebljavaju zaostajanja ka sisne vimenu, sode oštećenja epiteta (oko85%C).

Upotrebljava otopinu i pracisterne, nemogućnosti temeljitog 0 ,2% halamida, otopina otopina i i i omnisana drugihnepoželjnih nja dezinfekcije drugo. sredstviposljedica: kemijskim Poslije pranja Samo tri operaponovo obavlja hladnom, posuđe pranje ispire vodom. i vrućom neki poslije Cije: toga i 1. ostataka Kad sredstva hladnom Ispiranje kupuju čišćenje mlijeka vodom uvimljekarskog pribora, dezinfekciju 2. deterdženata nabaviti dobro Pranje otopinom jekje najmanjedvije 3. ostataka deterdženata. nakon vrste Ispiranje deterdženata, jer mjesec Odmah devrstu dana poslije izlijevanja mlijeka, poželjno promijeniti je suđe dobro hladnom i terdženata isprati dezinficijensa. vodom i ukloniti i ostatke Posude mlijeka. mužnju s troja pranje Ako odmah vruća voda koristite upotrijebi ostalog mljekarskog pribora zaostale bjelančevine ugrušavaju mljekarskog pribora, pranje vrlo stvari i nikako pa mlijeka priboru kasnije predd rugih pranje teško meta. odstranjuju.

Zatim sredkePrilikom upotrebljavaju kemijskih kupovanja sredstva tredobro stava mijska (deterdženti) koja priloženu proučite uvijek zaostali tanki bajuotopiti sloj mliječne uputu. masti i Banožić Dr. bjelančevina površine mljeStjepan i ostalu te karskog pribora prljavštinu, bez

u

obzira

na

nastale

ce

ubitačno

se

Ta

na

ne

ne

os-

mora

nama

se

sva

s

vremena

u

se

se

u

ma

se

a

za

se

se

mora

sve

za

za

se

se

samo

u

se

se

a

za

za

razna

s

hranidbenih

Struktura

obroka

za

preživače tkivima.

mjeni preživače strukturu određenu imati (sastav), koncentrata odnos određen prema Odnos koncentrataprema određeimati krmi i treba voluminoznoj krmi luminoznoj IzbalansiDnevni

obrok

tvari

mora

za

u

vo-

nu

količinu

sirove

vlaknine.

prema voluminoznoj (uravnotežena) je ima odnosu 60:40. Na biti obroku dnevnom krmi podovoljno bjelansmije može koncentrata količine većane čevina, lako probavljivih ugljikohidraroku 7 dau Višak ili vlaknine. i sirove ta priučiti mikropopulacija (škroba) obroku dnevnom Ako tvari izazihranjivih jepreviše manjakpojedinih ili kod koncentrata prelaska naglog mikropopulaciji (sitpromjene inkisela može nastati koncentrat nastanu i živom buragu svijetu) čeizi poremetnja) (probavna pri digestija probavnesmetnje poremetnje hranidba

rana

kad

Koncentrat

u

u

se

na.

va

nom

u

u

na

u

u

99

prebrzoprolazi probavni stvara lužnate sline i trakt, manje kiseo.

Krave buragapostaje sadržaj obolijevaju supklinički najčešće (nei primjetljivo), slabije preživajudaju manjemlijeka. hrana

mu

se

Suvišakgrube sirovine vlaknine u obroku Gruba

voluminozna

košeno

krma

(kasno

slama) sijeno, vlaknine od sirove i postotak (više 32%) balasta tvari. mnogo neprobavljivih tj. ima

Sirova

vlaknina

ima

u

sebi

oko

veliki

80%

celu-

mladoj mladojzelenoj ima sirove ši malo mnogo vlaknine, sirove malo Kad do vode je (80 85%). od 17% tvari, suhoj vlaknine, manje burno nastati može pa vrenje, nastamože nadmi i proljevi, javljaju masti i kisela pad lizavost, indigestija, noće uslijed mlijeka, preganjanja i dr. smrti (zametka) embrija ili

krmi

U

pa-

a

u

se

a

Konzumacija suhe tvari Kod

sušenja ispari dio dok kod jedan vode, sušenja 105%C voda iz izgubi pećnici krme

na

suncu

se

u

(staničevine) kojemikropopuhrane Svai ostane suha tvar. stvara samo buraga lacija hlapljive ka krava treba dobivati kiseline količikoristiti stvamogu koje izvjesnu suhe tvari prema težini i mlii i oko 10% svojoj mlijekaenergiju ligniranje što izračunava iz dnevnog (drvenaste tvari) kojijeneprobav- ječnosti, obroka hranidbenim tablicaGruba krma može i 30% prema imati ljiv. probavljivog lignina, kojineprerađen Krave dobivati suhe tvari i izlazi izmetom.

Membrane statrebaju (opne) to: krava krme nica 1,7 kg, mliječgrube prožete ligninom, nošću suhostaju od litara litara oko tako da 10 2 15 bakterije kg, buraga mogu prooko do stanicu 30 litara 3 tvari 2,33 kg,20 litara 2,66 kg, drijeti hranjivih (ligsvakih težine. no-celulozni 100 Pšenična slakg kg tjelesne kompleks).

Ako krave suhe tvaima sirove vlaknine i mnogo dobiju dovoljno (40% ri obroku obzirom na i slame izmliječnost više)ukupnaprobavljivost obolit će ketozi ili oko nosi 44%. Neki razoriti kiseloj indigestiji nastoje taj bit će i uslijed slabije mliječnosti, toga lignokompleksumakanjem slame 5% javljaju poremetnjeplodnosti, lužine, otopinu n atrijeve celulozni tako da se maternice, 60%. posteljice, upale ostajanje probavljivost povisi Ketonska vimena.

Krave krmom upale nahranjene tijela koja grubom biti sitne, ali zapravo kod ketoze otrovna mogu gladuju. staju goveđi zametak i može nastati tvari smrt mršaZbognedostatka.hranjivih metka. za ve, stvaranje mlijeka upotrebljava Krave konzumirati to vlastito tkivo Krave mogu (pojesti) (najprije masno). što više krme lood kroničnih indipr. boluju jekvalitetnija, (dugotrajnih samo hrane 1,5 mogu šegsijena kg gestija), pojesti zastojem buragu, slabo he tvari i slaba od100 i preživaju kg tjelesne težine, jemliječnost čak 3 plodnost. ličnog kg. sijena u obroku Manjak sirovevlaknine u različitim krava Hranjenje Za normalno kod odvijanje probave razdobljima proizvodnim određena količipreživača potrebna je vlaknine sirove od naime stočari što Tehnološka (više 17%), greška je vlaknina sirova na bez obzira krave hrane podražuje burag podjednako Za normalno odod 6 fazu. U kontrakcije (stezanje). razdoblju proizvodnu probave potrebno vijanje jepolakilog- do 8 tjedana poroda, suhostaju prije vlaknine svakih sirove 100 kite dolazi hrane krave se preobilno težine. krave tedo se logramatjelesne utovljavanja.

Utovljene loze

od

na

se

sva

masne

se

za

nu

se

na

ne-

ma.

u

su

sa

ne

u

na

ne

ma

u

na

se

u

u

za-

na

na-

su

za

rana

za-

a

na

sa

su-

u

na

a

na

na

u

rama

100

na

tele, slabije doje idućoj laktaciji koncipiraju (zabređe) teže više od Ako bilo koncipiraju (zabređuju).

90%, umjetnoosjemenjeteško bilo bika. opsuhostaju pogreši hranjenju, pripuštene pod Poslije odnosno zametak vrlo nemogućejekasnije lodnje goveđi ispraviti. osjetljiv je Na stočari hrai štetne tvari početku laktacije unutrašnjevanjske krave oko do i dana.

Grešpa nedovoljno obilno, mjesec mjesecpol ke hranidbi kod vrlo česte. razvije potpunomoguća mliječnost,Svaka krave mršave i obično indigestija omlohavljejavlja supklinička ketoza od može doći do za zaopasna njem buraga koje je goveđi dolazi do smrti zametka hrane i Naše metak,jer neplodnosti. zastoja i do otrovnih simentalske tvari. krave buragu stvaranja seluimaju Kad stadu oboli više krava od indisljednu sposobnost mliječnost kliničkim oko litara Da 4000 iskoristi moramo gestije mlijeka. znacima, da i ostale krave ta treba »uvodu laktaposumljati sposobnost boluju dva stočara prva tjedna poslije ciju«, poroda supklinički (za neprimjetljivo).

Isto kod bez hravrste mliječnosti smanjenja postepeno povećavati i česte Zatim prelazi razdoblje loga rasplođivanjiva. poremetnje kao i količine nju, posteljice, »razdoja«dajemopovećane zaostajanje upale muznih maternice, produljenja involucije posije), smjesa(pšenične ternice od 30 i česta pregadok krava (više dana) odgovara povećanjem indikator Kod seoskih domaćinstava (znak) mlijeka. njanja, supklinička trebalo bi davati hranidbene obroke oboljenja.

Supkliničkaoboljekravama litara bez 20 obzira ako ustanoviti mogu nja mlijeka, krava momentalno Ako metodom dojimanje. specijalnom (dispenzarizacikrave buranisu treba ih je) laboratorijima dovoljno pregledom mliječne iz mokraće Za i gova sadržaja, krvi, mlijeka, isključiti uzgoja. jedankilogram kao i analizom treba dobiti oko obroka litmuzne se hrane, 2 dnevnog smjese Ako re hranjive sastojke. mlijeka. početku laktacije Predohrana: bolesti ili poboljšati držanje uslijed zbog smanjimlijeko, i (pašaispust), manjkavehranidbe, pobrinuti ponovniporast životinja nastambu teško će se Nakon ostvariti. higijensku (sa ugodnom mlijeka i krave mikroklimom) poboljšati razdoja poodmakloj laktaciji prehranu že

Zdrave

i

u

se

u

u

krave

u

ne

na

ne

se

ne

u

nas

su

sa

se

ra-

ne

u

na

na-

za

u

za

sa

se

za

u

sve

se

raz-

u

na

sve

ma-

sa

su

na

za

za

se

u

se

na

u

se

u

treba

sa

hraniti

prema

normativima

za

mliječnost.

U topočetku laktacije problemje što krava može toliko pojesti naročito ako koliko hrane, jeloša, je veće količine potrebno stvaranje promlijeka, poodmakloj laktaciji blem selu što obično je manjkaju i krave često više bjelančevine goje nego doje. stvarnu

u

me

ne

za

a

za

u

na

se

Spremanje

kvalitetnom Kod samo

krmom

voluminoznom

mliječnih voluminoznom .

krava

do

krmom.

može

—

se

postići

kvalitetnom

litara

mlijeka očuvanu dobru plodnost.

Stočari veća kojiimaju gospodarstva trebali bi iz hrapohađati tečajeve trebali bi znati nidbe, osjemenitelji davati iz hranidbe. savjete vet.

Dragitin Premzl, dipl.

3500

4000

uz

a

sjenaže

Stočarikojiželeimativisokuproizvodnju troškove mlijekaisniziti za hranidbekravatrebajuse odlučiti spremanje sjenažekako iz i otkosa, tako izkasnijih otkosa. prvog 101

a što je su Da razjasnimošto je to travnasilaža, sjenaža ikoje to razlike između njih? nuto konzervirano krmivo stoka rado

jede (manje jekiselo), manji gubici Silažaod svježelivadnetraveili osobito tvari, hranjivih bjelančevina, ima i veću lucerne od energetsku vrijednost vrsta silaža sadržadrugih zbog većeg Sadrži do 22% suhe vrlo (18 tvari) je jasuhe tvari. Stoka koja hrani kisela sjenerado krma,kojuživotinje nažom treba obroku jedobivati sijemože štetiti i bih Želio du, zdravlju. što će staviti no, prvo jesigurno skrenuti stočarima da pažnju pri mjesto kao osnovno voluminozno vrste silaže veliki ove spremanju gubi- krmivo zimsku hranidbu goveda, ci tvari soka hranjivih putem (»iscje-koza i travne dak«), kojinastaju gaženjem otkosa trava i prvog Spremanjem iz silosa.

Poznato mase da je i to leguminoza sjenažu, svibnju, krmne kulture koje siliraju ispod dobivamo otkos do sigurno jošjedan 25% suhe tvari od 100 do gubitke imaju kad tradicionalno kod kraja lipnja, 160 litara 1 tonu zelene To kosilo je Prema toprviput sijeno. veliki gubitak najkvalitetnijih hranjimože se me, proljeće j ednog umjesto vih tvari iz svježe biljne Iscijeđe-dobiti dva otkosa! ni sok iz biljne ekološkog gleje dišta veliki organski zagađivač čovjeKoji je najpovoljniji stadij kova od okoliša, jedan najvećih prirodza nih vegetacije košnju vode.

Sve pri zagađivača spomenute da govore činjenice odlučujete spremanju sjenaže? su

a

se

ne

u

a

na

su

za

ovaca.

sve

u

u

se

se

na

mase.

nas

za

u

mase.

mase

s

se

silaža.

vrstu

ovu

za

ne

Najpovoljnije košnje vrijeme spremanje s jenaže vlatanja je Sjenaža prije ili U tom trenutku vlatanja. vrijeme silirano trave sadrže siroSjenaža probavljivih je (pronajviše provenuta travna ili vih travna i sušena) djetelinsko bjelančevinanajmanjesirove 35 do 45% suhe tvari. što može iz tablice.

Spome- vlaknine, vidjeti tvari livadne I. otkos sjenaži trave, Sadržaj hranjivih _ i...

7 ee ae U 1 kg krmiva _ trava

za

u

masa

na

se

u

>

Stadij košnju e:

'

za

_

Suha tvar g

i

'

MČ

350 350 vlatanja 350 cvatnje kraj 350 np vlatanja

prije u vlatanju početak

Hranidbene Fosfor Kalcij jedinice bjelanč.bjelanč. vlakna 8 B B 8 4 B marama Otao ViCoVAN ORAGE 0,34 44 78 3,2 1,2 51 Jo 0,31 34 1,2 38 90 49 31 101 3,8 1,1 0,27 117 4,9 1,0 0,23 23 o...

Sirove

Probav.

sirove

Sirova

:

f

dinice). podaci p okazuju, ka trave do vlatanja kraja c vatnje izgubi 50% gotovo probavljivih bjelanče- Tehnikaspremanja silaže toliko se vina, gotovo povećava Zelena krma i sirove vlaknine. podjetelinska posadržaj Njezinim kosi i do 40% vlažnosti. Da bi se prosuši većanjem smanjuje ukupnaprobavzelena time i hranidbena postigla vriželjena v lažnost, ljivost sjenaže, masa se okrene ili hranidbene 0,34 0,23 prevrtačem jednom jednost (od jeKao

što

od

trenut-

se

a

za

masa

se

se

a

na

102

s aaa d

prilikaProvenutoj sjenažnoj sikod suhe tvari dodavati niu spremanja nijepotrebno tada kakva sredstva biti Jedilos presuhajer konzerviranje. smije kosi travažno Zelena da zelena teško gnječi. je napomenuti nivrlo dobro ili i prevokosilicom silozgnječiti kriti može Za vremena ske kulture. plastičnom folijom. ljepšeg kombajnom ili da se se pokosi,predFermentacijamliječnodogoditi ujutro silos. ali večer počinje spremati vrenjesjenaže jenužno, ipak kiselinsko samoutovarstvara kiseline nego obavlja mliječne Prikupljanje manje silaža. Zato nim spremasjecka- prispremanju mogućnošću prikolicama pri treba obratiti nja. njusjenaža pozornost i kvalitetno dobro čime ukgaženje, Je lipotrebno sjeckanje? kisik iz lanja biljne Uklanjanjem kisika iz se tiče hranužno što biljne sprečava njeziSjeckanje nije i tako ali disanje. zagrijavanje nidbe, jepoželjno sjeckajer Prema dobiva konmože silažna na sjenaža tome, boljegnječiti vadi iz i lakše pomoću naslaga ugljičzerviranjem (kvalitetnija sjenaža) i dioksida količina nog silosa. manjih mliječi octene kiseline. takav Upravo čin kikonzerviranja dajesjenaži blagi sjenaža?

Gdje se može silirati seli miris i okus.

dva ma.

ovisno

puta Travna

vremenskim

o

masi

40%

sa

masa

se

ne

masa

za

se

no

se

masa

za

mora

a

u

se

se

s

na

se

mase.

mase

se

no

se

se

masa

se

ne

na-

silosi, siliranje poslužiti jesenska uspješili lo može silirati skukuruznom silažom Jednostavnije uspravni tornjevi.

Za silosima. vodoravnim čime cijele biljke, povećava sadržaj jesiliranje silažne sisilaži. uspravne u “bjelančevina spremanje lose potreban transporjepneumatski i teže ter vau hranidbi Sjenaža kao krmivo (»puhalnik«), je složenije diti iz sjenažu tornjeva. stoke silosa Gospodarstva kojanemaju i na uz ovisi o količinama mogu zemlji upotrebu spremati Trošenje sjenaže obtako da se na suhe tvari Ako hrase krave plastične folije, kraju sjenaži.

Ovim vreća«. načikao ne voluminozlikuje »plastična sjenažom jedinim nim dnevno 30—35 z emljaeuropskim mnogim krmivom, pojedu je služe 10—11 ma suhe tvari ako sadparcelama gdje udaljenim kg,tj. kg rži 35 do 40% suhe odvoziti travnu teško ili masu 20—25 a samo tvari, skupo je ili dodvorište odnosno 7 do 8 suhe ako tvari, kg gospodarsko nemaju kg sadrži oko 25% suhe tvari. Ako siloprostora. sjenaža voljno siliraU krave ne prakticira jesuhlja sjenaža, novije vrijeme pokazuju u za može se ono specijalnih pa foliju pomoću preša nje želju sijenom, potiz obroka. izostaviti puno zatvaranjekojeomogućuju će bez zraka. sadrži ili čak i veSjenaža jednaku takve bi kako ću kukunego odbijale Folije bijele boje, energetsku vrijednost sunčeve su silaža ruzna 0,2—0,3 sadrži i više zrake,debljine cijele biljke, dužina širine 2,5 do 3 vitamina i E. mm, D Najčešća bjelančevina, karotina, ovih silo-vreća oko 20 i Osobito iznosi važno istaknuti da ima najveje m. ći voloumen sirove oko 1000 vlaknine i odlične Najveću dovoljno je ovakva silažšto osobito važno skladištenja probavljivosti, opasnost je i čine hranidbi krava rupe prave visoke koju ptice mliječnosti koje Na način se samo veću količinu koncenfolija glodavci. taj morajupojesti upotrebljava. jednokratko trata. će veliki imati Sjenaža sigurno Je lipotrebno dodavatisredstva broj i pristaša proizvođača mlijeka njezina za sjenaže? konzerviranje Za

bi-

mogu

Mlada

trava

vrlo

se

_,

no

u

se

mase

u

a

:

u

nom

se

u

na

ona

u

se

vre-

su

a

m.

m

za

ne

u

mase

103

ek

i

i s BE

jd

a

po

S

A

i

primjena počinje uvodili i silaže postupno prije 15-tak danas to rutinski pogodina, je stočara. svakog tek

se

širiti. Tako

smo

đače

da

na

isti način

kasnijih iduću

žu

otkosa,

iz

spremiti

mogu a

članak

sjena-

sačuvati

za

godinu.

sao

Napomena:

Svjesni zakašnjenja iz ali prvog

sjenaže

spremanja

smo

otkosa,

Dr.

proizvo-

upozoravamo

Ivan

dipl.

Katalinić,

inž.

i reprodukcija_

Značaj

pasmine

govedarskoj u

proizvodnji Mlijekoi meso dva su osnovna proizvodagovedarstva.

Stog razloga postoji usmjerenjegovedarstvak proizvodnji mlijekaiproizvodnji mesa.

Uz ova dva sistemapostojiikombinirani sistem,gdje se jednakapozornostpridajeproizvodnji mlijekaimesa.

Dok

kod

proizvodnje mlijeka se u Pasmine koje krava koriste koristi više gojena laktacija, kod proces proizvodnje započi- govedarskojproizvodnji teletom i završava njeuvijek iznova; i razlikuProizvodnja mlijeka klanjemnaraslog grla,tj.njegovim načina i pa je glede uništenjem, proizvodnju treba već i po mesa tele. korištenja životinje, genetskim opet odnosima ovih U osobina.

Osobina od ovih sistema mlisvakog uspostavi i osobine niima mesa praječnosti proizvodnje proizvodnje značajno m jesto vilan izbor kod će koristiti. korelaciji, pozitivnoj pasminekoja veća ili Iako veliki njih javlja manja suprotnost. govedarstvu broj Ovo znači da postoji visosvrstati tri mogu pasminekojeimaju pasmina, ku osnovicu novne i kombigrupe: genetsku proizvodnju mliječne, nisu visoku i kvanirane. mlijeka prikladne litetnu i obrnuto.

U razliku od većine stoproizvodnju je, čarski Ovaj antagonizam pokušavariješiti razvijenih zemalja, brojraspokombiniranih loživih korištenjem korištenje pasmina pasmina mali, p ri i čemu prikojimanajčešće jedne druge najvećim dijelom p revladavaju bine kombinirane i (mlijeko, meso)imajuprosječni pasmine(simentalska smeđa i te mlimanjimdijelom siva), genetski potencijal.

Holstein nalazi ječna koja pasmina, velikim farmama. najvećim dijelom Mliječnepasmine goveda Gotovo da raspolažemo nim bilo čistih bilo pasminama goveda koriste Mliječne sistemu goveda pasmine križanja. se

uz-

u

mesa

mesa

za

se

novu

ne

samo

vremena

novo

su

se

u

vec

se

u

sve

se

u

os-

za

mesne

za

nas

mesa

za

se

za

oso-

se

na

u

u

104

nas

ne

mes-

se

kod primarno proizvodnju mlijeka. laktacijska proizvodnja svijetu netskom krave Beecher Arlinda Ellen izgradnjom unapredivane kojaje mliječne osobine, kapacitet proiz- 365 dana dala ukupno25.247 | mlijeka. te oblik vimena, dok U tovu kod Holstein vodnjumlijeka, popasmine osobinama stižu rezultati značajnim proizvodnju skromniji usporedbi obraćala veća U onim pozornost. ili mesnih pasnije kombiniranih, smislu to mina.

To odnosi genetskom svega jerazumljivo, jer prije prirezultat rast ako kvalitet tovu, selekcije je uvijek veći, je posebno osobina kod randman i sa, broj koje unapređuju čega javlja manji kada radi veći udio kosti osobinama posebno nji, trupu. nisu uzrastu po koje Jersey korelaciji pozitivnoj (mepasminaje jedna od Uzimaso— najmanjih goveda. pasmina Danas obzir veličinu i je svijetu raspolaganju jući mlijeko). njezinu proizveviše koriste denu količinu to mliječnih koje pasmina mlijeka, jepasmina Holproizvodnji mlijeka. intenzivnoj kojanajefikasnije proizvodi mlijeko, stein ako žipo proizvodnja pasminagovedanajznačajnija kg je promatra krave.

Posebna vage mliječna pasmina, zastupljena jeznačajnost je velikom svim učešću dijelovima pasmine pojedigotovo svijeta. nih Tako Prosječna laktacijska sastojaka mlijeka. jesadržaj proizvodnja dostiže masti od pomliječne mlijeku 6%, pasmine zemljamnogim iz 1991. ma, nekad i više. prema podacima godine, Laktacijska proizvodnja veću razinu od 6000 bila 1991. kod kg.Takoje Nje- mlijeka je godini i 4893 mlimačkoj prosječna laktacijska proiz- pasmine Danskoj kg 6,38% od 6584 i 4284 masti, vodnjadostigla vrijednost kg, ječne Njemačkoj kg 6,04, USA Izraei 6,60, te USA 4580 i 5665 7366, 8280, Nizozemskoj Nizozemskoj lu 9803 Osim ovih U 4,76%. kg. Hrvatskoj mliječnih je pasmina pasmina velikim nekim farmama rata dostizajavljaju zemljamajošAysprije la od 6570 te više geno!aktacijsku hire, Guernsey, Gelbvieh, proizvodnju kg. crvenih da navesti goveda(crveno frizijsko, Vrijedno je je kao i neke USA dansko), pasmine najviša postignuta pasminom uža specifičnepojedina područja.

Ge-

za

u

su

u

za

se

se

za

u

mesa

sa

se

na

u

se

me-

se

ma-

se

na

a

o

u

u

u

na

u

se

u

se

a

ve

u

ove

ove

u

u

u

u

a

u

ove

u

a

u

ova

na

se

sa

u

ma

ovom

crveno

u

za

Holstein

Krava

je do sada 25.247

—

pasmine

najvišu proizvodnju 2,8

—

TI4.

(USA) postigla 365 dana po mlijekalIaktaciji:

Beecher

Arlinda

Ellen

—

105

Mesne pasmine goveda

Anguspasmi-

Shorton,

te crna

crvena na.

pasminegoveda pasmine pasmina koriste izražene dobro koje jedino proizvodnju veoma gotovo čemu teladi meso, Od ovih pri jeproizvod- bine proizvodnju othranu dostatna francuske mlijeka nja najpoznatije pasmina kratakve teleta sisa pa Limousin i Blonde koje majku, d'AquitaCharolais, U ovom sistemu Piemontese i ine, jedini priChianina, talijanske od hod pa Sve te tele, jestoga, jeproizvedeno Blue).

Belgijska plava (Belgian da troškovi intenzivno koriste značaja proizizuzetnog pasmine budu bi oni takve od interesa i kao proda- križanjima vodnje mali, da teleta kvada osobina moglipodmiriti.

Zbog toga jom daju Njihova je ekova kvalitet čemu litetna proizvodnja tov, organizira grla pri je mali trošstenzivnim izražen. gdje uvijetima posebno hrane i rada. kovi smještaja, uzgoja, Krava treba uzimati hranu, prije Kombiniranepasmine svega pa je ispašom, osiguravanje količina hrane dovoljnih potrebna Kombinirane potrebaju pasmine lika siszemlje.

Stoga, površina i ovaj miriti mesa proizvodnji suprotnosti ima tem onim opravdanje podsvoje imati veći mogu naglasak mlijeka, velike ručjima kojima površi- bilo postoje ili mlijeko način ne, koje drugiintenzivniji iz od Jedna najznačajnijih pasmina koristiti.

U takvih mogu pokoje simentalska grupe pasmina, je vršina sistem malo,pa ovaj proizvodčini osnovicu gonacionalnog ja nema većini slučajeva, opravda- .vedarstva. To jepasminakoja nje, To da znači neke solidne količine površine, malnim nja. daje uvjetima način bi isosobine izražene koje mogle drugi posebno mlijeka bi trebale i Ona koristiti, uključiti tipična proizvodnju je kav sistem kombinirana proizvodnje. srednje Europe, pasmina Osim koovoga, pasmine svega Švicarskoj, južsmještena prije riste različite oblike bilo i križanja, još Njemačke, dijelu A ustriji nijem Holstein svega mliječnom, prije ostvaOva nekim zemljama. pasmina ili kombiniranim pasminom, pasmina- rujezavidnu razinu proizvodnje, pa teNa način dobiti životimogu dostiiz 1991. taj podataka godine, meljem osobipo proizvodnim že njekoje svojim proizvodnju laktacijsku Austriji godoprinose većoj uspješnosti od 4805 5259, Švicarskoj Njemačkoj kg, vedarske poproizvodnje, značajno jer U i 4850.

5761 Hrvatskoj Italiji je osobine boljšavaju proizvodnje matičnom populacidijelu pasmina U ozbilkoristi ne se, žalost, od 3695 kg. proizvodnju dostigla je ni način mesnih uporabe jnije ovaj kod Osobine proizvodnju što opravdanja. pasmina, izrasimentalske posebno pasmine Mesne mogu pasmine već i kvapromatra- žene gledeprirasta ti od kroz dvije skupine, kojih jednapripa- litete mesa, promatrano da izvorno Engleskoj, (otočna skupi- dman i udio kvalitetnih dijelova kontinentalnom Euna),druga dijelu ie simentalska paš$ Zbog tog trupu. rope. i raširena mina drugimdijelovima kao koristi Engleske pasmine imaju gdje najčešće svijeta, 1oosobine većih količina ili krvi bilo mesna nakupljanja čistoj pasmina truna različitim ja vanjskompotkožnomdijelu križanja. kombinacijama lovelike simennašu pa, i općenito naslage imaju Uvažavajući situaciju biti će i talska prapredstavnik Engleskih Tipični ja. nadalje pasmina nih govepasminajecrveno- Hereford, našeg najvažnija pasmina navedene darstva.

Uz ovdje bijela proiz106 Mesne

su

kontinentalnih

Većina

ima

za

se

oso-

sve

za

mesa.

za

samo

za

su

se

ne

ve

muzu.

ove

u

se

se

su

za

nas.

u

se

za

su

mesa

sama

za

ve-

u

u

a

u

meso.

na

se

na

ne

nas

ove

nas

u

u

u

ne

se

nor-

se

na

ne

ne

uz

u

mesne

ova-

mesa.

za

se

u

za

sa

ma.

se

u

nama

ova

mesa.

nas

na

na

mesa

za

nema

su

se

ne

samo

u

ran-

mesa

a

u

u

mesne

se

u

u

.

mes-

s

vom

sve

Međutim, zbog pasmina sistemu tenzivnom govedarske proizzauzimati najznačajniuzgoja tradicije osobito temlijeka, proizvodnje vodnje, našem govedarstvu. jemjesto kao le može obzirom prihod promatrati Smeđa pasminagoveda Brownli daza Uzme 1 učešće kundarnog z načaja. veće američkog oko teleta treba 10 litara kg više prirasta -Swiss genoma mliječpostaje li odnos i mlijeka usporedi cijene čemu mesni no gube dijelom pri soj, da do dođe ovih proizvoda, spoznaje osobine proizvodnju značaj već obnalazi veliki profit, ovdje sa. rnuto. komtakođer Siva pasminapripada da obzirom ali mliječna Prigovor p asmina je svoj skupini, biniranoj bitno i da ima može i uzrast njom manjeotporna proizvodna svojstva više nego i smeđom simentalskom kombiniranim, problema mjeriti onim skromnim Međutim slučajevima gdje vrijedi pasminom. tehnološkom procesu zadovozaleđa proizvodnje dalmatinskog uvjetima veliki time pa sisteme značaj, pridaje proizvodne ljavaprosječne U subjektivne pogreške. pravdaju ovog područja. protehnološkog malnojorganizaciji cesa postruktura pasminska mlijeka, gdje proizvodnje Poželjna pogenetskog k riteriji korištenja štuju govedarstva našeg može mliječna pasmina, tencijala, stočarski kao i većini Hrvatske Danas drugih govedarstvu koristiti. simentalska pasdominantno koristi zemalja, prednih uspješno osnovica Holstein goveostalih udio dok pasmina je mina, pasmina je i stočarski darstva Uz bitno smeđa broja velikog razvijemanji. siva) (Holstein, li bi želimo i nih usmi, siskoriste pa zemalja, to nas organizirano treto što kao temi pješno g ovedarstvo, pasmini ovoj slučaj je križanja veću bali ćini stočarski posvetiti pozornost.

Opzemalja. razvijenih čiste simentalske Osim da korištenja ćenito broj konstatacijaje vrijedi da bi od interesa te nas bilo, pasmine, mali, pasminagoveda i koriste nekim prednosti, meće uvijetima pasminskog širenja potreba i simentalske opkrižanjem dobiju koje tava, da bi mogli govedarstvu Holstein različiti (veća m liječtimalno pasmine proizvodni planirati Krinost, konformacija vimena). sistemi. bolja ako zavisi Izbor obavlja podkontrolom, žanjem, i smijeru pasmine kotovne bitno neće U osobine, gubiti prosječnim proizvodnje. ganizaciji nosi simentalska pasmina. proje govedarske uvjetima proizvodnim smeđe dio Ponekad se populacije potencijal gdje genetski izvodnje, već danas kombinirane pasznačajno intenzivno, koristi pasmine,kojoj je Brown-Swisda genom bilo mine uključen mliječni govedazadovoljavaju, mesnim može križati sa, križapasminaod neke ili su čiste, kombinacija i kao Sva genetska križanja, U intenzivnim proizvoduvjetima traži kvaličistih nja. izgradnja pasmina, farmama, koje orjenmlijeka tetnu nje selekcijorganizaciju uzgojno tirane potrebno proizvodnji, ovakovoj će ovako osjetljive rada, k oja skog stri pasminsku pravilnu moći osigurati novih tode je genoma stvaranja U tim sistemima, ukturustada. mliječkoni držati pod planski usmjeravati ili neki križanci Holstein pasmina, novih bi Bez trolom. uvođenje toga i kombinirane gepasmine, mliječne sistemu križanja, p osebno pasmina, koristiti. nomi su, koji trebaju više nacionalnom govedarstvu moglo izvažan kao Vrlo se često, kriterij štetiti nego koristiti. sistemu bora proizvodnje, pasmine Dr. Ivan teleta navodi Jakopović profitabilnosdoprinos da kaže Ponekad ti proizvodnje.

107 vodne

osobine

će

ova

krava

i

teleta.

zbog

drži

in-

u

u

se-

se

s

se

na

sve

se

me-

za

na

se

se

ne

na

s

s

ne

sa

sa

se

ona

samo

u

u

se

se

ne

nor-

se

se

se

u

nas

u

u

na-

u

ne

se

u

u

ve-

se

na-

se

sas-

se

u

se

crvene

se

or-

o

se

se

ne

u

su

sa

ma.

ova

su

na

me-

na

u

se

u

u

se

se

u

L

Gospodarstvo...

<

Staje

za

mliječne

krave

nove a osobitopriizgradnji Priizgradnji staje, cjelokupnefarme,prva iosnovna stvarje izborlokacije.

Izborlokacije i Pri izboru obramogućnosti održavanja, lokacije trajnosti potrebno topje titi lokalčinjenice: linskoj izolaciji, pozornost slijedeće opskrbljenosti tržišta i Veličina nog i svega prije njegovoj cijeni. parcele izgradnju staje Kod barem dosad bilo pravog s tim nije potrebnih pratećih objekata, vladala izboru da eventualpa tržišta,je stihija pri predvidi mogućnost i kod kao materijalagradnju nog proširenja: s taja stambene hidrološka i izgradnje.

GeološkoPri pozorizgradnji p osebnu staje zemljišta; svojstva pedološka treba obratiti nost Klimatske i meteorološke 1osljedenjezine prilike će i dijelove: temelj, zidove, pod,krov, kaliteta, posebno smjer jačinu i vrata. prozore strop, vjetrova; biti tlu zone ispod Mogućnostosiguravanja dovoljnih Temelj našim od 80 količina kvalitetne prilikama smrzavanja, pitke vode; do 120 cm, iznad 30 do 60 zemlje Epizootiološke zahtjeve izgradod betona i kamena.

Mora Izrađuje lokaciji; njustaja određenoj izolirati od visoke se komunalne i zaštite prodora podzemUvjete higijene i vode To čini se kapilarne vlage. čovjekove okoline; krovnom Pri novih farmi ljepenkom, bitumenom, izgradnji potpuno lom sl. voditi i oko potrebno brigu smješ- Zidovi je svih nastavljajuhigroizolaciju objekata staje, taja pratećih Nužna to krmna centrala temelja. jetermoizolacija (silosi, sje- bove i Bitno da konadnici, skladišta uglove prizemlja. je koncentrat, bude strešnice preza eficijent prolaza t opline (K) slamu), kompleks zoni i U zidove i klimatskoj gnonamjeni. stajskoga spremanječuvanje bila obodobro p rodirati vlaga, smije ja,opskrbavodom,garaže, rinska ili Zato zidovi kondenzacijska: planirane komunikacijeprometbiti ožbukani i nicama unutar unutarnje moraju farme; strane. farme treba biti blizu vlastinjske Lokacija Pod Izložen tih ploha. je staji najvažnija poljoprivrednih površina; teren ima Pojeonečišćenjima,vlaženjuitrošenju.

Pogodanje koji blagi pad dovi ležištima dobru imati od oko 4% radi oborinskih moraju otjecanja i mehaničku i termoizolaciju kemijsku voda; Dobar ima iznad i blizine Kotline pod treba otpornost. zemlje rijeka izbjei drenažni, farmi. termoizolacijski higroizolagavati lokacije zaštitni cijski sloj.

Izborgrađevinskog materijala Kako napravitiklasičanpod u U pozemljama mnogim razvijenim staji? izbor prijedlozi građestoje gotovi Površinski Iztreba vinskog materijala prigradnji sloj staja. z emlje gornji ukloniti bor dubini oko 50 cm, nakon tomaterijala uglavnom temelji na

za

—

nas

se

za

—

se

—

na

na

mora

—

u

u

a

za

—

cm.

se

na

—

ne

smo-

—

se

uz

a

na

uz

su:

ru-

za

za

ma ne

ona

s

s

u

—

u

—

za

za

se

108

na

na

va-

vuna, (staklena termoizolacijski sloj šljunka stavlja sloj od betona dolazi zatim cm, termoizolacijske ploče azbestnog slojlakog drvolit ili cementa bitumenska oko 8 pa umjetnih vlakana, lje(1:10— i dood do 3 od vapna i žbuka sl.), sloj piljevine ploče ovaj pijeska penka, 12)i onda lazi drvena dobro oplata.

Najkvalitetnije pečenacigla krovište položi žbukom cementnom zalivena slabija prekriva crijepom, je omjeili valovitim salonitravnim 1:3. varijanta imaKrovište nim mora Kako pločama. staje pod termoizolacijski napraviti voda odvod oborinskih ti žljebove staji? i da zaštite zidovi okolica treba Površinski temelji, s loj z emlje gornji od tooko 50 cm, nakon dubini ukloniti na zgrade vlaženja. oko 30 prvo ga šljunka stavlja sloj betona dolazi zatim Prozori cm, (1:8), sloj lakog do 5 zaštitna to obloga stavlja izvor i Prozori svjetla stajama i cementa po granulata tvorničkoga Na otvor. se ventilacijski prozorima imati Pod mora prema pad propisu. stakpreporučuje primjena armiranog 1—2 kanalizacijiposto. la betonskim okvirima.

Propusnost blizu stakla svjetlo je armiranog krovišta termoizolacija Krov i stakla Širina običnog (oko85%). stajkreće od 60—90 skih prozora cm, treba biti krova Konstrukcija dužina oko 120 krotako da se na sljemenu pravljena dužini nalazi po cijeloj njegovoj kućištem. otvor Vrata ventilacijski svojim izonalazi krovišta toplinska Ispod otvarati Vrata staji moraju Krov ima ulogustropa. lacija, koja klizna ili da budu vraprema staji od insolacije, objekt oborina, štićuje bi bilo da zid ta Poželjno staje. imati treba mogućnostventilacije, ta budu napravljena s termoizolacijbiti termoizoliran s mora zbog toga vrata ovisne skim o slojem.

Dimenzije od strane prodoravlage. tehnološkom unutrašnje ali ni farme, projektu i termokrovište Ako nema stropanije farmi vrata ne govedarskoj najmanjoj oko 40% topline. gubi izolirano, od biti niža od 2,5 ni uža bi smjela izvodi taKrovna termoizolacija 15 ko da higroizolacijstavlja najprije Dr. Ivica Katalinić ski kondenzacijske prodora sloj protiv folija, lim, plastična vlage(aluminijski 8/93) broju (nastavak dolazi zatim bitumenski premaz i sl.),

ga

oko

prvo

se

30

cm

na

se

se

cm

a

u

ru

u

za

se

se

na

cm

se

su

na

u

za

a

se

na-

cm.

va

sa

se

za-

na

se

na

van

a

vra-

uza

na

m

se

m.

se

u

Proizvođač

mlijeka

Ivan Srdović

iz Posavskih

Brega

PZ PosavskiBregi, Gospodina IvanaSrdović,inačepredsjednika na u smo iponosnog razgovorljivog dobrom raspoloženju; zatekli mu Čitava kuće. oko zemlja je veliko imanje. i lijepo izuzetno svoje 109

proizvodnja

Izdašna

sa

površina

ratarskih

osnovni

je preduvjet rentabilne

proizvodnje

mlijeka

Sveukupno hektara, naj6 hektara, jerje komasaciji izgubio dosta Od ima 7 hektazemlje. toga kukuru7 hektara pod pašnjaka, hektara travne 2 zom, djetelinsko i 2 hektara ječma. smjese i Počeo 1,5 hektarom pomalo je kupovao. lineobično zaista Čitavo imanjeje raznovrsnim vrt jepouređeno, zasijan koristi isključivo povrćemkoje svoje Srdović veli da bi i Gospođa potrebe. kruh da ima vremena. pekla Uz rekao da 8 smijeh je je godina Gosnaučio musti krave i to iz prkosa.

Srdović i sami supruga podin njegova spreobrađuju svojeimanje, njega stoku. silažu hranu i ostalu maju od 4 12 Posjedujekrava,junice, toga ima

mu

11

a

u

u

ra

s

za

s

s

bređe, pastuha. »Dukat« Mlijeko predajemljekari već 40 što ga veće godina, uvrštava i kaže da proizvođače mlijeka, je tako veliki zahvaproizvođač postao ljujući suradnji poljoprivrednim stručnjacima. želi Suradnjunastavlja postići jer veću proizvodnju. još »Iako završio ekonomsrednju sku školu i školonastaviti razmišljao odlučio se zemljoradnju vanje, i stočarstvo i nisam Radit pogriješio. ću dok budem sada uvimogao još odlučno mogu« jek je odgovorio Srdović gospodin pravigospodar jegimanja.

7 kobila

2

i

u

a

sam

sa

sam

sam

za

—

a

—

svo-

Uredništvo

za

Obiteljsko

gospodarstvo Če-

Gospodin gospođaBalug bave intenzivno se mernice Ivanić, već 20 stočarstvom godina. bili nisu Počeci laki, jerjegospodin i

—

110

iz

i Josipa

Ankice

Balug

puJosip i uštede od odricanja plaće ostavljali su Podmladak kupnjujunica. stada. ostavljali proširenje

bio

u

radnom

odnosu.

No

uz

no

za

su

za

|

Zračna

i moderna

staja

—

obiteljiBalug

ponos

zemim Veliki kupili godine jeproblem manjku 13 2 Sada 5 15 i oko posjeduju krava, lje.

Imaju jutara junica. zemlje svoje bređe i 4 teleta.

30 mogu zakupu, junice postojećom »Dukatu« 1992. obraditi i više. godineisporučili hanizacijom ivaničkom litara 60.000 traktor na i mlijeka Balugovi i maju privlastiti hladiKoriste Dioničari »Dukata«.

Kćerka, području najviše. ključke. onik im fakultemlijeko. apsolventica kemijskog je već ih drže Stoku vode hobi završio sin, ta, pašu, kojemje lov, je i hrane treći razred škoisključivo prozračnoj staji kemijskoda Vele to hranom i silažom. lenom le. Mada se visokoškolski je obrazuju, tehnološke tako velike krenuti interesirani mlijeka. razlog proizvodnje svojih stopama brašno i ostale Uz stočno to, koriste roditelja. koncentrate.

Uz sve ih teškoće koje prate, pumalu Tuže truda i nadasve se prema financijsko stanje, ljubavi hranu i govore: mlijeka, skupu g oscijenu napredni Balugovi poslu može »..krava više sebe hraniti...«, podari. tako da se poprebacuju djelomice Uredništvo vrtljarstvo.

dobili

1982.

su

kredit

i

u

u

a

me-

su

sve

—

su

za

na

ne

a

ze-

u

za-

su

uz

na

no

svom

su

ne

na

Ill

»Uz najbolju volju radimo ......

Hrvatsku«

našu

za

gospodina Josipa Delinić.

riječisu

gotako, je jer dinama suprugom svojom Marijom bavi Punih se proizvodnjom mlijeka.

50 godina.

Vode tako da knjigovodstvo svoje 12 zadnjih godinaprosječno predali 40.000 litara Sada mlijeka godišnje.

I zaista

već

zrelim

u

sa

—

u

su

drže

13

krava.

Posebno

vode

računa

spremanju kvalitetne tako da silaže, prviotkos, skida gospodin Jospi svibnju.

Posje14 duje jutara zemlje, zakup svoje uzeli 8 su jutara. dva traktora i Zemljuobrađuju potrebnim priključcima.

Hladionik koriste mlijeko isključivo potrebe. svoje Koristili su kredite i krastrojeve uzeli 1977. kredit godine junio

u

a

u -

sa

za

za

za

ve.

su

za

ce.

Kao

drugagospodarstva, Delinića tuži gospodarstvo gospodina teške ekonomske A da li prilike. će dva baviti sina nastaviti njihova i stoke »trezemljoradnjom uzgojem ba i opet ekonomiju« riječi pitati Delinić iz Sarampogospodina Josipa ljaDonjeg. se

tako

i

na

se

—

—

Ako

neće

sinovi

—

unuci

će!

Uredništvo

Izdavački

Uređivački

savjet:

Dakić,

M. Devčić, dipl. ing., mr. dr. M. Hadžiosmanović, dr. I. Jakopović., T. Kolak, ing.

T. Mesarić, dipl. ing., S. Pehal, dipl. ing., B. Sunajko, dipl. ing., mr.

I. Šegota A.

Uređivački

odbor:

S. Brlek, dipl. inž., F. Lončarić,

| odgovorni

dipl. inž.,

dipl. ing.

Tehnička

urednica:

V. Volarić,

112

urednik:

S. Deneš,

dipl. ing.

S. Banožić,

S. Deneš,

M.

Božičević, ing., S. Brlek, dipl. ing., dipl. ing., dr. S. Feldhofer, dr. I. Jakopović,

prof. dr. Z. Štafa Vlasnik

Hrvatsko

Ž. Ljubić, dipl. vet.

Glavni

Dr.

kolegij:

i izdavač:

mljekarsko

Uprava

društvo

| uredništvo:

Zagreb, Ilica 31/III, tel. 424-420 Cijena

primjerka

otkupna cijena 11 mlijeka 1

=

Tisak:

Grafička

škola

u

Zagrebu

i

T.S

«HRVA

KA:

<:

odakleHrvati, prvi je k oji Hrvatska, od kada ste ikadapitali Da li ako P a, živio?! je gdje vladao, k ada je vladar, poznatihrvatski časopisa n ašeg »Priloga« u nekoliko brojeva ne narednih znate vladara. njezinih i H rvatske povijest kroz ukratkoćemo prošetati se

*

znanost

malo

što

si-

Povijesna i Hrvat kazati imenu gurno prvim hrvatske povijesti. počecima Hrvatsko ime prviputspominje ušću Dona IillI stoljećuAzovu, osobno kao dva na grčkanatpisa zna

o

o

se

u

u

u

ime

*,

i Horouathos.

Horoathos

'

pleme. mongolsko 614.

Salone Od 582. pa do razaranja ali Avari Hrvati su vojnički brojniji, i zato pa gospodari osvojenom jači, području.

Bizantom, s 626. zajedno godine, te poHrvati pobjeđuju Avare, junački narod. slobodan staju vlast na državnu Učvršćuju svoju i Jadranu prema sjeveru. kopnu došli da Poznato petorica prvi je sestre. braće i dvije Prodiru

Avari

—

su

na

podrijetla. iranskog iz Hrvati su Bijepradomovine svoje došli le pod anašnju Hrvatske svoju Hrvatska VII Bijela stojbinu stoljeću. uz do XI Vislu, gornju postoji stoljeća žive i Hrvati Krakovu. središte jojje Hrvat Braća Češkoj. sjeveroistočnoj Muhlo Hrvatska sigurno je Dakle,Bijela Kosjenac nosi to ime Hrvata Lobeli pradomovina jer čak četiri iseljenja poslije stoljeća Klugas, iu da su Hrvati to znači bili, a sestre Hrvata, (Vuga).

Buga Tuga i državi sliku sDolazak brojan i Vi u kući imate pradomovini, Možda svojoj dobro kra; pogledu organizi- Hrvata«. nonarod. političkom Ime

inače

je

u

na

u

a

su

'

u

su:

u

a

su

u

ran

Osvježavajućepiće današnjice!

JUICE (ĐUS) Kupite manjih

naranči

9

tankom

s

karom.

Ledeno nebo Tijesto: 7 bjelanjaka snijeg 7 žlica brašna oštrog

7 žlica

1. dan

šećera

U

ih potopite operite 1/2—1 1 vode ste stavili 1 žlicu koju soli.

Naranče

i

u

u

t

2. dan

Izvadite

iz vode

.

od

snijeg bjelanjaka umijebrašno i šećer i stavite namašajte i zan Peći samo dok pobrašnjen pleh.

Pečeno sa 5 žlica požuti. preliti mlakog kremlijeka.

Ohlađenotijesto preliti dobro

u

mom.

isplahnite. 7 naranči ostavite Krema: s ogulite, dvije 7 žumanjaka izrežite na kockice i izvadite korom, brašna 7 žlica koštice.

Stavite oštrog 1 1 vode ste koju 7 žlica šećera, stavili 30 g kiseline. limunske 1 vanili šećer 3. dan preliti Sve dobro s11kii 10— promiješati miGornjusmjesuskuhajte i dobro ukuhati se nuta mlijeka (da pućeg vatri 15 Tako jačoj miješanje. kuhano zgusne). u izmiksajte (najboljefrapeNa hladnu kremu prelijte jednu izrađenu Ostavite neko 8 1 vode šećera.

U s 80 šlag vrijepjenu.

Skuhajte dkg mikseru). me u vodu dobro hladnjaku. izmiksane naumiješajte i ukusni kolač zaOvaj ranče i jednostavni boce. ulijevajte će se vašim cijelo svidjeti ukućanima, tamnom i hladnom Čuvajte krema naročito na djeci, podsjeća jer mjestu. šnite.

Rezano cvijeće naranče

u

i

u

.

na

uz

“

u

na

\

vode, inače svjesvoj vazi. što brzo ali žim vene cvijećem, tuguje lako Prvenstveno mu vazama. dugihstapki jesmjestimijenjajte ti Cvijeće malu vodu Osim vodu i samo u dovoljne podrezujte. toga škare.

Ali kako ćete kratkih ih bakreni novčić stavite cvijeće (sigurno još staviti A visoku vazu?

Jednosili komadić u stapki ugljena. negdje imate) tavno nataknite dohraniti svaki bi da ih možete na vjerovali cvijet ili malo soli slamčicu sok! probajte. pirinom brzo trune vazi što ga i Cvijeće Cvijeće treba, ostavlja smjesprije mastan i nimalo Kada mirisan osloboditi od listova u vazu, trag. donjih tite bi u vodi trunuli i pomaže detergent, pokušajte prirodzagađivali koji je. nim sredstvom.

U natočite vodu i bistra bit vazi će Voda u ako, uvijek žlicu vina.

Ostavite da i stavite prestručka osim jednu stoji grančicu ko cvijeća, dan čisće biti i noći, drugi isperite dulje s vježe. cvijeće bršljana, vodom. tom zabodete da način Drugi je cvijeće Preko stabljike cvijekrumpir. oguljeni To naiz će će 4 krumpira. je s vlagu upiti kuako ste ročito preporučljivo cvijeće kada popa tako cvijeće Pili poklon, neće biti buket budete slagali voli

Svatko

dom

ukrasiti

puno držali

kako

bi

bilo da

ste ga

u

u

u

vazu

su

—

ne

as-

—

za

—

u

no

ne

vazu

a

a

vazu

u

za

novo

u

JI

+

Umorni Da

ste,

li bi to

blijedi,

bezvoljni?

biti anemija?

mogla

neredovitim pokojeg oboljenje Anemijaje razmacima. krvnih crvenih ili Međutim, slučajevima tjelešca stoji manjak uzeti tim ili potrebno je anemija tjelešci-ozbiljnijih manjakhemoglobina uzroke.

Na i obzir ma. drugemoguće prikoja Hemoglobinje supstanca i u se i tim sadrži mogu pojaviti željezo kojadaje tjelešcima mjer,krvarenja čira sustavu nakon Kisik probavnom udišemo, mjestu (ulboju. koji ili iz heželucu bude kroz što dvanaesniku, prođe prihvaćen kusa) pluća, detumora krvi prenesen ili iz i moroida od zloćudnog hemoglobinaputem itd.

Ako belom čitavo u krvi dovoljtijelo. crijevu biti reGubitak kisik može hemoglobina prihvaća hemoglobina, crvezultat i prekomjernog količinama i naš razaranja dovoljnim organitako krvnih nih mogu efikasno. funkcionira zam koja tjelešca manje od strane košbiti brzo neodbiti mogu nadomještena prilično Simptomi izazvati srži. Od otrova ako tane osim vrlo ređeni m ogu koji stvarni), (premda olovo. Isto kontakvo i ako spomenimo ozbiljno je razaranje anemije jestanje bolest i neki i učiniti a mogu lijekovi, hemoglobina smanjena, centracija vrinormalne na malarija. svoje cimo, polovicu nedostatak Bolesnik se hemogloosjeća umornim, Drugimogući jednosti. kao što bina izdah i kod gore napora, naveli, njegoje, gubi najmanjeg nedooštećeno nokti i unutrašNjegovo stvaranje. (posebno gledablijed biti rezultat može od može strana s tvaranje voljno glakapka), patiti nja količine dostatka Da bi se fizičke i željezaorganizmu. slabosti. voboljeopće da Danas nisu utvrdili anemije rijetki slučajevi ljudi potrebblagi slučajevi sadrži dohranu ne obaviti no koja pregled konzumiraju laboratorijski je Ako istovremeno krvi. željeza. privoljno onda krvi kod rekli da sutni U žena), gubici (kao početku jeanemija veća. bi bilo nastanka međutim anemije oboljenje, ispravnije jevjerojatnost rizici od da nedostatka posebni Postoje kazati jeanemija simptom, određenom dopo sebi, oboljenje jersimpto- “željezaorganizmu bu često su mi se djevojčice (npr. d ijete razvoju, koji pripisuju anemiji naročito bolesti dojenje), trudnoća, pubertetu, koja temeljne posljedica jeuzako osoba nema rokovala rezervnog: dovoljno anemiju. i ili biti uzrokovana može slučajevi Postoje željezaorganizmu.

Anemija ali dobiva da abnormalnim dovoljno željeza, čovjek gubitkomhemoglobina da Aboštećenim oštećena ili sposobnost organizma stvaranjem. je njegovim hrane. iz može normalni ga resorbira gubitak hemoglobina hrana životinizvor Dobar stalno biti željeza je kojeje posljedica krvarenja vitaa ili i bubrezi), porijekla (jetra, jskog krvarenje ponovljeno polagano je iz C min krv ta brže što mo-. se dešava nego željeza poboljšava resorpciju koje dosta ima u hrane.

Osim krvnim novim biti že ž eljeza toga, nadomještena i zevoću možstvorenim u marelice) (grožđice, sušenom tjelešcima koštanoj i Raznovrsna lisnatom lenom krvi takav žena dini. Kod povrću. gubitak hrana izbalansirana dobro že nastati zadovoljajakih slučajevima Kad normalne su iz ili strualnih potrebe. krvarenja krvarenja maternice

kod

vremenskim

u

u

u

u

na

crvenu

na

na

nema

u

se

no.

ne

u

ne

re-

-

“

smo

vo

ne-

u

su

-

smo

a

samo

u

u

samo

ne

u

u

'

u

ž

.

.

mo-

u

men-

va

rezerve

II

potrebželjezaorganizmu smanjene, obliku farmadodatno no željezo je koloških Tjelesni simptomi preparata. količine nedostatka poželjezatijelu odmah nakon poboljšavajugotovo takvih četka uzimanja preparata. biti i raznih može Anemija simptom većina oblika nedovoljne ishrane, jer dobre odprehrane komponenata igra krvi. Tu ređenu su ulogu stvaranju dva vitamina: vitamin važna posebno količiB-12 i folna kiselina.

Nedovoljne tih vitamina zaustavljaju razvoj krvnih crvenih tjelešaca. neki faktori koji drugi Postoje još u

u

u

se

u

ne

anemije. stanja kronične zloinfekcije, mjerice, ćudni bubrežtumori, uznapredovale neki koštabolesti, otrovi, oštećenja moždine neki zračenjem, lijekovi dovesti

mogu

Pri-

do

razne

ne ne

itd.

Gotovo

koji pate anemije onih ali na s teškim (osim nasljednim, sreću svlarijetkim oblikomanemije) ili bodaju poboljšavaju svojproblem i dodatljomprehranom uzimanjem vitamina i minerala oblinog željeza, ku medicinskih preparata.

Vaš liječnik od

svi oni

u

Lijekovi nisukava Posuditi

alkoholu

susjeda kave izvjesto i mogu ali samo vim to činiti i samo nojmjeri, postići, je redu, nemojte ako su Bez obzira sa što čilijekovima. nervnoj, misaonoj n apetosti.

Ako to muskulatura u tenni da vaša bolest slična jetijelo, jest sadašnja je znatno ćete se relaksirati ako vaš imao bolje Ziji, kojuje susjed, onoj, nemojte odete ili uzeti od provozaprezrak, p rošetate lijekove, koji njega te ako ostali nakon čašicu što ozdravio.

To bi bila nego biciklom, sjedite je ozbiljna greška. pića.

Liječnik jepropisao lijekove speci(ib) obzir jalno njega; uzimajući njefizičko stagovu dob,tjelesnu težinu, kliničku sliku.

Ne da samo ijasno, nje, Perut biti mogu lijekovi njegovi neodgovaraAmerikanci za svake s vas, nego potroše jući lijekovi godine i snagu, dvadeset efikasnost. Tako dolara se može na gube milijuna kupnju da darazličitih vodica kako bi dogoditi lijekovi, koje riješili beskorisni. isto se Medigodne jepotpuno Jasno, pojave perutinavlasištu. odnosi i od su cinski naziv lijekove koji preostali seborojični perutje Samo to prethodnog oboljenja. liječnik dermatitis. Jednostavno, opadaje može da li vaša sitnih mrtvih stanica s prosuditi je sadašnja nje ljuskica bolest ista kao i ona kože. Uzrok dok prethodna.

Zasad, jenepoznat. da vam Dakle, j edino liječnik jasno je, može efikasnijeg lijeka, ostaje odrediti vaše kako ćete često liječenje, upotrebljavate medicinski šampon uzimati i koliko uzimati dok lijekove dugo protiv Mijenjajte peruti. šampone, ne lijekove. pronađete koji najviše odgovara. Šampon umasirajtekožui ostavi(ib) te ga minuta nego ga dobro pet prije Peruti oni isperete. nemaju koji potčelavi.

Alkoholi nervna puno napetost Ima niz udomaćenih (ib) zabluda.

Tako, među ostalim, pribjegnu mnogi ljudi Urednik od

malo

sas-

da

bi

relaksirali.

se

U

u

vam

su

u

se

na

mu

se

uz

|

|

za

u

vremenom

su

sam

on

se

neu-

—

na

*

za

'

—

nema

vam

u

su

PRILOGA

'

VI

Ing.

Mirna

I—IV:

Božičević