Mljekarski list 6-1993

GODINA XXX

.

prošireni (Ixodidae) šikare, tvrdikrpelji Krpelji a žive u područjimaumjerene itopleklime, su za su vezani sišućikrv.Neki parazitski određene nosioce,alivećinanapada različite krug Kod nekihse ciorazvojni životinje. a kod nekihsu na nosiocu, odvija istom trinosioca. potrebnidva ili :

Opširnije krpeljima čitajte o

na

str. 88.

ra u.

.. .

Postrne

krmne

kulture

sjetva

i korištenje

—

značenje,

(ječma,pšenice), graškaidrugih repice, Nakon žetveozimihžitarica kulturatrebaodmah istupovršinupripremiti izasijati novim u jednojgodini površini dobiju: kulturama.

Na tajse načinna istoj dviježetve. nepokriveno (slobodno)do U nekim krajevimatlonakon žetveostaje a često ido proljeća slijedeće jeseni, godine,iako ima dovoljno za a u p otrebnih vlage tlu, padne idovoljnooborinatijekomljeta rastirazvojpostrnihusjeva.Nepokrivenotlokulturomizloženoje nepovoljnom djelovanju klimeirazvojukorovakojiće se do jeseniosjemeniti. .

kulture u se koje siju postrnoj postrnoj sjetvi treba kulture rastu u su u nego sjetvi proljedublje koje prilagođene sijati kratko će radi i doba će ostoplije godine, koje sigurnijeg nicanjaboljeg Plitko formirati veliku i kvalitetnu sklopa. vrijeme tvarenja posijano sjeme ' brzo na se pa duže biti za masu, padne tla, sloj koji osuši korištenje nikne tek kad prikladne duće moći te na razne padnuobilnije kiše. načine, koje Nakon tlo treba rebili koristiti že u povaljati košnjom napasi- rastim ili sjetve jesen da viće se a glatkim valjkom proizvedeni kojih sepostigvanjem, tla sa što će škovi moći ne zimu u bolji spoj sjemenom svježem spremiti brže i ilisilirati a postrna jednoličnije omogućiti repa) nicanje, (koraba, stanju time i veći ili u i se čisti bolji sklop prirod. postiže sirak dr.) usjev(kukuruz, Ako tlo ili i stočni se navalja glatkim valjkom, (kukuruz kelj soja). smjesi kon tlo treba silaže stoka valjanja plitko podrljati jede.

Mješane radije da i suvišno isse ako kulture Neke prekine k apilaritet postrnoj sjetvi, se mogu paravanje. g raška) (iza ječma, ranije siju Količina u rani hibrii sjetvi sjemena postrnoj (kukuruz, sirak, dozrijevati 20—30% odnosu se za u na norpovisi proso). di, heljda, malnu roku u tla nakon žetve treba izvršisjetsjetvuoptimalnom Obradu svaki ve. isti ti po mogućnosti još dan,jer Ovisno kulturi kod treba oko 2% o dan nakon žetve tlo vlage gubi sjetve zaštiti od korova i od štetnove Dubina obrade usjeve evapotranspiracijom. nika ovisi a se o (kupusnjače). mehanizaciji kojom izvodi, U koristiti postrnoi.sietvi se mogu dobro da treba biti tolika omogući i kao kulture se sve ostataka i dotlo žetvenih siju gotovo koje u unošenje odabrati ali treba za i bru naknadni usjev, predsjetvenu pripremusjetvu. kulture i one NPK tlo se obrade hibride) koji (sorte sjetvu Prije pognoji te tu za su Obradu ili svrhu, koji bolje prilagođeni i gnojovkom. prignojivima kraću i suhom tla podnose bolje imaju vegetaciju premu razdoblju sušu. sjetvu isuizvršiti noću bolje zbogmanjeg je Za koriste se satima srednje u postrnu s jetvu šivanja tla,sjetvujutarnjim ovisno rani hibridi i rani o tako da od žetve do kukuruza, svega prođe sjetve načinu i vremenu korištenja namjeni, nekoliko sati.

U

treba

koristiti

Sve

one

u

se

za

u

u

za

a

82

.

Stočnikeljse sijena dubinu 2— ha. Nakon 2—4 pocm, po 4 sjetve kg tlo trebno Sjemeprije sjetje povaljati. štetnika. Ako tretirati treba ve protiv tretira treba tek iznikli usne se sjeme hač, atatretirati Pprotiv štetnik ev (bu ne he dr) sirak trava, Hibridni i na se nabaviti Tehnika ako se može ostalih siju sjeme, kupusnjača sjetve mehaniovisno o razmak međuredni repa) koraba, (repice, ogrštice, postrna oko 6 cm. dubinu na za Količina stočno slična g zacijiskidanje kelja. sjetvi je razmak veći međuredni stočkao i za ista korabu za razmak, Štoje je sjemena redu u između zrna 5—8 se i (gušća ni manji je ogrštica sije kelj.

Repica 1zkoličina Potrebna ili silažu krmu se Rotkve za sjemena sjetva). siju kg/ha. i vremenu ovisno o kg/ha.

8—15 nosi12— sjetve kg/ha 15 uvjetima. i vrijeme i način korištenja, kvaliteta Postrni krmni produktivnost međuusjevi

koriste proizvodnju sjetve. zrna 100, Za rani hibridi grupe dozrijevanja dohibridi silažu krmu zelenu grupe i krmne zelenu a za 200—300, zrijevanja merkantilni kukuruz kao mišling u zdravo sjetvi. sjeme gustoj ili Sudanska se

Za

.

nika

.

.

Vrijeme

i oblik

Stadij korištenja sjetve =korištenja

Prirod zelene

sevna

za= 206— popotrebi vegetativni zriobe zelenu krmu mliječne 20.7 30-40. fazi 20.6.—20.7. kukuruz mliječnoza zrioba razvojavoštana 40—50 20.6.—20.7. po vegetativniporastdo šećerni sirak potrebi porast do

kukuruz

—

za

za

1—2

zelenu

silažu

otkosa

surove

u%

—

u%

10—13

24—28

22

14

16-24.

1,5—22

30— 40

22— 24

19— 2,0

30—60

8—14

22

8—14

1,9

8,3

10-19.

0,8—1,5

6—8

16—24 :

metličanja

mliječnozrioba voštana porast do 20.6.—20.7. po vegetativni potrebi metličenja 1— 2otkosa porast 20.6.—31.7. po potrebi vegetativni

20.6.—20.7.

masi

19—22

30—50

u

—

zelenoj škrobna suhe = = tvari vrijednost bjelanče_vineuk U

1 otkos

10— 11 14

“

20.6.

15.8.potrebi vegetativni otkosa 1—2 — porast

po

uljana

repica

20.6.—1.8.

po

vegetativniporast do pune cijene

potrebi

25— i glava jesen- korijen, kod vađenja 55 zima 20—40 korijen 20.6.—20.7. mrkva stočna jesen20formiranje 20.6. zelenu zima mahuna soja = =popotrebi 25 krmu vegetativna 20.6.—15.7. po 45— potrebi“ suncokret 50 stočna koraba

lišće

20.6.—15.7.

za

masa

2028.

10—16

35-47

10—13

13

6,7

Prof. Dr. Zvonimir

Štafa 83

Voluminozna

s

hrana hranidbu

vlastitih

površina

za

goveda

Za proizvodnju ihranidbugoveda trebau prvom redu iskorištavati prirodnemogućnosti proizvodnje stočne hrane s vlastitih zemljišnih površina.

Svako gospodarstvokoje se baviuzgojem i proizvodnjom goveda mora stoga raspolagati zemljišnimpovršinama,prirodnim travnjacima (livadama, pašnjacima)ioranicama.

Goveda

vina, oklasak, loše i odnospreživači koji z ahvaljujudr., sijeno ći i o rgana građiprobavnih vode burago- no, veći postotak kao: zelesvježa vim vrlo dobro ismikroorganizmima trava na i zelene krmne druge kulture, :voluminoznu korištavaju repa i sirovi (kabastu) rezanci, repini pivski trop, hranu.

Posebice treba da vrste razne i napomenuti voćnogkoma, krumpir dobivati određeni dr. popreživači moraju stotak voluminozne s veVoluminozna hrana grube s većim hrane, postotćim celuloze i kom vode može imati visoku postotkom hranidbelignina, zbog rada nu suhe kao npr.: kvapoticaja buraga, buragotvari, r azvoja vrijednost vih i mikrobske razlitetna livadna mikroorganizama sirovi rezanci šetrava, hrane. U većim količinama vogradnje ćerne ali lako repe i sl., pokvarljiva, je luminozna hrana može biti uzrok slaveći su troškovi ili konzervirasušenja težine i bijemprirastu suhe tjelesne tvari proiz- nja,a zbog malogpostotka teže i vodnje mlijeka, i jerje probavljiva može izazivati nadmove proljeve. hranidbene Gruba voluminozna slabije hrana vrijednosti. se daje Voluminoznom hranom ovisno o veličini i dobi zdrav(kabastom) životinja, smatra hrana se sadrži veći poi koja lju kondiciji, razd ržanja. uvjetima stotak celuloze i vlakalignina (sirovih i doblju p roizvodnje reprodukcije (Takukuruzokao bela npr.: slama, na) pljeva, 1).

Tabela 1. Gruba voluminozna hrana hranidbenom obroku zavisnoproizvodnji i dobi su

.-

'

u

O

goveda

hrane/100 težine tvari kg tjelesne od toga hrane Ukupno grube kg* kg kg* Suhe

Krave

laktacije 4—7 mjes. laktacije 8—9 mjes. laktacije suho razdoblje 1—3

mjes.

Junad

100—150 150—300

300—500

Tovna

kg tež. kg tjeles. tež. kgtjeles. tjeles.tež.

junad

kg tjeles.

150—300 tež. tjeles. kg tež.

300 420kgtjeles.

420—520 tež. tjeles. kg — Piatkowskom prvoj laktaciji kolićine 100—150

*

u

84

tež.

po

(1983)

Dakle,

hranidbeni

da

sadržavati

mora

obrok u

većem

svih

nju.

U

gove-

postotku

se

ra

suvisku

proizvedena

silirati ilikonzervirati

krma

da

se

mo-

saču-

potrošnju. grubu kvarenja kasniju obično hrana voluminozna obroka Gruba mora bavljivost hranidbenog biti veća kod mladih žii kod veći ali ima sadrži životinja vlage, posto-, manje -većom 30.—50% siroi celuloze tak Tako proizvodnjom. votinja (oko lignina ukusna 10 litara vih npr. krave i slabije kojedaju vlakana), mlijeka manjeje dnevno dobivati hranu hranidbene Energetska vrijednosti. koja moraju iznosi 66% oko hranidbena ima probavljivost vrijednost najčešće organske a 20 litara za 0,2—0,3 organprobavljivost proizvodnju HJ/kg, mlijeka tvari, Malo ima oko 40—50%. ske tvari oko dnevno oko 30 1 a za pro74%, mlijeka je i vitamina tvari. se teina, minerala.

Stoga 78%probavljive organske hrana može davaUz veću krave voluminozna proizvodnju moraju gruba dobivati hranu veće i u ti probavljivosti preživačima samo ograničenim, celuloze i s količinama. bolje iskoristivosti, manje manjim nakon žetodnosno više koncentrata.

Meda na S obzirom poljima lignina, hrane da krave dovelike količine s obzirom ve grube đutim, moraju ostaju 17%: sirohrani 15— u se različitim pobivati pokušava postupcima najmanje hranidbenu vih vlakana može se desiti kod u krava vrijednost njihovu boljšati metode obTako i iskoristivost. ako prepostoje visokoj proizvodnji,dobivaju kao i drutežito lako hranu više i rade slame s kukuruzovine, probavljivu luda se vrsta s alkalijama, u koncentrata, javljaju oboljenja .gih grubehrane, obliku kuhaUBEOM 70, žinom, amonijakom, indigestija, probavnih poremettrei sve balasta.

Stoga sl.

Međutim, njizbognedostatka njempod pritiskom da se ova ba obratiti minito na pažnju dodavanje je jošnedovoljno količini hranjiva kao kao koristiti u i maksimalne mogu osvećoj malnogpostotka, i hranu voluminozne hrane. količine hrana za novna preživačima grube za većih i mlade Također nema neekonomskihpoticaja koje životinje, karaksustav primjenu. njihovu probavni majurazvijen uzdržne može kterističan dobiza zadovoljavati preživače, Sijeno moraju ali su dosta visoki trošvati hranu veću probavljivosti (80krava, potrebe i niloše kvalikovi a često probavljive organske tvari).

Starije proizvodnje, je -90% «sko. dobii tete mogu produktivne životinje Stoga sušenja. zbognepravilnog količina+ niže treba davati vati hranu u probavljivosti (50— manjim sijeno treba se proa ma, da organske posvetiti probavljive tvari). pažnju 60% Veće količine voluminozne hrane izvede što posebice, kvalitetnije sijeno, krava s ako će se koristiti za hranidbu zelenim nalaze na se površinama pašili za većom žalost slabo i se na proizvodnjom mlijeka njaka livada, koje Više hranidbu . hraneobično. do: podmlatka. iskorištavaju. se biva s oranica. i kvalitet voluminozne Proizvodnja ili Zelena koriste se pašom hrane veoma su hranjiva važni, jervoluminozkose i hranu hraživotiza se dio osnovne hrana čini na dajusvježa najveći kvaliteti ovisi i sadrže su a o ne dobre probavljivosti preživača,njenoj njama, više ili oko 1 Hranidbenu krepkih prosječno jedinicu potreba davanja manje žitarica koncentrai suhe tvari hranjiva, skupih . kg (0,15— HJ/kg troši na zelene ta, što može značajno utjecati tvari).

Energetska v rijednost (HJ) 0,25 hraAko osnovna kove tako da zelena ovisi o proizvodnje. je biljke, razvoju hranidbene hrana košena sadrži više sirona vrijedbolje kasnije jeftinija, treba u inižu nosti i vih a s tim hranidima probavljivosti, ukupnom vlakana, dodavati benu obroku manje vrijednost. hranidbenom zelena vode hrane i se Zbog većegsadržaja postiženajviša proizkrepke ih kositi kvare i treba novčanim se brzo s ulaganjihranjiva vodnja manjim dnevnu koliko treba samo ma. potrošhranu.

Treba

računati

da

pro-

od

va

za

s

.

...

*

.

“

.

.

-

.

:

u

.

|

za

.

Za

hranidbu

4. Žitarice i koncentrate davati goveda samo u hranom se moraju ispunjavati slijede- količini i kvaliteti (sastavu) prema ći uvjeti: reproproizvodnji mlijeka, stanju 1. Hrana biti mora i intenzitetu dobrogsirovinskog dukcije prirasta tjelesdobre hranidbene sastava, nih težina. vrijednosti, s visokim uroda, 5. Zelenu i vlažnu hranu treba čuvati prinosima i obrađena u od skupljena, spremljena ili kvazagrijavanja, smrzavanja što sa najpovoljnije vrijeme manjim renja. čista i ukusna.

S obzirom na rasipom, važnost posjedovanja 2. Životinje, mokvalitetnih osnovnih kojima za j e namjenjena, hranjiva prežibiti dobro i prilagođe- vače potrebno raju na uzgojene je temelju hranidbeza voluminozne uzimanje hrane, nog planai proračuna ori splativosti većih težina i tjelesnih hrane tjelesnih vlastina mjeganizirati proizvodnju ra i trprsa (visina tim grebena, obujma a hragospodarstvima, dopunom nidbenih buha). obroka s doodgovarajućom hranidbe se mora treba prila- punskomhranom *0Tehnologija visopostizati načinu vrsti ku i gođavati stoke, držanja isplativu proizvodnju. i načinu razdiobe hrane.

Hrana se Dr. Feldhofer Stjepan razbacivati ne i nesmije ostavljati u treba davati pojedena valovu, ju u više navrata i do sitosti. svježu,

voluminoznom

.

ne

.

.

Čistoća

i mikroorganizmi

u mlijeku. svih

Mlijekoje zbog sastavavrlodobra sredinaza rastgotovo mikroorganizama, kojiu povoljnimprilikama izazivaju znatne promjene njegovog sastava.Cilj je proizvođačamlijekada u mlijeku a bude što manjibrojklica, tu je čistoćaod ogromnog značaja.

Ako su loši higijenski uvjeti broj bakterija. dolaze iz vanmikroorganizamavrijeme.isporuke Mikroorganizmi koji može 1 ml u iznositi 500.000 i izvora relativno brzo rastu i raz-' mljekari jskih dok u dobrim više, brojiz- množavajuse u mlijeku, uvjetima taj uzrokujući nosi svega tisuću. te odlučnu koju kemijske igraju promjene, Za vrijeme mužnjemikroorganizmi uloguu njegovomkvarenju.

Vanjski dolaze iz raznih u a izvori su zaista mlijeko a to mogu izvora, raznovrsni, možemo na doone biti zrak koža njih podijeliti koji urekrave, staje, posuđe, laze iz ili iz vanvimena muzači i unutrašnjosti đaji, drugo. izvora. iskih iz zraka Onečišćenje mlijeka staje dolaze iz unutveliko ako se održava čistoća Mikroorganizmi koji niie staje vimena i treba češće i dobro čistirašnjosti uglavnompripadaju krava. U staji se ti i saprofitskim bakterijama, i koje spozidove, prati pod, pregrade strop, ro te relativno neka češće se iz starazvijaju, uzrokuju jasle.

Gnoj uklanja le i neznatno mokraća treba promjene tako a što brže utječu je, otjecati. održljivost mlijeka. važna Patogene i ventilabakterije Veoma kanalizacija je dolaze direktno iz vimena ako kravc stalno i dobro funkcikoje cija, moraju od bruceloze i onirati.

Podovi biti boluju tuberkuloze, trebaju napravljeni vimena.

Krave od od upale se oboljeleupale nepropusnog materijala, koji vimena velikim može dobro i lako čistiti i raskuživati. dajumlijeko brojem 4

za

-

ma-

na

s

86

:

Stelja

treba

suha.

vodom

mlakom

te obrisati

i sapunom,

čista, ruku Dobro ručnikom. čistim Ako ili neposje pranje mužnje vrijeme svake redno vrše radovi krave, poslije mužnje opetovati koji podižu da bi prije nje boslučajnih spriječio prijenos prašinu(timarenje krava,stavljanje lesti ishrana krava suhom hradrugo.

Nepraviljednog g rla prostirke, zatim ruke vime, pa može bioprati prati nom, je staje) zrakstaje čišćenje ruku kravu i se ti izvor sl.tapšati onečišćenja značajan mlijeka neposredno mužnje. obaviti prije Pranje mikroorganizmima. krava većim U običIzvor i muhe i brojem stajama onečišćenja drugi no osoba muMuha pere druga jedna vime, insekti, kojipadaju mlijeko. rukama muzača Nokti na ze. od može više trebaju u milijun unijetimlijeko da ne bi kratko biti da muhe. obilaze Budući ozlijedio obrezani, bakterija: sise. mogu gnojišta potencijalno unijeti stolica Kod se i upotrebljava mužnje bakterije. patogene muzač remes nogom, Koža od krava jednom koju jedan najznačajnije tako da oko odakle doizvora tijela sjedne pričvrsti jih mikroorganizmi Tako hvata direktno stolicu. na laze Krava timareje u mlijeko. kojanije ruke. Muzač rukama tokom i i.održavana čistom ima na prlja svojoj umakati ne koži komadiće stočne mlijemužnje smije prste hrane, prostirke, lakše da bi muzao, nego raznih i su ko, mužprije balege, zemljedr., koji puni vazeliruke namazati može Računa mašću, se nje da jedan mikroorganizama. mašću ili za suhe sadrži oko specijalnom mužnju. gram balege milijardu Prvi mlazovi se u biti čiste Krave i mlijeka izmuzuju polbakterija. moraju U ali se to ne i otimarene posebnu posudu. opsežnim i spitivamužnje, prije toku kod raditi jedne mužnje prvih njima neposredno mužnje smije prije 10—50 više mikda bi dizala ne bilo izmužaja je puta prašina. izmutreba čisvime nego kasnijim roorganizama Prije mužnje oprati Ako bismo te prve mlazova vodom i ne požajima. tomi prehladnom posušiti muzli s ostalim bi vesuhom Prilikom vimemlijekom, dospio krpom. pranja liki i bi ono se međunožnim s broj b akterija mlijeko počnemo najvišim brže kvarilo. sis pa dijelovima vimena, polako njih Prvi mlazovi izmusti ne se na lazimo onda: do sisa smiju zadnjih četvrti, bi tako stvarala se četvrti i pod, jer razvitak pogodna njihove prelazimo prednje za dio vitrbušni na a podloga mikroorganizama prednji sise,potom nalaze Osim se već služe vikoji podu. toga Krpe koje čišćenje može da oboneka sisa svake treba nakon dogoditi mena je mužnjeopraiz izmuzu se pa 2ljela, vodi ili 3% ti mikroorganje vodenoj vrućoj otopini nizmi se na mogu koji druge prenijeti vimena sode. Za dezinfekciju upotreb- siseiste ili krave. se druge Mlijeko koje se dezinficijensa, ljavajublageotopine može se pomuze Hazocid i posebnuposudu npr. Omnisan.0,3%, 0,1— dati ishranu životikuhanja nakon Odmah poslije potrebno drugi. mužnje 0,3% dezinficivrh sisa uroniti u nja. je otopinu Ako muzač već kod mlazova kakvom ili prvih antiseptičjensa premazati kom kremom. mlijeka kojeizmuzujeposebnuposudu Muzači onečistiti mliprimjeti izvjesne promjene mogu mlijeko pritreba odmah s jeku, likom česyvrestati mužnjom mužnjerukama,odjećom, i tu ostalih. kravu musti poslije Obim to i i kašljanjem kihanjem. bilo kakve ako Isto tako, zavisi od primjete umnogome higijenčišćenja treba i vimenu sisama muzača.

Muzač bi skih navika pravi- promjene stručnu tražiti i ili lu trebao imati liječepomoć pristupiti posebnoodijelo svako i to ili te za oboljenje odmah, jer nju glavi mantil, kapu lakše nego Ukoliko to početku, liječi mogumužnje. nije vrijeme bolest kad barem očistiti i otresti će treba razvije. odjelo treba muzača od Ruke Banožić Dr. prašine. oprati Stjepan se

biti

zdrava

i

za

se

na

s

no

mora

same

s

su

.

a

u

-

one

.

.

nom

ne

ne

na

—

u

“

-

nom

u

se

.

u

..

-

u

na

,

:

.

na

-

mena.

na

za

se

.

u

u

“

u

-

'

za

|

u

na

a

one-

se

u

maramu

za-

na

.

se

na

u

samom

_

se

87

Nastavak

sa

Krpelji

naslovne raznih

stranice veličina

od

(okrpeljima) do

kom

timarenja.

Krpelji,što jako je važno, i može mm, i životinmogu jedinka mijenjati brojne l judske prenositi veličinu prema da li tome ili bolesti virusne i gladna je jske druge etiologije, nasisana te da li ili teilerikrvi, neoplođena je je manje bakterijske (piroplazmoza, i puna jajašaca. dr). drže U nogama Krpeljistražnjim toplijim krajevima napadi krpelja travke ili množbunja, granje pokrečući prijači, posljedice životinjama tom dok naiđe neka životite noge, go teže, prednje zapravo predstavljaju opću se kožu zatim nja čiju prilijepi,potraži nevolju. krpelja postikožom s larve i nimfe Odstranjivanje mjestotanjom tijela traže kožne nabore. Kod že se masnim naročito goveda vlaženjem uljima, petrolenalaze tri ostalim umom čime senajčešće pa plahtici, mineralnim uljima vimenu, strane se dinogu, a buhu, pa mogu nutarnje začepe krpelja, s tigme koži sati i onda sami kvasiMože po slučajevima jakeinvazije cijeotpadaju. ti benzinom i ili log tijela. bolje terpentinom još rilcem i buši kožu i koncentriranom Krpelj oštečuje kloralnog otopinom fiksira se tako čvrsto hidrata.

Fiksiranje njoj. je da treba obično može silom Za krpelja odijekrpelja životinje pojave litiod često otkine kodnevno pa nakon kože, glava k oja pregledavati povratka ostane koži. To izaziva te i uništavati p rocese upalne paše, odstranjivati krpei se Zato mogu koji komplicirati. lje. silom otkidati da ostane ne Kod u masama krpelj smije skidanja krpelja upotkoži. i ili glava rebljava špricanje posipanje pak Računa da se ženka jedna prosječno kupanje koje ubijaju otopinama krpeisiše 0,4 cm? krvi Kod odjednom. napada lje. dana iz dan to mou Važno uredvećeg broja krpelja održavanje pašnjaka je že biti veliki Tu i doći u obzir i a može gubitak. je raspadanje nom stanju, spaljieritrocita uzrokovano otrovnim trave. ne tvarima vanje pa Krpelji vole djetelinu dolazi do kota krpelja.

Dalje preporučljiva. promjena paša je naročito otkinutih Dr ži, zbog Banožić glavica priliStjepan su

no

3

20

sama

a

oza

se

za

.

su

a

na

za

sa

—

na

na

s

*

ne

u

se

u

se

ne

sva-

se

u

sa

se

u

se

u

u

na

a

Utjecaj

hranidbe

na

krava

plodnost

biću sve U živom

je podređeno i podešeno.reprodukciji.

Ona se odvijakroz nizprocesa ifazaomogućujući prenošenjegenskih poruka novim organizmima. takmičenju samo čitom uvijek postoji Reprodukcija koji jeproces, stavlja PLODNOST. to omogujedankriterij,je pokret, proces materiju k oji i Fiziološko ćava žive prirodživotinje stanje produžavanje materije nisu no-fiziološki i menu također poticajiplodnost Omogućava prostoru. da bi vrste i čini osnovu bioplodnost uvijek dovoljni produžavanje dovno U svakom odvijala.

Reproduktivno ustrojloškog svijeta. slučaju, biti stvo kao pripremljemnožavanjefunkcionira glavni organizma kako bi se i no i kreator Borsposobno oplodnju, generator živogsvijeta definiranih okviru ba ništa d.» takgenetski mogućopstanak drugo nije zdravo žii nosti tom: potomstvo, donijelo svijet mičenje gdje vje.

a

u

u

vre-

za

se

re-

raz-

mora

za

u

za

za

88

u

na

za

educiran i zaintereUostalom, sposobnopotomstvo. profesionalno znanstvenici stočar siran jedinstveni mišljeda stonju, jeurednareprodukcija reproduktivnih. generator čarskoj proizvodnji Uzroci razvoja i ekonomski racionalne prouspješne poremetnji t konačnici ovisi i čemu izvodnje rentabilnost s svakoguzgojnog cilja.

Reproduktivne poremetnje pojasteriliteta vom su (jalovosti) ranije priŽeljenireproduktivni dok su dastandardi etiologiji, pisivane zaraznoj vrlo to različite u tehkrava česta, greške od na procesu nološkom kojih prvo dolaze hranidu fiziologije reprodukcije Područje upravo je greške mjesto vrlo tok orbi. Nema da se upravo novog veterisloženo, jer razvoja dvojbe, kroz nekoliko naročito ganizma majciprolazi "nari p raktičari, specijalisti faza susreću s (oplodnja—implantacija reprodukciju“ najčešće za Osim navedekada su ogeneza— problematikom hranidbe, —embry- čimbenika nog, rada djelovanje endogene fetogeneza). pitanju postignuća rezultata i egzogene (unutarnje) (vanjske) Iakonam priro- područjureprodukcije. je de u da hranidbe i reprose manifesfiziologiji reprodukcije cilj, problem fazama nego govenešto ovom drugim tnije je dukcije sagleda napisu darske Da bi se ostvarila da smatramo proizvodnje. podrobnije, potrebnim, krava neminovi se naznače imaželjena proizvodnost drugi č imbenici, koji no se kao reproduktivni postavljaju stan- ju malogutjecaja plodnost, dardi što su: koji razdoblje međutelidbeno stresovi: mikroklimatski s dana vrućina 80 — visoka vlažnost 1,6 koncepcija (bređost)...... pripusta gervisnorazdoblje.........

60—66% odnosno 70% za koncepcija vjetar od | hladnoća a junice pripusta početak poslije poroda sastav zraka pripusta nepovoljni 42— 70 dana b. stresori držanja: suhostaj 60 dana velika stada. standardna 305 dana često laktacija uznemiravanje 285 dana -. (bređosti) trajanje gestacije transport proizvodnju u uvođenje prvotelki "— fizičko prvo naprezanje inzulti eneo telenje 00eresa =25 mjeseci psihički navedenih.

Ostvarivanjem paramec. zdravstvene poremetnje: u tara, svacilju gospodarstvenosti probavne p oremetnje ostvarila bi žemetaboličke kog uzgoja, i vječita poremetnje bi tada u svom uzgoljauzgajivača, jer intoksikacije imao: ju parazitoze dugovječnu plotkinju infekcije: papaka urednu reprodukciju zglobova intenzivnu vimena proizvodnju Da bi ostvariti, navedenomoglo genitalnih organa visoko reprodukcija Alimentarna— imati mora ispuniene načela odgovarajuće _programirana kao što hranidbena u suzbijanju preduvjete j alovosti zdravstveno besprijekorno stanje i normativi Greške i zoohigijenski nepravilnosti smještaja hranidbi, i kravadržanju, postupku njege smještaju z kvalitetna i dostatna ili remete u prehrana manjoj većojmjeri spolne funkcije. vot

—

su

u

u

.

o

.

nas

.

u

“

a

u

'

na

.

u

u

x

su

za

na

se

a.

—

.

ne

..

=

.—

=

—

—

—

—

ra

Zod

==

aoaeseroeo

—

.

—

—

.........

*

STLOITAOTITHTIZIZIŠ

=

_

=

anni

—

=

—

........

—

=

—

—

—

—

“70...

=—

a

—

se

—

—

.

—

—

—

—

—

.

—

—

—

se

—

su

—

u

—

s

ma

.

89

aa

Spolnefunkcije spadaju livadnog leguminoza) sijena i rasta što sa lučenja mlijeka najosjetljivije manje silirane hrane i koncentrata.

Da bi obrok bio repizbalansiran funkcije Poremetnje organizma. vrlo često zbira sadržavati 8—10 suhe rodukcije tvari posljedica treba kg različitih tehnoloških gre0,7—0,8 suhe tvari 10—11% djelovanja siroHJ/kg vi do Ca i mogu šaka,koje spolne poremetiti proteina, 0,6% 0,3% najmanje direktno ili bez P i klite 150—200 karotifunkcije mg vidljivih 0,25%NaCl, ničkih znakova ili Od na. dodatnih treba, istaći apbolesti, pakprethodmjera različite klinički udarnih doza vitamina izazivaju likaciju vidljive AD,E tvari i na te svakodnevno poremetnje mjeni organske početku suhostaja, bolesti. dodadavanje mineralnoNEPLODNOSTI uzrokovane taka što više Pojavu (sa fosfora). vitaminskih i greškamau HRANIDBI POROD treba uključujući Pripremu započeti tehnoloških procesa, dana greške s tinajčešće mjesec prije (telenja) partusa da obrok me sadrži oko 5 kvalitetmogućeriješiti nije p ojediprimjenom kg načnih već niza kukuruzna silaža nog mjera, poduzimanjem sijena, daje vode radikalnom do sitosti. treba pune k oje mjera, poboljšaUjedno početi i životnih tako da nju prehrambenih.drugih privikavanjekoncentrate, i 3 količina koncenuvjetazdravstvenog plotkinja. stanja zadnja tjedna Drugimriječima neophodnojenajčeš- trata povećakod krava niže mliječnosće tina oko 1—2 kod krava više mliprovesti: kg, a. program će 2—4 mjera,koje poboljšatiječnosti kg/dan.U domaćinstviHRANIDBU kako kvantitativno tato bilo bi gdje ma, je izvedivo, uputno ko i kvalitativno dan-dva te prve dane poprije partusa, b. program će davati kravama kvalitetslije partusa mjera,koje poboljšati i no i mlačni od po držanjasmještaja uvjete sijeno volji napoj c. program će se (blagi laksan2—4 kg pšeničnih kojima mjera, pobolposija zdravstveno tivni dobra ukuišati stanjeuzgoju učinak, obilje fosfora, Programmjerau cilju snost). poboljšanja HRANIDBE ima do3 iza partusa obrok cilj proizvodnju Tijekom tjedna količina kvalitetne hrane: voluse voljnih na postupno povećava vrijednost minozne krme i 15—20 bez obzira (sijena, sjenaže, silaže kg mlijeka trenutkao i vlastitih koncentrata Ukoliko ta sl.), (kukumliječnost. mliječnost treba redovitreba TUZ, klip i vrikukuruza), koje postigne dalje povećavati to obroka do maksimalobogaćivati mineralhojednost njegove i no po potrebi koncentraciproteinskodopustive energetske vitaminskim, taminskim dodacima.

Posebno odnosno do maksimalne je je, dosezanja mineralno-viunosi Iz obroka treba izbacivati čajnaproizvodnja krme, koja mliječnosti. obroke količine krmiva sva loših značajnije (leproteina dijetetskih svojstava Tako stočguminoze). smrznuta, proizvedenom up(pljesniva, pokvarena, hranom nom treba tehnolokao i primjeniti rljana ketogenih svojstava), te mir štali i prvom hranidbe, giju vrekojaosigurava dovoljno osigurati redu dobru dobru mena hrane.

PLODNOST, mliječkonzumiranja i nost zdravstveno staZa uredne zadovoljavajuće od postizanje plodnosti nje. kvalitetnu hraposebnog j e značaja Alimentarni program nidbu doprevencija održavanje uzgoja općem počima SUHOSTAJEM,a to jevrije- brom zdravstvenom Stoga stanju. je me nužno (oporavka) restitucije predželudaprovoditi sprečavanja, mjere i ca, zdraopćegoporavkapobolišanja i otkrivanja lijecenja pravovremenog To obilnom bolesti tvari stanja. postiže vstvenog mjene (ketoze), probavnih krmom kvalitetom trovavoluminoznom (mj- poremetnji (indigestije, proljevi, ešavina

procese

uz

i

u

su

sa

sa

no

u

.

za

|

*

a

se

na

se

u

—

a

:

u

u

'

za

na

nu

se

a

zna-

u

ona

u

.

u

za

:

.

uz

u

sa

se

*

bolesti nogu njahranom), (papci, zglobolesti nametnibovi), napada vimena, ka i bolesti (metiljavost, paraziti) spolnih

ra-

organa.

Uvažavajući navedeno, naglasiti, da poboljšanjem “uvjeta pod kojiživi i ma uz životinja proizvodi,primjeodređenih nu i ginekoloških zahvata treba

Uvjeti

kreditiranja

odgovarajućom organizacijom osjemete njivanja, uzgojnoi (visokoj) dom,mogućeselekcijskim je priželjenoj održati PLODproizvodnji mlijeka NOST razini. zadovoljavajućoj na

.

Božo

Mr.

obnove

(u visiniod 8,500.000.- DEM

stočnog

Mikulić

fonda

protuvrijednostu HRD)

—

Rok 5napomene gragodinauključujući otplate: PStoč. ce Programa Krediti period iz obnove Grace 2 fonda iz izrađeperiod:godine nog domaćeguzgoja Ministarstvu i šunog dobi poljoprivrede (staKupnja junica pripust marstva se na Odrosti 15—18 odobravaju temelju mjeseci) podrijetpoznatog luke Vlade Hrvatske o dola od Republike roditelja proizvodnim poznatim sredstava osiznačivanju raspoloživih svojstvima. zakonu p rema o financiranju«Iznos kredita :do 1.500 DEM po grlu guranih obnove br. i Odluke Rok 5 gra(NN 17/93) : godina uključujući Upravotplate odbora Hrvatske kreditne banke nog ce period obnovu od 21. 01.

2 Grace (6. sjednica 1993.) period godine za 2. kreditiranja Cilj KOZARSTVO I OVČARSTVO obnove stoPrograma Realizacija čarstva kao ili u bređih osnove 1993. godini spremza Kupnja pripust obnovu fonda Winih zahvaratom stočnog šilježica (u tipupramenke, rtemberške i ćenim oslobođenim ovce, ReCigajeSardinijske krajevima i i ovce Hrvatske. planinskih križanaca) njihovih publike odnosno i Sanske pas(Alpske jarica 3. kredita Namjena i mine križanameđusobnih njihovih radi stoke i drute domaće koze ca, Kupnja uzgojagoveda, oplemenjene koza. ikonja. svinja, gihplemenitih pasmina). ovaca, Iznos do DEM kredita 200 po šilježici kredita i : 4. Visina uvjeti Rok 3 gra: u ključujući godine otplate odobrava Kredit se protuvrijed-. period DEM od iznosa nosti HRD isplaćenog Grace period godina 1 : Narodne banke po srednjemtečaju Hrvatske dan kredita. ViOstali kreditia: korištenja uvjeti kredita utvrđeni ovisno i sina uvjeti rok do sreda) korištenja iskorištenja to: i namjeni do 15. 12. 1993. stava, najkasnije godine sive i GOVEDARSTVO (simentalske, 3% izkamatna smeđe godišnje b) stopa pasmine) obrakredita iskazan nos DEM, bređih i čunava junica podKupnje poznatog naplaćuje polugodišnje i HRD. rijetla poznatih roditelja. svojstava protuvrijednosti do 2.000 DEM Iznos kredita kamate po grlu visini redovinterkalarne u c) 1. Uvodne

.

u

za

u

—

s

.

:

za

—

u

'

u

ce

na

su

:

o

.

a

.

na

:

u

a

se

—

u

:

Cd

91

stope vrijeme određenog broja stoke, kredita do ugovor, otplatu, c)kupoprodajni prijenosa tenja račun, predi račun ili dokaz odreglavdrugi obračunavaju pripisuju kupnji đene stoke na će se iztemelju kojeg nom dugu.

Kamate vršiti za stoke grace perioda vrijeme obračunavaplaćanje prodavatelju. kamate visini redovne Kontrola namjenskog k orištenja 8. i glavnomdugu. ju pripisuju Korisnici kredita dužni odobrevrši kredita polugodišd)otplata sredstva koristiti visinu anuitetima isključivo utvrđuje čiju njim za Kontrolu su obnobanka kreditna Hrvatska mjenu koju odobrena. kredita obavobanuitet time da se utvrđeni namjenskogkorištenja vu, će i PoDEM ljat Poljoprivredna u računava inspekcija u proi uplaćuje slovna banka davalac kredita. U slučaHRD po obračunatih tuvrijednosti sredstava nenamjenskog ju korištenja dan uplate ra DE tečaju srednjem i neistinite anuiteta. prilaganja dokumentacije korisnik. svrhu kredita kredita ukoliko odobrenja poslovna dospjele e) banka tražit će izi obveze ne c jelokupnog povrat podmi(kamataotplata) kredita svim troškozavisnim sa dužan određenom ri roku, jeplaukoliko HKBO ustanovi isto a vima, Odkamatu sa titi zateznu BRO tražit će kredita od Poslovne HKBO. lukom povrat banke. dakredit prvog stavljaotplatu f) iskorištena 9. Odnos Poslovnih banaka i fizičkih po narednogmjeseca osoba kredita. korisnika — kredita nju kredita zaključit banke će fizičPoslovne Način 5. realizacije kim korisnicima kredita realizirati Kredit će osobama popreko kreditu da kreditUgovore rizik obvezu banaka slovnih napla- ni koje neće biti te osobe za nepovoluvjeti te te tu svrhu same kredita, određuju od utvrđenih poslovne jniji uvjeta instrumente plaćanja. osiguranja banke. kamatne

ne

koriš-

za

i vrste

u

se

o

u

se

se

su

u

na

za

na-

.

za

s

u

.

“

nosa

u

u

u

se

s

—

se

o

snose

uz

u

za

6. Korisnici

Banke

kredita će

10. Ostalo

odobravati

kredit

iz ovog

kresredstava kod osiosigurati

Nabavljenu Programa držaoci su dužni dita i korisnicima ma poljoprivrednih zavoda i o tome dostaviti guravajućeg stokoji ljišta imajuuvjete držanje dokaz banci naknadno rou Poslovnoj ke. ku 8 dana nabavi stoke. po PoljoprivPrednost kredita fipridodjeli imaju redno služba će rata strasavjetodavna zičke osobe osigurat kojima jetijekom nadzora i stručnih a vođenje poslova, dala stoka i obnovu pokoji započinju Stočarski centar selekcijski najbliža tj. vlastitom na ljoprivrede gospodarstvu. služba rad. MiSelekcijska selekcijski nistarstvo za i šumarstva 7.

Postupakpodnošenja zahtjeva poljoprivrede odredit kredit će strukturu fonda stočnog svaku osobe korisnici kredita: Fizičke prema pojedinu općinu pristiglim kredit. kredit s zahtjevima Poljoprivredpodnosezahtjev opisom ni centar Hrvatske izravno slučaju kupnje ulaganja područnoj Poslovnoj stoke od fizičkih osoba izdavat će pobanci priloge: te davrstama količini i tvrde stoke, o izvadak iz zemljišnih a) knjiga (Vlas- vati nabavnički ili o mogućnosti informacije ugovor list), kupnji drugi ke stoke od određenih dokaz vlasništva odnosproizvođača. postojanja dokano prava korištenja kojim Informacija: banke kreditne Hrvatske proizvodnje, zujemogućnost obnovu Poljoprivredne b)mišljenje savjetodavne službe podobnosti tražitelja Direkcija investicije da ima kredita 30 uvjete smještaj 435Gajeva (tel.

Zagreb, 152) fizičkim

osobama

stoku

vlasnici-

iz

zem-

za

za

—

za

za

u

uz

o

.

se

za

o

za

za

92

;

Cijena

1993. lipnju

mlijeka u od 1.7.do 31.12.

1993.

i cijena godine

koliko onoliko ili HRD/I 672 DEM Posljednja cijena mlijeka tj. od 125 HRD u visini masna ili će toga dana jedinica njemačka vrijediti litru 450 HRD odluci ka. Ovakovim 1 mlijeka 3,6% po pristupom listu ciće biti objavljena Mljekarskom 5/93, mlijeko R EALNOM plaćeno teče po planuMljekarske neće cina industrije i inflacija utjecati jenom do 10. 6.1993. što uzrokovano godine, je za mlijeka proizvođače. jenu kasno donesenom O »ODLUKOM do prood za srpnja mjesece Cijena PRIJAVI odnosOBAVEZNOJ cjenika, sinca 93. tarifa određenih no i proizvodauslumlido 31.

Od 1. od 14. 5. 1993. prosinca srpnja ga«. NN 45/83., godine. odluci će se po navedenoj Radi roka plaćati jeko slanja prijevremenog prijed- »O 1993. gomlijeka MinisZaštitnoj cijeni logacijene konzumnogmlijeka 56/93. od 12. 6.

NN dinu« iz tarstvu spomenutih gospodarstva cijena nije odredbe: iz 93. biti d ajemo glavne kojih 10.

6.

1993. mogla primjenjena prije kada donesena je cijena mlijeka peI. riod od 10. 6. do 30. 6. u visini sa izno“osigurava Proizvođačima som: mlijeka od visini Zaštitna HRD 156 ili 561,60 masna protuvricijena jedinica DEM HRD/I 11 i 0,35 za m.m. za jednosti 3,6% mlijekaobjavljemlijeka 3,6% m.m. odnosno na Vaše masnu izrasabirmnim jedinicu mjestima organi- čunatu iz te Es zacije. vrijednosti mlijeka.

Mljekare Međutim očekivana »ODod utvrđuju dugo cijene mlijeka do LUKA O 3,2 masti kao i do MLIJEZAŠTITNOJCIJENI 4,2%mlječne KA« no 1993. ne za Vladi već kada utRemogu da, donijeta unaprijed, je vrde Hrvatske dan obračuna. dana na 11.

6.

93. tim s publike cijenu Mlijeko da se m.m. i NN i po ispod 3,2% primjenjuje objavi kravlje kozje 6% 56/93. od 12. 6. 93. Radi vremena poovčje mlijeko ne plaćase po toj već po dolazimo cijeni trebnog štampanje dogovoru mljekarom a teksta Odluke iznad Narodnih i kozza mlijeko posjed 4,2% kravlje tj. i vina tek 15. 6. 93. za i TAJ DAN se 8,5% je ovčje mlijeko plaća po godine sazivamo masnoći sastanak i odnosno 4,2 mljekaradogova- toj tj.

8,5%. primjenu navedene odluke: II. 1993..

Mjesec.lipanj iz točke I.(035 odnosi Cijena DEM/1) 1. ili 10.

11.

6. od cijene Najavljene se kakvoći po mlijeko koje odgovaod HRD 156 za ili jedinicu »PRAVILNImasnu uvjetima predviđenim HRD 1 1 za m.m.

561,60 mlijeka .3,6% KOM O KAKVOĆI MLIJEČMLIJEKA, ili dva NEĆEMO PRIMJENITI (jedan SIRILA I NIH" PROIZVODA, ČISTIH dana radi teškoća nove obra-.KULTURA« cijene ati su: već će se do 12.

6. 93. čunu) mlijeko a) Kravlje mlijeko 11. 6. obračunati po cijeni (dakle 93.)

1. Da dobiveno 15 dana teleod nije tj. prije svibnja ni 8 dana nakon 125 HRD ili 450 masna nja telenja (da jedinica sadrži HRD/I m.m. kolostrum) 3,6% 2. da ima okus i karakterističan 2. Od 12. 6. do konca miris, lipnja mlijeboju ko se odluci plaćapo zaštitnoj cijeni 3. da mu dodana što se utnije .a Dinarska voda, po kojaje: protuvrijednost ledištem biti vivrđuje koje Narodne banke smije srednjem tečaju še od ili da indeks refrakcidan obračuna — to: mlijekai od 1,3420 ili da refje nije m anji broj 0,53"C DEM 0,35 bi (njemačke marke) koja od 39. . rakcije nije m anji 1. 7. trebala biti oko 1.920 HRD 0,35 od

1. 5. 93.

—

mar-

za

sa

m.m.

—

u

—

—

—

—

za

.

nova

—

za

|

|

u

se

za

na

—

--

—

—

—

sa-

na

—

.

za

u

—

za

*

u

—

sa

—

no-

—

—

—

—

ramo

|

—

na

ra

:

u

—

-

sa

.

ne

za

—

:

o

—

na

ne

—

-

x

93

4.

da ti

sadrži najmanje mlječne 3,2

=

5. da

sadrži

bez

masti

8,5% najmanje

kiselost

mu

tvari

suhe

veća

nije nakon 7. da jeneposredno 8*C đeno ispod 6. da

IV.

mas-

od 7,6 "SH

ohla-

muže

Cijena

promjenevrijedmarki prema njemačkoj Narodne srednjemtečaju

indeksom

rizira

se

nosti

HRD

(DEM) po banke

revalo-

odluke

I. ove

iz točke

na

dan

obračuna.

V.

b)Ovčjemlijeko i karakterističan miris, okus 1. da ima boju 6% mas2. da sadrži najmanje mlječne :

ti

Odluka

stupa

na

godine.

12. 6. 1993. :

S

3

Prema

tome

rečeno

u

je

snagu

kako

cijena plača se

—

točki I. i IV.

ove

odluke

i

—

PREMI-

Republička dodaje nju 10,5% najmanje 28 HRD/I sada JA 3,2% bez masti jošuvijek HRD/I 38 m.m. veća od 125H ravničarskom, 4. da mu kiselost nije podbrdsko3,2% mlijeko c)Kozje planinskom ručju. nešto Ukoliko karakterističan miris, okus i 1. da ima pišite nijejasno kod ili mljekare interesirajte boju kod 2. da mlijeko. predajete koje mlječne 3,2% sadržinajmanje učiniti će da ova Nadamo se masti mjera tvari interesantnom suhe 3. da sadrži proizvodnjom mlijeko 8 ,5% najmanje i inflacija neće na bez masti utjecatida koju se će trajseljacima omogućiti koja III. pona STADA, odlučuju povećanje tei se većanu Kvaliteta mlijeka. predaju proizvodnju utvrđuje mlijeka sabirnom na uzorka melju uzetoga dipl. ing.

Deneš, Stjepan mjestu.

3.

da

suhe

sadrži

tvari

se

na

—

za

za

a

u

m.m.

u

—

nam

«

.

.'

se

.

Š

—

—

no

na

Proizvođač mlijeka Josip Vranek iz Oborova dioničar »Dukata«

—

Dugo Selo,

— 12 Oborovu, gdjeMarvogojska stajališta objekta dr.). je Kapacitet više _; ga djeluje i s desetljeća intenzivnije pojilicama strojnu postrojenjem bavi i i silos mlijekaJosip mužnju. proizvodnjom kapaciteta I zgrađen j e snam?. Uz kukuruz i lucernu 120 Vranek, svoju obitelj (supruga, dodaje sin i već 34 soli. i 10—15 UREA 100 ha, punica), godine. kg kg Racionalno koristi 14 i 1 8 sada Vraneki kj.vlastitog krava, posjeduju od 8 10 tele. bređu i 1 žensko kj.zemljišta zakupu, čega kj. junicu kukuruza si3 ki. kukuruza zrno, li30.000 U 1992. godini p roizveli 2 1 lucer4 bve i Uz tara laže,kj.zobi,kj.ječma,kj. gospodarstvo mlijeka.

4 ne ostalo (kosi je puta); povrtlar- svinjogojstvom krmače). rasplodne (4 ske kulture.

DEM. 20.000 »Dukata« Dioničar je Od traktor isbi da Vranek smatra mehanizacije posjeduju Gospodin da15 biti svakih trebala IMT— plugove, drljače, tanjurače, plata m lijeka mineralna i niz kao i ili bi na, rasipač gnojiva staj542, repromatericijena, određebiti trebala za njak, sijačicukukuruz, silokombajn, jala, seljake berač kukuruza i dr.

Zalaže fiksna. ne a nom postotku, 1974. i ženNoviji objekt godiizgrađen je rasplodnih junica kreditiranje kredita od »Dukata« i (uzpomoć skogpodmlatka.

U

udru-

za

se

uz

.

u

—

su

—

se

su

sa

za

za

u

se

za

ne

inž.

94

dipl.

Brlek, Stjepan

E

Josip Jandera

napušta radni odnos

iz Hercegovca

—

proizvodi mlijeko, rasplodne junice, krumpir i drugo podmlaobjektima uzgaja gospodarstvo Obiteljsko dak. članova (8— Hercegovca, i 2 silosa kaUz su objekt izgrađena godina) tipično je, ipakspecifično 18 ishraosnov 12 vagona, dio Moslavine. zaista za koji napredni paciteta ovaj, stada.

17 kompletnog Posjeduje kj. poljoprivrednog Sada i 5 13 krava: 13 a ui grla posjeduje zemljišta,zakupuobrađuje:kj. kredit koristio kukuruz podmlatka.

Ranijeje najzastupljenije plodoredu i 1 žen2 MI »Zdenka« 4 zrno, junice k.j. pšeni- preko ji 4kj.zasilažu, veterinarsa sko tele. zobi 3 1,5 kj., 2,5 kj., Zadovoljan je ječma kj., i zaštita službom kokičar skom kukuruz 6 1,25 (zdravstvena krumpira kj.. kao i travne 1,5 kj., (proizvodpoljoprivrednom UO) djetelinsko smjese kj., kao i stočne i stočni sikrmne hrane), grašak, (stočni nja spremanje smjese službom. i su 1,5 selekcijskom zastupljene rak,perko dr.)

6 iz svoga Do sada livade.

Ostalo su uzgoja jeprodao kj..

U 2 sa rasplodnih junica. zadnjevrijeme Gospodarstvo je opskrbljeno i tov telad žensku za 25 i 65 traktora klanje. prodaje KS,plugovi, tanjurakredit za bi dobio Kada i kukuruz povoljni uzgoj pšenisijačice če,drljače, dalbi zadržao silocu, i rasipač rasplodnih junica, gnojiva, utovarivač berač svu rasplod sposobnu, kombajn uzgoj, kukuruza, jnji kombajn, žensku telad. kompletnuliniju sijeno, pšenicu, 1992. »Zdenka« MI i dr. predao godini nekoliko prskalica 2/3 što čini 24.000 Nakon svega napuštanja litara, njegoodnosa, radnog je »Zdenke«.

Dioničar Jandera 1987. proizvodnje. je godinepomoću Josipa čine i Prihodi kredita druge gospodarstva izgrađen (50%vrijednosti) je i mehanizira15 sa novi proizvodnjekrumpir, svinjogojstvo objekt krava, dr. sistemom nim (izgnojavaizđubrivanja i inž. mužnjom pojilicama, strojnom nja), dipl.

Brlek, Stjepan Jandera

sa

dr. U

iz

starim

osam

no

su

ne

u

za

za

—

ce

sa

sa

.

:

—

za

za

za

za

*

za

u

'

:

ve

za

—

dumut Rdurign.

Neke .

osobe

ne

a:

mlijeko

podnose

mlijeko. gu probavi pomoći mlijeko je je kod nas od svega i da održava dobro još toga Nažalost, ljudi, neke zdravlje i da ima zaboraviti treba Ne Nainamirnicu. ništa. tu osobe ne podnose Dana onih su mlijeko. me, alergični m alo), koji koji ljudi (a njih n ije postoje da kako za sustavu svom u izbjelijek n ajbolji njih je probavnom nemaju to fermenta količine laktaze, gavati piće. dovoljne dosta muškarci šećer laktozu.

Konačno,premda mliječni razgrađuje koji žene ga izbjegavamnoge ta Onda mlijeko, laktoza, nerazgrađena crije- piju Bez dalda ono kao što su izaziva tih vima deblja. boje jer ju tegobe ljudi i u tu, ali kad nadutost kalorije grčeve, jnjega, plinova, nakupljanje vrsta više da treba na Za takav i pitanju znati postoji diopopulacije proljev. to vrste sa tržištu m anjim različitim, jest mlijeka mlijeka svjetskom postoje obrađeni 2 poi 1 sa su (mlijeko kalorija industrijski sadržajem sireva), koji (i i obrano kao laktoze sto tako da mlijeko). masnoća, njima sadržaj jetržištu većim samo Kod i tablete nas Na mlijeka postoje koje postoje njen.

U i masnoća 3,2 obroka kad uzmu se posto).

(2,8 sadržajem mlijeka prije -

Premda

dokazano

da

da

se

lakše

ne-

ma

—

u

se

su

u

one

su

sma-

s

mo-

95

i

jemlijeko raspolaganju je svijetu itd. voća okusom 60 postomanje različitog mlijeko 2oko itd. obično kolesterola nego Neizvjesnosti sigurnosti Međutim, mlijepostotno ka su svim tim vrstama nepobitne.

Međutim,njegove mlijeka nedostaju kao zdrave hrane i B vitamini (posebno minerali, kvalitete, hranjivi sastojci: niskim nakon A i D vitamini mlijeka sadržajem masnoća), pridodani nad masnoća zabrišto prevagnu najvećim dijelom odstranjena. je bez masnoća nutošću oko kemiZa one mlijeko kojima mogućihdospjelih masnoća količinom Prema ako ste izili s malom tome, izgle- kalijanjima. »špeceraj« bacili da pridoindustrija mlijeko svoje vodenasto, previše liste, možda bi bilo dobro vrstama takvim da mlijeka protein, još jednom daje mislite o tome. kremasti više imalo bi kako gušći, nekim vrste i takve nove okus.

Usprkos manjkavostima, mlijePostoje zdravo i odrasle. i ka piće ostaje čak mlijekom- mlijeko kojemogu privuči Vaš liječnik također

i

na

rsce,

što

kao

mirisom

s

sa

ne

s

su

a

u

sa

raz-

za

.

LI STE

DA

NARUČILI?!

Knjigudr.StjepanaFeldhofera goveda »Osnove hranidbe,sastav ispremanje hrane obiteljskim gospodarstvima«. svakom uzgajivaču Knjigaje ocijenjena kao praktičanpriručnik goveda. kod u Možete je nabaviti vaše mljekareili Hrvatskom mljekarskom društvu.

Cijenajojje popularna,svega 5.500.HRD. Vjerujemo,da ćete i Vibitinjezinkorisnik.

Dakle,preporučamo Vam knjigudr.Feldhofera.

UREDNIŠTVO u

za

:

Izdavački A.

dr. M.

Dakić.

Uređivački

savjet:

dipl. ing., mr.

M.

dr. 1. Jakopović., T. Kolak,

Hadžiosmanović,

dipl. ing.,S. Pehal. dipl. ing.

B. Sunajko, dipl.ing.,mr.

1. Šegota

T. Mesarić,

Uređivački

| odgovorni

dipl. ing.

Tehnička

urednica:

V. Volarić, dipl. ing.

96

>

dipl. inž.,

urednik:

S. Denet,

.

Vlasnik

i izdavač:

mljekarsko

Hrvatsko

Ž. Ljubić, dipl. vet.

Clavni

ing.,

Božičević,

_,

odbor:

S. Brlek, dipL inž., F. Lončarić,

Ing.,S. Brlek, dipl. ing., dipl.ing.. dr. S. Feldhofer, dr. LiJakopović, prof. dr. Z Štafa

nožić, M.

Devčić,

kolegij:

Uprava

društvo

| uredništvo:

Zagreb, Ilica 31/II1, tel. 424-420 Cijena

1 primjerka: 550

HRD

Tisak:

Crafička

škola

u

Zagrebu

GC