Mljekarski list 5-1993

SVIBANJ, 1993.

GODINA XXX

DA LISTE NARUČILI?!

Knjigu

»OSNOVE

Ako

STJEPANA

HRANIDBE,

ZA GOVEDA

...

DR.

SASTAV

U OBITELJSKIM

niste, ovo HRVATSKOG

za Vas

FELDHOFER:

I SPREMANJE GOSPODARSTVIMA

vrijedno

MLJEKARSKOG iliVAŠE MLJEKARE

HRANE «

djelo,naručite kod DRUŠTVA

Ječam

nedovoljno

—

iskorištena

ishrani u

kultura

goveda

Ječam predstavlja, izapšeniceikukuruzatrećužitaricu u nas, koja ima velikemogućnosti iznačenje.

Kod nas se,gotovo isključivo kao hrana za stoku,koristi zrno ječma dok su mogućnosti iskorištenja cjelokupnebiljke dalekoveće.

Ječam

može

se

koristiti za

ishranu

ječma stabljike, koje direktno kao zelena nisu Obzirom polja osjetljive polijeganje. krma ili silirati. Prilikom direktne is-: sastav i kemijski probavljivost, najhrane treba silažu cijelom biljkom ječma podesnije je ječam pokositi diti računa tome kada izvršena zriobi. U fazi i je mliječnotoj je može doći do gnojidba KANjer pa promekano, j oš osje predstavlja voštanoj nitratima.

Ako korisblem trovanja ishrani.

Na ječam se naćin om, u taj osiguti zelenu treba izvršiti krmu,košnju silaža kvalitete i najbolje probav“nešto više iznad tako da bi do površine tla, ljivosti..Da izbjegle poteškoće zahvati tlo i onečisti krma. dolazi ako kojih je osje previše tvrdo, Za silažu treba izabrati sorte bez najpogodnije visokopriosja.

Tabela 1. vrijednost ječma Krmna krava

sorte

«nosne

niže

s

na

na

vo-

za

u

o

ne

se

za

rava

se

se

ne

su

Suha

Da

bi

Probavljive (%) bjel. surove

tvar

Škrobna

vrijednost

trebno izabrati sorte što čvršćom siliranje ječmauspješno je nema suhe tvari, obavilo, neke sorte dovoljno stabljikom, jer ječma polijetreba masu proveprije siliranja biljnu nuti.

Slama korisna ali ječma hrana, je Ječam silažu za u hranidbene dospijeva vrijeme ograničene vrijednosti kad nema većih radova deSlama ima veću poljskih (3. preživače. jarog j ečma kada bi trebalo pa hranidbenu svibnja), siliranje nego vrijednost ozimog. veći Silaža Ima veći sad; predstavljatiproblem. veću ječbjelančevina, aj ma obrok krava i i veću obogaćuje mliječnih probavljivost energetsku vrijednost. povećava mliječnost.

Radi povećanja hranjive vrijednosti može Slama se može i mise, silaže, ječamsijati ječma smjesi sjeckati obične m, ili dlakavom raznim dodacima ili da ješati grahoricom, pobolNa hranidbena način stočnim graškom. taj jšanjezina vrijednost. količina sastav varira osigurava dovoljna Kemijski probavljiječma vih ovisno i velika količina fiziološkim i zeleosobibjelančevina o kemijskim ne mase. ako se nama sorte, i Međutim, ječamsije uvjetima uzgoja gnojidbi. Zrno ili kao p osmjesi grahoricom graškom, ječma krajnji proizvod se

sa

a

žu.

za

ne

u

sa

sa

sa

se

se

zrna

u

sa

66

o

'čabela

vrijednost slame

2. Hranidbena

ozimog

i jarog ječma

probavljivosti

Koef.

Probavljiva org. tvar

Slama

ozimog

Slama

jarog j.

Tabela

3.

na

S.T.

(%)

surove

surova

ugljiko-

bjelan.

vlakna

hidrati

MJ/KG

ST.

Pljevice

(%)

j.

Kemijski

sastav

zrna

ječma

na

bazi

Cijelo zrno Suha

Energija

suhe

tvari

(%)

Oljušteno

zrno

(%)

tvar

Surove

bjelan. masti

Surova

vlakna

Surove

Pepeo

Ugljikohidrati Celuloza biljke cijele i skorištenja mogućnosti kemijski povoljan uobikao što visosamo obzirom izvor je ječma, energije janje silažu škroba. ki ječma Korištenjem čajeno. sadržaj 5. usitse Zrno još jedkrajem o sigurava mjeseca korištenja ječma prije radna način na površini sjetvom žetva ni, istoj najboosigurava taj jer kukuruza, hibrida nih sirka, šećernog svih hranjivih sastojaljeiskorištenje ilipovrća. stočne korabe i škrob odnosno kelja, stočnog podbjelančevine ka, načinom Ovim iz encima osiguječma prokorištenja se vrgavaju djelovanju za hranu kvalitetnu ravamo hranidbi U mliječne trakta. mliječnih bavnog dovolnema krme kad krave dio krava vrijeme povoljno utjeječma smjesi Meistovremeno maslaca. i p rihod kvalitetu če na povećava mlijeka jno, neke iste zrnom ishrane sa druge đutim, prilikom površine _sjetvom ječma, način Na kulture. računa d vije voditi dobiju treba izbalansiranju taj na duže žetve krave ako površini. obroka, istoj godišnje vrijeme jer do dolazi hrane samo bržeg ječmom životinja. zamaranja Mr. Ana vide razne se Iz svega Pospišil prikazanog i znača-

sastav

ima

na

s

a

ne

zrna

za

:

se

na

se

.

u

u

se

a

se

o

se

'

Mlijeko

treba

za izatr

prehranu ar

teladi

= u

ziste

u alitakoder prehraniteladi, vrijednost Mlijekoima velikuhranidbenu za posebicedjece. prehranuljudi, ž ivežna namirnica vrijedna jevrlo u suhoj 24—28% proteina(oko Mlijekosadrživisokipostotaksirovih u (24 32% imliječnogšećera suhojtvari) mliječnemasti tvari), — u mlijeka istotako organske tvari Probavljivost (35—45% suhojtvari). je visokaiiznosi94 98%.

67 —

i

proizvodnju, skuplju kalcija, mlijeko Kravlje višu teladi, pomalo ali otkupnu jer cijenu i fosfora magnezija, natrija, visokom kriveni žecijenom bakra, cinka, mangana, posebice punog, mlijeka svježeg Umjesto što je uzrok (slabokanemijama ili teladi davati ljeza, koliko že mliječna zamjena isključiva mlijeko Hranidba je rvnost) mlijeko. mladunčadi. regenerirano hrana ili količinom ćom vitakarotina zamjene dosta mliječne sadrži i Mlijeko riboflavitamina provodi D, mlijeka malo generiranog mina A, E, ili farmama teladi niacina, proizvina pajanje (laktoflavina), pantotentzv. i vitamina »bijelog ske kiseline vodnju telećeg D akle, B,,. i ali Hranidba se dobije mogu skupa, hranidbu je mlijekom pretežno teladi. vrlo kvalitetno avitaminoze. i neke javljati često sadrži Mliječna način najmanje zamjena Klasičan, uobičajeni 50—70% potrebne domaćinprahu, mlijeka teladi hranidbe obiteljskim vitamine, velikim anticksidante, minerale, ili stvima, sisanje inapajanje tvari je i potrebne kasno druge emulgatore količinama odbijanje. mlijeka Dnevni teladi. hranidbu i litara dnevno tje8—12 prirast daje količinama Mlijekovelikim hranidbu težine teladi lesne mliječtroši /ukupno može iznositi Hranidba teletu. litara prosječ800—1.200 po zamjenom 1.200—1.400 dnevno, g Kruta 2—3 kg primjeseca. mlijekomtraje oko troši rasta 1,5 mliječne kg hrana tje- mjene. daje, prirast gotovo vrlo težine lesne dobar, prosjeku je razmućeZa daje Mliječna zamjena 1.000—1.200 g/dnevno. kg prirasta dnevno 1:9—10, vodi omjeru 10 troši se oko kg mlijeka.

Pri hranidbi 0,7—2,5 mliječkoličinama kg. velikim daje Hranidba mlije- nom mogu proljejavljati smatra i se zamjenom ka vrlo opravdaskupa veće načiniti je treba tada vi, dorazrijeđeima ako nim jedino gospodarstvo otopine. potražmlijeko mlijeka, voljno ili teladi ograničenim tržištu, ako se telad odmah Hranidba na nju količinama punog odnosno, svježeg kon smanjenim klanju, privodi odbijanja ili (mliječne mlijeka ako regeneriranog niska,otkupna mlijeka jecijena fiziološkim se potremjene) temelji teladi visoka. iz tvarima cijena bama teladi za i othranjivim U vezi odnosa mlijeka nicijena da računa vodi ali treba mliieka, (a i teladi, odmah, kupnecijene dostaci reći što drugom n adopune mlijeka je objektivno jednostavno), je hrane niska smjesa(hranidbenim Me mlijeka ma). cijena kojimuvjetima usporedbicijenom količine — velikih količina mlijegraničene Davanj: davanje Najčešće je treba i osnovu ka i ima treba vrlo gospodarsku upozoriti skupo, mlijeka načinom Ovim se sisanje, zdravstvene posebice preporučiti. poremetnje, mliteladi ili hranidbe nakon svježim punim napajanje prijelaza naglog skraili hrasuhom hranidbu mliječnom z amjenom jekom, mlijekom teleta. dobi ćuje samo 1,5—2 mjeseca dai Nakon nom. prestanka odbijanja do sitosti, se Također telad daje mlijeko dovanjamlijeka čestanaglozaostaje već nakon što potrošnja mlijeka oboljenja: mršavi, razvoju, litara dnevno, 6—7 mlijeko avitaminoze, stigne anemije, hipokalcemije, mikromineralne javlja-ograničava. ili deficijencije, zarazne zamjena mliječna i mnoge m lijeko Dakle, bolesti, uvjetne ju kolosnakon teletu i dr. početku, daju bronhopneumonije ali do sitosti, truma telad da najviše U (mljeziva) hranjena slučajevima Suhu dnevno. litara 6—7 oddo količinom većom potrošnje mlijeka svježeg sirovih 18% hranu vrlo dobiva mah (starter smjesu klanju,što privodi dobi treba teladi nuditi već teleće meso, proteina) opravdava trokvalitetno što telad Nakon 2—3 počne tjedna. ima

hranidbu

dosta

kao

i

su

mesa.

a

mo-

se

u

ve-

re-

se

uz

na-

a

za

na

me-

mesa

uz

se

sa«.

meso

sve

u

u

sve

za

se

uz

u

se

nom

a

no

za-

se

a

ne

se

za

u

se

na

a

u

u

se

se

a

ne

nema

a

na-

za-

a

na

se

se

ne-

s

u

mesa.

s

u

a

na

s

na

ne

u

su

se

a

se

se

u

se

se

s

u

kg posebnapažnja smjese posveti kvaliteti hranidbenih i tavu davanje mlijeka. smanjuje stupno smjesa.

To će telad uziteladi i prisiljavati ranije mlijekom prehrana Rađanje većih količina suhe hrane, manje s ijepreko biološkoj povezanosti proizi hranidbenih gotovih m lijeka.

Rađanje, mliječvodnje razvoj smjesa.

Starter sadržavati nalaze i smjesa lučenje mlijeka žlijezde tvari kontrolom hormona iste hranjive potrebne skupine pod o rganizmu, da to znači ako se, u prvom reproduktivnom ciklusu; jepogrešno umjesto redu hormona žitarisamo mlijeko gonadotropnih hipofismjesom, zamijeni i ze, Međutim, l učenje jajnika placente.

Telad imati iznad uvijek raspolaselekcijom podignuto mlijeka je dobro i mekano kao i mladunčadi i treba bioloških ganjuvodu sijeno, potreba korist dodatnu svježu piće. gospodarsku pružiti Ovim načinom hranidbe troši se tržištu. prodajom oko 300—400 lii ekonomPosebno tržni mlijeka, ukupno manje pitanje tara telad dobiva mliizmeđu ski odnosi po mlijeka teletu, mlijeka, cijena ostale i hranidbenih potrebne h ranjive sastojke ječne smjesa zamjene, iz hrane bez stresova, Hrana hrane. dopunske sudjeludrugedopunske postaiz okoliša troškovima većim i juotpornija podražaje dijelom proizje i brži važni i i tu su imajupravilniji razvoj buraga, vodnje m lijeka teladi, i prei odnosi tržni mikrobiološkog sadržaja buraga ponude, otkuppotražnje živanja. teladi i česmlijeka.

Stoga cijene Prehrana s kolito teladi, ograničenim postavlja isplativosti proizpitanje činama treba ili hranidtržište mlijeka, provoditi vodnje m lijeka svim ako telad stoke. bu teladi i slučajevima ostavlja druge ili i telaOdnosi tovu, rasplod dalje d ržanje m lijeka hrane, cijena ako krave nalaze se di nikada nisu unutar jer posebice, podređeidealni, tržišta treba i kuraznim i ni koje organiziranog prilikama uvjetima i ali treba i U tržištu, mlijeko mliječne puje prihvatiti činjenicu proizvode. svakom način može da ne slučaju stočarska proizvodnja prehrane ovaj teladi količinama i i smanjenim mlijeka razvijati neprekidnom njegovati i bonovim čestom daje zdravlju, bolje r azvijenu prilagođavanju uvjetilesti interes ostavmora telad, jeftiniji otporniju Stoga gospodarski je, veću količinu naći u punom lja mlijeka prodaju iskorištavanju genetkrava tržištu i donosi i bioloških skih veće novčane mogućnosti prihode.

Telad teladi i se može hraniti i minimalreprodukciji, odgoju proizvodnim količinama Za takvu treba ali za to tremlijeka. proizvodnju mlijeka, nji razlozi. odabrati Telad bajupostojati posebni “tehnologiju odgovarajuću dobiva ovim načinom hranidbe hrane i prema svega rasploživosti osigura2—4 litre ili nom prvom mlijeka d nevno, ukupno oslanjajući tržištu, oko 100—120 od mlidu vlastite domaćinlitara, odbija sposobnosti dobi 3—5 nakon stva. jeka tjedana, čega hrani suhom se hranom.

Feldhofer Dr. Stjepan S obzirom projošnerazvijeni bavni šiti dnevno

oko

1

starter

po-

da

laže

sas-

se

se

na

su

u

na

mora

sve

se

ne

a

u

cama.

mora

na

za

na

su

a

sve

na

u

a

se

ne

se

u

za

za

se

za

za

u

su

na

se

u

na

ma.

za

se

na

u

s

se

a

se

u

re-

na

u

na

sustav,

rištava

mlada

suhu

telad

slabo relativno

isko-

hranu, gladuje, ima slab težine tjelesne prirast (svega 200—300 g dnevno), manje jeotporna, češće i koobolijeva ugiba.

Međutim, liko telad kritično razdobpreživi sustava, lje probavnog r azvoja kasnije dobro i težinu dostigne razvija malno teladi. to hranjene Svakako, u

ovo

se

nor-

na-

69

O

liječenju

vimena

upala

U sadašnjevrijeme, kada se govorio liječenju upalavimena već i svakivlasnikkravamislina davanjeantibiotika, ili smjese antibiotika i sulfonamidau vime,pogotovo jerjeaplikacija lijekova iztube sasvim jednostavna, životinja vlasnici ih sami daju.Mnogi ljudi pa upotrebljavaju pencilinsku ili kojudrugu antibiotsku mast iztube,kad videda je mlijekopromijenjenoili vime upaljeno. prednosti liječenja kojemje prosuđujemo ku i antibioticima antibiotike. prema riječdajemo nekadašnjim Međutim, i takvim todama: treba slučajevima poslati vimenu će uzročnici rezulmlijeko pretragu, uništavaju jer tat i tako da li smo izvori pokazati uklanjaju infekcije; pretrage upotriantibiotici draže tkiili ga trebamo žijezdano jebili antibiotik, pravi kao vimena što kod to bio slučaj je mijenjati. nekih se Antibiotici dolaze lijekova koji upotrebprije promet hom kristaličnom ljavali; obliku, uljastim antibiotici ili daju razmjerno suspenzijama tubama, kojima malim također nalaze masnom nosiocu. količinama; budući da danas antibiotici raditi antibioticiNajjednostavnije je vime iz daju isdijelom najvećim tubama, kojih j ednostavno nim oni i tisnemo kanala podlogama, dospijevaju sadržaj prekosisnog Tube cisternu. tu svrhu otvor najdalje žlijezde. partije imaju Iako izdužen obliku kolijeka jednostav- vršku, jeaplikacija koji j e i na, mnogo kako bi kateter. nusa, liječenje djelotvornije nadomjestio što bilo nego ipakliječenju, Prije treba vršak je sise poprije, aplikacije kao i treba aplikaciji lijeka, posvetitimno očistiti alkoholom,pošto sadj e ako hoćemo da više ono tube lipažnje potpu- ržaj istisnut sisu potiskujemo dio djeluje. jek žljezdani stiskanjem stijenke Prilikom antibioticima sise od vrha do baze. liječenja kod akutJednostavna antibiotika likujemo njegovuprimjenu aplikacija nih i kroničnih oblika toiz tube što sami vlasnici bolesti, jer i jest r azlog zavisi doza i i antibiotike iz tube. broj davanja lijeka,a kupujui apliciraju lako zaista uspjeh. često je jednostavno, ipak Treba voditi računa i uzročnicima dođe do nezgoda puta zbognehigijenvrsti upale mikroorganizama, jer skogpostupka. svi antibiotici mikrodjeluju dotičnu treba Prije d avanja lijeka Na jednako. početku liječe-četvrt dobro izmusti. Liječenje organizme treba znati rezultat bakterionjapotrebno je bolesti. Ako početi početku loške je onda vrsti pa prema pretrage, vimena i pro- : p roces upalni porraćen uzročnika i primjenitiodgovarajućimjenamaopćegstanja, treba dati antiantibiotik. Naravno da možeuvijek biotike ili obliku tableta injekcijama Zaista

velike

su

cima

uzročni-

o

me-

u

u

—

na

se

nam

ne

—

vo

su

u

u

su-

u

se

—

u

u

u

se

u

se

—

s

u

u

mas-

ma

u

u

u

u

na

u

a

a

u

no

_

u

raz-

o

me

o

—

o

ne

na

sve

u

samom

ne

mo

čekati

rezultat

na

bakteriološke

bi

u

kroz

usta.

jer upalamoglapoprimiti Prilikom pretrage, teži već prema pa oblik, vanjskim tibioticima zna-

70.

liječenja upale se razni, upotrebljavaju vimena

an-

treba

i klasičnim

pomoći postupcima, kao i slično. što masaža oblozi, vimena kod dosta Prognoza upala obliku i prema razlikuje upale prema s lijestadijukojemjepočeto čenjem. kataralnih Prognoza upalajepovolkod Parennego parenhimskih. jnija himske bolesteško upale jeliječiti, jer četvrti ne i najčešće propadajuprestajuproducirati mlijeko zbogpropadatkinjaparenhima, stvaranja vezivnog i ili začepljenja mliječnih kanala, žarišta i fistula. zbogopsežnih gnojnih kao npr.: aureomicin, i pencilin, pustrepto- Potpunoozdravljenje poslije toga i Ako micin, teramicin dotične četvrti drugi. funkcija jeprilično Relativno česti kojemjemikroorganizmu riječ, rijetko. slučajevi antibiotike četvrt ali boljeje upotrijebiti šireg kojimaoboljela ozdravi, više koji tj). više spektra. djeluju punom opsegu izlučuje mlijeko vrsta kao bolesti. Katkada mikroorganizama. sekrecija prije Kod krava tek laktaciji, mlijeko punoj mlijeka popravlja idućoj laktaciji. antibiotika idućih Kod vimena nisu poslije davanja parenhimskih upala koliko dana od ni ili iz nužde. (zavisno upotrebljenogrijetkaugibanja klanja Kravama zasušile više od lijeka antibiotika) valja upotrebkojima ostaci antibiočetvrti bazi ljavatipreradu, jedne jer parenhimskog tika i redovno mastitisa nerentabilne. u tijelu jednovrijeme zadržavaju vimenu te Kkataralnih pokrava, mlijekom Izgled i zlječenja upala U tom antivimena ali znatno stupnoizlučuju. razdoblju povoljniji, uspjeh je biotici zavisi i do nepovoljno djeluju preradu. izlječenje uvijek stadiju Na antibioticima trerazvio se vimekraju liječenja p roces kojeg upalni ba da antibiotici uništanapomenuti, klice ali da vimenu, Dr Banožić vaju liječenje Stjepan Davanje kanal

antibiotske

kroz

masti

sisni

su

se

same

u

va

ne

mo

zna-

na

o

su

u

ne

one

na

u

se

u

u

u

ne-

ne

—

za

su

se

na

su

se

s

na

za

o

u

nu.

u

Nova

cijena

mlijeka

za

svibanj,

1993.

godine Kao ido sada cijenamlijeka regulira svakimjesec prema ona 22,8% (prema očekivanojinflaciji. jeiznosila Za mjesec travanj službenimpokazateljima). se

određivanja svibanj/983. cijene mjesec godine je dose s određenom HRD ili za masnu 125,00 svibanj pristupilo jedinicu jena: se zom HRD za 1 litru 450,00 opreza, donošenje jer očekuje mlijeka 3,6% zaštitnih ćemo što više odnosu u na mlijeka.

Detaljno cijena prethodni je o vas 25% i će iznosti ona po izvijestitimjesec cijenamamlijeka listu br. 6/93. noći kako Mljekarskom mlijeka slijedi Kod

Za

za

utvrđena

ci-

sa

m.m.

u

za

mas-

TI

RAVNIĆARSKO

A)

PODRUČJE

R. HRVATSKE

Osnovna

cijena

Cijena mlijeku siječanj:

svibanj

Ravničarsko

područje

sa

3,6%

m.m.

Osnova

01

10. 05.—31.

05.

1. 01.—31.

01.

10. 05.—31.

05.

mlijeko

Indeks Premija Z

cijena 1.01.—31.

150,12 450,00

150,12 450,00

A

u

72

cijena

:

181,62

i

481,50

=

Indeks

192,87

42,75

:

492,75

HRD

pokazatelja jevidljivocijene mlijeka ravničarskom a) području b) brdskomarka c)Njemačka planinskom da

Ukupna

Indeks

42,75

1 DEM

Iz

bilježislijedećirast:

prema

DEM

raste

u:

puta 2,5549 puta 2,4465 puta Stjepan Deneš, dipl. ing.

2,6512

mlijeka

I—lii

od

u vremenu 1992.

od

proizvoda

i proizvodnja

mlijeka

Otkup

93.

g. prema

godini

prisjetiti prikazuju podataka koji ovdje razmatranju većim 1992. menske padotkupa uvjetovala dijelom kojaje godini, nepogode (sušu) 1993. da ukoliko 11—12%.

13% i i Vjerujemo, mlijeka prerade proizvodnje rezulćemo 04. od 15. budu bolje bilježit nadalje povoljniji proizvodnje godini uvjeti oranica. hrane i nailazi da obzirom tate, svježe livada, proizvodi košnja paša, Pri

na

se

moramo

se

vre-

u

za

u

za

cca

sa

a

mlijeka Ukupna dinamika priliva U

Količina

1

mljekara

prema

Pad

mlijeka

indeks

otkupa 1992.

smo

ovako

14

ulaz

zabilježiliukupan

I. kvartalu

u

i on

izgleda

proizvodnje

g.

1. siječanj

2.

veljača

3.

ožujak

ili ukupno

72,432.000

čega iz Hrvatske uvoz mlijeka

67,329.000

od

masnoća

Prosječna 1993. godini.

5,103.000

mlijeka za

ova

tri

porasla je mjeseca

3,53

sa

na

3,63% u

.

u mljekareiproizvodnja proizvoda m lijeka priliva Izvori

sliku mnogo

Kompletnu godine:

vidjet detaljniju

ćemo

Količina

seljaka otkup od državnih poduzeća otkup od

.

.

.

.

.

Kupljeno sa strane od čega iz uvoza Primljeno na uslužnu ulaz mlijeka Ukupan

16,158.000

.

.

.

.

Dato

na

Prerađeno

otkupa

preradu71,543.000

mlijeka uslužnu preradu u proizvode

vlastitog asortimana

==100 Pad

4,899.000

mlijeka prerađeno Ukupno Izlaz

Indeks

1992

1993.

6,311.000 54,553.000

Prodano

prikaza

prvog

kvartala

48,242.000

iz R. Hrvatske

Ukupno

1

iz

831.000

6,779.000 971.000

7,750.000 63,793.000

63,943.000

73

»Bohnec

mljekare Imotski, podatke .

879.000 rečeno litara stanica narska gore otkupile Koprivnica tržište iznosila naše 64,822.000 litara mlijeka ukupnaprerada tri male

navedene

Uz

—

su

na

za

me

Proizvodnjaproizvodaod mlijeka mlijeka (iotkupa)proizvodnja padom prerade je varirala i ra 1992. proizvoda godini, je rasporedu vodnje proizvoda. trošnje skladu

U

i

s

ona

no

u

Kretanje proizvodnje

u

u

I. kvartalu

milike

u

ie Proizvod

23,231.000 1 8,474.000 1

mlijeko mlijeka fermentirani

1.

Pasterizirano

2.

Sterilna

3.

Jogurt

4.

proizvodi Sve

i ostali

vrste

vrhnja

Svježi Tvrdi sirevi 6.

7.

8.

9.

10.

—

prah Punomasni prah Sirutkin prah Maslac Polutvrdi

12.

Ostali

644.000

kg

78,7

266.000

kg kg

89,60

345.000

proizvoda mliječnih

43,5

kg

96,3

kg kg

94,4 TIA

i to

dvije grupe

11.

93,6

252.000

|

90,6

1,801.000 1

576.000

100

83

92,3

131.000

Obrani

=

1

4,325.000

sirevi

S.

1992

sirevi

proizvodi

kg 785.000

1,297.000

109,3 119,7

ponuda je podataka jevidljivo jenajveći posljedica ovog proizvoda mlijeka pad potrošnjednevnogpasterizirakuHrva što nog pada Republike mlijeka jeposljedica diljem Obrani I da moći povne prah zaključimo vje potrošača. isti što radi biti ostali (kvartali)bolji pada 56,5% toga dolaze humavelike količine čimbenika koji druga tržište, stočne i odnosi kao što nitarnim prinos godine pomoćima, Pad propunomasno mlijekoprahu. pomoćnajsiromaš jalna sireva stanovništva. mljekarama jama svježih izvodnje Stjepan veće

da

Iz

—

—

nema

su

a

se

na

u

u

Ds

74

razvoja

i perspektive

Sunje

Obnova

poljoprivrede na su samo zaustavljeni Ratnim razaranjemSunje isunjskeposavine, na Samo Razaranjanisubilamala. čas gospodarskiprocesi. je740 pod hrvatskomkontrolomstradalo slobodnom teritoriju na se Šteta procjenjuje objekata, od toga je potpuno uništeno91%.

15 milijuna DM. Ukupno je oštećeno 17 poljoprivrednih na a gospodarstava, štetaje procijenjena 104.672.000. HRD. — toku ratnih Još 30% Iz istih samo započete zbivanja, poljoprivrednog. oko obnove.

Odlučnost aktivnosti 58% stanovništva izloga zaposleno je 47% od toga uspjeha. dovoljna Sunjana jegarancija uglavnom mjesta, Su11% tek 43% i Hrabrost inozemstvu, kraju, privrženostdanas Sisku, vrii ratu U u Sunji.predratnom periodu jedino njani pokazali masovnim »Sava« i društvepovratkom »Vajda« peradarstvo jeme primirja, obnovom. tom i započetom kućama organizacije području.

Početak rata, Sunja mira, je Uspostavomtrajnog objedidomovinskog zanemarivano dočekala kao sustavno i cijelog područja stavljanjavanjem duzahvaćeno bivše upravu općinsko središte, pod političku Hrvatske, njem To vriekonomskom krizom. bokom Geje predpostavke budućeg razvoja. i kliraslojavanja opće jeme stagnacije, ografski položaj, konfiguracija tla, te matski i te nacionalnoj iseljavanja, promjena drugi činjeprostorni uvjeti, kostanovništva strukturi da nica izrazitih izvora domaćeg zagadđiSrba. rist bi banijskih naseljenih koji mogliprevladati, vanja, resursi Premda osnovni ekološke gospopovoljne osiguravaju uvjete, U tom razp odarskograzvoja kraja: sunjskog budućeguspješnog razvoja. blizišumarstvo i prvom ljoprivreda, promet, poljoprivreda voju je mjestu. ha 1282 struksu Siska i Sunjajesmještena uglavutjecali Petrinje, obradivih Struktura nom stanovi turu površina. zanimanjazaposlenostibilo iz tabele: rata do Tako ništva. zemljišta vidljiva je početka je 50% stanovništva, nepoljoprivrednog u

raz-

su

van

u

svom

u

a

u

u

su

su

ne

na

su

u

u

nema

se

ne

su

na

na

na

na

a

Oranice

Ukupnoi vrtovi Banijski 100,0 (brdski

35,5

Posavski

21,6

— vinogradi i Livade Šume obrad. pov.Pašnjaci Voćnjaci

Ukupna

100,0 49,1 Sunja 100,0 Sveukupno 100,0 27,1

55,5

31,6

6,0

274

494

15,5

21,5

13,6

24,2 23,6

73,9

21

12,3

17,9

0,4

0,6 RI

UBr i

Neplodno

6,9

21

dio) dio

..

51,8

17

120

25,6

10,6 .

funkciji poljoprivrede razvoja (zaštitne nje cijene) ba maksimuma osigurati: agrarnog povećanje zaštitu poljoprivredne proizvod- i stvaranje specijaliziranih gospodarU

tre-

—

—

stava

75

proizvodnje(proizintenziviranje hrane) vodnje jeftine i novih proizvodnje kreditiranje investicionih ulaganja vidova svih kooperacije. razvoj zadatak Međutim, prvi neposredni direktan otobnova stočnog fonda, je viškova, opskrba kup poljoprivrednih i repromaterijalom planirani razvoj neslućene ima koji povrtlarstva, gućnosti.

Razvoju gospodarstva posvećuje kreHKBO (Hrvatska posebna pažnja. kreodobrava banka ditna obnovu) —

—

—

mo-

se

za

dite

medu

ostalim

nog

stada

i nabavku

Broj goveda

i

za

obnovu

popijesmanjen.

1991. cjelokupnom progodine bilo 8768 storu grla goveda.

Sunje je i da nije brojgotovo prepolovio Taj stoke bilo pravovremenog sklanjanja bi Save Lonjsko polje.taj broj preko da ni znatno bio jedmanji.Činjenica, otkubilo rata dana prekida nog nije doi pu transportumlijeka Zagreb. ovih i voljno govori upornosti želji i ostanu da trajljudi: rade,proizvode na svojojzemlji.Otvaranjem svoji novih kapaciteta miniće se proizvodnih broj privatnim rukama, povećat staće vratiti to izbjegle zaposlenih, novnike i stvoriti mogućnosti razvoja ovog kraja. na

su

se

u

u

u

o

no

u

gospodarstvo i

Stjepana iz G. Kozina Ivanke Dragičevca Čaz3 sina ma, privatnimpodu(bave slobodno i 2 u vrijezetništvom) snahe bave me poljodjelstvom posebice domaćinstvo

Obiteljsko

—

se

sa

se

—

stočarstvom.

zemljišta vlastitog Posjeduju k.j.

30 kj.uzimaju zakup. kukuruz U najzastupljeniji je sjetvi 10 kukuruz 20 silažu kj., k.j., 3 zob 12 10 kj.,ječam kj. kj., pšenica i pašnjaci. livade Ostalo 3 IMTod 4 traktora čega Posjeduju kao 75 i i 575 558 -539, i priKS, Torpedo inImaju padajuće priključnestrojeve. od 280 2 silosa stalirane m“, kapacitete kukuruza glave siliraju koje pored i šećerane šećerne Virovitica) repe (iz i

30

u

zrno

za

su

u

treći

otkos

trava

—

otava.

objekataizgrastajskih i 15 6 krava, 20 i novi đen junica je zašto Na teladi. ženske imaju upit grla teleta ženska 2 svega uzgoju,odgobi da domaćin vorio je razgovorljivi kreodobravati trebalo stimulativnije Pored

starih

za

u

a

o

Martić,dipl.

inž.

Zoran

Poljoprivredno

— _

a

osnov-

rasplodnihgrla. vrijeme domovinskog

za

Prema

drastično

rata

obitelji Kozina

nabavu, rasplodnihjunica.

dite

a

za

na uzgoj posebno »Sirele«

preko 16 nabavu rasplodnih ju-: Bjelovar, stada i osnov što (20 nica, sadašnjeg je ženska 2 i bređe svega 3 junice krava, dioničari Kozine »Sirele« teleta).

Bjelovar. rashladni instaliran Uz je objekte litara.

250 uređaj kapaciteta »Sireli« U 1992. godini isporučili litara 65.000 Kozine mlijeka.

Bjelovar konisu zadovoljni cijenom mlijeka, odnosu adekvatne nisu cijene je (mineralmaterijala reprodukcijskoga i koje dr.) na pesticidi, sjeme gnojiva, i niže na*osnovi DEM, premiraju 50% od maloprodajnih cijenamlijeku krajnjegapotrošača. i kao Kozina mnogi obitelj Marljiva i bave uzgojem peradi svinja, drugi 6 rasnaročito istaknutiuzgoj je kobila i jednog pastuha. plodnih Kredit

koristili

su

za

i.

su

i

i

su

aaa»

sa

u

na

a

se

su

za

se

a

za

inž.

Stjepan Brlek,dipl.

a

_ — _ — aa__

=

76

Obiteljskogospodarstvo Batušić izCvetkovića Jastrebarsko već 57 godina proizvodi mlijeko —

Intenzivnijom proizvodnjom silažu, vili Batušići 1968. da bi 1970. vlastiti koncentrat i dodatak godine, sijeno, tone pivski godineadaptirali (2 tjedno). postojeći objekat tropvećim modernu Grla nalaze is21 sisu dijelom staju stajalištem, iemom sistei izđubrivanja, pojilicama pustu. mom mužnje. dvije godinestajski kapaciteti Prije U ima i bili pomoćnimobjektima mjesta godišnja proizvodpopunjeni 15 dostizala do i i podmlatka. grlaženskog isporuka mlijeka nja je Batušići 22 i litara U 80.000 1992. kj. obrađuju vlastitog godišnje. godini od 15 15 12 kj.zemljištazakupu, čega posjedovalo je gospodarstvo 2 1 i 3 bređe 4 nih krava, k.j. kukuruza,kj.pšenice,kj.ječjunice junice ostalo litara mlitravno1 41.000 Proizveli ma, kj.tritikal, pripremi. i livade. i Raspolažu jeka tendencijom padagrla proizsmjese 2 »Dukata« Dioničar kompletnommehanizacijom mlijeka. je vodnje djetelinske traktora i 60 35 KS KS,plugovi, tanju- Zagreb. kukuruz i i i bavi rače, sijačice pšenicu svinjogojGospodarstvo rotacionu krmača i 1 stvom travnosmjese, (10rasplodnih kosilicu, kombajn silažu, prevrtač rast). djetelinske elevasamoutovarnu uložili i Batušići prikolicu, sijena, godine i rasturivač 5 tor, utovarivač 10.000 stajnika, proljetnu DM, preko sjetvu traktorskih da će i nisu realizaciji prikolica,zadnje vrije- vjeruju sigurni i i nabavili što klipa postići razliku,je stroj siliranje pozitivnu silažu. stalnom ni i broja smanjenju razlog od m? silosa 140 i 2 — mlijeka. proizvodnji grla 280 m? kapaciteta.

Raspolažu inž. dipl.

Brlek, Stjepan nasta-

Kod

obroka

sastava

koriste

su

u

sa

se

sa

su

za

u

muz-

u

su

a

su

sa

sa

—

za

se

ne-

za

u

ove

su

a

a

me

su

zrna

ne

u

u

osnov-

za

—

“

sa

=

Proizvođač mlijeka Drago Novosel Jastrebarsko

Desinec G.

—

—

Već

24.

Desinec

G.

godineDrago —

Novosel

bavi

Jastrebarsko

se

pro-

mlijeka. izvodnjom vrlo 15 koje zemljišta, Posjedujek.j. intenzivno najvećimdijelom koristi; i kukuruz grahoricudruge silažu, za

kulture.

krmne

Ima x

2

x

3 silosa

izgrađena

1,8

=

97

za

m?idubinska

Pojedine 3 traktora godišnje.

Posjeduje 27

IMT

kukuruz

mv“.

silose

539

i 560, te »Zetor«

koristi

4

1,7

x

9 =

i 3

49, kao

trebne

puta od čega sve

pomeđu

poljoprivredne strojeve, i kojima silokombajn. do 20 od čegrla, Stajski kapacitet je 10 kraga jemomentalno popunjen teladi. ženske va, 3 bređe dvoje junice, sa

»Du-

isporučivao jeprosječno 1992. litara do 40.000 katu« mlijeka, litara 38.000 mlijegodineisporučio je Inasa pada. daljnjeg ka, tendencijom »Dukata«. dioničar če je mlijeka, Nijezadovoljancijenom kreditnom neadekvatnom politikom, Posebno ga podmlatkom. rasplodnim reprozadovoljava paritet cijena (mineralna gnojiva, materijal dukcijski vrlo visok i koji je pesticidi, sjeme dr), odnosu na mlijeka,cijena cijenu više od dostiže često jedne mlijeka trećine mlijekamaloprodaji. inž. dipl.

Brlek, Stjepan Do

—

sada

a

s

ne

—

a

u

ne

u

Selekcija

i

reprodukcija

Ir

Rezultati progenog testamliječnosti Simentalska Red.

pasmina

Ime

i Hb

bika

j

E

kćeri

Had

3

6165

6214

Best 6215

4.

5.

Tobi Erol

7

Eshil

9.

Hal

10.

6349

6368

6416

—Bengal Edel

—

13.

14

6461

32

Rumeni

6492

63

Ivi 6494

14.

Rasni

15.

—

Rođeni

6540

Idealni

6550

Hansi

19.

Hari

20. je

Radosni

Holstein

Red.

94

6514

18.

3204 3278 3174

25 33

6460

12.

30 52

3216

35 82

Bil 6418

11.

3210

17

6366

8.

78

28 18

6348

Bambi

6

17.

6075

Silvan

2

16.

LO

Gusar

1

RUV Proizvodnja ——————————————— jeko Mast% Mast Mli _Mast kg Mlijeko

kćeri

47 8

56 26

6551

6552

52 6581

9

TN

RN

3,64

2786 3272 3438 2977 3295 3431

kg 100,8

117

101,6

3,70

119

99,4

100,0

3,71

119

93,3

94,3

3,63

119

102,4

101,6

3,71

118

101,5

101,7

3,73

104

98,1

3,72

122

100,8 100,0

92,3

101,6 89,2

3244 3369 2876 3384

98,3 103,2

3414

3402

2998 3340 3048 ergo

3,67

ll2

100,9 čettiš ŽŠd4a

217

98,6 103,7

101,5

pasmina

Ime

i Hb

bika

j

br.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

O 10.

Wilok

157

190

Flit 170

5899

3,67

191

Clark1i7i Strim

172

Mars

173

Calbo

189

<

Vali192

Carvan193

Gal198 Let 205

5S12 ppm 11

——————————————

101,0

198

105,1

201

105,1

191

104,8

191

107,5

193

974

197

100,0

192

101,5

101,5 3,55 196 100,7 bbb bbb kid Uredivački

Dr.

“

S. Banožić.

kolegij:

M.

Božičević, ing..S. Brlek, di pl. ing.

S. Deneš, dipl. ing., dr. S. Feldhofer, dr. I. Jako pović, Prof. dr. Z. Štafa Uređivački S. Brlek,

odbor:

dipl.

Ljubić, dipl.

inž., F. Lončarić, diplI. inž.,

Clavni

vet.

Vlasnik Hrvatsko

I izdavač:

mljekarsko

Uprava

društvo

| uredništvo:

S. Deneš,

dipl. ing.

Zagreb, Ilica 31/I11, tel. 424-420 Cijena 1 primjerka: 450 HRD

Tehnička

urednica:

Tisak:

V.

i odgovorni

urednik:

Volarić, dipl. ing.

Grafička

škola

u

Zagrebu

Nova

tehnologija —

nova

formulacija

PLANTANAZE

prirodni siliranje itd. kukuruza, djeteline, žitnog zrnja, trave, biološki dodatak

za

kvalitetno

svih vrsta

silaže:

PREDNOSTI PLANTANAZE KOJE POTVRĐUJU ISPRAVNOST VAŠE ODLUKE: 1.

PLANTANAZE

sadržava:

Lactobacilius prirodiprisutne sojeve mliječnokiselih plantanarum i Pediococcus u vrlo visokim pentosaceus koncentracijama i s posebno velikom sposobnošću razmnožavanja; celulolitičke enzime i betahemicelulaza e (celulaza, glukozidaza).

Plantanaze e

bakterija

U

betasmanjuje gubitke pri onČuva s iliranju. glukanaza, krmnog sastojke hranjive bilja. okus silaže pa Poboljšava je životinje nane radije jedu. zelene Sprečava pregrijavanjei neotrovan okoliš.

Potpuno ljude zagađuje je životinje, Nakon i silažu možemo završen pet dana proces siliranja je hranjenje životinja. mase.

za

PRN Jednostavna

ne

i ekonomična

primjena.

priprema

djelatne vodi. Vrećice A i B (jedno dovoljne pakovanje) kukuruzne zelene 50 tona PLANTANAZE

—

upotrijebiti za

otopine vrlo je jednostavna

u

su

za

25

jer je

tona

preparat topiv

travne

mase.

PLANTANAZE PRIRODNO IJEDNOSTAVNO DO KVALITETNE SILAŽE —

se Uvjerite sami!

FrEe jSlE

El

| a

odnosno

PLANTANAZE'....-<on-ororu

PRIPREMADJELATNE OTOPINE litara vode

100

u

rastopimo

A iB

Vrećice

silaže) Vrećice A i B rastopimo 50 tona

(za

Lucerna, djetelina

u

50 litara vode 25 tona

silaže)

A iB

rastopimo

(za

:

Vrećice u

50 litara vode 25 tona

(ta

A iB

Vrećice u

silaže) rastopimo

50 litara vode 25

(za

tona

silaže)

vodi. topiv Plantanaze je jer jednostavan je u njemu Načinupotrebe i litara) 4—5 (oko dio m anji odvojimo vode količine sve Od preporučene i B vrećice sadržaj tu A. U d odamo otopinu vrećice sadržaj rastopimo s preostalom p omiješamo otopinu Dobivenu promiješamo. zajednodobro su litre dvije za dovoljne mase siliranje Za tonu jednu vode. količinom u

litara 100 rastopimo pakovanja litara vode, sadržaj preporučeno50 1 ton dodajemo po način taj vode).Na ienzima. bakterija ječnokiselih »Veterii »Medika« su: »Farmacija«, PLANTANAZE Uvoznicipreparata veterinarskim i poljoprivrednim u svim nabaviti a naria«, možete ga apotekama.

(FA KRKA u

zdravi, p.o., Novo

tovama

Dutaljnijeinformacijemožete Krka

Farma

T3lefon:

80

d.0.0., 41000

(041) 536

209, 536

Slovenija

mesto, dobiti

od

firme:

Zagreb, Savska 212

-

Telefaks:

41/MIl

(041) 536

210

(FaKRKA

Mlijeko

bijeli rudnik

—

hranjivih

tvari

U ovo doba pojačanebrigeo zdravlju jedvada ima namirnicekojaje Čak izbjegla preispitivanje. i mlijeko, »savršenahrana«,ima ponovno problema sa svojimimidžom.Nekad sinonimza čistoću, danas može bitipun kemikalija antibiotika idrugihlijekova, kojise primjenjuju u liječenju krava.Osim te brigeo sigurnosti, mlijekoizbjegavaju ioni su kojipaze na svojuliniju, jersmatrajuda deblja.

Tu icnikojine podnose mlijekoimliječneprerađevine zbog crijevnih poteškoća i odričuse mlijekaisladoledaza čitavživot.

—

mnoge Ipak,

od

tih kritika

biti

mogu

mlijeku kalciju govori pokaNovija istraživanja da može snizida tvar mlijeka pomoć kojaje mlijeku ti razina kolesterola glavna zuju onorganizmu, slavu kalcij pronijela hranjivosti da da smatra mo-, korazine mlijeko može u vjerojatno pomoći smanjivanju biti obrano. u Studija obavljena lesterola hiperobuzdavanju krvi, da svakodnevno infarkta i Škotskoj pokazala j e srčanog sprečavanju tenzije, od rizik može i isto tako određenih vrsta a mlijeka smanjiti pijenje raka, muškaninfarkta.

Među 5000 da kosti s posrčanog Sprečavanju do dobi od 45 59 v raca, I strakrhke i stanu koji godina, usprkos lomljive. litre barem mlihormona i ha od raznih mlijeka dnevno, pili pola lijekova doživilo srčani 10 samo slaže da povećina se njih je posto stručnjaka jeku, onih nisu infarkt. Od dokaza da sim lijeko pili malo koji mlijeko nije stoji ih obolilo od 10 i nfarAmerička srčanog je posto gurno prehranu. agencikta. obavila nedavhranu i lijekove je ja također Nedavna pokontrolu no ispitivanja velikog b roja opsežnu sadda niski ima kazala da su količii utvrdila uzoraka koje mlijeko, mlijeka može prevenuvinađenih ne u masnoća, pomoći ržaj mlijeku još lijekova raka kod I bile unutar debelog krvnog tlaka, visokog ciji sigurnih jek granica. i raka na orgastručne se nas brojnim d rugim povremene crijeva obavljaju nima. tom kontrole pogledu. važno Osim kad zlatni rudnik mlijeko ostaje toga, Mlijeko je jepravi boborbi Ono tvarima. oružje protiv osteoporoze, puno je riječhranjivim lesti karakterizirane — — i tvari lomljivošću, vitamina B,magnezijafosfora, zahvaća bolest krhkošću Ta koristi za kostiju. oslobađanje velik kojeorganizam žena Zatim tu su vitamini u iz hrane. ljudi, posebno broj starijoj energije dobi. zdravu A i za kosu,kožu, D, potrebni Vaš kosti i zube. naravno, liječnik kalcij, neophoI, i dan jakih izgradnjuodržavanje Kad o općenito, kostiju. jeriječkalciju da može dokazi on pomoći potoje da kolesterola. opIzgleda sniženju zasićećenito u kalcij uplićeresorpciju I— Urednik PRILOGA kad radi nih masnoća.

Međutim, Mirna Božičević IV: Ing. i kad

u

nezaslužene.

me

se

o

se

to-

uz

u

—

—

se

ra

u

u

vremenom

.

su

u

-

za

i

oj

za

su

u

u

“

u

o

.

za

u

se

se

o

Kava |

srca p ospješuje rad i prošlosti!

Osvježuje, Napitakdanašnjicei se u medicini U umornostiprobavljanja. svladavanju prirodne pomaže alkoholomiopijumom,glavobolje, primjenjuje kao tonikkod trovanja u sve srca. dakako, I to, kroničneastme inaglogslabljenja granicamanormale!

godiupotrebljava “Postoje brojne proizvodnju iz kavina zrna. prema rukopisa svjedočanstvu PradoNationale.

Caffe arabiBiblioteque pariške Najrasprostranjenija je Kakave movina i to Afrike i ca pokrajina zemljamaAmerike, jeetiopska fa. U toku XV Azije. stoljeća prenešena je U Brazilu kultivirana Caffe Sredinom XVI Jemen. je stoljeća osvojila bica amarela žutih Jemeistoka. i plodova, SrednjegDalekog jezemlje Caffe arabica mokka kava kavanom Kava

oko

se

875

vrste

za

na

u

u

3

ara-

u

—

Otvarala

se

kavana

za

nu

—

—

—

osobitog džamija. ugrozile posjećivanje borII Selima cocarpa bijelih (1524— započela plodova je naredsorta ba kojajezavršena kave, trgovinu. protiv 1574) poznata kavana Murata IV o A kako ćemo u uživati u okusu bom i mirirušenju No 1633. vremesu ovog godine.

Carigradu neodoljivog napitka?!

Ovaj užitak Do zabrane će i naredba servis. nom, obogatit prikladan jeukinuta.

Karla došlo i u a za Za 6.osoba Il, Engleskoj je potrebno je: Aixu 1679. vošalica 6 s godine Francuskoj je tanjurićima kave. đena, rasprava kavu 1 za protiv posuda po“1 šećer djelovanja Zbogosvježavajućeg posuda, širom .stala 1 vrčić za Književomiljena svijeta. je mlijeko, Paul A. riici i li desert i 6 uz Jean pišu pjesniciPope:i služimo potrebno je je a J.S. Bach desert i ili za posvećuje tanjurića hvalospjeve, "joj (okrugli tanjur Kaffeekantate. kavi kantatu kolač. pravokutni) inače grmolika sa plodovi-“ Biljka je .ma zrno.

— Za

su

mirisa

i Caffe

arabica

—

leu-

—

za

'

u

u

za

&

.

—

za

slavio kao što je obnedjelju godine Majčin zadnju svibnja, kao što je slavit listu 4/93. No od 9.

Mljekarskom godine, slavljen svibnja, javljeno će datum. mjeseca svibnja, bez obzira drugu nedjelju Uredništvo ISPRAVAK

—

u

se

Do

ove

dan

se

ove

na

Štednjak štednjak, izgorilo. ljučite ulje obložene No možete i Vanjskeploheštednjaka u lja upotrijebiti umjesto čisti se lako su očistiti. Osocat će ih veoma emajlom, koji otpornim koji lijepo vlažnom tavite ocat da 1 te očišćenu krpom. djeluje sat, svake Pećnicu treba nakon upotre- površinu isperite. stičistiti da se na be redovito Plinske često njezinim plamenike, koji postaNo ako masnoća. ne i lako crni i masni, veoma jenkama nakupi lijepo ju vodom mlakom je operite ako jezapustite očistite, svakog i strljate polovicom u malo s ga proda- crvenog luka. amonijaka (kupite Rešetke izvadivaonicama kemikalija). dok čistite popećnice, unutrašnjost za te, Usisavač prašinu vremeih praškom, nakon nekog spite i Ako imate ih novinskim usisavač na papirom istrljajte platnenom Vrata svake vlažnom dopećkrpom. vrećicom, poslije prebrišite upotrebe namočebro vlažnom okrenite nice povremeno krpom juisprašite, operite i malo ste sonaročiu nom u vodu isčetkajte.

Dijelove kojoj otopili usisavača, to treba redovito da — bikarbone. očistiti od pračetke, pločama počela se na a povremeno deu grijaćim Ako šine, blagom oprati svaku I stvarati polovirđa,prebrišite tergentu. vanjske p lohe usisavača, luka. Isto tako da bi se ploče com lije- budući da se i na njemuhvata prašina, malo vrlo hladne s vlažnom i snažno premažite po sjale, prebrišite iscijedekratko uki na nom lagano vrlo ulja, krpom. potom kako

bi

.

-

“

s

.

a

vrijeme!

Dolazitoplije Naše

pećimanje

će

koristiti ili

ami

i.

sapunicom

lako

ćete

očistiti mrlje da do više neće. Ne bi bilo čađi.

Ako su i nakon lijepo uopće mrljepostojane u doovoga slijedeće upotrebe uprljane. stoje pranja, otopinu s apunice malih čišćenje evo šalice Stoga savjeta dajtepola amonijaka. za M rlje nekih vrsta a na očišćeno ispeći. trljajte četkom, kraju, dodaje vode 25 g se vodom.

Sa4ltople kojoj perite toplom sode čiste se od Četkom peći opeke.

Radijatori sakupljači prašine. svaku i doTrebalo dobro bi ih nekoliko potom goistrljati opeku prati puta bro vodom i rebadišnje isprati. detergentom, Peći treba se glazirane peru Sli.od opeke brisati redovito prašinu. mlakom vodom s čistite tako dvosblagimdetergentom.jepljenu prašinu da truku gazu da veoma namočite šok se u pa Nakon pranja jevažno limuna, dobro bi a da i isperu, glazura flanelastom postala isperete krpom toplom vodom. premažite glazirane opetsjajna, opeke zidu, sredstvom Iza svih primjetili laštenje peći namještaja. ste, Kamene treba redovito čistiti. se ružne tamne Suhom peći stvaraju mrlje. i čađi: od prašine 1 litru tople vodeza-- krpom posutom sodomtoliko da se 100 g zida sapu-.: — grijete mekog prijeđite prekouprljanog mrlje bikarbonom lako na u će nestati. njoj Tom ohlađenom. otopi. se

od

'

“

—

a

s

ra

za

na

i

II

GA

ago

pagat KLA

we

GM, SA

Jedan sa

DV gu

VLA LL

aug sana om ljubičica:

Japanska

ljubičica. japanska Jedan od najnježnijih cvjetovalončanica je Krasnog je mesnatog, baršunastoglišćainizanježnihcvjetića čitave paleteboja. :

“

-

malo

vode.

Na

će

način

listić

taj dobiZahtijeva posebnupažnju! vati Možete Imate li listova s puno predovoljno vlage. (ali ljubičicu i rub prorazmnožite Da bi dala više tjerano), zalijevati odozgo ljubičica je. sude u ste da lisnožem ili škarama odrežite dokoju posadili, pazeći cvijeta, tić vodom. listove oko 3 poprskate “nje prikrajustapke List vodom U humusnu stavite dobije poprskan ž ute posudu(lonac) i sredini kougiba. pjege rupu zemlju, napravite svjetlo toplo Posudu stavite i: na zataknite ali. peteljku listića,pazeći ju ne i za da ( ali dotiče stri mjesto list zemlju.

Zemljupotom do će novi listići. tjedna dobro kako bi se list četiri niknut previše.sunca) prstima utisnite, držite u kući. učvrstio. Posudu stavite u Ljubičicu isključivo ljubičicom sobna će biti Japanska ljubičica biljka! plitki je tanjurićkojem uvijek i

|

ne

—

uz

ne

—

cm.

u

u

ne

s

u

:

;