Mljekarski list 4-1993

GODINA

TRAVANJ, 1993.

ZAGREB

XXX

NUALA? M

>

aaa

DA DA aa aa

POO

Knjigu DR. STJEPANA

ola

FELDHOFER:

KEV

ORDE

Mbi

OR

Pa

RNOK

»OSNOVE ZA

HRANIDBE,

GOVEDA

SASTAV

U OBITELJSKIM

I SPREMANJE

DRO

HRANE

GOSPODARSTVIMA

RON

NA OU O DG

«

raja:

atar gra a

ča

Knjiga je pisana prvenstveno

razumljivim jezikom

i namijenjena

R te

lač u

ča

erat

srala

obiteljskim gospodarstvima.

ORR

ata

dati

DA

aca

tdta DE

area ORO tera EK rera

DI a

Ovo

vrijedno djelo izlazi iz tiska krajem

svibnja!

ćar

RA Brat ača

INO ča

atara

OLA det Te

L

BR

avaa vera ts

esa re

aja

kar CA

Utjecaj

košnje

vremena

i količinu

kvalitetu

na

sijena

na utječe bitno otkosa naročito tratine, košnjelivadne Vrijeme prvog na vremena i vrijednost košnje krmnu O sim sijena. i količinu Kvalitetu sa tratibotanički s astav osobinama, svojim u tječe tlo količinu sijena, suza i skidanje mehanizacija korištenja, p roizvodnje i agrotehnika ne, o a naročito dosušivanje), gušenje,načinsušenja(natlu, napravama, na za sjeniku. čuvanja vrijeme sušenjai tijekom nastaju koji bicima a

kasno

košena

tratina,

Srednje sadrži šena bjelanče4,6%probavljivih odnosu ili vina više sadrži košena tratina zato 56,8% sijeno košena tratina kasno dok vitamina, košeno, probavljivih bjelančevina, šena košemineralnih tvari. Rano bjeprobavljivih 3,0% daje sijeno karotina, 37% od ili svega znatima i osušena tratina lančevina, sijena (sijeno) i proveću košenog. energetsku vrijednost izraodnosu Energetska vrijednost sijena, kojeje bavljivost sijeno također žena kasno košeno. vrijednosti, škrobnoj što i ovisi vremenu Rano košena kao i tratina košnje opada je osušena, košena košena.

Rano tratina sadrži više od 8% probavljivih tratina kasnije sijeno 41% sadrži osušena sijenu bjelančevina. Što ranije tratina, ali suhe tvari i grubihvlakana, manje kosi

se

ona

sadrži

u

rano

osu-

rano

na

osu-

s

rano

na

no

u

na

u

o

u

košnje tratine

Utjecaj vremena

f

Srednje Kasna

vrijednost sijena

surove

bjelančevine 8,1

košnja kasna

krmnu

Probavljive

košnje Vrijeme Rana

na

košnja

4,6 3,0

košnja

koše-

škrobne vrijednosti,srednje kalija sijenu sadrži kao tratina osušena koše4% rano od roku sijeno preko košnje škrobne košekasno do 2,91 tratini, pa 85,9% vrijednosti košenoj noj košena sadkasno tratina također tratini. Fosfor nog sijena, jako sijenu rži svega košenom 28% ili škrobne 1% rira i to od vrijednosti preko ranije dokošene i rano što do svega pa 68,3%vrijednosti 0,62% je granici sijenu fosforom. osušene krme bre Kalcij (sijena). opskrbljenosti od ali što isto varira, u sije- sijenu jako košena, manje Tratina, jeranije sadrži više mineralnih tvari od kasi fosfora kalija. košene naročito izrato kosi tratina, tratine, Ako rano početku je ženo otkosu. košprvom trava, nakon glavnih metličanja dok

Udio

ovisno

varira

u

na

o

u

rano

u

a

va-

u

u

na

u

nu no

a

se

u

u

50

Mon

aa > _——

Utjecaj vremena Vrijeme

košnje tratine

na

mineralnih

udio

tvari

sijenu prvog

u

otkosa

košnje

dušikom, njeprihranjena i već nakon 4—6 tjedana regenerira otkosa koprvog skidanja dospijeva U to rištenje. vrijemezapadnimpodtlu ima ali i dosta ručjima još vlage, kiša otkojeomogućujuporast trećeg ako tratina dušiosa, prihranjena je brzo

tratina

odnosu

tratinu ko-

djetelina, vrste ih visoke više jer ja putakosi, vole ne sjenu. zasjene,djeteline dnev10 rano košenog kg sijena 810 obroku krava nom daje što grama bjelančevina, probavljivih je uzdržne podmirenje dovoljno kom. grama probavljivih bjelančevi(330 Kasno košena tratina nešto vidio obroka dok osdaje produktivni na), še zelene i u 490 grama prirode sijena probavljivih bjelanj oš taje znatno prvom za otkosu, kojeje slabije čevina što jedovoljno proizvodnju od košene tratine. dio treod 6 litara probavljivo Energetski mlijeka.

Kasno košena tratina vrlo sporo regekrme. iz ba namiriti druge nerira i vrlo između košene kasno 10 jedugorazdoblje srednje sijena dva otkosa.

U često kosi otobroku dnevnom tratine prvi osigurava kg kos kada dio travnih vrsta već 460 je grama bjelančevina. probavljivih te vrste otruse uzdržne osnorme Nakon Sušenjem koje sjeme, podmirenja tlo i Na 130 grama padne proklije.taj jesen probavljivih bjelanj oš taje način šire vrste se litre generašto samo uglavnom 2 dovoljno čevina, je kratko (sjemenom) koje tivnog razvoja mlijeka. vrste šire vegea one se tratine kasno košene 10 koje traju, sijena kg tratine, krave obroku muzare dnevnom kojedajuguste tativno, imaju daje brzu i Neke 300 dugo traju. regeneraciju grama bjelančevina, probavljivih vrlo kvalitetne dozrivrste niti za uzdržne što kojeranije d ovoljno potrenije kasne Da bi krava be zbog košnje uspjele jevaju preživjela, životinje.

Te vrste livapokošenih kasno uglavnom proširiti. imaju hranjena sijenom većani ali udio udio krme dodatne iz mora vlati, manji lišča, da, podmiriti niže krmne su dona zbog čega vrijednosti svojepotrebe bjelančevinama selekcioniranih.

One brzo odrvene i krmom .datnom .od postižu zbogčega ako kasno kose loše se daju sijeno. slabiji mlijeka proizvodnja je efekti, završe Vrste,koje (dozriju) niska. vegetaciju slabo i tratidajurijetku regeneriraju Prof. dr Zvonimir U tratini obično Štafa. takvoj je. manji udio

u

na

se

za

a

u

u

u

muzara

nor-

za

me

za

mase

rano

nas

se

u

zreo.

na

u

za

ne

u

su

se

s

se

a

nu.

Oblici

upala

vimena

producira Vime sastoji od žljezdanogtkivakoje mlijeko, od kanalićakojimamlijekootječeu cisternu, kaoi od intersticija kojim prolazekrvne žile, živciiostalo.

Na svim tim mjestimamože doći do se

S1

upalnihprocesa,pa prema tome upalevimena dijelimo veoma su i Prve dvije kataralične, parenhimske intersticijske. trećajejako rijetka. na

česte,a

upala ju upaleproces je četvrt vimena izrazito lokaliziran na, manja, površnimslojevima je žilava. tvrđa kod i nekako i to kanala sluznice počevši opipavanja mliječnih kanalića. od cisterne Kod pa do najsitnijih parenhimske upaleproces sluzkatar lokaliziran Kad redu lokaliziran sekretosamo prvom je je ričnom nici cisterne dijelu mliječne žlijezde, tj. govorimo kataraličnoj ali kanalićima i kanaako cisterne, alveolama, najsitnijim upali je i kanaina o Oboljeli površini epitel upali mliječnih intersticij. le, kataraličnoj funkciodio kala. Kada proces parenhima žljezdanog prijeđe sitnije izalveolama nira više kanale ili čak i normalno, alveole, govorimo kanalima vodnim međutim se movimena, skuplja mliječnim upali taraličnoj sekret većim nalaziti i že pa upalni upalnatekućina, kanalima, otpacisterni. krvna i i li gdjekad tjelešca, ugrušci bijela epitel, i većih Kod cisterne Veoma kod često mliječnih drugo. upale parenhimje čitav ske zahvaćen normalno sasvim kanala upale parenhim izglemlijeko dolazi do četvrti i zato odmah nešto mlazovima ali vopojedine da, je prvim kvaliteti i količini U znatne usiraka i te ima promjene denastije, pahuljica. nalikuOn više ne sekreta. oblicima tim žlijezda izmuženog bolesti, mliječna izmuzemo sasvim kavoluči normalno je mlijeko, jer mlijeko,proizvodi denasti što posve tara, kao sekret, kojijegdjekad upalnetekućine, epičisti ili sličan izmuzemo i stanice telne i pak drugo, miješaju gnojne kanalima i tek većim kaili I se mlijekom mliječni gnoj smrdljivu boi nali redovno cisterni, te uklanjaju prilikom mužnje oboljeli ispunjeni Od U lakšim oblilesnim mlazovima. već parenakutnog sadržajem. prvim četvrt vimena mastitisa kataralične cima oboljela upale mlije- himskog te ili dovno normalno ko također izgleda,je otečena, njoj je može osnovna običmalo proces raspoznati njena vodenastije, jer što To odnosno zahvatio čitavo vime, građa. jezbogtoga jeupalnim nije zahvaćen čitav četvrti. No ili ugruprocesom intersticij. pahuljica primjesa žlitkivna šaka ima više i to ne u Vezivno mliječne ovojnica mlijeku Otekmlazovima i U nego jezde zbogtogaje početnim napeta. kasnije. i kožu lina zahvaća i te koža oblicima bolesti laganim podkožje, mlijeko izgle- više na da sasvim normalno i Često se mopodlozi. p omična nije promjene otečene četvrti. i sise dokazati metodagu oboljele Zbog jedino kemijskim i toksičnih tvari U težim oblicima u vimenu, mikroskopski. sorpcije akutnim sekret vimena već izrazito i slučajevima uvijek je nastaju promijezdravstvenog njen mlijeko jevodenasto, pahulji- općeporemetnje stanja kao i količina často, sirutkasto, životinje drugaoboljenja. usireno, je ali sačuvan Kod vimena smanjena, talog obilan, je parenhimskeupale izgled različitih ima oblika mlijeka. se bolesti, koji međusobno kakvoći i obipo razlikuju Kod lakših tkivo upalažljezdano je kao i po mu promjena, trajanju. sačuvalo te kod ponajviše obična građu, svoju parenNajjednostavnija je nećemo himska mliječne žlijezde opipavanja kod vimena, upala koje opće je ustanoviti U težim ili slučajevi- stanje promjene. slabije poremećeno, jedna struktura vimena može biti čvoroma više četvrti vimena crvene, otekle, akutvita, tvrda, će i bolne. Iz bolesnih četvrti slabije elastična, izmuzujetoku U stadii osjetljiva. sekret krajnjem sličan koji mlijeku. nije kroničnih

kataralične

Kod

kataraličnih

vime-

a

na

na

u

u

u

o

a

na

samo

ne

na

a

o

na

na

se

u

—

na

u

u

na

a

su

serumu

u

s

masu.

su

u

re-

veoma

sa-

se

na

ne

mo

no

u

samo

veoma

su

re-

ma

u

—

.

a

vru-

a

nom

52

u

mo

flegmonozne upale lokalni izraženi i općisimptokroničnih mi. Kod upaparenhimskih la vimena bolesna četvrt jejošuvijek izmuženi sekret povećana, promjekao akutnom obliku. Za razlii njen ku od kroničnih kataraličnih viupala kod često završava mena, p roces kojih kod kroničnih atrofijom četvrti, jeparenhimskih mastitisa četvrt velika, tvrda i vezivkvrgava uslijed stvaranja Kod

oma

vimena

ve-

su

a

u

nog

tkiva. se

veoma

četvrti

iz

o

u

Hranidba

u

se

u

u

su

u

u

upaljene izmuzuje tada čisti gnoj, govorimo gnojnoj oblici vimena. upali Mogu postojati kod se kojih stvaraju apscesioboljekroz kožu. četvrti i loj kojiprobijaju ili Može doći i do žlijezde propadanja do dolazi vimengnjilog raspadanja tkiva. skog Ako

Intersticijska upala čistom obliku rijetka, je jer bolesti obično razvoju kasnijem javljai jupromjene parenhimu mliječnim tada obikoje kanalima, dajuglavno bolesti. interu lježje Upalnepromjene sastavni dio kod sticiju promjene mastitisa. parenhimskog Intersticijski redovno mastitis vezi s infeknastaje koži vimena.

I na ozljeda cijomdubljih tuberkoloza vimena lokajepoglavito lizirana posebno početintersticiju, bolesti. Osnovna razlika nom stadiju od ostamastitisa intersticijskog čistog lih što tome u uglavnom je jemlijeko po vanjskom izgledu nepromijenjeno, iako lokalni znakovi vimenu na jai ki, promijenjeno je općestanje. Čestojeteško razlikovati pojedine forme vimena. upala Dr Banožić Stjepan vimena

u

su

a

rasplodnih

junica

Dobra plodnostireprodukcija prvije inajvažniji uvjetza dobru mliječnost krava.S obzirom da je igospodarsko iskorištavanje plodnostuvjetovanagenetski(nasljedno), trebaobratiti pažnjuveć priodabiranjujunicaza rasplod,da su plotkinje porijekomod . roditelja dobre plodnosti, bez genetskihmana itjelesnih grešaka (selekcija).

Također i načinuzgojarasplodnih junica, posebno na hranidba,može značajnoutjecati plodnostjunicai kasniju rasplodnusposobnost krava.

Rasplodnejunice smiju vrlo intenzivan težine. tjelesne prirast

udebljaju junice taloženja i masnih masti promjena jajnicima Preobilna hrana može dovesti do i orgaparenhimatoznim unutarnjim nima. dobi očitovati nog mogu spolnogdozrijevanja (već Posljedice 7—8 rane mjeseci),slučaju koncep- hormonalnimporemećajima, degenenerazvii ili cistama mogu na ( oplodnje) cije zbogjoš atrofijom racijama jajkanala i tihim ili nicima, p ojenogporođajnog teškog izostankom, prenaglaroda ostati teške šenim i sl. posljedicekasniju (estrusom) gonjenjima i život Treba odmah reći da i slaba i plodnost, mliječnost plotkinje. nepotUz s hrana količini ili puna energetski bogatuhranu, pojedinim ćim količinama koncentrata i hranidbenim može biti žitarica, sastojcima imati

ne

i dolazi

do na

ra-

u

a

se

u

na

ve-

u

uz-

53

rok

slabije plodnosti, reprodukcije proizvodnje junica.

Slaba i hraniba uzrok nedovoljna je slabom i

buraga,povećanje zapremine trakta i probavnog buragovih razvoj će a i mikroorganizama,smanjit troškovi hranidbe rastu i mršavosti usporenom uzgoju.

Pri tom Kontrola težine slabi i atrofičbiti se nalaze junica. tjelesne od ni hranidkataralne maternice i jedan pokazatelja pravilne jajnici, upale be S 12 dolazi do hormonalne akjunica. mjeseci oslabljene junice moraju tivnosti imati težine odrasle ili tjelesne pojavama izostajanja tihog krave. polovicu Dnevni dobi 5—6 resorgonjenja, izostajanja oplodnje, prirast mjeseci treba biti 700—800 zametka čestih 7—12 g, pregapcije (embrija), mjeseci ranih 500—600 od 13. treba i g, njivanja, pobačaja (abortusa) mjeseca To biti veći tzv. od 500 g dnevno. sterilitet«. drugo. je »gladni prirast Stoga Ako slabu treba hranidbu kvalitei dođe do posebnupažnju posvetiti ti voluminoznih normalne i dotreoplodnje, hranjiva, koja gravidnosti ba količinu konsamo do rađa tedodavati nošenja ploda porođaja, manju centrata lad često slabe esencijalnim koji spojevima, manjetjelesne težine, životne će eventualni većem bronadopunjavati sposobnosti, koja manjak i već danivitamina juobolijeva ugiba energije, proteina, minerala, prvim i života i drugo. zbograznihuzgojnih raznih bolesti. dobi od 6 u treJunicama, mjeseci, Treba da znati ba davati oko 2 su slabo 6—9 i telenja kg koncentrata, oko unatoč slabo 1,5 hranjenih junica, kg koncentrata, razvije- mjeseci 9—12 često vrlo teška. Uzrok oko teš1 koncentrata plodu, mjeseci kg dnevno.

Nakon 12 kim daobično slabo telenjima mjeseci treba je razvijevati već i uska uzak kasamo koncentrat, zdjelica, porođajni junicama kao i slabe maternice. su izrazito nal, koje u kontrakcije slaboj kondiciji, Kod slabih hrana osim teških ako se rodilja, telenja, ili, jeslaba, junice česte želi i oboljepotaći ranije pojavepuerperalnih gonjenje (estrus) ponja, zaostajanje posteljice, ležanje raniji pripust.

U slijeporoda (puerperalna pareza), vrijeme p ripusta t rebaju junice maternice imati težinu i sl. To iznosi upale (endometritisi) tjelesnu koja otprilike 2/3 težine i uzrastu. punom uzrokuje slabiju plodnostjalovost Gravidne 2—3 slabu i dilje, mliječnost junice, mjeseca, poslije poroda prije obično česta iz rasponovo poroda, t rebaju dobivati izlučivanja krepku tom ploda. hranu, jer razdoblju plod(feUz slabu intenzivno treba hranu, nedovoljno tus) raste,plotkinje i i za sastoTo i gije, proteinadrugih hranjivih pripremiti laktaciju. ujedno je teško siroda učise poprave probavljivih jaka, obilje posljednja prilika vih celuloze i lignina, često hranidbe iz vlakana, njenegreške prethodnog i zagađenu bakterijama plijesnima, razdoblja. treba znati da Junicama česta i u većem treba davati broju predporod oko 1—2 i kronične kgkrepkehrane, želučanooboljenja kojapo tavu i sirovinama treba biti slična hrai druzarazne, indigestije, parazitarne crijevna ni će do velikih gudobivati nakon tege bolesti. Sve to dovodi koju plotkinje bitaka i dotreba davati izostajanja lenja. do Ujednojunicama gospodarske lakše voluminoznu biti. probavljivu hranu, Osnovna hrana stim da rasplodnih junica količinama, manjim biti dobra i zdrava voluminozna mehanički na nji pritisak buraga količinama većim i teže proveć završnom u ternicu hrana, plod, koji je celuloze.

Na bavljivih ugljikohidrata, razvoju.

Ako već način će hrana utovjunice djelovati taj povoljno pripremi hranidba na graorgana, poljene, obilnija bolji predkraj probavnih razvoj vidnosti dovest će do jošjačegdebljasebice

i

se

u

mora

s

u

a

ne

uz

uz

se

s

u

u

ma

za-

s

a

s

nom

ne

na

a

os-

novna

su

na

u

ro-

rana

u

s

ener-

a

uz

su

sas-

zA

u

se

mora

ma-

s

su

54

sma-

u

ki aktivnim

Uskraćivanje jačakondiciju nja. i također može lju prirodnu dobro, životinja, nije otpornost obzijer utjecada ti travi i hrani rast vimena i mliograslabiji zelenoj slabiju je Izuzetak ničena količina tvari, ječnost poslije telenja. junienergetskih kod dolazi do da će neuma prekojih hladnog, plotkinje opasnosti vimena utoviti.

Posebno to važno palnogoticanja (edema) pred komjerno je U tim treba ili za telenje. slučajevima koje kondiciji, junice tovnoj koncentrata i sočne hraiz tova davanje njiti izdvojene junadi.s namjerom da koriste treba moviše ne, plotkinjama omogućiti rasplodu.

Debljina že biti velika i trekretanja. smetnja plodnost O načinu ba ili hranidbe i životigrajunice prije držanju prirpustaprije vidnosti dovesti način i rasta, njatijekom postupni razvoja pripremi će ovisiti ostvarivamnogo porod, rasplodnu kondiciju.

Ako drže treba im njeproizvodnog u staji, genetskog potencijajunice dobra i la, proizvodnja reprodukcija kretanjeispustima, omogućiti dobi. hrana treba biti zelena kasnijoj pokošeili travna kukuruzna silaža.

Uzgojrasplodnih najbolje junica hrana, Ovu vrstu i izložehrane, djelomicepašu, provodi paši, gdje junice treba ne klime i prema povoljnim potrebi nadopunjavati utjecajima prikreodgovarajućom dopunskomhranom, rodnogokoliša, imajumogućnost i i Siim na premiksima. tanja stoji raspolaganju obilje superkoncentratima hrane treba daviti većim količinama. miprirodne bogate p roteinima, jeno vitaminima i biološneralima, drugim Dr Feldhofer Stjepan hrane

u

tom

razdob-

To

tvarima.

a

na

rom

s

u

su

ne-

ce

se

sma-

su

a

se

u

u

za

na

u

u

za

se

u

u

a

os-

novna

se

na

na

a

su

u

Uzgojni

kriteriji

razvoja

i rasta

rasplodnih

junica |

Genetskise potencijal kraveodređujeu vrijemezačeća novog organizma tj. oplodnjejajnestanice.

U nasljednomjesmislutog trenutkau potpunostiodređeno buduće ustrojstvo životinje.

Rast

i

od razvoj organizmazapočinje Stog velikog značaja jerazloga nakon U fazi to se deoplodnje.prvoj izgradnju proizvodnog potencijala šava unutar intrauterini krave izabrati roditene majke najbolje nakon nastavveć rasta i k oji dalje voj, poroda lje, povoljne osigurati uvjete sredini ekstrauterini Nakon što lja vanjskoj mladoggrla. razvoja junica korazvoj. otelenjem krava, započinje postane Intrauterini određen fiziorazvoj je porištenje izgrađenog proizvodnog loškim i stanjemorganizmamajke tencijala, odgovarajućim uvjetima normalnim držanja životinje proizvodnje uvjetima (držanje, hranidba). njega, može više značajno njega utjecati, U tom razdoblju m oguće nije utjerazliku od cati ekstrauterinog razvoja, izgradnju proizvodnog potencisredini kada već to koji podutjecajem jala, je vrijeme je vanjskoj izgrađečimbenika. ni koristi većim ili velikog broja potencijal manjim za

raz-

—

samo

se

u

—

u

na

se

za

u

ne

na

u

se

intenzitetom.

55

Pri

razmatranju uzgojarasplodnih voditi računa da nivalja junica ovdje usklađeni rasta ciljevi glede uzgojni i i ekonomski interesi progrla razvoja želi dobiti izvodnje.

Uzgojem grlo će obzirom koje zdravlje, plodnost i visoku i stabildugovječnost osigurati S nu ako strane se proizvodnju. druge ekonomski uzgojpromatra preddio stavlja neproduktivniproizvodnog se procesa, jer tijekom tograzdoblja stvara nikakav ako prihod mari ide direktno ne grlakoje prirast tržište. ekonomski proZbog toga, bilo bi od su

se

s

na

:

on

ne

se

(npr. vime). žlirazdoblju (23mjeseca) mliječna intenzivno Uz to jezdajoš razvija. takvih veći udio tešživotinja javlja kih što indirektan telenja doprinosi način osobito proizvodnje, smanjenju prvom dijelu laktacije. kratkom

U tom

vremenu

se

u

se

na

u

Prirast i težinarasplodnih junica

zane-

jemogućetijekom zrelost, jajunice utjecatispolnu prite dob kod telenja. pust, interesa da matrano, Veoma mnogo istraživanja obavlješto se kod doblje intenziuzgoja traje kraće, jer utvrđivanja je utjecaja način direktno zrelost i visinu taj smanjujutroškovi teta prirasta spolnu bila tome proizvodnje. proizvodnje.

Posebno pri pravilsu Zbog svega togaproblemu značajna i straživanja koja obavljevelika se nog identičnim pozorčemu uzgoja posvećuje blizancima, pri čemu nost, što se držana hrarazini na pri nastoji uzgojiti grla različitoj tome nidbe. Kako radi o iskvalitetnije grlo, uvažavajući pri ovdje genetski i ekonomiku razlika tim visini uzgoja. životinjama, proizDob i težina kod odmože razlici junica pripusta vodnje jedino pripisati čimbenici nosno od hranidbe razine telenja i rasta kojih tijekom uvelike zavisi kako Visoka hranidbe dala razina uspjeh uzgojnom grla. ja je tako i smislu. nižu gospodarskom kasnijim laktacijama proizvodhrasa koja nju usporedbi grlima Dob rasplodnihjunica korazini. njena normalnoj Junice, tijekom hranjene dobi je i spod razinu u zgoja Utjecaj proizvodnje normalne lakmogu odavno razine, prvoj mlijeka jepoznatačinjenica. dati očekivanu Ako Pri tome proizvodnju. smatra taciji se da dob ima utjecaj međutim takva hrane intenzivvisinu između grla proizvodnje redosljenakon rast, da telenja nastavljaju nije raste laktacija (visina proizvodnje te mogu doseći su do 5 grla koja Isto tako značarazvoju godinastarosti). normalno U laktahranjena. dobi kod prvog kasnijim janjeutjecaj telenja neće se cijama slučaju tom osjetiti visinu proizvodnje laktaciji. razlike prvoj razini između proizvodnje USA da su u Istraživanja pokazala i Pri tome treba isgrupe. dob jedne druge kod ima telenja značajan u tjecaj da taći visinu ozbiljno pothranjene junice do 23 proizvodnje mjeseca daleko više teškoća kod kod krava telenja, Holstein imaju nakon pasmine, te prvom proizvodnja dijeU istražimanja togaovaj utjecaj smanjuje. lu može i toda laktacije dijelom dobi pripisati vanjujeutvrđeno, telenje 23 prije mjeseca, proizvodnju smanjuje Veoma visinu 150—180 značajan svaki u tjecaj kg mjesecranijeg proizvodnje hranidba ima grla tijekom dok telenja, odlaganje telenja poslije 2—3 mjeseca Ako se p oslije telenja.

27 jupovemjeseci doprinosi značajno razinica, koja do tada bila na je nižoj ovome moćanjuproizvodnje.

Razlog ni visoku že se naći hranidbe, prebaci da svi razinu, nisu činjenici organi kod će koriš»dozreli« postići nje mogućnost i održavajoš započinjanje poNeki razini. v isokog tenja proizvodnog s tupnja njelaktacijeodređenoj iako nešto do od tencijala mliječnosti, je organiprelaze prebrzo niskog razvoju. nja relativno aktivnosti visokog stupnja Prirastom

razvo-

:

na

na

raz-

na

no

na

su

na

na

su

se

u

se

su

razvo-

u

u

u

u

su

na

su

na

ne

u

se

na

ona

u

na

u

u

u

na

a

se

se

u

u

me.

za

na

za

ne

na

u

se

za

na

ma-

u

u

56

Ovo može tumaDokazano jeda kod onih prvotelki izvode više mlijeka. čiti većim se pa p rve tjelesnim kojetijekom laktacije razvojem, trebaju još dio tvari treba koristiti dosta dolazi do hranjivih rasti, bolje ustrajnosti manji rast tom Isto kod nego životinje razdoblju. (perzistencija) proizvodnji, tako veće onih dobar dio su životinje koje dostigle imajumogućnost razvoja većih količina do hrane obrootelenja. uzimanja Istražujući optimalni ku čin hranidbe rasta i zbogvećegkapaciteta probavnih junica tijekom utvrditi kako različite organa. vojanastojalo razine hranidbe fazama pojedinim vremena visinu izbor optimalnog utječu uzgoja proizvodnje.

U dva su korištene gruistraživanja pripusta junica glede dobi i blizanaca pe identičnih koje hranje- težine razini. do 22 ne različitoj mjeseca.

Nakon dodavano dobi i težine toga(4— mjeseci) je Uvažavajući značaj judo tada nižna te ekonomske nica, kojaje grupi, hranjena 6 proizvodnje uvjete dodatne količine koncentrata ojrazini, rasplodnog podmlatka moguće je dodatne način (20— vrijednosti obroka). izabrati najpovoljniji uzgoja juGrla su razini nica. S tim svezi dan koja hranjena nižoj 30% grafički je pridala su više kaz različitih načina kamlijekalaktaciji. uzgoja j unica U izveden ko ga iznio Swanson 1978.

Engleskoj pokus je je identičnim blizancima hranjenim razini do 10 a tada Iako odnosi Holse visokoj mjeseci, prikaz ovaj nižu razinu.

Nakon telestein različiti načini prebačene pasminu uzgoja nja jegrupa (visoka- razina) predstavljeni pojedinim krivuljama dala nego manje mlijeka niska usporedna dnevnog pokazuju mogućnost prirasta hragrupa, izbora sistema.

Pri tome kojaje cijelom razdoblju najpovoljnijeg razini hranidbe. na imati razine hrana njena nižoj valja značaj Na svih ovih kao i nidbe fazi ako se temelju rezultata, pojedinoj uzgoja, može utvrditi se želi dobiti kvalitetno drugihistraživanja, grlo kasniju da hranidba preobilna junica utječe proizvodnju mlijeka. visinu na mliI intenzivni sisnepovoljno proizvodnje Krivulja predstavlja Posebno da kod tem hranidbe žijeka. prve jeznačajno je tijekom godine hranidbe kritično iza dolazi vota, prevelike junice drugoj g odini toga ono 90 tesa niža razina razdoblje kojepočinje kg temeljena isključivom žine do i završava voluminozne krme.

Na krajapuberteta. korištenju ovaj hranidba rezultira način estrus i se Prekomjerna postiže raniji junica tom količine tkiva sekrecijskog manje mogućnostranijeg Ovaj je pripusta. vimena .i većom količinom način ako taloženja uzgojapovoljan promatutrošenih hranidbenih damasti Vime takvih u po broju mliječnoj žlijezdi. ali steone proizvodnju životinja cijelog junice, je ostaje manjetijekom života.

Isto tako dokazano da niža ako obzir kasninepovoljan je razina hormona kod rasta razina koje proizvodnje junica ja takvoggrla. hrane može izazvati se Ovakav sistem se prekomjerno javlja uzgoja rasta tkiva. kada se ženska sekrecijskog smanjenje dnjevrijeme grla Dokazano da vimefaze iz prve težini u međutim, razvoj je, intenzivnog tova, od do od oko 250—300 i puberteta telenja kg,izdvajaju dalje nijepod visine hranidbe. za jednakimutjecajem gajaju rasplod.

II Nakon sistem hranise mogu uzgoKrivulja predstavlja oplodnje, junice ti na bez razini na većegdijela višoj štetnog utjecaja jatemeljen korištenju vimena. interesu voluminozne krme. ekonoU razvoj Značajno jeproizje imati veća i u neku ruku stanvodnje početku laktacije mičniji predstavlja veće nakon dard progrla, telenja jer junice uzgoja junica. se

.

za

u

u

u

na-

raz-

se

u

na

su

na

na

u

u

sa

na

su

na

na

ova

u

umu

u

za

za

a

u

na

ras-

se

ra na

za

se

uzme

u

u

u

na

za-

nas

uz-

na

na

57

589

težina

i

grla

razdoblje prvog

I6

20

estrusa

28

24

dob,mjeseci Grafikon

Krivulja

III i IV

restriktivnom

dobi

1. Odnos

započinje sa

hranidbe

razinom

nakon

i težine

pri uzgoju rasplodnih

nižom

do

12

čega povećava krivutenzitet. Sistem prikazan uzgoja III 15 ljom omogućuje pripust junica odnosno 24 telenje mjeseca. mjeseci, U sistemu 4 ovom zadnja mjeseca veće količine koncentrata što daju lakveoma povoljno utječe početak tacije.

Sistem krivuljom uzgojaprikazan IV razini i tom sistemu nižoj je može očekivati dobi od telenje 27—28 troši minise Ovdje mjeseci. koncentrata.

Ovo mum je uzgojnom smislu ali kod sistem, poželjan njedob kod i ga produžuje telenja taj dolazi do sporog obrta se način kapitala. Sistem ekstenzivnim jepoželjan kao što je to držanja (ispaša), uvjetima organizirano dijelom Sloveniji, Njei Sistem mačkoj Austriji. uzgoja prikaV način krivuljompredstavlja koji mjeseci,

sa

sa

u

se

na

na

u

se

u

u

se

na

u

u

zan

58

graniči pothranjenošću grla.

U

sa

in-

se

junica

kovom

sistemu

ne

može

se

ta-

očekivati

pripust prije mjeseca. steonosti dodavati koncenpotrebno je trat 3—4 posebnotijekom zadnja mjeseca.

Nakon

20—21.

Na

temelju ovdje i znijetog proizlazi da je uspješnu proizvodnju mlijeka kao i genetski potencijal grla, odgotehnološki proces varajući proizvodod velike važnosti i razvitak rast nje, mladih U nas većini sluse životinja. čajeva uzgojurasplodnog podmlatka Vrlo posvećuje dovoljna pozornost. često intenzivan uzgoj je posebno fazi života kada to smiprvoj najmanje biti. naše relativno inUvažavajući je tenzivne sisteme uzgoja, junice bi teliti 24—25 što smjele prije mjeseci znači da bi trebao biti dobi pripust od 15—16 mjeseci. za

uz

u

ne

u

se

ne

u

Dr

Ivan

Jakopović

_Gospodarstvo_ PI

Otkup

i prerada

mlijeka

godini

1992. u

godine rezultate analiziramo sada, ido kao godine, Istekom se sa 1991.i 1992.nalazimo Kako prethodnom godinom. uporedbom ne odražavajunormalno u ratnom stanju, ikako podaci koje dajemo se sa na se godine,da 1980. iz pokazateljima kraju osvrćemo stanje na se na vratimo da podsjetimo te podatke išto trebaučiniti nekadašnjestanje. izvan otkup 33,908.000 kupljenog Republike mlijeka uključivo Ukupan mlijeka tisućama kako ostvaren 1992. litara): slijedi (u godini je Hrvatske, u

m

____Č____“_ “_“_“ Č“Č_“_Č“_“ČČ“Č “ČE

Mjesec br io nik

At

= Siječanj 2.

Veljača 3.

Ožujak 4.

Travanj — —

7.

=

8.

9.

11.

12.

u

1991.

na

.

Svibanj Lipanj

Srpanj Kolovoz Rujan

= Listopad Studeni — Prosinac —

10.

odnosu

mlijeka otkup strojeve pero er SSAROKOMgodinuAA 81,05 27.754 86,40 27.421 85,90 29.931 84,30 30.254 81,30 32.225 78,26 30.584 85,60 31.496 90,07 30,746 86,75 27.529 90,90 26.585 82,65 23.678 83,70 24.220

1.

6.

Ostvarenje

i nabava

Ukupan

Red.

5.

E EEE

3

UKUPNO: Od čega iz Republike Hrvatske

342.392 301.232

84,77

33.908 7.252

49,28

Uvoz i rekonstitucija

89,90

području mljekare koje parametri time dosadašnji da odrazilo tako prvom pa >»Belje«, polu- najviše (znamo poremećeni je nii Dubrovačko Kninsko a mljekarstvo mlijeka 52,04% otkupljeno godištu radilo 1992.

47% ili za 5% više, što je godini). jeuopće godina nijih izvorima nabave a litara mil. po 8,5 Otkupmlijeka mlijeka, drugom sliku rada pravu mljekadaje otkupljeno je47,96%,pri- mlijeka polugodištu u od 53%. preradumlijeka proizvode tj. godina jašnjih 1992. tu da konstatirati Možemo izgleda godini mlijeka, je tisućama ovako razliku litara): (u utjecala polugodištu drugom izda bilo vidi otIz da otkup slijedećeg prikaza je suša, jenije ukupan bi cca 350,000.000 litara. od nosio 9,17% kup seljaka manji farmi iz sa mljekare, pojedinačno Analizirajući 35,14%, ukupniotkup Karlovac KIM što Hrvatske bio za jeotkupio 13,44% najmanje manji je »PIOIPK 61,49, odnosu smatramo, svega Osijek 26,67%, prilike kojišto NIR« 78,50 dobrim rezultatom. posljedice Županja živimo, Svi

rata

su

se

tri

na

u

ra-

u

u

cca

a

.

ra

a

na

ona

u

u

.

se

a

samo

za

a

a

—

u

su

ma

na

u .

59

Rang...

IZVOR

MLIJEKA

Litara

Ostvarenje 1991.

0/000

u

u

odnosu

godinu

u

na

%

og:

Otkup 2. državnih

seljaka

od

1.

Otkup

imanja

sa

UKUPAN

otkup

u

R.

Kupljeno uslužna

3.

m

Od

Hrvatskoj

mlijeka čega

Otkup

iz R. Hrvatske

Prodano

342.864 ..——.

84,72

79,70

(pomoć

90,17

34.590

mlijeko »Zdenke«, »Zvečeva«) mljekarama priobalja 6. Dato uslužnu preradu _ 5.

86,56

64,86

308.274

R. Hrvatske

van

259.315 83,549

31.974

mlijeko (svi izvori) i prerada u mljekare

4. Ulaz

227.341

90,83

»Sirele«,

na

54,97 đ

35.010

241,40

1.411

51,78

KRPA EVKV: MalSPE. Plo

RA

UKUPAN

izlaz

36.421

.

Ukupno 8.

7.

prerađeno Prerađeno u proizvode

asortimana

211,40

306.443 305.032

vlastitog

79,09 80,53

ooommo:/jj...pp..............pooz.agaapaaaaan

transakcija Međutim, ostalih Preradom305,032.000 litara mlijeka i kupovina prodaja (ispomoć) ostalo, proizvedeno 1992. je godini s lijedeće vlastite preradamlijeka količine proizvode tisućama litara proizvoda (u iz da manjaje 19,47% čegaproističe ili kilograma): kontinenta i mljekare manji doveli do razlike od teret pro6,03% izvoda od mlijeka. radi

—

—

u

u

za

su

sa

uvoz

na

P_i

Red. br.

Grupa

proizvoda

Proizvodnja kg u

omg:

Pasterizirano

=

vn>PovoNonaonN steriliziranih Grupa

mlijeko

Fermentirani

Sve

vrste

proizvoda

proizvodi

vrhnja

Svježi sirevi Topljeni Polutvrdi sirevi

svih

vrsta

sirevi

Tvrdi

sirevi

Obrani

prah

Punomasni

prah prah

E

Sirutkin Maslac

A

Ostali

a

mn o...

0/000

1 i

odnosu

na

god. spa

104.063

79,24%

39.923 20.484

76,61%

8.532

66,83%

2.723 2.967 5.534 989 920 2.897 1.015

63.39%

74,82%

75,21% 69,42%

91,32% 62,33% 153,94% 61,41% 83,06% 61,90%

2.592

opogooggon: U

u

1991.

1.441

proizvodi

Ostvareno

proizvodnji proizvoda mlijeka, lih proizvoda sireva 38,1, tvrdih 87,7 i od navedenih prema paduproizvodnje maslaca više 16,9, punoproizvedeno ili 19,47% 80,53% ostvarenje, proizvedemasnog praha 53,9%. no I je: pasteriziranog mlijeka tržište manje proizvodnje smanjenje je sterilnih fermen20,8, bilo proizvoda dosta dobro i 23,4, snabdjeveno nije tiranih 25,20, vrhnja33,2, proizvoda i osjetilo pomanjkanje roba, mlijeka t j. sireva sireva 36,6, od svježih topljenih proizvoda mlijeka. sireva 24,8, polutvrdih 30,6, obranog Kako uvodu napomenuli osta37,7, 38,6, nastavku kakvo praha sirutkinog smo praha dajemo stanje od

a

za

za

uz

se

smo

60

u

u

godine(iako je i po i po godina najbolja proizvodnji odnosno staprema potrošnji) preradi 1992. godine. nju Stara stvar, da poznata kao društvo je, 1980.—1990. periodu loše odnosili prema govedardržava, bio stalan i da stvu pad prisutan je

imali

1985/86.

1980.

smo

bila

proizvodnje mlijeka, broja Steve članku gospodina jeprikazano listu br. 1/93. Đukića Mljekarskom staOvoga putadajemopodatke i prerai proizvodnje njugovedarstva do 1992. gode 1980. mlijeka rasponu krava

u

u

o

u

se

što

i

—

u

dine

a

iznosi:

ona

A. PROIZVODNJA

da

Naimenovanje (?)

Stanje

= 2.

— 3 mlijeka Ukupna — R. Hrvatskoj kravi 4. po - Proizvodnja iz R. Hrvatske 5.

Otkup mlijeka — 6. i krava — goveda —Omjerukupno B. PRERADA 0/000 lit ili kg U 1. prerada <Ukupna 2.

Pasterizirano mlijeko =Sterilizirano Broj goveda Broj krava proizvodnja

1.

1980.

Stanje

g.

%

1992.

See

PS

zodinu

g.

978.000

kom

590.000

kom

60,33

607.000

kom

383.000

kom

63.1)

1

1.060.000.000

605.000.000

1

57.08

1

90,67

1

57,44

1

95,60

u

—Fermentirani

5.

Sve

7.

8.

9.

10.

11.

Kod kao:

lit

306.195

lit

60,46

146.817

lit

104.063

lit

70,88

48.946

lit

39.923

lit

81,57

25.142

lit

20.484

lit

81,48

11.796

lit

8.532

lit

72,33

3.099

kg

2.723

kg 2.967 kg 5.536 kg 989 kg 2.897 kg 1.441

87,87

kg 12.049 kg 2.453 5.916

kg

2.657

kg

2.082

kg

prethodno datogprikaza krava

120.000

cca

ratu

u

1990.—1991.

50,16 45,95 _

40,32 109,04

kg

voditi

moramo

a) tržištu i drastičnom turizma .b)smanjenom padu moći stanovništva. c)smanjenoj kupovnoj nestanku

1.541

506.484

vrste

analize

259.315.000

1.612

vrhnja sirevi —Svježi sirevi = Topljeni Polutvrdi sirevi — Obrani — prah Punomasni prah — Maslac

6.

1.584

1

451.454.000

mlijeko proizvodi

3.

4.

1.7471

računa

o

66,04

nekoliko

čimbenika

godine

Posljednje vodnjagoveđeg odražava tako fada će pad ipak Procjenjujemo manjak od 451 litana talno plasmankonzumnogmlijeka mlijeka otkupu milijuna litara i treba od kao vrlo važne 192 ra, dakle milijuna proizvoda mlijeka, novih životne namirnice. proizvodnja organizirana Za očekivati krava odnosno što 70—90.000 da će kurastom junica je moći može mlađim revitalizacipovne stanovništva, poslužiti poljoprivredniturizma i izvoza, sireva cima da posebno jom orijentiraju proizvodnju »Zdenka« i »Sirela« već ima i dobar (što rade), koja osiguranog kupca gospodarstva koje prosperitet. razvoj nailazi sredstva i to iz ulagati znatnija Stjepan Deneš, d ipl. ing. što i razloga je pitanjumanjaproizrečeno

ran

se

odnosu

u

na

stva-

mesa

ne

za

na.

24.000

cca

to-

za

u

za

cca

se

se

na

u

u

vremenu

.

u

61

Cijena

za

mlijeka

Za

travanj

1993.

godine

mjesectravanj ostajemo Premija mlijeko nadalje ostaje kod otista 28 HRD/I bazi utvrđenog korekcije principa tj.

3,2% ravničarskom i 38 HRD bazi kupnecijene, kojaje tečaj 3,2% DM iznosi oko 0,28 DM mlilitru brdsko i 1 planinskom p odručju. će m.m., jeka 3,6% primjenjivat Radi otkup1993. kontinuiranog praćenja Na gore cijeloj godini. temelju nih podatke dajemo travanj cijena se sa: čenogcijena travanj utvrđuje br. 3 na u Mljekojidopišite podatke HRD 100 ili 360 jedinica lista. karskog HRD/I mlijeko3,6% 1993.

i

za

na

vezana

na

u

na

za

s

m.m.

m.m.

a

se

u

u

re-

za

za

masna

za

s

Cijena i kretanje

rasta

za

—

01. 04.—30.

ravničarsko

HRD/1

360

Premija

LV93=100

100

HRD/I

239,81

100,00

402,75

208,82

208,82

indeks

42,75 HRD/I

za

DM.

HRD

Cijena jedinice 100 ožujkuporaslaje travnju HRD ili 28,21%. osnovna + Ukupnacijena premido 30. 4. od 01.01. porasla ja je indeks ničarskom 215,56 području ili brdsko poena 115,56%, planin78

sa

masne

u

na

u

za

—

u

—

rav-

za

a

RAVNIČARSKO

A)

Masnoća

u

PODRUČJE

cijena HRD/I

3,2 3,3

3,4 3,5

3,6 3,7

3,8 3,9 4,0 4,1

4,2 apop...

62

skom

za

poena,

*

320,00 330,00 340,00 350,00 360,00 370,00 380,00

390,00 400,00 410,00 420,00

100

ili

108,82%.

napomenutida otkupna brže od raste na mlijeka cijena cijene malo i troškova života da tj. mlijeko dolazi povoljniji položaj,posebno teletine znatno prema gdje cijeni odnos 1 teletine prešli kg vage) (žive 10 1 mlijeka.

Dakle pregledcijenamlijekapo masnoći 1993. godinepodtravanj otkupajeslijedeći: ručjima Moramo

u

a

smo

—

za

R. HRVATSKE

Osnovna

=

100,00 391,50

vrijednost porasla ili 192% indeksna poena 92,2%, je brže raste dok mlijeka otkupnacijena od

cijena 3,6% m.m.

239,81

DM

Istovremeno

Ukupna L/&3

215,56

31,50 HRD/I

područje

planinsko 04.360

područje

1g3

cijena

04.

brdsko

za

OSNOVNA

Datum 01. 04.—30.

m.m.

Premija 28,00 28,88 29,75 30,83 31,50 32,38 33,25 HRD/1

Ukupno

HRD/1

348,00

358,88 369,75 380,63 391,50

402,38 413,25

34,13

424,13

35,00 35,88

435,00

36,75

445,883 456,75

B)

BRDSKO

PLANINSKO

PODRUČJE

R. HRVATSKE

—_a_=——————————___

Masnoća

Osnovna

cijena HRD/1

—_---——————_____I

3,2 3,3 3,4 3,5 3,6

3,7 3,8 3,9 4,0

4,1 4,2

Stručno

đa HRD/I Premija

Adssc HRD/1 Ukupno

38,00

358,00

320,00 330,00 340,00 350,00 360,00 370,00 380,00 390,00 400,00

40,38

380,38

42,75

402,75

420,00

49,88

39,19 41,56

391,56

43,94

413,94

:

45,13

425,13

46,31

436,31

47,50

410,00

predavanje

369,19

447,50 458,69 469,88 Deneš, inž.

Stjepan dipl.

48,69

proizvođačima

mlijeka

Dubravi u

Hrvatskomljekarskodruštvoorganiziralo je 22.ožujka1993.u Dubravistučno predavanjeprof.dr.ZvonimiraŠtafena temu »Kako krmnim slijedompovećatiproizvodnju mlijeka.« Pred

nazočnim

proizvođačima je n azočnih, k oje pitanja i krmne kulture odmah jeka, predstavnicima Zadruge mogu Poljopzasijati rivredne službe da bi im dale uskoro i savjetodavne općine prirod.

Preporudr. Štafa iznio čene im žitarica Dubrava,prof. proje j arih smjese jablematiku krme sa rim ili proizvodnje ciljem graškom grahoricom.

Sa povećanja proizvodnje mlijeka. cjelokupnog predavanja valja Tajnik Hrvatskog— mljekarskog posebnoistaći interes mladih proizvođača društva, gospodinČičmak dipl. i ng., mlijeka proizvodsuvremeniju se nazočnima izrazio težšto dobra obračajući osnova je nju, je cjelokupan društva da Poseban Hrvatskog nju mljekarskog p oljoprivrede. razvoj naglate posak treba dati i demonstracionim organizacijom predavanja, pokusima će više 1ostavljanjem demonstracionih pokusa koji provoditi želi kaliteta R. pomoćiproizvođačima mlijeka Hrvatskoj gospodarkako što kvalitetnu stvima odabranih će jeftinije proizvesti proizvođača, gdje krmu i tako pona svom svi zainteresirani moći gospodarstvu pratiti zasijane većati čemu dat kulture od do proizvodnju mlijeka je sjetve spremanja. posebannaglasak.

Mr. Ivan Danjek U kojajeuslijedila raspravi odgovomli-

reno

na

su

sa

za

za

se

se

—

u

na

na

63

40.

već

Sabljić Ljubice Obitelj i vozači, kao 40. godinasabirači, Grabercu mlijeka preuzimači i Nikole

su

u

—

Vrbovca.

kod

Dubrava

mlijeka

sabirači

godina

Obuhvaćali

bila

interesan-

mlijeka proizvođače tna mlijeka. laktofriza iskocijena Danas jekapacitetsezoni sa 650 i rišten u jesenskoj ljetnoj

za

,

litara.

godine. je znatnido došlo U sela Graberec, je zadnje v rijeme Prnjarovac područje 300 1. svega Sva i dio Dubrave.

Zetkan mlijeka, otkupa pada jeg Lipovčani, adekvatne nisu malopm lijeka tada osim bila Cijene sela, dijela Dubrave, potrošakrajnje bez ceste. cijenama rodajnim če.

Prve količine da su izmlijeka jedva ishramlijeka količinu nosile od do litara 100 1000 Mnogiproizvođači koriste teladi i mlijeko, odojaka dnevno.

Sve Dubvoženo mlijeko je tržištu slobodnom neki ga prodaju vršena sir »trau prerada maslac. i a. gdjeje meki sir, vrhnje kao svježi pist«. da pad otkupa je Jedan od sabirnih smatraju Sabljići bio punktova je kreditin eadekvatnog r azlog kući mlijeka instaliran 1971.

Sabljića godine. stočarske posebno proizvodnje, laktofriz francuske ranja Postavljen Stoje proiz- kvalitetnog podmlatka. ženskog 500 vodnje kapaciteta litara, koji je a čarstvu, govedarskoj proizposebno instaliran 1976. godine izgranaročitu pažnju. treba đen učešćem p osvetiti vodnji, objekt proizvođača mlijei 1 5 krava junicu posjeduju i PZ ka kao Sabljići Dubrava, dobavljača 7.500 litara, i značajniji predaju mljekaru Bjelovar.

1992. godini: U to proizvođači količine izotkupljene vrijeme 8.000 litara Počelo

1953.

su

su

za

za

a

nu

u

na

u

—

cca

u

novo

za

su

a

u

nosile

su

trebalo

je tofriz

i do

litara

700

instalirati

dnevno.

Tada

dodatni

novi

lak-

litara, 1.000 korišten kapaciteta litara, koji je samo

od

u

cca

200

ubrzo

a

izuzetnim

kada

momentima,

savjet:

Izdavački

Milan

mr.

dr. Mirza

Devčić,

Hadžiosmanović,

dr. Ivan

Jakopović, Kolak,

Tomo

Biserka

inž.,

Ivan

Šegota

Uređivački

odbor:

mr.

Stjepan Brlek, dipl. inž., Franjo Lončarić, dipl. inž., Željko Ljubić, dipl. vet. i odgovorni

Stjepan Deneš, Tehnička

64

Ljubica

sa

sa

Ivan

Vučilovski

7.500

sa

litara

7.500

litara

dipl.

Brlek, Stjepan

inž.

je

kolegij:

Uređivački Dr.

S. Banožić,

Božičević, ing.,

"M.

S. Brlek, dipl. ing.,

S. Deneš,

dipl.ing.,

dr. S. Feldhofer,

dipl. inž., Pehal, dipl. inž., Sunajko, dipl. inž.,

Slavko

Vera,

Košćević

Mesarić,

Tomislav

Glavni

Luka

dipl. inž.

Dakić,

Ankica

novi

Košćević

dr. J. Jakopović,

prof. dr. Z. Štafa Vlasnik

mljekarsko

Hrvatsko

Uprava

Zagreb,

i izdavač:

društvo

i uredništvo:

Ilica 31/III,tel. 424-420

urednik:

dipl. inž.

Cijena

1

Tisak:

urednica:

Volarić, dipl. inž.

primjerka: 350 HRD

Grafička

škola

u

Zagrebu

|

| |

MAJČIN DAN. Uvijekje Možda ste već zaboravili uistinu kada je svibnja.

30. godine Ove svibnja. mjeseca nedjelja posljednja —

DVilodnoje my

aba podneteč NA

duet

il stalak.

oblatne &pe

nagao ši kjij det li

|

POKLANJAJTE SRCEM!

PRVENSTVENO

demeti e

m

ustviu== Eg==— = pranjerublja

Strojza

se

za

se

a

s

se

kame-

se

ne

u

da

sati izvadite

je

ocat

upio

sve

Nakon

ne-

čašu, uvjerit mirise. neugodne ćete

Glačalo

da

ga

kada

se

ohladi

te

očistiti

sapunom,

sasušeni

sapun

a

ukloni-

pamučnom krpom. napomena

—

možete

toplo istrljate

tako

na

koliko

vodom.

ranom

nakuplja stroju te nac, stogajednommjesečno, uključivši program, stroj najkraći umjesto stavite kuhindetergenta grubu sol i ocat. jsku Ako u nakupioneugodan stroju nikada može ukloniti koji miris, čašu stavite pranjem, stroj napunjeoctom i vrata.

na

u

Strojza pranjeposuđa

zatvorite

ne-

u

sode-bikarbone.

se

se

na

ne

ovom

vremenom

ne

sam

u

Glačalo

u

se

nu

+raansa

nahvataju mrlje. i hladno Čistite uvijek isključeno glačalo. Kada sintetise na pločunalijepi ka uklonite namočenom jekrpicom Ako acetonu. možete očistiti mrlje način: nekoliko pokušajte slijedeći novinski namočite putasavijeni papir uljem.Prijeđite glačalom zagrijanim po nauljenom po papiru,potom nauljenom. uklonite paru glačala Mrlje mekom namočenom deterkrpom gent.

Povremeno U ga očistite i iznutra. bazenčić destiliranu vodu ulijte toplu ste staviti žličice koju dvije bijelog octa. i destilipa Zagrijteizlijte isperite

se

se

<

.

S

ca

I u

noonnnna

pms

Preporučljivo poslije svakog je očisti filter mlazom mlake pranja pod tresti da p ovremeno ga vode, ispadnu komadići ili dlačivapnenca nakupine i vlakana.

Tri do četiri treba teputagodišnje vruća meljito bubanj. oprati Ulije voda litra octa, i bijelog uključiproi gram opere. ispiranje stroj Ako deuz prilikom svakogpranja stavite 1 žlicu sode-bikarbotergent ili fine ne kuhinjske soli, stroju kamenac uništava.

Nig a skuplja koji ste li do sada to prazan radili, uključite a stroj,umjesto detergenta sipajte pet kavenih žličica da

o

o onma

Glačalo

—

na

puniteisključivo destiliranom i poslije upotrebe obavezno istresite vodu.

Glapreostalu čalo nikada čvrstim trljati smijete ili oštrim predmetima. paru vodom

ne

se

Na čast ukućanima

—

lijepouređen vrt

Svibanj je idealanmjesec za konačno uređenjevašeg vrta.Stanujete liu vlastitoj kućiimatenešto višeobaveza da ureditesvojvrti dvorište.

Vremenom

nakupenepotrebne odložiti kojeje»najzgodnije« stvari, dvorištu. li ikada koligdje Primjetite ko vaše dvorište?! nagrađuju očistite od Stoga »starudije« svoje dvorište. bogat da vrt bude Nijeneophodno da bude pa cvijećem, lijep.

Dovoljno je travu i stabalce ili zasijati uzgojiti koje ukrasnu I drvce biljku. najobičnije že biti li dvorišta, posvetimo se

ne-

u

mo-

ures

TI

mu

brige.

Nagrada ljetni hlad. od šareniNo,ipak ljepšeg la r azgraraznobojnog pokoje cvijeća, nate grma. ruže, rascvjetalog malo Upotrijebite truda,vjeda će vam trud biti i ujedno rujte taj odmor. kuće Prostor treba držati uredoko malo

nama

—

nema

samo

a

ugodnoje ćanima!

nim

—

oku

i na

čast

uku-

je

U

i

Bolna

križa

umora Od križobolje ili lumbaga ljudi pate češće nego“od glavobolje, samo u Americipacijenti ili prehlade.Na primjer, obave svake godine oko 19 milijuna posjetaliječnicima zbog bolnihkriža.

Kod nas u situacija nijeništabolja, pogotovo hladnije doba.

Pored

bola, uvijek prisutgotovo konačno, napetosti, ili ne i tumori organa ograničene spriječene kretnje rjeđe, upale svakog križa. Jedna od oppodručju trbušnoj novijih šupljini. sežnih bolova da mišićkrižima Svakako, liječenje studija pokazala je je ići će da se odstrani tim slabost ili neelastičnost ako ili (leđnih uzrok, U akutnim trbušnih bila uzrok četiri od u jepoznat. slučajevima liječmišića) nik će i bolova leđima.

Međulijekove propisati petslučajeva, mirovanje, međutim kod kroničnih bolova osim fizikalvrlo različiovoga tim, još postoje ti uzroci će ovog odigrat glavnuulogu.. terapija Tako, primjer, stanja. i Potrebno slabinske mediprogram degenerativne promjene jeprovoditi biti cinskih bolova. trbušne i leđne mišimogu kralježnice razlog vježbi sami će. su iznenadili zdrava leđa leži Liječnici Ključ kad ispravKod izvođenju proučili tjelesnih kretnji. koji zanimanje pacijenata tereta im se obratili kod bolnih kriteret dizanja zemlje približite pomoć što bliže sebi i onda iz ža. Većina takvih bolesnika imala čućečeg položanije dižite.

Kod g a gujapolagano kojauključuju zanimanja dizanje, stajanja izbacivati ili i zabacivuču tereta.

Intere-. mojtepreviše grudi ranje, nošenje vati unazad. santno da bili ramena grupa Preporučljivo je najrizičnija je oni iz i oni bar tri sata čestesjedećih zanimanja koji stajati dnevno(dobro j e to i lefon automobil. takvo da dugotrajno smjestiti mjesto Između nalaze fibroztada bi govore kralježaka obavljate stojeći) siguri ni no bili kraći!. Kod Disk može isse (diskovi). jastučići razgovori sjedenja neka križa oslonac elastičnost naslonu i spotrošiti, izgubiti imaju svoju stolice i neka stolica bude sobnost nii tada bolovi podovoljno amortizacije ska da se možete čitavim život osčinju stopalima zagorčavati pacijentu.

Disk, može triskliznuti.između dva lanjati pod.Nemojtespavati također, buhu.

Neka i živce dabudu izlaze iz kralješka predmeti pritiskati koji kičmene leko boda morate moždine, uzrokujući jake jako ispružiti. love. Ovo ili iskliznuće diska vozilu dobar Sjedište trošenje pružati biti može uzrokovano oslonac križa. za nepravilnim fizičku bavimo ili Gajimo držanjem, kulturu, sjedenjem, ležanjem većih tereta. = aktivnostima, sportskopravilnim dizanjem mišići biti Od ostalih uzroka bolnih pa će tada dobroj kondiciji mogućih rekreativnim i ćemo od bolnih križa križa. patiti spomenimojošspuštena stopala, manje prekomjernu tjelesnu težinu, dugo Vaš liječnik visokim šenje (kodžena)cipela potreumatizam mišića križipeticama, oblici mišića i vezivma, drugi upale tkiva nalaze oko nog koji kralježnice,

su

emotivne

i

ali

u

u

u

za

na

u

|

na

na

za

se

su

su

za

u

nom

sa

za

ne-

su

voze

na

raz-

se

na

na

na

vam

se

u

ne

ne

.

mora

ne-

se

u

no-

s

u

se

III

Što s ostacima jela?

Može se dogoditida izbilokojeg razlogaostanegotovog jela.

Domaćica ga neće baciti već će ga preraditi.

Salata od kuhane količigovejuha manja govedine hladvariva, dinu izrezati ga, ili rezance, zalijte propasirajte ploškice vodom da narezati kiselih krastacrvenog dobije potrebnu gustoluka, ili 1—2 tvrdo kuhana vaca, i malo ću,dodajte »Vegete« kiselog vrhnja jaja umiti skuhane riže. koje žumanjce, dodajte isjeczapapPouljiti, zakiseliti, kani zeleni ili te papra riti i zasoliti. A dobra i samo peršin, soli, je začinjepaprike. na lukom. govedina Ostatak možemo Kada ostanu pečenog bez pečene palačinke i ili od dan samljeti izrezati napraviti pitu savijaču mogu nadjeva, drugi i rezance staviti koje prethodno propirjamo mesa, juhu. masnoći i luku. Ovim Ostatke kruha baciti već ćemljevepirjanim nećemo nim luku možemo mesom može i ga napuniti posušiti, pećnici ili npr. rezance Na i palačinke 50*C, samljeti upotrijebiti paniraisti način može kuhana goprirediti (pohanje). nje vedina.

Krem

li

ostane

—

—

na

na

nom

se

u

:

s

mesa

na

na

na

u

na

u

mo

s

se

mesom.

za

se

n amirnice količine Određivanje za jednu osobu ali teletine

10

do

15

1/2 žlice

dkg, juhu 1/2 kilograma Krumpir: 12 Zelje: dkg Mrkva: 20 dkg

i bra-

dkg, 10 .vetine nijedovoljno dkg; i ovisi o mogućnostiskupoći Brašno: 10 za okruglice dkg buhtle, i rižu Riža: 10 dkg mliječnu pri1 žlica log, juhu kaša: Ječmena 10 dkg Meso:

za

Griz:

10

Juha:

1/3

Umak:

za

za

1/8

do

do

litre

1/2

1/4

litre

ISPRAVAK

slici. čitateljicama pogrešnoobjavljenoj Ispričavamo iz tehničkih razloga.

Pogreškaje i Uz vam ispravkuobjavljujemo ispravnusliku. se

našim

pogrešno

na

ispravno

Urednik

PRILOGA Mirna

Ing. IV

KSK

I— Božičević IV: