Mljekarski list 3-1993

GODINA XXX

bo

ni

ode

ao

kraljica

Lucerna

krmnih

kultura kultu-

slijedećim organske adekvatne tavlja Značaj i svojstvalucerne vrijedplodoredu, nosti 50—80 t najkvalitetnijeg stajnjadušika osobito a mnogo ostavlja ka, 200—300 sativa kg/ha.

L.) jedLucerna (Medicago j e i od Lucerni i pa toplija najvrjednijih, najrašinajviše odgovara stoga klima. kultura vlažna krmnih u proizvodnji umjereno Područja renijih i sredoko oborina 700 stočne hrane oranicavoluminozne godišnje11"C od i Lucerna ma. godišnjom jedna najstarijih t emperaturom njom je luU kulturu uvedena krmnih zadovoljavaju zahtjevima biljaka. je uzgoja VII klime.

Tla za lucernu e., p.

Mesopotapogledu još i najprije drevnim zemsu plodna,povoljnim rahla, ognjištima duboka, mijiArabiji, i slanavodnjavanja. ljoradnje n eutralne, vodozračnim režimom, širi se lucerna intenU R. Lucerboalkalne i slabokisele Hrvatskoj, reakcije.

Smatra i monokulturu. tek rata zivno na ne prvog poslije svjetskog podnosi obradu oko ha..Na tim i danas da zauzima 60.000 intenzivnu gnojidbu, tlu lucerne istom se prosječno ponovna površinama ostvaruje sjetva onoliko kolibiti nakon može što da oko 5,3 t/ha godina, sijena, pokazuje bila ko tome kulturi poklanja odgovarajuća ovoj je.na mjestuprethodno okopredusjevi proizvodnji.

Najbolji pažnja uzgajana. kvalitetna stočna Lucerna repa, pa(kukuruz, krumpir, je pavine dai hrana.

Uz suvremenu Lucerna se agrotehniku dr.). muk,duhan, povrće t/ha zelene 50—60 strnih ali može i goprirod poslije žita, uzgajati a tada treba tlo što Ona prosjeku, dišnje četverogodišnjem bolje pripremiti. iznad t/ha odličan to 10—12 mnoge druge gdje predusjev je sijena, imaje stočnih hraniva od cca a za mo 5.500 koje posebno okopavine, prinos usjeve, kg/ha oko velike količine škrobnih 2.000 jedinica, iskorištavaju uspješno i dušika lucerna Proteini mase koji organsketlu. kg/haprobavljivih proteina. lucerne su u visokovrijed-ostavlja (bjelančevine) aminokiselinane, obiluju glavnim jer sastavu i ma približavaju proteina Agrotehnika lucerne Od mineralnih kod zrna tvari bosoje. osobito Obrada tla lucernu (Ca), koji je i gatajekalcijem je uvjetovana klimatskim i proizvodnji mlijeka značajan zemljišnim prilikama. lucerna stočni R. obrade Dubina osnovne podmladak.Nadalje, Hrvatskoj vitaminima: svim kreće od Osnovnu obra30—50 se cm.

A,BI, obiluje gotovo K. du treba obaviti odnosno B2,C,D,E, jesen, te izLucerna zime. biljka, višegodišnja je Predsjetvena prije priprema drži 3—5 a u veoma godinanajčešće godina, zemljišta uspješznačajna je otkosa.

3—5 lucerne lucerišta.

Upotdaje korištenja Sjeme zasnivanje Zelena hrana kao stočna se i dosta a klica sitno, rebljavai osjetljinježna (kosidbom je silaža i Za i poispašom), sijeno, uspješnu nicanje, s jetvu brašno u nas nema vršinski tla 10 cm mora dovoljno). (kojeg sloj do dubine, i Veliki biti što i Za poravnan. značaj usitnjen je općegospodarski finije među strukturu lucerne, jer najefikasnije povoljnu predsjetvesjetvu možemo vrlo tarskim kulturama uspješno noj pripremi utječe obavljakombiniranim oruđem žilkoristeći snažnim rodnosti postići sjetvostla, nje Raunazivom hraniva iz nim sistemom poznat pod kaj slojedubljih korištenja -kombi nakon tla. osva Nadalje, mase

rama

u

na

sa

mm

na

u

v.

n.

u

cerne

u

s

se

uz

na

se

ne

su

u

veoma

mase

e

u

za

sa

se

za

za

u

u

u

ranu

za

ma

no

va.

ra-

ona

na

34

u

x

Da

bi

visoki

potencijal što potpunije iskoristio, neopvelike količine hranivih se

rodnosti

prepoodgovarajuće sijačice ruča 18—22 po sjetva kg hodne sjemena hektaru. lucerne Valjanje poslije sjetve obavezno bez terijala obzira način zemljištu, i rok pristupačnom je obliku. ni Može izostati ako Međutim, jedantipzemljištasjetve. odmah nema hranivih da kiša. dovoljno materijala poslije sjetve padne bi bez visoki U našim klimatskim gnojidbe lumogli postići prilikama lucerne.

Lucerna ima velike ili prinosi ranu sijemo jesen proljeće. za asimilativima.

Za zahtjeve biljnim Jesenska ima i treba sjetva prednost 10 t/ha je utroši 300 proizvodnju kad to nam sijena obavljati god dopuštaju 90 200 i 300 kg N; kg P,O., kg K.O vremenski iz rane kg Usjev Ca0. uvjeti. skladu jesenvisoku U s tim, ske do doproizvodsjetve, ponikao kraja možemo r ujna, očekivati onda samo ako nju bro i prezimljuje idućoj godini d aje u i visoki joj treba osnovnoj predsjetvenoj obradi, proljetnoj prinos. sjetvi te u kolise koristiti što prihrani rokoosiguramo potrebne ranijim proljetnim čine hraniva.

Prema tokom vima, iznimno do sredidosadašnjim ispiožujka, i rezultatima iz ne tivanjima može prakse travnja zakašnjela jer sjetva može se uz projentacijski preporučiti biti problematična zbog nastupajućeg od 13 t/ha sisječni godišnji prinos oko sušnog razdoblja. ena, sa 120—160 3200 gnojidbu lucerne kg N, obavezna i Njega je značajE PO; i 300 kg K,O.Polovicu na fosforza lucerne. mjera nih i uspješan treba u zgoj u kalijevih gnojiva dodati, Značajna obradi m jera zaorati. njege Jednu količije uništavanje osnovnoj korova. korova može biti Uništavanje oko 40 kao istu kolii dušika, kg/ha mehaničko danas se pomankoje činu fosfora i zbog treba razbacati kalija, radne snage jkanja uglavnom pripredsjetvenoj te pripremi, preostalu hermjenjuje, količinu kemijsko fosfora u potrebom i raspobicida.

U dušika, kalija lucerne zasnivanju u uglavi ređujemo prihranidrugoj trećoj nom se koristi Eptam 4—6 i Bokg/ha godini nalan Povoljan u zgoja.

5 stajnjaOva utjecaj dva herbicida kokg/ha. ka lucerne i riste se prinos trajnost njenu lucerne da se s tim utvrđen prije sjetve direktno hraniva izvrši je preko dubinu 3—5 inkorporacija tvari (NPK) ipreko organske (humusa) Ova cm. uskolisne i sredstva aktivnosti. djeluju mikrobiološke i neke Na mladom širokolisne.korove. moramo Sjeme sjetvu blagovrenakon .meno lucerištu, Prvenstveno lucerne, nicanja pripremiti. valja se Aretit i 3—4 odabrati gu primjeniti sorte Basagran sjemepoznate lucerne, kg/ha, širokolisne na korok oji d jeluju će Kod koja najbolje ovih herbicida važno odgovarati proizvodprimjene nim i načinu odrediti Za momenat oduvjetima u korištenja. je tretiranja, treba uzeti samo blombirano i na lucerne i korova. sjetvu Lurazvoj atestirano što znači treba cerna prve imati 3—5 listova sjeme klase, pravih minimalno 96% te a korovi tada su čistoće, klijavosti(5— cm visine), početnom razvoju.

6 U dogodini prvoj lucerne, u zgoja bro kako širokolisne tadjelovanje ko i uskolisne korove pokazala j e Mixitoxom.

U sa kombinacija Eptama tla dobri rezultati posmeđeg uvjetima stižu ovom količini u kombinacijom za lucerSpecijalnih 3—4 sijačica sjetvu Eptam kg/ha inkorporiran predu nas da i nema, pa se ona tlo + miritox 4 gotovo sjetveno kg/ha univerzalnom žitnom siuglavnomsije kon Na starom lucerištu dobri sjetve. dubina jačicom.

Optimalna rezultati Etazisjetve postižu težim tretiranjem tlima od 1-2 lakšim na cm, 3 je nom Kerbmixom dozi 2,5—3 u kg/ha, 2—3 cm.

Količinu od 10 i Sencorom kg/ha 0,8—1,0 kg/ha, sjemena kg/ha priobzirom ostvarujemo broj klijavih mjenjenim proljeće kretanja prije od 400 sjemenki, sklop biljaka m?, getacije. što ostvari«Mladu tek izniklu lucernu često jedovoljan broj biljaka visoke S obzirom da raznovrsni vanje proizvodnje. padaju štetnici, prvenstve-

lucerne

su

nemamo

se

ma-

u

u

na

samo

se

cernu

u

u

Pri

-

>

or-

.

nu

'

u

ne

a

u

na

na

na

za

mo-

-

ve.

nosu

u

na

na

se

ne

u

na-

na

se

a

s

na

u

ve-

na

za

na-

35

guspravljanju pri sijena manji pipe, sovice, koji žičnjacičak uši, i se i uništimogu popa bici; zakorovljava značajno slabije manje oštetiti, Tako može ti lucerište. liježe. uglavnomsijati Protiv tih štetnika borimo tretiradegradiranim zemljištima (parapodzoi lima trave insekticidima Didr.).

Pogodne njem Malationom, sjetvu lucernom Fentionom oši metoatom, drugim Klupčasta koji smjesi jesu: nađu Francuski tržištu. Na na trica, starom lucerištu Talijanski ljulj, ljulj, livadna i Stoklasa velike štete mogu bezosata.

Vlasulja miševi, koji nanijeti U i nadzemne su korijen, ispašu p ogodne izgrizaju smjesama dijelovrste: liOve štetnike vrlo teško biljke.

Klupčasta o štrica, Vlasulja je Stoklasa bezosata i a borba mamcima velise vadna, Vlasnjača biti, provodi ke ako treba biti izuzetno pogopa livadna, vlaga otrovnosti, je osigurana, dan Učešće trava oprezan ljulj. jeEngleski prirukovanju. od 10—50%.

Na lošijim smjesamaje terenima i Sjetva lucerne u smjesama s zemljištima, vlažnijim učešće trava smjesama napasivanje travnim vrstama veće. je lucerne lucerne u travaSjeme gotovihsmjesa Sjetva smjesama kao lucerne i travnim vrstama, ovim sjeme pogodnaje slučajevima: naše sorte, ako veći »MIRNA«, najraširenije postižu smjesama prinosi, nabaviti adremože na se ako se tako lucerna može i na neposrednoi uzgajati si: Institut i ako luoplemenjivanje proiznepovoljnijim zemljištima, Marulićev želi iskorištavati Lucerna 5/1, vodnju b ilja, Zagreb, trg ispašom. ili telefon: 459-200, 640-555. iskotravama sa bolje smjesi rištava i pohranjive sastojke zemljišta Mr. Stevo Halagić lakše se supravlja strukturu; njegovu

ši i

i lisne

no

su

se

na

se

za

u

sa

se

za

a

ve

suz-

u

na

u

za

s

s

ma

u

se

za

se

cerna

na

u

i urea u prihrani ozime

Gnojovka *

pšenice

Gnojovka je smjesa krutogitekućeg izmetadomaćih životinja.i vode. nove Nastalaje kao posljedica relativno tehnologije držanjagoveda i svinjana rešetkastim podovima. prehrani Gnojovka smatra tehnološki razrijeđena najboljim rješe- travnjaka uvijek ozimih čak ni stoku. tovnu i dom pa prihrani usjeva. njem, može služiti hraniva ovisi o pšeprihrani Sadržaj gnojovki Gnojovka ako: vrsti načinu zimskim i nice stoke, uvjetima držanja količini zaleđeno vode tlo koristi koja objektu. nije razvila više od 3 lista sadrži: ako Gnojovka goveda jepšenica biti ta1000 1 miš u razrijeđena kg gnojovka dodušika 5 ko da.na jedankubikgnojovke (N) kg fosfora 2 vode. kubik date (P,O:) kg jedan treba 7 raspokalija ujednačeno (K,O) kg gnojovku rediti po sadrži 100 1 m? površini. čitavoj Gnojovka kg svinja vrstu i i imate Ako dušika 6,5 drugu jednu (N) fosfora 3,5 upotripšenice, gnojovke prihranu (P,O.) kg ima od onu 3 povoljniji svinja, jer jebite kalija (K.O) kg hraniva. treba izvoziti u pravilu omjer Gnojovku dobro tla i tada primjenjivati Gnojovku nije neposredno prije oranja je kiša ili ukoliko se kišna vremena treba vodom nema pa gorazrjeđivati dana. nekoliko tovo nikakvih slijedećih očekuje gubitaka.

Odmah

treba

reći

da

se

to

više

može

ne

služiti

s

—

za

u

u

u

u

se

u

—

—

=

mora

—

—

—

—

—

u

=

:

za

na

ne

za

.

36

u

iu

vo-

Prije primjene potpuno pomidio i znači ješati jednak gnojovkevode, m? vode. omjer1:1ili1mgnojovkei1 Količina treba prihranu p šenice biti 5,5 6 m? po razrijeđene gnojovke katastarskom ili 10 12 m? po jutru treba

i može 30%, praksi otopiti.

Priprema o topine: U od 2001 oko 1001 posudu ulijte dodate 60 i de, miješanje kg stalno do miješanje posududopunite vrha. a

toliko

se

u

vo-

za

uz

—

—

uree

hektaru.

uz

Otopinu posudi još ima dok sve taloga Prihranapšenice otopinom putapromiješati ostaviti nekoliko sati da se dnu, uree i (jer hladna) temperira jeotopina kon obaviti Prihrana može Pšenica prskanje. toga prihranjivati otopido klasatehnološki od uree pa pšenice otopinom je nicanja kad i ukoliko rezultati opravdana ekonomična, je nja.Bolji nabusala postižu viili to treba štetdobro suzbijati bolesti, je još vrijeme pšenica količinike ili korove tada se veća dose fazi mogu otopinu jer šoj razvoja, lista dati zaštitna i u istom sredstva dušika na postiže preko prohousvoji du obaviti i zaštitu od način Na učinak. prihranu bolesti, usjev korova i štetnika. folijarni taj veće količine brzo gudušika, usvoji da:-su minimum. bici su svedeni koncentracije Napominjemo ostale kulture i vrlo niže uree su kulture Pšenica kojepodspada različite od 05—30%. i do uree visoke nose koncentracije Ivan Gašpar, dipl. ing. treba

u

nekoliko

—

na

na-

se

sve

nom

uree

se

a

u

u

u

—

se

a

č

na

za

u

Svježa,

zelena

hrana

unapređivanje

.

temeljni čimbenik

—

govedarske

za

proizvodnje

Višegodišnjomselekcijomiumjetnimosjemenjivanjemkrave posjedujuvećinom dobre genetske (nasljedne) sposobnostiza mliječnost kojaje iznadsadašnjeprosječneproizvodnje mlijeka.

Tipičnaproizvodnja daklene odgovara ustaljenim genetskim sposobnostima.

Zbog velikoguništavanjagođavanje ž ivotinja uvjete krava fonda uveliko hrabroj stočnog je tehnologiju držanja, posebice mlito i nidbe. još proizvodnja smanjen, u Obnova vrlo duNaši stočari često o jeka. govedarstvu je imaju znanje 3—10 ga i traje ali i godina.

Stoga suvremenom najmanje držanju proizvodnji, od moto i rasplodnih jedna junica “je potrebno p osjedovati je imanje brže da se povećanja broja tehničku opremu gućnosti obnove, potrebni uvijeti i i visoproizvodnje goveda.

Zbog održavaju. trajno toga Uvoz češće izložena tehženskograsplodnog materija-koproizvodna grla dobre nološkim i hranidbenim stresovima la,međutim, dajeuvijek i zultate. Uzrok i se aklimatizacija prilaje koji očituju smanjenomplodnosti i

rata

na

i

nove

a

a

uz

uvoz

uz

>

su

ne

re-

37

O nastanku

upala vimena

a štete, česteiuzrokujurazmjernovelike vimena Bolestikravljeg su u zemljama sa od ogromne važnosti. stočarstvom intenzivnim se ne se Krave daju manje mlijekaili uopće muzu, odnosno dobiva uginuti. a bolovati, i dugo životinje mlijeko, neuporabljivo pa mogu a može biti mlijeko, ostalo Mlijekobolesnog vimena može pokvariti za za čovjeka. životinje i mlade škodljivo

su

također

rije

oštećuju Parenhim vimena veoma je osjetljiv takvih otrovnih tvari i brzo djelovanje očise reagira upalom.Upalnostanje izlasku krvnih tuje bijelih tjelešaca, sitnim tekrvarenjima, nakupljanjem te kućine, rastrgnućem alveola, i različiti to oblici kroničnih cima, ostajanju grušanju mlijeka. toksini kod vimena. staBakterijski upalnih upala vimenu se resorbirati uzrok i vimogu nja Najčešći upalnih stanja krvnim kao i mikroorsamo Računa menu su se optokom, mikroorganizmi. su da više od 95% vimena osniva k oji ganizmi prodrlioptok, prošiupala riti po čitavom tijelu (intoksikacija, infekciji. te može doći do poresepsa, Klice vime tri pijemija), mogu dospjeti načina: i mećaja općegstanja. galaktogeno, hematogeno No navimenu sipored mikroorganizama i prekovanjskih ozljeda stanak vimena važnu upale uloguigobrambene vimena.

Naime odnosno način snage raju Galaktogeni način, zdrave sluznice i klice ulaze divime sisnogžljezdanog kojim prekosisnog cisterne i kanala kanala od svih i jela raspomliječnih najčešći infekcijalažu određenim je, obrambenim “dolazi 90—95% snagaslučajeva.

Infekcijama, se vimena vimenu i sisama kojima suprostavljaju klicama, ozljedama ušle su vime. bi se 4 kao ulazna koje a mnogo Zapravo jerijeđa — 6%, reći da se vime stalno bori biti i sitne moglo veoma mogu infekcije vrata tim klicama. javljaju što to a i vičešće nego misle, uzgajači kravlasnika de. Naime broj izvjestan smatra vimena samo va pod upalom dok izrazite poporednjih slučajeve, vimena ogroman koje brojupala stoji se ne vanjskim očituju upadljivim Upale

vimena

mnogo

se

stanice

i tkiva. na

u

u

zna-

a

za-

su

:

u

u

u

se

na

'

u

na

za

na

sama.

u

u

na

u

—

sa

ranice.

tih obPoremećaji oslabljenje Hematogenainfekcija jav- rambenih 1—4% sklonost Klice snaga su povećavaju lja slučajeva. koje ili za nastanak krvni iz prijemljivost prodrle upalnih optok nekogupalvimenu. žarišta nog stanja organizmulokaliziraju Uzroci obrambenih snavimenu i štetno slabljenja započinju svoje biti kao npr. nega mogu Na način dolaze vime jako različiti, djelovanje.taj redovita izmuzivauzročnici tuberkuloze i mužnja, nedovoljno bruceloze, loš i nai n aglo nje, prema presušivanje, grub prilikamadrugi. čin itd.

Kad uđu unutmužnje, prehlada Dalje, najčešmikroorganizmi će vimena oni i stanice upale prvimmjesecima rašnjost vimena, oštećuju dakle kad tkiva vime odnosno poslije telenja, toksinima, je svojim najproizkod vodima su tvari. Češće jačojdjelatnosti. projako Raspadajni mjene krava kod dukti nego baktemliječnih slabijih kojima razmnožavaju zara.

ili

vimena

se

u

u

u

u

se

u

u

.a

u

su

u

u

u

mu-

se

40

Dr.

Stjepan

Banožić

NAREDBE...

>IZ

Leptospiroza. bikova, Zabranjeno jedržanje nerastova i dvorišta koza okviru va, ždrijebaca ekonomskog jarčeva, služe za farmi. koji proizvodnju sjemena mliječnih i Bikovi prirodTrihomonijaza. umjetnoosjemenjivanje priroddva ni ni i pretražuje pripust puta osjemenjivanje pripust umjetno serološlaboratogodišnje leptospirozu, korištenja moraju prije kim na postupkom. trihomonijazu. rijski pretražiti mliMastitis krava.

Proizvođači Bikovi prirodni pripust od i toku dva pusvog jeka proizvoda mlijeka namije- ju korištenja dužni potrošnji njenogjavnoj je- ta godišnje laboratorijski pretražiti pona danput tijeku godinepodvrći trihomonijazu. svaku kravu preZarazni rinotraheitis jedinačno goveda trazi viZa poremećenusekreciju pustularni vulvovaginitis. primena, prema programu Hrvatskog rodni prirast se koristiti samo mogu zavoda. kradva veterinarskog Mlijeko bikovi godišnje koji puta viporemećenomsekrecijom lakliničkom i pregledu podvrgnuti bakteriološki pretra- boratorijskoj pretrazibalanoposŽiti.

Krv

i

ovaca

ovno-

u

za

za

se

na

se

za

se

mora-

u

su

u

muznu

—

na

*

se

va

sa

mena

mora

se

na

Bikovi, služe koji jarčevi proizvodnju sjei umjetnoosjemenjivanje se dva prirodni pripust moraju puta godišnje laboratorijski pretražiti paratuberkulozu.

U svim klinički poslučajevima od stavljene oboljenje sumnje izvršiparatuberkuloze, potrebno je krvi ti serološku pretragu sumnjivih životinja.

Kod Qsvakogpobačai krava i ovaca koza, jagroznica. junica, izvršiti i se pretraga Qgroznicu.

Paratuberkuloza.

ovnovi

i

za

mena

za

na

na

mora

titits.

proizvodnju sjemena korismogu jetno osjemenjivanje klibikovi titi koji pokazuju krvi ničke znakove su bolesti, kojih početka korištenja, sjemeprije toku dva korištenja putagodišnje zarazni laboratorijski pretraženi vulvovarinotraheitis pustularni ginitis. krave Ne i jusmiju oplođivati Za

za

se

samo

ne

a

Važnost

izbora genetsku

u

na

—

se

nice

sa

kliničkim

znakovima

vaginitisa.

na

:

um-

bikova

za

vulvo-

S. B.

uspješnu

izgradnju

nove sa U stvaranju genetskog potencijala generacije sudjeluje jednakimznačajem otac imajka.Svakiod njihdoprinosipolovicom u izgradnji nove svojeggenetskog potencijala generacije.

Ova zakonitost vrijedi kada se to promatrana razini jedinke.

Međutim 41

kada se značajroditelja oca na p opulacije v ažnost razini promatra na u značajmajke. postajebitnoveća odnosu '

nelogičnost Bikoviza umjetno brojupotomaka svojeopravdanje osjemenjivanje može dobiti po koji promatrano ili Veliki koji brojpotomaka vrhu majci. bikova Ova gegrupa pripada osobito ako ocu, po dobije jednom svake populacije. netskog p otencijala koristi osjemenjiS obzirom putem umjetnog na proizvodnju sjemena, izbor broja omogućava i manjeg vanja, razrjeđivanja tehnologiju smrzavanja roditeznači da bikova.

Ovo reladalje ovi bikovi predstavljaju sjemena mali dio izabire bikova samo tom uvijek mali dio lje tivno pa populacije, i očeva to garanpa je velikoristiti majki najboljih mogu prednosti slučaju genetskog kod iznjihovog visokog poten- kog selekcijskog cija diferencijala izgradnje bora njihovih genetske cijala.

Uspješnost roditelja. kao i pojedinog selekcije Od prosječnog iz značaj puta se rasplodnjaka može i iz u slijede- grupe bikova sagledati prikaza i 10.000 tablici. dobije preko ćoj doza što znači da svaki od sjemena može veliki imati izuzetno njih Tablica utjecaj 1. putova selekciZnačaj pojedinih osnovicu na genetsku populacije. je genetskoj izgradnji populaci- Bikovi je namijenjeni umjetnomosjesvrstati četiri. se mogu menjivanju Relativni % Put selekcije značaj puta kategorije: mladi 43 46 Otac sin bikovi, bikovi Ova

u

prvu

ruku

ima

u

ocu

se

se se

on

se

za

se

u

se

ove

u

u

—

—

—

Otac

Majka

—

—

kćer

18

—

sin

24

—

24 —

33

—

testu,

u

—

djelomično bikovi. testirani

testirani

bikovi,

predstavljaju najmla6 đu od većina Majka grupu kojih vlastiti raspolaže testu podacima razvoj ako bikoda selekIz (performance testu) riječ je prikaza vidljivo je put je vima kombiniranih otac—sin za (simenpasmina genetski najznačajniji cije talska i Kod Holstein smeđa). mliječne napredak, njimslijedi majkaput ne se i dok —sin provodi performance pasmine majkaotac— put ali normalni životinosi 6% kćer svega prati razvoj test, napretka. kćer,ovih nje.

Na temelju činjenica postaje bikovi Svi ove pogrupe izboru da se raspolažu poseb- dacima o jasno pritreba roditelja te to uz izboru podatke porijeklu, je posvetiti pozornost i testu muške strane. vanjštine ocijeni performance Mladi

—

bikovi

kćer

o

na

o

za

se

—

na

o

osnovica

izbora.

prolazi test se kojoj uključuje osjemenjivanja određeni krava. broj osjemenjivanje test dobiti Namjera je osjemenjivanja što slumoguće potomke, k oji Na muški roditeje ranije populaciji našoj že izračun testova. progenih koriste tri načina: lji Kod simentalske i smeđe pasmine umjetnoosjemenjivanje, mladi koriste i se bikovi popudalje bikovima prirodni poznatog laciji, pripust Holstein mladi a kod pasmine porijekla, bikovi nakon test provedenog bikovima osjemenepoznaprirodni pripust odlaze rezultau fazu čekanja njivanja porijekla. tog ta testa i do tada više koriste. se dva Dok načina se prva korištenja Bikovi testu grupu predstavljaju bikova kvalikategdriju svrstavaju bikova test koja prošla bikova bez je osjemenjivatetne oplodnje, korištenje i koristi na koja dalje populaciji. smatra nekontroliranom nje se porijekla bikovi testirani Djelomično predi oplodnjom doprinosi najmanje genetbikova onu stavljaju grupu raspokoji skom napretku.

Mogućnosti izbora muške strane roditelja

Ova

grupa

bikova

prvo

fazu

u

u

-

se

za

na

—

na

—

—

ne

u

u

,

se

“

.

42

'

lažu

podacima što nove poživotinje višeg g enetskog kod kojih Tome jošnije potpunosti obavlje- tencijala. pranajviše doprinosi sve vilan vrijednosti izbora očeva. procjena uzgojne plan osobine.

Prilikom izbora bikova će se kokoji bikovi kod Testirani grupa ristiti treba uzeti osjemenjivanje rezultata testova obzir temelju kojeje slijedeće: ukupna uzgojnavrijedprocijenjena porijeklo (pedigree) bika, Bikovi i pozitivnim uzgojnim nost. porijeklo genetski potencijal majkointenzivno = se e, dalje vrijednostima dok oni se koji riste, imajunegativne kategorija rasplodnjaka, iz rezultate testova izlučuju uzgoja. raspoloživost sjemena, bikove može veliKoristeći se kvalitet return sjemena mjeren kakva će kom predvidjeti sigurnošću vrijednošću. osnovica u notreba voditi ugrađivati genetska Uzgajivač brigu poristrani. po očevoj bik i generacije jeklu, liniji kojoj pripada genetskom sastavu stada. Pri tome svojega Bikovinamijenjeni vodi računa se da li da se poželjno je neka očeva da li linija uključi prirodnom pripustu stado, već da li će širiti i uključena je Osim dalje umjetnogosjemenjivanja stadu. Odluka o tome povezana je kod koristi nas i dijelu populacije porijeklom ž enskog dijela r oditelja Kod treba razlikao i o do sada prirodni pripust. toga izgrađenom genetkovati bikova skom stada. pokorištenje poznatog potencijalu Mladi bikovi i korištebikovi smislu rijekla pedigrirani genetskom dobrim i oni bikova bez se dijelom n eprovjereni nje porijekla. bi trebali koristiti intenzivno.

MeBikovi porijekla poznatog potomci đutim mladih bikova krava iz diu korištenje dijenadprosječnih matičnog lu test i kvalitetnih bikova iz osjemenjivanja neophodno, je jelapopulacije želi li što dobiti grupe prije podatke njiumjetnog o sjemenjivanja. hovom Ovi bikovi Test koriste na genetskom p otencijalu. populaciji od faze treba obaviti korišteprojemenjivanja spolne z relosti, vijek uzorku bez ikakve 2—3 sječnom populacije godine. njatraje Najčešće napušbilo stado kravelike težine. todiskriminacijekojekategorije zbog taju Zbog izuzev bikovskih Ono oni dočekati rezultate ga mogu promajki. žan dio i treba se programa testa uzgojnog genihtestova, posebno mliječnosti. Isto tako prihvatiti. potpunosti malogbroja zbog p otoNa ostalom treba maka 100 krava dijelu populacije (oko oplođenih godiškoristiti progeno testirane kroz čitavo primarno nje), koji raspršeni način kvalitetne rasplodnjake jer taj doblje osigunijemogućeobaviti oni kod katestove, pa ove progene izgradnja višeg g enetskog potenstada. bikova ne cijala tegorije provode.

S obzirom popotražnju sjemena jedinih rasplodnjakapostoji uvijek Kriteriji izbora bikova mogućnost r aspolaganja sjemenom svih bikova svakom trenutU našim obzirom poželjnih uvjetima ku. treba koriškrava Stog razloga planirati oplodnje ganizaciju postoji bikova kroz tako izbora načina tenje dulje r azdoblje pugućnost oplodnje; da traženih bikova može biti tem ili sjeme umjetnogosjemenjivanja priZa sada kod vrijeme osigurano. gorodnogpripusta. kod da ne da tovo korišteOpćenito vrijedi pravilo mogućnost postoji svakom i je Hrvatskoj načina raspolagaoplodnje jednog drugog njaistom bika obzira. bez konju sjeme svakog području.

Centru bik nalazi. Prilikom jem plabikova treza korištenja niranja sjemena bikova Kriteriji Izbora ba voditi računa i o non podacima Podatkom turna. returna umjetno osjemenjivanje procijestvari kvalitet obse njuje sjemena da jesvakoguzgajivačadobije Želja zirom na uspješnost oplodnje. nekim

o

ali

testovima

u

na

za

“

su

ona

za

u

na

—

sa

—

—

ove

sa

non

—

se

o

ve

u

se

na

u

sa

se

su

—

u

ne

su

se

o

se

os-

se

a

na

va

ne

je va-

u

su

raz-

se

na

rava

se

-

na

ne

sa

s

na

u

or-

mo-

na

nas

nas

u

na

u

na

se

re-

non

u

s

43

8.

fat

Bik

EROL

K-367, HB-6366,

a

tu

grebena željne mliječnih 157, tip 5, oblik 5, klasa 32-3324-3,73-124; RUV 101; 102 mliječnosti: U čitavom ovom nost s rodstva svede pojave najmaposluselekcijska je izbor služba direktno zadužena nju mjeru. obvezi nove pa ditelja generacije je da ime osim osjemenjivaumjetnog Odnos d ijeuzgajivača ženskog la da i krave vodi brigu stadu, pripusta prirodnog nja i izabški dio bude optimalno roditelja služba tremože Iz se Zbog selekcijska toga ovdje prikaza iznijetog ba službom bikova osnovica da reprodukcijezaključiti zajedno genetska kvarsačiniti pojedinom području predstavlja umjetno osjemenjivanje testa rezultata nakon Ovo znači da vrh naprogenog talno, listu bikova ovaj uzgoja. će čin koji planiranje korištenja mliječnosti, optimalno maksimalni može idućem morazdoblju koristiti. postići sjemena gući napredak. g ore obziBikovi iz za izborabikova Kriteriji prirodnog pripusta sastav i na genetski mogućsvoj prirodnipripust dati takav izbora nost ne mogu dopridakProizlazi kod Dok izgradnji. osjemenjivanjale da genetskoj umjetnog izbora doprinoosjemenjivanje umjetno broja velikog mogućnost postoji si maksimalnom odbikova u genetskom napretku, prirodnom jepripustu te ono na ređenom najpovoljnija varijanta je stoga uvijek područjugotovo Genetskom bik. se samo napretku d oprioplodnje.

Stoga jedan raspolaganju treba ali nosi i kvalitetan izprirodni pripust posvetiti posebnapozornost da svuda ako ili fazi pa boru toliko, vrijedi konstatacija u uzgoja rasplodnjaka kvalitetna do sada uvedena fazi gdje nije planskog o sjemenjimoguće je treba uvesti doda krava oplodnja osjemebi umjetno nadprosječnih vanja ili ako to nema što bio objektivnih njivanje, rasplodkvalitetniji moguće je kvalitetvoditi treba Pri tome prirodni mogućnosti, pripust posebno njak. nim sastavu rasplodnjacima. populacije brigu genetskom da se će bik Dr. Ivan djelovati mogućkojoj Jakopović vanjštine i dobrih

po Ia; Test

osobina

visina

na

za

ro-

u

u

mu-

u

—

ran.

sa

na

za

se

se

u

na

uz

s

rom

nos

na

ne

u

se

za

o

na

44

Cijena mlijeka za ožujak

1

993.

I

godine

bi sadržava izvozni protekla mjeseca izregres zemlje ta te iako tu teško mlijeka otkupu. voznice), mijenjamo cijenu podnocijenu Pri proutvrđivanju mlijeka si i od mlicijene mlijekaproizvoda potrošač sada cjenjujući održavati unaprijed inflacije, za postotak jeka, uspijevamo i utvrditi pokušavamo uspjevamo cije- ovakvu politiku cijena. nu Radi mlijeku daseljaku, prepriisplati jasnoće prethodno rečenog thodni oko 0,27—0,28 od 01. 01. realno, mjesec, prikaz k retanja jemo cijena DEM. 1993.

01. 04. 1993., dakle mjesece Tako isplaćena mlijeka odgo- siječanj, cijena veljača, ožujak. iz uvoza, vara cijeni mlijeka se(koja ravničarskom m.m.

Cijene području mlijeko 3,6% U

tri

četvrti pu-

po

u

'

za

za

—

u

u

za

osnovna I=100 cijena

Datum 01. 01.

11. 01.

15. 02.

01. 03.

—

10. 01.

—

15. 02. 93

—

—

Cijene u

01.

11.01.

16. 02.

150,12 100

93

31. 03. 93

280,8

155,88 187,05

31,5

31,5

10. 01. 93

—

15. 02.

150,12 100 195,12 42,75 129,98 155,88 42,75 234,0 280,80 42,75 187,05 42,75

93

01. 03. 93 01. 04. 93

Radi

sagledavanja pariteta slijedeći prikaz: sa

DEM

Datum

1

15. 02. 93

01. 03. 93

index

124,78

—

100 100 100 100

192,87 123,34 237,87 276,75 143,49 167,76 323,55 100

HRD

01.01.93 =

495,00 551,00 665,5 748,00

15. 01. 93

prema

prikaza jevidljivo 01. 01. 93.

100

promjenecijena dajemo

i datumom

DEM

01. 01. 93

Iz

181,62

za

—

—

=100

Ukupna I =100 cijena

234,0

'

—

Ukupna I cijena

planinskom području mlijeko 3,6% Osnovna I=100 I= 100 Premija cijena

01. 03. 93

31,5

-

.

01. 03.

100

226,62 146,19 265,50 171,96 312,30

129,98

brdsko

I=

100 100 100 100

31,5

195,12

Datum

01.

Premija z

1

DEM

da

01.

raste

za

03.

93.

151,12

100

100

111,32 134,45 151,12

lista.

Mljekarskog sada isPremija mlijeko ostaje za

za

mlijeko hoće li se 01. 04. kao što bi“index odnosno poena, mijenjati, je mlijeka cijena lo raste nešto brže od iznosa DEM. Neprognozirano. će Za sada mlijemoguće je cijena mjesecožujak kretanja prognozirati od 1. 03. ka prema masnoći te 1.04. o tome razdoblju području predaje ćemo vas izvijestiti kretati kako slijedećem broju mlijeka slijedi: poena

171,96

a

—

167,76

ta

od

01. 01.

—

01. 03.

93.

no

ne

znamo

*

se

u

—

no

u

45

Hrvatske područje Republike

A)

Ravničarsko

_———————___

Masnoća

Osnovna

3,2

X

Premija

cijena

—_————_—___.

249,60 257,40

3,3

265,20

3,5

273,00 280,80 288,60

30,63

3,9

304,20

34,13

4,0

312,00

4,1

319,80

3,7 3,8

Ukupno

28,00 28,88

3,4 3,6

i 277,60

286,28

29,75

294,95

31,50

32,38

296,40

33,25 35,00 35,88

4,2

36,75 327,60 Brdsko Hrvatske B) Republike planinsko područje _ i m sm PP Osnovna Masnoća cijena a Premija __———

3,2

249,60 257,40 265,20 273,00 280,80 288,60

3,3

3,4 3,5 3,6

3,7 3,8 3,9 4,0

38,00

287,60

40,38

305,58

296,59

41,56

314,56

323,55 332,54

42,75

43,94

296,40

45,13

304,20

46,31

341,53

350,51 359,50 368,49 377,48

47,50

319,80 327,60

4,2

PRA apA E Miko“ Ukupno M a

39,19

312,00

4,1

303,63 312,30 320,98 329,65 338,33 347,00 355,68 364,35

»

48,69

49,88

Stjepan Deneš, dipl. ing.

Stanje

govedarstva Gradiška

na području

i mogućnost

općine

Nova

|

obnove

Tijekom domovinskog ratacjelokupnogospodarstvona području općine Nova Gradiška,pretrpjelo je znatne štete. kreditima.

Prvi koraci doposljedica su, učinjeni koba i Bavarske od deset zapadnom posavskomdijelu nacijom p okrajine velik steonih simentalske u općineizgubljen je brojgoveda. junica pasmine, strah od ratnih selo Međutim, proširenja Gorice, gdje započeo je povrat sukoba istočni dio uzrokostanovnika sela.

U ovog općine, prognanih nekontroliranu krava Staro Petrovo je prodaju Mljekari »Slavija« d.d., niskim Danas po izuzetno cijenama.

Selo, protekle dvije g odine započeli tvrdi da ženske tesigurnošću ukupnigubici smo sa kreditiranjem uzgoja 50%.

Ovako ladi. Zainteresiranim govedarstvu. nadmašuju proizvođačima velike kvalitetna ženska se gubitkegospodarstvu moguće mlijeka nabavlja nadoknaditi telad od matičnih ili kreditise je isključivo povoljnim krava, Kao

direktnih

ratnih

su-

-

na

na

vao

se

sa

u

u

46

u

'

uputilo poljoprivrede vlastitog uzgoja. raju telaulaznom tenaturalno kredita prijedlog Programakreditiranja je nje PetStaro težinom žinom a di. U d.d., teleta,vraćanje »Slavija« Mljekari stimulativne teleta uvećano 20 Selo uveli smo rovo kg cijeplodnog Ovakav način od četiri robne predaju proizvođače, koji godine. i su 1.000 litara već mlijeka mjesečproizvođačiprihvatili kreditiranja preko želimo ovih Provedbom Iz vlaspono. veoma ga mjera povoljnim. smatraju obnovi moći oko 200 kreditirali smo titih sredstava povećanju gospodarstva, i nadamo količine Međutim da kvalitetnih komada mlijeka, tržnog grla. gosvratio bi se na obiteljskih opredjeljenosti prije krajnjoj brojgoveda stanje slikreditirati rata, bilo bi potrebno mlijeka. proizvodnji podarstava komada oko 2.000 4—5 Solic jedećih godina d ipl. ing.

Dragan, Ministarradi kvalitetne teladi, čegaje telad

Zaduže-

iz

i šumarstva

stvo

s

ras-

u

za

vre-

menu

ne

za

se

a

u

dana

ovih

Posjetili među vođače mlijeka, Mostari Zdravka Kišan smo

a

mlijeka

proizvođaču

robnom

posjetu

U

neke

proizi jeka. njima nosno

po

kravi

muznoj

4.400

Zdravko

litara mliKišan

gospodin »SIRELE« MI poBjelovar pretvorbi stao predsjedujedno je dioničar, je posjeduje nik gospodarstvo Obiteljsko dioničara Od k.

15 a 13 k. ispred p roizskupštine zakupu zemljišta, j. j. vođača bilo 1992.

28 k. mlijeka. godini je ukupno j. sa kukuruza Ni i 5 k.

15 k. zadovoljan proizvonije silažnog j. j. sijano da budući đačkom silosa U dva za mlijeka je cijenom ukupnogkapacici50% silažom m? ona 180 teta cca ispod maloprodajne uvijek popunioje za zrno. krajnjeg jenekonzumnog mlijeka stabljika bi i da trakto3 Od proizvođači Smatra, potrošača. posjeduje mehanizacije otkod trebali osnovnim formiranja sudjelovati strojevima priključnim trei da bi one kultivakao što su: mlijeka kupnih cijena tanjurače, plugovi, odnosu određenom bale biti i motor, sijačicekukuruz cijepšenicu, nanama za cisternu tornu za materijala, reprodukcijskog pesticide, špricu te da i dr. poljoprivrednicima, mijenjenoga prikolice gnojovku, istovremeno sa bude ima 20 poveU objektu staja- povećanje izgrađenom rešatkastim krave. sa -lišta cijena. ćanjemmaloprodajnih Staja je Vlade odkuke Republike Pozdravlja p ojilicama, strojopremljena podom stoodnosu na i Hrvatske nom kreditiranje mužnjom drugim. da bi 16 ali smatra od 21 kravu Sada čarske čega proizvodnje, posjeduje znatan uništen ratu kada i 5 simentalskih holstein-friesian situaciji je trebalo popod krava, brojemženskogpod- brojrasplodnih odgovarajućim drži staza radi remonta, kreditirati mlatka sav, kojeg voljnijim uvjetima i rim ženski podmladak objektima. sposoban, rasplod 50% vlasi kao takvo svako pašnjak, Posjedujepregonski grlo priznati do od čak kredit su učešća kojem grla ispaši proljeća nijepotre(za titog 2 za kasne već ban ga grace otplatiti jeseni. period, 19 od U 1992. godini prosječno grla godine). »SIRELI« u Bjeisporučeno je laktaciji odlitara 83.700 lovar inž. mlijeka, ukupno Brlek, dipl.

Stjepan —

Inače

107, Dub-

u

rava.

a

u

za-

u

on

zrno.

—

ra

sa

sa

u

za

za

u

u

“

sa

*

u

'

na

|

na

:

'

47

Josipa

Gospodarstvo

—

od

mlijeproizvođača

Dubrava

Mostar

Sadašnji ukupneinvesticije.

Dubrava kreka Burek Mostari kao i Josip dobivanja uvijeti, mogućnost Smatra da bi treba20 k. posjeduje j.zemljišta,zakupu dita, nepovoljni 35 K. kreditirati lo obrađuje j. pod povoljnim uvijetima kukuruz U ženski kvalitetni plodoredu zastupljen je podmladak. silažu od 20 32 k. »Si1992. stabljika Tijekom j., čega godine predao je žitarice ozime litara zrno; reli« 25.000 svega pšeklipilok.j. mlijeBjelovar 10 k. nica i su sa cca vlastitom dio zastupljene ječam mlijeka prerađuie ka, livade i ostale i tržištu, domaćinstu pašnjak. površine j.. gdje prodaje Od 2 traktoda otbudući mehanizacije posjeduje realniju postiže cijenu, i IMT 48 KS 540 ra Torpedo, plugove,kupnacijena proizvođače postidrljače, tanjurače, sijačicukukuruz, že niti 50% cijene krajnjeg potrošamineralna utovariča. rasipač gnojiva, vač cisternu i za za rasipač stajnjak, dipl.

Stjepan Brlek, ing. silokommotornu prskalicu, gnojovku, i dr. berač bajn, klipa Uz 20 stajališta objekt stariji tekuće i muzni pojilice izgnojavanje, Izdavački 2 silosa od 146 m? savjet: uređaj.

Posjeduje Ankica Dakić, dipl. inž. i od 27 m? zrno. stabljikuklip Milan Devčić, Ne tako davno dr. Mirza Hadžiosmanović, počeojeproizvodnju dr. Ivan Jakopović, već sada 6 sa mlijeka krava, posjeduTomo Kolak, inž., 13 krava 11 i junica.

Tomislav Mesarić, dipl. inž., je Za koristio kreSlavko Pehal, dipl. inž., izgradnju objekta, je Biserka Sunajko, dipl. inž., Jedan

mlađih

dit od

30%

—

—

a

.

Burek

u

su.

cca

za

—

—

u

a

su

a

na

ne

za

za

za

za

sa

—

za

za

—

mr.

a

Ivan

Šegota

Uređivački

odbor:

mr.

ELcCov

Stjepan Brlek, dipl. inž., Franjo Lončarić, dipl. inž., Željko Ljubić, dipl. vet.

Uređivački Dr. M.

kolegij:

S. Banožić,

Božičević,

ing., S. Brlek, dipl. ing., S. Deneš, dipl. ing., dr. S. Feldhofer,

»ELCON«d.d.

Zlatar Bistrica TVORNICA PREHRAMBENIH PROIZVODA

Za

U PRAHU

i odgovorni

Vera

izvolite

sve

u

tel.:041/317-935 Zlatar

Glavni

Tehnička

informacije službi cijalnoj Zagrebu, ili u

prof. dr. Z. Štafa

Stjepan Deneš,

VAM NUDI SIRILO

dr. J. Jakopović,

Bistrici,

tel.: 049/681-124

se

obratiti

komer-

urednik:

dipl. inž. '

urednica:

Volarić, dipl. inž.

Vlasnik Hrvatsko

i

izdavač:

mljekarsko

društvo

.

Uprava

i uredništvo:

Zagreb, Ilica 31/III, tel. 424-420 Cijena

1 primjerka:

300

HRD

Tisak: Grafička

48

škola

u

Zagrebu

>

Do LN 0

S

=

O €

kao

da

travnja

o niče GAO,

Ma

e li pai i

ee Co)

2972 02» —=

Co)

Dč sa e

TO

KZASIE

SA

Ime

FB)

i

oma Mada

kalendara, jeprepisano botaničkog iz

zar

će

pali loo gilvom

ne?!

Njive mlado,napupalo crvenkasto, zasijane, čitave raskoši zelena baršunasta trava. ća,... uobličenje travanjske je lišće

uzorane,

šarenilo

—

&a

Sjetimo Biblije gdje govori »Ti te niče trava stoku daješ korist i čovjeku, bilje kruh da izvede iz zemlje i vino što srce razvedruje čovječje;« se

Psalma

104

iz

se

u

Pohvali

cvije-

BoguStvoritelju:

za

na

ANNO

DOMINI

1993.

...Blagdan kojidaje čovjekunadu, vjeruismisao cijeloga života. i Buđenje je životaiživotuzdižena piedestal.

Blagdanje ljubavi veselja; upućuje na budućnost.

Vezan je uz proljeće, i šarenilo jaja«. »farbanih pa takokarakterizira Da

li ste

ikada

razmišljali sami Evo nekoboju napraviti jaja?! liko primjera!

LJUSKE CRVESkupitevanjske NOG LUKA ih stavite vodu.

Odi sirova stavite mah, jaja skupa ljuskai ma oko 1/2 sata kuhajte laganoj vatri. će dobiti Jaja lijepu boju. možete

li

za

u

s

.

I

na

.

SPIkuhajte jajima će biti zelenkaste boje.

NAT,jaja S stavite kuhati CIKLU (mojajima žete i i crvenih jednu oguliti) jai Velika bit će ukradost vašojdjeci raznim oblicima: rašavanje peršujaja list i vlati nov plosdrugilistići,travke, nati cvjetići. obDok još bojite jaja, namjestite čarai umetnite lik ga najlon jaje tek i dobro stisnete pa pu, koju svežete, stavite vodu i tada bojom kuhajte.

Da bi »PISANICE« izgledale, ljepše ih kada i namažite skuhajuosuše, vrlo malo ili dobit će lijep masti ulja sjaj.

U

malo

vode

s

.

evo

—

a.

ne

na

u

s

u

s

se

—

Uz

ukras

ma...

jaja,

&8 za

..

kuglof

i tradicionalni

uskrsnog

stola

je

—

ovaj! promjenuprobajte KUGLOF SLANI šećera

jaje 7 maslaca dkg 10 dkg lješnjaka Kvasac

priredite ostavite pa brašna, s

1 dl

vode

i

se

na

udvostruči

ne

Oblik

volumen.

pečenje kuglofa i kosanih s 2 margarinom pospite dkg stavite lješnjaka.

Tijesto premijesite, i neka diže 30 mikalup(oblik) još namažite

za

kuće Osvježavajuće pićeje prikiselo premljeno mlijeko koje dodali sok limuna i dosta šejednog u

smo

ćera.

ne čistiti Mrlje smijemo vodom i sapunom, već odtoplom mah vodi s malo isperemo hladoj

kakaa

u

u

se

nuta.

Pećnicu turi

od

ugrijte pecite temperai

200%

oko

30

na

do

40

minuta.

Kuglof jedetopao! se

ZNATI. kod

JI

slanine

sol

a

od

suhog

dkg brašna 30 dkg

digne.

Na kockice izrezanu slaninu lagano zatim masnoću popržite, ocijedite upijajućem papiru.

Od i brašna, soli, šećera, dignujaja kvasca Zatog umijesite glatko t ijesto. tim dio dio po u tijesto umiješajte slaninu i 8 omekšanogmaslaca, dkg kosanih Ostavite lješnjaka. dok tijesto .DOBRO:JE.

suhe

30

mlake da

kvasca

1 vrećica

1

soli.

s

—

1 žličica

malo

slatki, groždica-

obično

Sigurno dogodilo ne?!

Međutim mlijeko prekipi, namažete li maslacem rub posude kuhate vam kojoj mlijeko, mlijeko neće prekipjeti. neće ako kuhaga Mlijeko zagorjeti mo vatri i povremeno umjerenoj promiješamo. vam

da

se

vam

zar

u:

na

postavljen stol

Dobro

—

ponos

svake

domaćice

stol izgleda. lijepo Svakoj domaćiciželjajeda joj za svečaniručak. u resite stol lijepo Uskrs je pravidan da su ukrasa stola ubrusi(salvete).

Jedan od bitnih n a i će biti pretek! pohvala Iznenadite svojeukućane vjerujte

SU Po

složite

dijagonali tako

da

2 trokuta.

Po

ubrus

dobijete stranici najduljoj te trokut, zavijte točno savitak savijte i po sredini postavite u

čašu.

S da

ubrus

Previjte trokut dobijete slika

.—

1.

'

Kutove

trokuta

prema te oko

sredini

uvijte —

sl. 2,

sl.

3. Izvucite previjete Ubrus

linije ubrus (približnopolovici! iscrtane na

—

umetnite

u

ukrasne

rubove

i

čašu.

II

stavlja Što nedoumicu? u čakoju piće ...Koje šu...?A svako piće traži svojučašu.Evo male pomoČaša ći! često

domaćicu

—

u

ralnu čaša

za

vodu, mine-

vodu za sok

i

viski i

Univerzalna

vino, čaša čaša

za

čaša

za

bijeloi

za

vino

crno

Ye

Čaše za i pjenušac

šampanjac

Čaše

za

konjak

rakiju i

(vinjak)

:.: pavjeti domaćinstvu u »bijele a tehnike«i veća skupoća, posebno visokecijene Sve nas o njimavodimo računa i da kućanskihaparataupozoravaju posebne vrstečišćenja. redovitoih održavamo.Svakiaparatzahtijeva Hladnjak

Mikser

pratisvakog

Hladnjak koji Priilibarem 14 dana. kao i i jednom tjedna posuđe, operite isperite istreba dio kućišta ostavite osušiti. hladnjak isprazniti, jepranja, Vanjski Da bi da odmrzne. i ostaviti svake motora, ključiti poslije upotrebe operite staviubrzali mekom i derastvorom hladnjak odmrzavanje, blagog krpom vodom.

Na dno vrućom te posudu tergenta. stavite debeli sloj novinskog hladnjaka će za vodu Mlinčić kavu papirakoji upijati priotapaleda. nju mlinčića kavu Sve i rešetke Unutrašnjost lagasapustijenke operite ćete očistiti malo vate. nicom i vodom brisajući uklonit pooctenom će sve mirise.

Zatim ga neugodne ispeza Aparat kavu rite čistom vodom i vlažnom espresso prebrišite krpom.

Očistit ćete ga ako kave staurjesto Bitno da je hranu, vite malo sode-bikarbone. prispremanju ili hladnjak, prekrijete folijom spremite Na način pokutije (plastične). mesa za taj Stroj mljevenje stižete da hrana ostane i dulje s vježa da se šire razni mirisi.

Lakše ćete očistiti ako mega hladnjaku nakon sameliete komad kruha.

Vanjske površine hladnjaka operite isti na ali obrišite suhom Mirna Božićević paUrednik PRILOGA I—IV: način, Ing. mučnom krpom. bi

trebalo

u

Sve

dodatke

se

mogu dobro

se

u

.

s

za

no

—

u

u

u

ne

sa

.

IV

s

ukloniti