Mljekarski list 12-1993

GODINA

XXX

ZAGREB

PROSINAC,

1993.

zo e

E a

EE PN SE

P

PPS

ČPP

du

M A

stočne

hrane

Prvirezultati unapređenjaproizvodnje stočne hrane u praksi su postignuti već ove godine.Zbog ograničenih mogućnosti na svim lokalitetima nijese započeloistovremeno.

Ovdje se iznoserezultati u vrlosušnoj postignuti 1993.godini.

59 dogoj parceli jesenposijao Drago smjesu je dr. govoru ozimih žitarica a po i s s Ž.Magdićem, prepo(tritikale pšenica) ruci 1992. ozimom Ratarka Štafe prof. posijao je godine grahoricom koju je 1 ozime »Sana« koristio zelenu krmu do sredine i sve kj. smjesu pšenice kultivar Nakon ozime ozimoggraška(novi priznaskidanja svibnja. smjese s načinom koriškukuruz silažu i hibridni vanju)namjeravanim posijao je silažu. za košsirak sredinom šećerni Kukutenja Neposredno p rije svibnja. utvrđen od 5,9 mase nakon bio nje je prirod kggrahoricom smjese je /m? ili 50 t/ha. Pšenica bila izvanredno je početbujan (najbujniji cijelom ku dao t/ha silaveć for50—60 mase za mliječne zriobe,grašak polju), j e je mirao ali vršni žu ovisno tla. dio i donjemahune, položaju parcelevlagi je noNa znakonisu se jošuvijek bujnorastao, formirajući primjećivali usijevu Visok bio oko 170 cm. pupove.

Usvi i kao suše je .ve neishranjenosti posljedice rotacionom kosom,pojevjepokošen susjednim parcelama grahoj er je samoutovarnom i ostavila količinu dušika rica znatnu kupljen prikolicom dobro silosu. suše binabijen Nastupom kojeg susjednim parcelama n ije i nedostatkom zelene krme lo Dio hibridljeti jedovoljno. parcele zasijan dan silos sirkom košen dva otvoriti hranidnim Prvi poza je puta. bu krava Krave silažu vrlo metlirast visine 150—200 cm (početak rado dao oko 60 t/ha zelene pojele,proizvodnja mlijeka čanja) je je rasla. Nakon silosa bio nešto niži 150 pražnjenja (trebalo Drugiporast je (oko osloboditi za novu ali i dao isto oko 60 t/ha. je silažu) cm), gušći prostor je hranidbu kukuruznom se na siBudući da hibridni sirak za prešlo dospio je lažom.

Krave nisu kukuruzon htjele jesti korištenje najjače suše, vrijeme je silažu što krmu kada nedos(odbijale su), je poslje- osigurao vrijeme dicu imalo mlizelene i proizvodnje smanjenje djetaje travnjacima telištima Hibridni sijeka. (osimlucerišta).

Odmah nakon rak može koristiti do skidanja smjese Zbog istu sušu hibridni sirak osi9.06. na proljeće površinu posi- otpornosti kukuruz silažu. s krmu doba u gurava jaoje namjenom ljeti najsušnije U tu svrhu korišteni Bc hibgodine. slijedeći ridi: Nadežda 26, Podravec 386,Samuraj i Kombinacijom naknadnog ozimog su 48, Bc 592. Svi hibridi žetve s se sijani guš- usjeva d obiju dvije godišnje ćem visokih iste i više hrane po sklopu(zasilažu).

Zbog proizvede površine i suše bili rasta temperatura nižeg jedinici površine. odnosu ali Hibridni sirak nas normalnusjetvu, jepremalo dali od 30—45 dobrih Danas t/ha puno puprirode stupljen. postoji zriobi hibrida načine mogu kasniji hibridi, koji nojmliječnoj voštane zriobe Nadežda 26 dobili koristiti.

Ove kraju godine sjeme bila hibrida »Susu« nekoliko na kojaje najranija. koji j e sijan Na istu 2. 11. neki iznose parcelu posijana je lokacija.

Ovdje ozime i zultati od svih nismo Na drusmjesa pšenicegraška. gospodarstva jer

Novosel

G. Desinec

u

u

na

za

-

u

za

ruz

s

u

u

a

o

na

u

-

na

—

*

morao

se

muzara.

su

a

mase.

u

nu

za

u

mase

na

:

ove

se

U

mraza.

na

za

'

su

<

u

su

u

na

mase

za-

u

su

u

a

se

na

razne

'

na

smo

k

se

178

samo

re-

dobili

rezultate. sirak

Hibridni

siliran

je

Kotoribi

U

na

dao

31. 08.

lo-

dvije jeprirod uvjetima

kacije. sušnim što 49 t/ha, je Na Vitlu vrlo dobro. i pjeskovitom 16. 10. dao P. Slatine prije kraj šnjici urod rod od 117 t/ha. Na objelokacije i može vrlo mase jeocijenjen povoljno se preporučiti.

Hercekrmu korišten Za zelenu je Na Garešnice. i govcu kraj Kapelici dva otkoskidan oba gospodarstva je 117 t/ha dao U sa. kapelici jeukupno t 70 u

mase

na

u

u

u

zelene

mase

otkosima

ili po

u

iznenađen

ljetsuši i brzinom nim u porasta porastom bilo nakon predukojeje napasivanja boko jedospio Drugiporast (dogola).

Ako se ne 40 dana. napasivanjeduboko sitako bi (dogola) napasivalo trebao brže za bi korištenje, rak dospio bi i dao kraće oporavak vrijeme »i sušnim i veću masu uvjetima. reVrlo postignutim jezadovoljan i zultatima godine slijedeće namjerava i koristiti 3 sirak hibridni kj. sijati prega napasivanjem po organizirano gonima. sirak hibridni da Burek

da

navodi

je

za

za

za

u

na

Burek

smatra

drugomotkosu, košdobro tvrlo 50 može dao 75 t prvom pašno uklopiti i je Hercegovcu krme nedostatak t125 sistem ili ni otkosu /ha ljetne gdje ukupno drugom može s Na oba mase. /hna zelene uspjehompopuniti. gospodarstva rezultata dio iznešen samo stoka veoma krmu ga hvale; Ovdjeje koju daje i iskustava i sušu. korištenju te odlično proizvodnji rado podnosi jede, kultura krmnih nekih Dubrave omogućiMostari Burek koje je kraj Josip društvo.

Hrvatsko lo koristio i sirak 18. 05. hibridni mljekarstvo je sijao Institutu prvom zahvaljujemo Također, napasivanjem Stoka krajemlipnja i visok 80 cm. bio kada bilja proizvodnju turnusu oplemenjivanje je i kukuruza hibrida Bc tla. do sirak hibridni Agrarisjeme ispasla gotovo je sirka nakon acoopu Ubrzo koje hibridnog sjeme je potjerao napasivanja navedenim 10. 08. bio visok oko gospodarstvisijano je koji je drugiporast veće i svrhom vrii sušu ma, proizvodnje 60 cm. bolje Zbogotpornosti žetkrme kvalitetne kolovoza dvije suše principu najjače početkom jeme veće s ve dobre i dao dobar proizvodnje imao ciljem sirak godišnje, porast je naSredinom po površine. jedinici mlijeka listopada paše. prinose bio kada Zvonimir Prof.dr. sirak treći Štafa je put, je pasivan U oko 40—50 visok porasdrugom u trećem tu jače. još nabusao, jako je i 47

prvom

t/ha

a

u

u

se

u

u

u

u

se

u

za za

za

na

sa

za

na

na

cm.

a

|

Telenje nastupi. počinjeveć nekolikodana prijenego Briga telenju mora u mora se čista, biti prostoriju, koja smjestitiposebnu Kravu s nešto toplija, i te raskužena,suha,zračnaibez propuha,kao se onda Ako takveprostorije dovoljnočisteisuhe stelje. nema, za kravu pripremi tu svrhu.Nijezgodno premiještati jedan diostaje novu n a ona se privikne jerjepotrebno da telenja, neposredno prije sredinu. iz staklasta Po znakovimamožemo primjetiti cijedi sluz, kojapotječe i da da se krava od maternice na čepakoji sluznog priprema telenja grljka će brzo sveze se uslijediti: zdjelične otapa. stidnica što treba nam ono upadaju, povećana jeotečena, Pripremiti vime i tinse kod može zatrebati jedan produžena, nalijeva, jodnu telenja: dana do iz stidnice vode i količine sapuna, dva telenja prije dovoljne kturu, ono

o

ono

sve

a

se

179

ruke, rasta iskuhana u blažeg kojeg otopini sl. čistu kužnogsredstva, krpui treba držati Kravu predtelenjem lakše da kod samog telenja čistoći, dezinfekcionu

neku

mast

uže-

za

ako

No

veterinaru.

ima

trudova, a

tele-

napreduje, kom kanal trudeći da porođajni uzrok.

Kod mopronađemo togposla da su nokti na rukama obpaziti, staro i da tek tada skidamo bismo opere, rezani, kako njima ozlijedili što treba više skoreno sluznicu.

Ruke biti oprane blato, moraju najnikad kod na, samog sapunom, telenja kojeg poslije prije toga blagoj ma sredstva.

Da previše. nekograskužnog otopini stalno kravu treba Pred bi ili uzročnike telenjem unijeli prljavštinu da bi i nadzirati i noći kakvom kakve namazati danju, joj bolesti, je i na masnoćom da bi bila skliska.

Rukom pomoći prihvatiti moglo vrijeme tele. treba kanal ulaziti porođajni polagatrudovima gui oprezno. no, nježno koji Telenje počinje izlazu prema Kod rukom ustanovimo m jehur plodni raju pregleda otvaNa način ternice. da li da u polagano taj plod pravilnom položaju, je da bi maternice i širi ra da skliskost premoglo grljak zadovoljava, plod nije U tom stavelik da bi izaći bez i m ogao ploda. uslijediti istiskivanje vučenjem često prouzroteleta i tek onda pa dijunestručnjaci znaju oštečenja majke, teške kovati možemo posljedice, probijajući ploda. izvlačenju pristupiti dok on Samo dva su još r eda, mjehur plodni prije pravilna položaja koji izvršio da tele vući: Kad svojufunkciju dozvoljavaju nijepotpuno smije način Na mogu i tele nogama grljka. proširivanja taj glavom, izlazi prednjim normalno u teško tele kad te na telenje. kojajepoložena njima, pretvoriti ići ni No se ne izlazi a tanogama, krajdrugu smije stražnjim najprije nakon što čekati i nost okrenuti bani prema gore. plodni dugo što voda i nakon Tada već vani na iscuri, mjehurpukne petlju napravimo i porotada bi kroz i plodne ovojnice jer kraju konopca provučemo nju kanal osušili i donekle oblik izgubili skliskost,prste đajni skupljene klina, ili kod do nešto iznad istiskivanja te potiskujemo kojajeneophodna petlju da to U stežemo.

Neizvlačenja ploda. slučaju zgloba, putišnog gdje je moi na kad staviti ploda izvlačenja ipakdogodi, prije potrebno konopac je obnoviti tu skliskost ramo konoto sipajući glavu, poseban postoji sluzave kanal tvari, kao npr. stalnu ima porođajni pac, koji petlju, koja biti sluz mora može da tele bi sasvim koja lanenogsjemena, stegnuti i biti sterilna prokuha- zagušilo. topline tijela na.

Kod teleta treba povlačenja paziti normalno teče onda Kad ga silom misli se da dotelenje kojom vučemo; je No ni treba vući snagom ili požurivati pomagati. pušteno dvojice najvii ako vidi da še Ako da se mjehurpukao jeplodni ljudi. trojice primjetimo onda voda a ne odmah i teleta vuče iscurila, plod izlazi, vučenjem krava, tešuzrok ustanoviti moramo da to najprije ukazuje prestati, jer je slanedostatak već trudova, kog telenja: prekoračena dozvoljena granica. bost biti u Pravac treba teleta, nepravilni položaji krave, p loda vučenja otvoren kanakanal, skladu sa osovinom porođajni nedovoljno porođajnog Kanal itd. vodoravnom plod porođajni prevelik la, t j. najprije smjeru, obično U su kad tele već onda vučega telenja prisutni početku izlazu, je kod često i a oni malo treba samo pomažu prema repu. Vući nestručnjaci, Oni močim za a telenja. morajuocijeniti svoje trudova, vrijeme prestane i pomoći prihvati- trud treba stati i nastaviti kad dođe gućnostipružanju kad su ti se samo onom trud.

Kad kroz slučaju posla glavaprolazi drugi do da će kod treba naročito kraja telenje uspjesigurni stidnicu, paziti vrlo obaviti.

Nestručna hom i da stidnica ne pomoć ozlijedi prvotelki više često može štitimo pogoršati još stanje. ne napukne.

N ju način taj trudoili nema krava slaba Ako stidda dobro je dijelove nauljimo gornje obratiti moramo se va, tada nih usana, kao i čelo i pomoć lubanju teleta, nje

onda

ne

ulazimo

u

ru-

se

u

se

a

ramo

ne

ne

vreme-

za

ne-

a

u

ne

'

se

u

s

ma-

se

;

se

u

su

se

u

se

u

a

za

se

se

ne

ne

—

ne

se

moramo

za

u

a

na

mo

u

u

sa

—

—

se

na

za

180

normalnom položaju kanal porođajni Plod

ulazi

u

u

polaganopotiskujemo Kad do sve i nosa zatiljka. lubanje i prva, često najje prođeglavaprošla Poteškoće mogu teža nastupi- sami zapreka.

Kad kroz koša pulzacija ti i kod prestane prekinuti. prolazagrudnog tako da krvnim Tu pupkovižilama, pupčanim majke. pomažemo zdjelicu obih malo a onvučemo prstima nategnemo, nogu jače, jednu najprije rastežući i ku može nada pretrgnemo pritisnemo prepreka drugu.Zadnja rukom svakom dio ulazi stati kad smjeru. suprotnom zdjelicu, stražnji dobro pupdio zakrenemo malo ako togapodvezivati prije Nije stražnji ako bočnu dovedemo nego teleta i ga trganja poziciju kovinu, jedino poslije dobro Također krvari. tada izvući tele. pupkolako ćemo nije jako oštro vinu tele ulazi Kad prerezati. stražnjim zdjelicu ili Odmah obično tada telenjapretrgavaposlije nogama, poteškonajveća dobro moramo Tu samom pookrajak ća pupkovine nja nastupa tako dapočetku. deili umočiti koji noge politi mažemo namazati, stražnje najviše Kod se ili povučemo najčešće upot-: zinficijens. plod pak naizmjenice, neobično To tinktura.

No bočni slabo je jodna rebljava položaj. stavljamo izvor inčesto vrlo u dio teleta uđe čim pupak važno, j er je zdjelicu, stražnji do dovesti može Kod odmah to oboljenja, koja ispravljamo. prolaza fekcije, teleta. i također moramo stidnicu kroz uginuća paziti čistom što Teletu mora stidnica. da ne prije napukne i nosa, a sluz iz očistiti kad U gubice krpom stražnji položaju, stražnjem da kravi onda ga brzo treba raga teleta obliže, jer dio prinijeti prođezdjelicu, i diše tele način biti pritisnuta može poboljšava življe taj diti, jerpupkovina koPonekad se se mu duako ili krvi. cirkulacija teleta glava je prekinuta, ili teleta ža doći do može pospe maternici d a solju mekinjama ugušenja. lje i što i do zapravo dolazi ga majkaradije nije liže, pupkovine čissami ili ga teleta. istrljamo pak potrebno, «prvih u disaja S'.prekidom: Tele treba tom suse smjestiti teletom. krpom.

Pupkovina Postupak ležištu. hom sama i čistom porođajnom najčešće pretrgne onda Dr. Stjepan. ako Banožić jumoramo nije, kanalu, te

da

stidnicu

sa

u

ru-

nu

u

u

no

u

u

u

u

nas

u

a

se

na

*

a

u

.

.

,

na

s

:

u

no

181

>»

KOZARSTVO Hranidba

koza

hrana u hranidbikoza voluminozna mora u biti hrana.To Osnovna hrana hranidbikoza u se hranidbipreživača, jeprirodnahranakoja daje i intenzivnoj jerje potrebnaza rad irazvojburaga.

Voluminoznahrana,osnovna

FOSFO-

(fosforno ili neki fosfat vodu reNAL, dikalcijev drugi postotku (repa, svježi repini stočno list i šećerne repe, fosfata, pšenične spoj posije, glave zanci, repin i brašno zelena trava, drugo). krumpir, bundeva, svježa vriKukuruzna silaža vrste i jeenergetski voćnogkoma, povrća ali siromašno ili sadrži teško sirodrugo) probavljiva jednohranjivo, proteinii fosforom.

Proteini kucelulozu i se ma, vlakna, kalcijem (slama, lignin lucerne ili listinac i kuruzovina, slično). mogu nadopuniti sijenom sijeno, dotravnim koze, djetelinsko Preživači, posebice smjesama,uljamoraju nim sačmama bivati veću količinu hrane.

Pro(suncokretova, repičina grube ili BENURAili bavni presačma) sojina p reživača građeni organi LOM S. i fosfor mogu se također težno volumiKalcij iskorištavanje grube dimineralnim što da smjesama hrane, jerazlog krep- dopuniti ka krmiva fosfatom, KAFONALOM, (koncentrate), sastavljene kalcijevim i druod sirovina vapnencem (kredom) FOSFONALOM, žitarica, proteinskih do 2 hranidbenih treba davati i dr. Silaža u kg gih dajenajviše tvari, se dnevno hranu. količini kao hranu.: drugu dopunsku manjoj je od obrocima U hranidbenim treba svim provlastitoj Pažnju posvetiti i važnosti kvalitetne voluminozne hrane posebne davanjedobrog izvodnji i vod dio mora zdravogsijena, posebice dojnih koja zadovoljavati najveći “line ili luhranidbenih koza.

Važnost gravidnih koza,sijena dje. potreba cerne. da mogu koza preživača, posebice je Ako koristiti hranu krmiva nisu se kvalitete, dajesijeno lošije koja i hranu ili kukuruzovine više slame slično, drugimživotinjama, najmanje visosu čovjeku. postizanja manje mogućnosti slabiU hranidbi treba da ke imati na umu mlijeka.

Hranjiva proizvodnje koslaba i hranidbene hrana količini i se mogu nedovoljna vrijednosti je ristiti hranidbenim se proizvodnji mlijeka, prislabijoj očituje sastojcima i mršavošću gravidlaktaciji niskoj slabijom životinja, proiz- poodmakloj sadrže 0,4—0,5 Hranidnosti, svega vodnjommlijeka, slabijom plodnosti, bene jer suhe tvari i oko slabe i kg pobačajima, rađanjem neotpor- 6—8% jedinice sirovih izložena čestim obone proteina. jaradi kojaje Treba i ljenjima uginućima. jošupozoriti higijensku ako hranidbeni obrok svih Općenito, koja smiju valjanost hranjiva sadrži voluminoznu hranu biti s mnogo bakterijama zagađena, pljesniva, i (sijeno lucerne) gnjilapokvarena. energetski proteina i teško Hranidbena treba ili žitarica loše vrijednost dopuniti dodavanjem voluminozne s probavljive hrane, nekogdrugogenergetskog (ugljikohidceluloze i i s.makao krmiva. lucerne sadrži mnogo lignina, Sijeno ratnog) mikrobiološkim suvišak tako da donjim“ zagađenjima, kalcija jepotrebna obradom mogu puna djelomice poboljšati hranidbenog obrokafosforom krmiva tretialkalijama (lužinama), Voluminozna

hrana

sadrži

u

mineralni

većem

dodatak

razne

va

ureom

su

za

nozne

s

se

.

uz

.

*

*

a

za

za

a

u

u

na

ne

.

se

se

s

lišću

U

ima

vitamina

C

kao

UBEOM amonijakom, ranjem i breze, sl. kiselinom lipe hrasta, topole, jasena, 70, propionskom i Karotina 338—137 bukve i mg/kg). (od gomoljače Repu krumpir druge lišću: ima mnogo u johe, lipe, bukve, treba sasjeckati, sitnije hranjenja prije Suše186—134 iznosi i mg/kg. se jasena, postoji probavljaju, jer bolje lišću karotin se zastanu komadi veći da šmanjuje njem opasnost 3—4 puta. grlu(jednjaku). sirosadrže manjipostotak Grane nižu i vih proteina probavljivost u hranidbi imaju koza Brst i hranidbenu zbogvisokog vrijednost dobar Proda i sirovih vlakana Koze su lignina. imaju postotka poznate zelene Taovisi nema i da hrane debljini. grančica gotovo bavljivost apetit Koze tanke da drži koze ko ne konzumiraju grančice imaju jedu. koju i proviše hrane a svega efikasnije t vari) (suhe deblje 30— dj da ovce hranu 12%. tako nego je bavljaju 35%, i više koza koji uvjetima dijetetmoguće imaju Iglice crnogorice držanje životii hranidbenu. ovce za a sku druge neprikladni manje vrijednost, Češće grizenja slučajevima daju nje. lišće i količine brst veće vole “Koze vune, iglica tj. međutim, posebno i ali trekrvaizazvati i štetne izdanke biti mlade mogu mogu grmljadrveća, i računati s nedostatkom ba proteina, poremetnje probavne mokrenje, mikroelemei se fosfora mogu mnogih Iglice mliječnosti. smanjenje natrija, nata. davati u samo količinama, manjim lišća ovisi ili dnevno Hranidbena 100—250 g svega samljevene vrijednost U hrane. tvari 3% do proljeće dobu). (godišnjem suhoj vegetaciji veći hranidbene sadrže lišće povrijednosiglice najbolje Crnogorične je hranidbena i eteeteru stotak masti ti, vrijedprema tvari) jeseni (u topive asdosta rična se nost Bpovećavapostotak ulja.

Imaju opada,jer celuloze kalcii vitamina korbinske teško i lignina.

E probavljive kiseline, karotina, se lišću škroba fosfora. u malo a posebno Sadržaj ja, a sunčanih treba napomestvara U intenzivno ovom dana, razmatranju večer. škrobom u mlakoze da ne nuti pred puštati najbogatije je smije a nekontrolirani i šećera sadrži lišće javora, de šume brst, jer Mnogo mladom brst štete velike do koze graba, mogu uzimaju vrbebagrema, nanijeti i naraslinstvu niskom i drveću bazge. kojeje breze, lipe, jasena, ističu i se: za značaino Po ročito golijeti probavljivosti održavanje boljoj moi koza hranidbi Brst u tala. kraških breza jasen (67%) ( 62%), topola (63%), i hranidba Lošu organalternativna biti samo že probavljivost (70%). brijest lišće bukve sve ske tvari ima (32%). hranjive kontrolom, jer pod strogo ubkoristiti davati i može koza hranu se kozama Za ureom,

mnogo

u:

a

a

u

u

za

o

se

u

su

u

se

vo

o

u

a

za

se

ra-

u

se

rano

i osušeno

tvari

lišće.

na

također

iz brsta

mogu

načine

druge

prirokoji oštećuju ne

du. proteina i da treba npr. bagrem ovisi o vrsti drveća. Tako kraju naglasitijepaša Na sirovih voluminozna visoki ima trava zelena proteina sadržaj najbolja zadoi tvari hrana probavljivost po šastavu (24%) uglavnom suhoj koja i ima sirovih fiziološke potrebe i veće k oza, proteina (47,55%).

Mnogo voljava kao i lišće treba što tvari), suhoj mjeri najvećoj iskorištavati bazge(32,4% Međudobru (oko80%). probavljivost vegetacije. tijekom 19% sioko ima bukve lišće tim svega Feldhofer Stjepan dr tvari i probavljirovih proteinasuhoj vost svega (38,5%). obično lišće ima Mlado povoljniji sirovih i proteisadržajprobavljivost amidvisoki često ako i na, postotak je

Postotak

sirovih

u

u

u

.

u

nog

oblika.

183

Hranidbene

potrebe

koza

Uzdržne hranidbenepotrebe koza Koze su živahneživotinje itrošemnogo energijeza kretanje.

Na paši se mnogo kreću,višenego ovce,što,posebice na teškimistrmim brdskim terenimapovećava potrošnjuenergijeido 75%.

Za

uzdržne

i uzdržne potrebe mliječnih koza, energije proteina potrebe, težine oko 50 i se višu Veća tjelesne pa kg,preporuča proizvodnju mlijeka. davati hranu ima vrida će koja hranidbenu je nedostajati opasnost hranjiva Hranidbenih zimi jednost hranidbu lošim 0,6— jedinica sijenom, ili 4.500—5.100 kilo džula neto ročito slamom (Hjj.)0,8 i kukuruzovinom. (kJ) Svako Uzdržne (N.E.) energije dnevno. iznose kod povećapotrebe k alcija težine 10 njetjelesne kg povećava koza oko 0,2%,fosfora oko 0,1% uzdržne ili 0,08 tvari hrane.

Koza težine potrebe energije Hj. hoj tjelesne oko 600—700 KJ NE oko 50 treba dobivati dnevno (Tablica 1). kg Potrebe se i 3,0—3,5 fosfora 2,0—2,5 g g proteinima iskazuju kalcija količinom sirovih ili uzdržne proprobavljivih (Tablica potrebe 1). teina ili % tvari Odnos i fosfora (g/dan hrani koza suhoj hrane). kalcija sirovih Prosječna probavljivost protei- mora iznositi 2:1 4:1.

Manjak kalcija, na računa da kod koza se oko 70%. naročito fosfora i nekih mije drugih U uzdržnom obroku koza to i može kod se potrebno nerala, vitamina, oko 60—80 sirovih Na g koza je lošu voluminoznu hraproteina. javljati svakih 10 težine koze trebaili ako različite vrste kg tjelesne miješaju dobivati oko 10—12 sirovih g proju još hranjiva. teina dnevno.

To znači da uzdržna Sol klorida natrijeva (NaCi, s točna, hrana koza mora sadržavati oko 5—7% ili redovito mora dase kuhinjska sol) sirovih tvari. vati kozama hrani ili proteina suhoj lizanje, U hradnevno oko 7,5 g. ljetnom razdoblju, dakle, nidbu zelenom hranom bit će dovoljno za

za

uz

za

a

a

na-

u

su-

za

za

za

u

u

—

a

uz

uz

nu

se

u

ne

u

za

uz

2

Potrebe

kg

—_ Uzdržne i

Visoka

orOtEtAg Energije

1,5

gravidnost

2,0

Mliječnost 2,0 lokg 2,05 15kg 21 20kg 2,15 25kg #

3,5% masti

30kg

1 TDN 1

Hj.

Sol

g

g

NE

g

4,520 7.868

75

3,0

2,1

7,5

157

5,0

3,5

10,0

147

6,0

4,2

10,0

183 219

7,5

9,0

5,25

10,0

6,3

10,5

255 291

10,5

7,35 8,4

10,75

7.450 8.915 10.380 11.845 13.310

2,2

(Ukupna hranidbena (Hranidbena

kJ

Kalcij C4

Fosfor

vrijednost) 7.230 kJ jedinica) NE/kg =

=

Hranidbene potrebe koza u gravidnosti

8.456

kJ

12,0

i

11,0

NE/kg

nosti, sedmicaprije jarenja, koze treba jošdoje, presušiti (prestati Na način se mužnjom). taj omogućava Gravidnost koza 5 rast nakon a (bređost) traje bolji ploda, poboljarenja ili 22 sedmice.

Pri mjeseci kraju gravid- jšavamliječnost. * 184

6—8

ako

s

daje rađanjem Visoko janjem,pobačajima, nakon ali lakše slabom probav- radi, mliječnosti jaremanjojkoličini, hranidbene ibolje ljivosti poremetnjama vrijednosti, nja, reproduktivnim slabosti hrane da koze stim nogaplodnosti), (slabijom prikupe nakon sl. visoke ma, i mliječnosti jarazdoblje papcima biti koze U trećini moraPred gravidnosti zadnjoj jarenje moraju renja. težine oko 50 dobiveličine i koze zbog kg tjelesne srednje ugojenosti, ju trbušfosfora i 10 g soli nema vati 5,0 g 3,5 g pritiska ploda kalcija, prostora količinu volumiveliku klorida (NaCl, kuhinjska sol). nojšupljini natrijeva hrane. nozne 1).

(Tablica ako se želi doPrema U se tome, povećavaju postići visokoj gravidnosti mlidobra i vitalnost bra težina kod koza i iznose hranom jaradi, potrebe treba i ili 7.868 težine oko 50 1,1 ječnostreprodukcija pod kraj kg Hr. tjelesne kvalitetnu davati kozama dnevno. kJ NE gragravidnosti Davanjeproteina krmu također i oko treba voluminoznu vidnim kozama 0;5—0,6 kg povećati Gravidkrmiva rasta krepkih (konodgovarajućih ploda(fetusa). potrebe uzdržne količine zelekozama treba treba davati dobru nim centrata).

Ljeti sirovih zimi kvalitetno g probavljivih (60— proteina hranu, sijeno. biti biti oko 9,6 g Hrana davati ne probavzdrava, smije proteina), još 80 ili posvaki težisirovih za smrznuta, pljesniva kg uprljana, ljivih proteina davati kvarena.

Silaža se može samo u da računati treba fetusa. Kod toga kvaliako dobre količinama iznosi u 6,5—8,5 manjim je leglo jarića prosjeku tete. kg.

Potrebe koza 8 visokoj gravidnosti gravidTijekomzadnjih tjedana da hranidbetako računati i svakih 10 nosti na tjeles-“mogu kg povećane oko 17—18 težine treba dodavati hrane na još odgovara vrijednost sirovih Prema i koza držnim g probavljivih proizvodnji proteina. potrebama dobivati koze tome 1,5 gravidne kg mlijeka. moraju tako sirovih 7—10% sadrži oko Koze hranu se koja pripremaju jarenje obroci hranidbeni da 7 dana oko tvari ili ranije ukupno proteina suhoj ali po dnevno 157 g sirovih po (Tablica postupno smanjuju količini, proteina i kvaliteti sastavu morajuodgovarati 1). nakon dobivati koza će koze hrani U hranidbi poposebnu gravidnih koju treba sadrži da hrana a treba roda. U tom razdoblju smanjiti, pažnju posvetiti kao i hrasočne i nekad i obustaviti fosfora, drugih dovoljno kalcija davanje rast i okoštavimevrlo važnih minerala za da ne spriječi nalijevanje izostaviti iz bitreba već Silažu u hrani Također, ranije vanjeploda. vitamiobroka. ti posebice dovoljno hranidbenog vitamina, će koza Hranidba vitaDi E. Nedostatak dojnih minerala, opisat A, više može očitomina i sličnih se posebnomizlaganju, jeriziskuje hranjiva ili nastranim vati (ži- prostora. slabijim apetitom i Feldhofer dr tvari), grizujeduneuobičajene votinje Stjepan staslabim dlake, ispadanjem gojnim bređim

na

kozama

se

hra-

slabe

u

u

za

rezerve

a

u

za

za

za

uz

a

nu

mora

ne

u

se

uz-

ne

za

se

u

se

mora

rano

na.

se

na

Vime

—

središnji organ

krave, mjesto

u

stvaranja |

mlijeka dobrog vimena Uzgojnikriteriji gdje obavlja teza značaj.

Zbog mlijeka kod goveizgradnji genetskoj toga kao

Vime

se

u

organ ima izuzetan

se

sin-

posebna njemu posvećuje ne nost pa se ono ocijenjuje i po već se dijelovipromatra cjelina

da

samo

ma.

pozorkao

progenog Želja uzgajivača mogućnost je je Odlično što bude bikova.

Na kod osobina ovih testa grajemogućebolje. taj đeno vime osobinačin volumena, žljezvidljivo koje jevelikog postaje jasno veličine dane neki bik unappojedinih jednake nasljedno građe, vanjštine Takvo i obrnuto. četvrti i čvrsto tijelo. ređuje i nazad. daleko vime naprijed pruža normalno Sise vimena Ocjena vanjštine građene, i malne raspoređene. duljinepravilno vilinear Prema i Koža pravilima scoringa pokrivena nježjenježna osobina: kroz više se žile krvne nim promatra jasdlačicama, dii biti izrazito Vime izražene.

1. Pruženost no prednjeg povezanost tkiva onoliko vimena, jela žljezdano vezivnog dii od2. Pruženost minimalno koliko stražnjeg povezanost potrebno je fizičke strukture. vimena, jela ržavanje njegove 3. Dubina vimena, vimena Kvalitet dijelom je 4. sisa, da Smatra i Oblik položaj je pripadnost pasmini. vimena.

5. Čistoća idealno Holstein pasminanajbliža smeđa vimenu; pasmina mišljenom Brown-Swiss većim predpovezanost Pruženost i mliječnog udjelom dobro ima također genoma razvijeno njeg dijelavimena da

krava

vime

izračuna

se

ne

vezano

uz

se

su

nor-

mu

mu

su

a

me

mu

mora

sa

za

vezan

uz

se

za-

sa

.

vime.

posvećuje Prednjemdijelu pasminakojaspada velika da kombiniranih ono grupu budući je pasminagoveda pozornost, trbušnim i vimnekvalitetom povezano dijelomzajeduvijek zadovoljava kvalitet vida Smatra upravo središnjim ligasuspenzornim je mentom vimeodnos četvrti, vimena, mena određuje priljubljenost (oblik od i brzina tijelo. mužnje dr)jedna glavnih Po obliku vime treba biti Ovo ove prednje pasmine. je posebno Baza vikod dobrogkapaciteta. prednjeg mužnjegdje značajno strojne treba biti razini bazom sa zavisi dobrim dijelom pješnost mužnje vimena.

Idealno viodnos kvaliteti vimena. stražnjeg prednje Nepravilan veličidaleko me se četvrti, dužina prema mužnje, pruža naprijed trajanja tome završava lukom od neki sisa oblik i prena, blagim pri raspored vezi. znatno čimbenika trbušnoj utječu koji vimena drži i veza kvalitetne Čvrsta prednjeg strojne visoko gućnost organizacije simentalvime svega proizvodno mjestu Zbog mužnje. toga kroz veći i način osisko vime brojgodina taj selekcijskim uzgojno nastoji kroz čemu radom gurava dugo razdoblje njegovo posebnounaprijediti, pri koristi i genom uspješno korištenje. drugepasponekad dio vimena često mine Prednji odstupa Holstein). (crveni osobiod kao vimena oblika čemu i ostalih ovog idealnog Ocjena pri je kratko završei na naglo godina drugakrajnost provodi zadnjih vanjštine Iz slike 1. vime. tz. linear prednje vidljivi scoring mnogim zemljama oblici kod da smisao metodom. krajni pružanja prednjeg dijela Njezin je svake dijelovi tijela vimena. životinje procijene čemu od 1 do su 9, ocjenama biološke pri unutar Pružanje i stražnjeg povezanost krajnosti, dvije ocjene svi ostali oblici. U većinalaze kojih dijelavimena 1 ni osobina najslaocjena predstavlja 9 vime treba biti biološku vrijednost, Stražnje biju ocjenanajpruženo između ženovih prema n ogu, zadnjih natrag bolju.

Sumiranjem ocjena visoko i dobičvrsto očevima vezi, svrstane ske po * široko, srednje životinje dubine i velikog kapaciteta.

Stražnje vime treba biti tako da postavljenoje Simentalska

vimena

u

|

se

sa

ne

se

na.

no

sa

na

uz

mana

us-

mena

u

o

a

su

na

mo-

ma

na

se

na

se

se

no

u

su

se

ove

se

a

za

u

186

ENE

Poželjno

dobro

povezano

u

cjelinu prednjim sa

vimenom.

dijela stražnjeg ocjeni pridaje, promatposebna pozornost središizraženosti ga odostraga, rajući kvalitet susšto njepodjele, pokazuje vime drži penzornog koji ligamenta, > > vimena

Pri

se

Kratko

Pružanje

Slika

i veza

2.

Dubina vimena Dubina

vimena

u

su

p

Poželjno

mlopostaje mještaj lakše i havo podložnoozljedastoga takovom se vimenu Uz to ma. nakupnačin tkivo suvišno pa taj lja sintezu mlijeka. p rostor smanjuje velika“ kao vime ocjenjuje više Spušteno motakva mana, životinja dugogtrajanjaproizvodnji. gućnost slici 3. dani vimena Oblici dubine u sisa, a

promatra se

a

sa

Prosječno vimena dijela stražnjeg kao

za-

njegovu osobina, treba zavime Kvalitetno spuštenost. visini vršiti ,Dubina skočnogzgloba. čvrstoći o zavisi svega vimena prije sa vimena veze (sustijelom središnje Ako ligament). je ligament penzorni širi se Tazse slab vime spuštaniže, sebna

vidljiva tijelo. priljubljeno se vimena visoko pruža koja podjela što ligament jaksuspenzorni pokazuje to smislu u poželjno je jer uzgojnom je veze čvrste krave. tijelom garancijaizraženosti dijela stražnjeg Krajnosti slici 2. dane vimena u Izražena

uz

odnosi

se

na

u

-

vime

samo

u

na

se

za

se

nema

a

u

su

VA

Prosječno

Opušteno vimena

Dubina Oblikipoložajsisa Slika

3.

Veličina na

sise

kvalitet budu

Poželjno

i oblik

sisa

mužnje je dužine pravilne pa

utječe

interesa i

da

promjera.

6—9

cm

zavisno

o

2,5—3

cm.

promjera kazane

velike

razvijene i

Normalno

direktno od

sise

su

na

slici 4.

su

od

pasmini, sisa Veličine pri-

dobi

a

187

2

Šiljate Slika

Tanke

Kratke

sisa

4. Veličina

također Smještaj ima veliki o zavisi značaj, jer njemu kvalitetne mogućnost strojne mužnje.

Sise biti na trebaju smještene krajnim točkama tako su pojedinih četvrti, da i ukošene sreprema zategnuteblago dini. sisa Ispravnom položaju značajsisa

na

Normalne

suspenzornog doprinosi razvijenost ligamenta.

vimenu

no

Ponekad

se

uz

razliku

u

veličini sisa

oblici sisa javljaju nepravilni vrlo često korištekoji tijekom nastaju U slici 5. su njaživotinja. prikazani i različiti

ne-

ki od

čestih

nepravilnih

oblika

sisa.

Proširena cisterna Ocjena brzineprotoka mlijeka vimena

Čistoća vimena Normalno

razvijeno vime

ima

4 raz-

U

uzgojnom promatvijene njihjavlja i odnotemeljem trajanja mužnje određeni dodatnih sisnih izraslibroj brzine protoka m lijeka.

Poželjno na se koje mogu nalazitistražnjem da se vreu je tijekom mužnje jedinici vimena ili nalaze izdijelu (pasise) izluči što mena veća količijemoguće među sisa U sluča(međusise). rijetkim kako bi način mlijeka može sisa i međusisa taj srasti zatrajajevima bilo što kraće. njemužnje jemoguće jedno.

Za koutvrđivanje trajanja mužnje Veličine i međusisa razlisu riste se pasisa testovi se odgovarajući koji čite. Posebno veće su sisne nepovoljne samo mogu obavljati uvjetima strojizrasline sekretorsa koje povezane ne mužnje. tkivom nim vimena pa jemogućepreU tom smislu koristi se vremensko ko ostvariti i U njih lučenje mlijeka. žimjerenje trajanja mužnje pojedine takvom se mana slučaju posebno votinje standardnu na kolikorigirano strogo ocijenjuje. činu Ovako dobiveni mlijeka. podaci međusise Pasise,posebno uzgoj- stoje na za svako testiraraspolaganju smislu i su žensko nepovoljna ali pojava isto tako koriste grlo, što više eliminirati. izračun stoje jemoguće testa progenog ocjenu; Posebna se pridaje brzine mužnje kod bikova, pozornost g rupiraizboru bikovskih majkigdjejeje- njem podataka brzini mužnjekćeri pri dan od izbora čisto vime.

Uz bika. kriterija to kod izbora bikovskih očeva vodi Posebna još detaljnija također pozornost učestalosti sisbriga pojave i pridaje ispitivanju protoka m lijeka nih izraslina kćerima pa njihovim odnosu količine četmlijeka pojedinih način se i muške strane preko taj kod vrti krava bikovskih kategorije da i međusisa Za ovo utječe pojava pasisa majki. ispitivanje postoji aparat bude što od 4 menzure našoj populaciji manja. koji sastoji (zasebne sise.

Ponekad

se

uz

smislu

vime

se

ra

som

na

se

na

na

u

su

ova

a

u

nom

na-

se

no

se

za

za

ovome

o

se

o

se

na

na

na

se

188

staklene

način posude) koje mlijenajsloženiji utvrđivanja ko iz raznih četvrti i tome se muznih osobina krava. pri registrira i To trajanje mužnje. jenajtočniji Dr. Ivan Jakopović u

se

ali

muze

Rezultati progenog Simentalska

da

— Mlijeko Hipik

2

Super Gusar 6075 = Bravo = 6160 Mom 6164

6 7

8 9

12

Ben

13

Erol

18 19

20 21

22, 23.

24

25 26

27 28 29 30

6214

6215

Babilon Bambi

17

6165

Had Best

11

16

g

Silvan

Tobi

15

5911 6069

10

14

kćeri

Mast%

1

5

Proizvodnja

Pro

:

4

testa mliječnosti

pasmina

ImeiHbbika

3

i

6254

Haral

3181

53

2987

129

43

3666

3,76

138

30 53 30 41

6350 6366

37 36

39 88 78

27 55 42

22 42

32

6492

Ivi Piri

6494 6513

Rođeni

6540

Idealni

6550

62

6551

16

6552

15

Hansi

Hari

31

Pitomi

32 33 34 35

Halifi Pravi Ponosni

6514

=

= = 6555 = 6556

6553

Radosni

36

Sandi

37 38.

39.

40.

41.

42.

Hark Bardok

Huk

Prorok

=

118 16

54 9

23 7

6581

21

6582

6

6648

6693 6706

6 14

22 14

6714

15

43

Hasel

6728

6

44.

Harmon

6730

6

3,70

119

3198

3,72

3247

2842 3205 2802 3144

3287 3382 3399 3369 2956 3297 3214

3619 3297 3244

3340 2903 2999 3363 3441 3362 3418 3295 3376 3038 3039 2999 3613

19

3285 3583 3387 3199 3104 3346

101,6

102,8 105,3

96,6 100,0

100,8 102,3 106,7

99,4

100,0

119

93,1

94,3

3,63

118:

101,9

101,7

3,69

105

96,2

3,74

120 104

100,0

103,4

104,2

97,4 99,4 99,9 97,2

98,1

3,71 3,72 3,71 3,78 3,73

3,79

3,72 3,70 3,73 3,78

117

122 128 127 128 110

122 120 137

94,4

94,6

89,8

91,5

104,7

104,1

102,7

103,4

99,0

99,2 100,0

100,0

3,72

121

3,68

123 105

99,2 102,1 97,1 93,1 99,6

110 124

3,60

124

3,74

126

98,4 100,0

119

3,66 3,68

100,8

98,7

3,60

3,61

100,0

99,1 103,2

98,1 91,5

99,2

99,3

98,4

101,2

100,7

3,64

115

104,3.

104,4

3,62

126

104,0

3,76

123 125 107

103,9 99,1

100,0

103,3

104,1

93,6

91,1

102,4

102,7

3,70 3,52 3,78

115

3,63

109 136 127 133

3,76

3,86 3,71 3,66

124

3,71

119

3,76

117

3,73

125

.

96,0

102,5

96,4 103,3

98,0

100,0

104,4

103,1

97,2

97,6

96,5

98,3

92,4

94,3

98,5

100,0

108,6 107,5 150 103,0 104,1 3394 3,80 129 mean boJRBtSvć CUVRIJE *O.Gia 99.i 4010

pl

117

3216

3162

8

7

Honda

Heino

69

6580

6644

97,1

3,74

Rumeni

Rasni

110

3445

18

Bil 6418 Singl 6450 6460 Bengal Edel 6461

95,5

92

6349

6417

116

3210

31

Eshil 6368 Halil 6391 Hal 6416

3,64 3,68 3,64

78

6348

6367

Samuel

44

obi Mast — Mastkg Mlijeko kg R

3,74

pasmina

Holstein

1

že

i

kopita o

bika

i Hb

Ime

:

1.

Wilok

157

2.

Flit

170

Clark

171

4.

Strim

172

S.

Mars

173

3.

—————————++k++k+k+-

196 109 192 82

69

6.

Carvan

193

103

re

Lor Ris Elan

194

20

8.

9.

25 24

195 197

10.

Gal

198

ll.

Let Burg

205 206

Kobi

211

12.

13.

67 12

15

13

Nit

212

7

Mar

213

7

16.

Frosty

215

ll

17

Fast

216

12

14.

15.

Proizvodnja

otkup i i

Proizvodnja

RUV

kćeri

Mast%

Mlijeko

—Mastkg

Mastkg Mlijeko

5898 5721

3,67

217

3,31

191

5816 6205 5635 5641

3,38 3,27 3,37 3,49

197

5949

3,49

5643 5891 5428 5467 4464 5124

3,36

203 190 197 208 185 198

3,51

191

3,56 3,60

195

3,27 .

5355 5207 4510 4722

3,28 3,66 3,63 3,49

106,2

104,2 102,6

107,2

104,1

117,3

105,5

105,6

103,2

101,5

100,0

99,7

104,4

97,3

95,3

106,8 104,2 100,8

104,1 101,5

92,7

93,6

186 176

105,5

106,2

191

99,7 94,0

100,0 96,5

161

3,62

99,1

105,7

164 165

mlijeka od 1. 01.—30.

96,0

102,0

98,3

97,0

09. 1993.

godine opada. godine mjeseci Proizvodnja otkupmlijeka isto i kao 1993. rasta trendova razdoblje: premije godini mlijeka cijena i

Prikaz

u

devet

ove

za

u

siječanj

veljača ožujak travanj

svibanj

lipanj

srpanj kolovoz

rujan rast

kolona

1,2,i3

2 57,15% puta, p remija 560,62% puta, cijena jeporasla ili 6,18 518,44% puta. ukupnacijena obradan na određena 0,35 ovamo na od 12.

Osnovna DM/It, je lipnja cijena čuna mlijeka. rasla i i to 1993. rasla sporije ukupnacijena daje razlog je sporije Premija je od cijene.

Osnovna

osnovne

190

ili 6,60

ili 3,57

a

i rast

Za-

zaliha.

potrošnje pad mlijeka proizvoda cijene da će no popraviti. stanje brinjavajuće nadajmo 09. 1993.

1. 01.—30.

Dinamika godine otkupa kretao iz uvoza po mjesecima: i m lijeka kupovinu uključivo Ukupanotkup Slično

rasle

su

od

i

se

se

—

uz

se

siječanj

veljača ožujak travanj

svibanj lipanj srpanj kolovoz

rujan

ukupno iz R. Hrvatske od toga

i rekonstitucija

uvoz

14,48%, ukupnosti pad vidljivo je podatka je 1993. do 7,4%, rtijnu godine. nju Možemo DM od 0,35 da konstatirati jeprelaskom cijenu do ove nego lipnja godine. da

Iz

odnosno

u

u

na

od

18,55% u

nešto

stanje

trav-

bolje

godine proizvoda otkupamlijeka i odakle sliku mlijeko nam potječe pokazuje lj. cijelovitijustanja daje Ovajpregled s promet mlijekom od

i

Izvori

kol/litara

izvori od

09. 1993.

01. 01.—30.

seljaka

otkup otkup od farmi

otkup

ukupan

državnog

161,946.000

20,868.000

sektora

182,814.000

iz R. Hrvatske

47,268.000

mlijeka uslužna prerada ulaz ukupan mlijeka mlijeka prodano uslužnu dato preradu i uvoz

kupovina

4,339.000

na

mlijeka ukupno mljekarama prerađeno vlastitog asortimana proizvode prerađeno izlaz

u

u

ulaz

ukupan 10,07%, manji otkup je pregleda jemanje 13,03%.ovakova 13,1% manje, prerađeno daleko bolja U odnosu je situacija Hrvatskoj stanja ukupnost granama nego gospodarstva. drugim mljekarskoj vidimo

Iz

iz R. Hrvatske

da

za

za

za

a

u

u

na

u

godine mlijeka proizvoda Proizvodnja moći i proizvedene Shodno potrošača kupovnoj paduotkupamlijekasmanjenoj količine proizvoda slijedeće od

01. 01.—30.

09.

1993.

su

191

proizvoda

grupa

1. Pasterizirano

količina

mlijeko

2. Sterilizirana

1,940.000 2,490.C00 4,392.000 934.000

prah

10. Punomasni

1,105.000

prah

1,918.000

prah

715.000

12. Maslac

13. Ostali

pad

ili rast

100

=

5,842.000

sir

11. Sirutkin

92

14,761.000

Vrhnje S. sirevi Svježi 6. sir Topljeni 7. Polutvrdi 9. Obrani

indeks

32,849.000

4.

8. Tvrdi

1 kg i

64,385.000

mlijeka proizvodi

3. Fermentirani

u

1,432.000

proizvodi

2,771.000

Iz

ferpodataka jevidljivo manjeproizvodili: pasteriziranog mlijeka, mentiranih i proizvoda, vrhnja, punomasnog svježeg polutvrdih sira, sireva, praha Ostalih dok svi ostali su više od 1992. sirutkinog praha. proizvoda, proizvedeno je Nažalost veća i maslaca godine. reproizvodnja obranog praha 30,46% 22,71% zultat moći kupovne smanjene potrošača.

Možemo konstatirati da naročito zabrinjava jedino pad pasteriziranog mlijeka 27,17%. i studenom raste i kao i U listopadu poproizvodnja otkup mlijeka potrošnja sebno nakon 1. 11. 1993. i sniženja cijena nemijenjanja cijena pasterizirano mlijeko. da

smo

za

za

su

za

za

Stjepan Deneš, dipl. ing. mi

Izdavački

savjet:

A. Dakić,

dipl. ing.,mr. M. Devčić, dr. M. Hadžiosmanović, dr. I. Jakopović., T. Kolak, ing., T. Mesarić, dipl. ing.,S. Pehal, dipl. ing., B. Sunajko, dipl. ing., mr.

L Šegota Uređivački

odbor:

Uređivački Dr. S. Banožić,

S. Deneš,

Vlasnik Hrvatsko

S. Deneš,

urednik:

dipl. ing.

192

društvo

i uredništvo:

Zagreb. Ilica 31/III, tel. 424-420 Cijena

1 primjerka

“Tehnička urednica: V. Volarić, dipl. ing.

i izdavač:

mljekarsko

Uprava

Ž. Ljubić, dipl.vet. i odgovorni

Božičević, ing., S. Brlek, dipl. ing.,

dipl. ing.,dr. S. Feldhofer, dr. I. Jakopović, prof. dr. Z. Štafa

S. Brlek, dipl. inž., F. Lončarić, dipl. inž.,

Glavni

M.

kolegij:

=

11 mlijeka

Tisak:

Crafička

škola

u

Zagrebu

u

otkupu

Lj

kroz

narod kojije božićne pjesljećaspjevaobrojne obih Narod u crkvenim me. pjeva i u u krugu redima,ali obiteljskom Narodbožićnih blagdana. vrijeme motivi i kao na pojedini melodika, su. u sadržaju prepoznatljivi Hrvati

su

sto-

vrijePjesme poletne, u izU i se me nježne. njima kazuje kao smisao vorni blagdana Božića mira u a mira,ljubavi,ponajprije i narosrcu svakogpojedinca svih da zajedno. su

—

VA(e

PERE as

RLOLA PTS mor

DV

RDA. OSLD. zoOs:

SAt

a

isto

Uskoro će ponoć!

Novogodišnji i kod kuće lijep

doček

ma

lja. i Ponoć

obično

može

biti

društvu

u

veo-

prijate-

dočeka

igru, ili ples jednostavnojelo. pjesmu, Na Silvestrovo Stara Godina, stol deset tako sati, ne sjedaprije jer oko stiže do i ponoći slatkiša, pića se

uz

uz

za

—

se

se

zdravice.

Budući noć

da

se

ta

produži dugo

večer

izaberite

jela koja ti ali neposredno posluživanja, prije razmacima između svakogjela. možete mnogo Ipak toga pripremiti unaprijed. li Novu Godinu većem Dočekujete švedski društvu,. pripremite stol, kojeili sredinu ga možete prosmjestiti ili uza zid. Poslažite častorije tanjure, ubruse i dakako poše,pribor jelo, služavnike sa jelom, zdjele salatama, kolače.

U tako većem društvu ponešto formalnosti prednost manje čere u

možete

dovrši-

s

Budući

da

novogodišnja obično ide slatki izaberite desert, suha slati pjenušava vina, p oluslatka ka. zdravica

uz

u

u

za

s

su

—

s

ve-

Cc

nogu.

c-

DIE 1

2 3

3

2

pjenušac (šampanjac); bijelo

-

—

crno

—

Ali osim

vino;

vino

jelapićane i

zaboravite

na

zabavu. prigodnu Za odaberite Ostavite ples glazbu. dovoljno prostora kretanje. društvene Sjetitepokoje igre.

Za one se i ne koji igraju plešu, žele ne nabavite viKada gledati otkuca televiziju, zdravica! ponoć neke stare će deokasetu komedije koja ili vino Pjenušavo ih šampanjac p ažljinasmijati. odaberite i točno odreposlužite BUDITE VESELI I NEKA VAM JE 6 do 8 denojtemperaturi: stupnjeva.

SRETNO!

kućnu

za

*

se

ne

a

—

vo

na

Savjet solju

ili nekim

paprom,

Protivmamurluka Dobru

začinom.

Volite

li više

sok

od

drugimjakim grejpa pomi—

kapljicu podnosimo sa žličicom meda i mineralga ješajte ali bez ne mogu jednako, slavlja nom vodom. nje Sok će i čaša zamijeniti društva. Ali pa barem sutra! zbog slane vode. jao Pa zato Ii kiseli malo prije p olaska blagdanpojedite krastavac, sko komadić sira ili slavlje pojedite kiselog kupusa. koliko fileta od sardina.

Ako baš zlo je jako prošetajte natašte ili duboko dišite Poslije po naselju otvoprolumpanenoći, kraj čašu soka od popijte rajčice začinjenogrenog prozora. svi

ne

—

na

...

ne-

vam

II

Stare Horvacke Pri stolu

regule lepoga

ponašanja

pri stolu

lepo persti bubnjati, škripati kakti vuk niti kak zehajuć zavijati, prostak lim telom rastezati.

.

ni

zubmi

s

ili

a

sa

ce-

se

Ak

kašljatikehnuti, počteno gubec j e obrnuti stran i ropcom ga pokriti.

Pri stolu ruke i zubi biti ak od trebaju čisti, jekaj med zubmi ostalo videti će to jela gerdoje menše trebi. žom,vilicom, još persti Ak stolu nešći lucki spelava pri norije račun, vsaku šalu treba račun. prijetisvoj 10. Pri stolu ni odurni vic, takaj lepopovedati još menše delati domaću komedije jespametno političku ti lehko radi more kaj temu, dojti toga rešt. .

se

hoće

ili

na

z

a

se

a

ze

z

no-

vun

na

.

na

a

rr

oboda i ; KOdKnm krilo. stavite

na

.

se

Pri stolu

se

se

na

vu

.

u

i smraloviju buhe, kaj takvoga d rugoga puzećega g ada da. Će vidi kak nego more drugomkajtakvoga početi kričati, najtiše ili las med zdrobi i da nišči zeme, ancuga to čuti po stol hiti. prsti drugi 13. Ak čeka ni zubmi i jelo dugo lepo škripati pridihavati.

14. Će ni vleči i srkati kak da se jejuhakipuća lepo čuje kravskoga struganje ili kotača zdencu. vagira 15. AK se kakav smrad ili bilo to zvadi posudi najde po kaj odurnoga spersti skrivečki. Će hvazne se van, i stran objeziku pljune gubec pokrije l2.

vuši

ne

ili

ne

z

se

se

se

ne

na

vu

se

:

na

vu

se

se

na

a

se

na

rne.

16.

.

tak lakoten da ćube meće ni ruku Će jenegdje ili susedu kipuće j elo, lepo treba stol neg vuancug, pod plunuti.

Ak stol donese kakvo treba košćica desti levu jelo košćicama, ruku, zruk i rashitavati. ne streljati Pri stolu videti ak kosti po ili jegerdo pesjemoglabaju hrustaju.

Isto tak videti i čuti ako kak ćubami cmokće. gerdo je negdoprijelu prasica vu

se

na

v

s

se

vu

a

se

.

ze

IH

i slasno

Masno

opasno!

je

jednostavno pgstiglo promjene. kao Posljednjih godina, namirnica živežnih izborom namirnica, pažljivim privlače posebnupaži klinizainteresirali Za su se prodavaonicama. nju. njih da bili bi Da što čari i sniženje je sigurni zbogtoga utječu dijetetičari tlaka pretlak. Nedavna krvni na posljedica isključivo istraživanja,krvnog masnoća hrani, ispitivači krvni da raspodjele tako,pokazuju povišeni da tome vodili sniziti ako tlak može njihovi ispitaprebrigu osigura i ali nici tjelesće biti uravnotežen izgube hrana dobiju kojoj uzmu soli količina da i težini nezasićenih i višestruko zasićenih koju noj jer Na 10 dana toku grama. kiselina. masnih premaši reda bi U tri provjerili e ksperimenta, kraju studije, proučavan odvojene je udio istraživači su i žena režima 70 muškaraca učinak povećali zultate, da Uočili hrani. masnoća sićenih Svi su bili dobi od 40 do 60 godina. tlak ponokrvni što su imali zdravi osim ponjihovih pacijenata umjereno da ta krvni tlak. Utvrđeno višen povisio. znanstvenika je Ova vratila grupa još nije umjerenahipertenzija idealan iznese da kad količina dijetalni malne spremna primljegranice je uravnotežebila nih masnoća k rvnog povišenog sniženje recept brižljivo da se oni su tlaka. Međutim, uvjereni na. nalazi dva Budući da pravilproblema rješenje tog jedemo prosjeku biti svakako će A to ishrani. kiselina masnih više nezasićenih bolje noj puta olakistina, od višestruko nego koji, lijekova, uzimanja (životinjske masti) ali ne zasićene zaustavljaju simptome, šavaju ulje, specijalne (maslinovo bolest. kikirikisamu od vrste ulje soje, margarina, presuncokreta itd), uravnoteženje ja, (i.b.) znatne hrane dijetetske zahtijevalo je To

živež-

masti,

se

na

u

u

se

o

su

se

om-

u

na

ne

ne

ne

u

za-

na

su

u

u

se

vo

se

na

nor-

za

'

u

u

ne-

Presoljeno

zdravlje

u hrani soli protiv u kampanja nacionalna U Japanu je toku

oko

juhezasoljene sojine previše gi popiju liječnik često Obroke soli. pokako dva grama prati potrebje preporukama dosađuje budihrani, soli konzervirano vrće količinu u soli,koje koje je smanjiti živite Rebez što ne te sretni gdjeje Japanu, prethodnog ispiranja. jede od mnoštvo nacionalna da zultat toku kampanja Japanacapati upravo je tootočnog Kod tlaka. U hrani. soli Japanu je tog visokog krvnog protivmoždana će ku pokušati promijekoja kampanja najsmrtonoskap je naroda, Moždane i ambulantama U svim niti (apopleksiobičaj. taj kapi ubojica. niji bit će izloženi bolnicama bolnice da česte se tako su blizu koji posteri je) nacionalne sve će slikovito rutinski stadiona prikazati pripremasportskih soli kao i količinu deset ili više pacijenata tokoju specijalitete juprimiti drušće obroci. takvi sadrže neke ku Japansko bejprvoligaške uzbudljive i borbu tvo zbol utakmice. hipertenzije protiv dono-' sredstvima Uzrok informiranja posljekoji javnog tlak, j e povišeni je velike količine soli soli na lošem siti dica iznimno koju utjecaju vijesti U bolnicama nekim Na popodosnivaju zdravlje. k onzumiraju.

Japanci kamoždane 30 do sebni 20 od količine grato isključivo odjeli ručjima vladinu kave mnoi oni punu dan. ma podršku. imaju pi umjesto Ujutro, (ib) IV Ako

mislite

da

s

vam

a

u

no

u

se

u

u

u

u

u

za

o

se

su

na

za