Mljekarski list 11-1993

GODINA

XXX

ZAGREB

STUDENI,

ko

1993.

ae See SNA

PO

sa

S

Para:

O

aa ER R

IV

seas

Peo BR

DO

sa

SN aa

S o

——————.

———————

NN

A S

ee ee

.: =.

.a _-

EKL

OD

Vime

središnji organ

—

krave, mjesto

stvaranja

mlijeka Anatomske i tizlološke osobine

ječno

sekretorno

tkivo

svake

četvrti

grozdasti Mlijeko Sinteza vrši se u čitavom ne zira velikom u mlijeka broju m liječnih alveola, to u za oblika nego specijaliziraorganizmu šupljinica okruglastog promjeSvi ostali orvimenu. nom Alveole organu ra su 0,1—0,3 povedalje krave služe u i zane u su proizvodnji mlijeka režnjiće koji dalje režnjeve gani aktivnosti kao ili nosioci komeđusobno sistemom regulatori mliječspojeni nih kanalića i kanala i tom enerorganu 1 2). (sl. morajuosigurati je alveola tvori sirovinu za preUnutarnju površinu jegiju funkcioniranje, dan stanica radu metabolizi sloj epitelnih naslonjenih produkata transport bazalnu membranu oko ma. na kojeje Kako centralno vime sinfinih krvnih žila zadaje mjesto splet kojeimaju odnosno teze se u tak stanicama organ mlijeka kojem dostavljati epitelnim neku ruku osobina u tvari za sintezu Alvemliječ- hranjive ostvaruje mlijeka. ole su okružene stanicaizuzetna to se nosti mioepitelnim njemu posvećuje sinteze stema se i tijekom mlijeka gledetehnološkoguzgoj- žu i koje način pozornost aliz na S za svanog istiskuju mlijeko taj aspekta.togjerazloga veola kanalića Na sistem i kanala. u i od znakog proizvođačauzgajivača način dolazi cisternu vidobro kako anatomsku mlijeko taj čaja poznavati sismena na i fiziološke osobine vimena tako se koju dalje nadovezuje građu dobro isto i i kvalitetcisterna završava sisom.

Na na kriterije koja uzgojne vimena. sise nalazi sisni kanal no se kraju razvijenog koji je od 5 do 15 mm, zadugačak prstenasto tvoren i kontrolom sisAnatomska građa vimena pod ježivčanog tema krave. nekih U (simpaticus) je od četiri krave Vime krava izrazito slučatom on u pa sastavljeno je jak je vezivnim tkisu otežana te treba više vremekoje grozdaste žlijezde ju mužnja Svaka vom da krava na Kaže povezane se se, da pomuze. jednucjelinu. je zasebnu četvrt vimena krava »tvrda« na predstavlja mužnji. funkcionalnu cjelinu.

Vime uz u sredini sa vezano u vimenu je tijelo Fiziološki procesi elastičnim ligamentom suspenzornim Ne ulazeći u način vime i prona ovdje biokemijske dijeli na lijevu koji taj od interesa sinteze cese desnu pomlijeka je (sl.

2).

Drugiligament znavati polovicu sistem neurohormonalne veže vime na tijelo ligakoji jepostrani Naime fibsastavu za ment po gulacije otpuštanja mlijeka. uglavnom koji je oblaže vime i sa rozan =organizaciju uspješnu proizvodnje neelastičan, od ti U normalnom uvažastrane. mlijeka posebnog vanjske značaja stanju j e vati sistem dobro čvrsti i drže to ossu poveregulacije ovaj ligamenti jerje krave.

Ponekad vime novica na se kvalitetnu i zano za mužtijelu potpunu dodešava da oni oslabe, uslijed čega nju.

Kako već istaknuto što ima vimena lazi do za je mlijeko spuštanja prije sintetizira se vilakše treba u alveolama, ozljede koje mogućnost posljedicu istisnuti sistemom kanalića mastitis. i kai češće mena dalje upale njegove nala do cisterni, te kroz sisu vime Dok mužnjom ligamentom jesredišnjim van. nalazi tz. između se na proces Čitav ovaj pod podijeljenodvije polovice, neurohormonalnom kontrolom i četvrti vimena ne(sl. prednjihstražnjih 3) vime Mlinikakvih uz mozak krave i ma kojem sudjeluje vidljivih pregrada. oblik.

ima

se

sinteti-

mm.

—

za

u

u

re-

a

—

u

162

adre-

zvanim

hormonom

drugim količinama većim se luči nalin, koji tz. stresnim situacijama neugodnim kod svega maltretiranja fizičkog prije dolaU tom ili straha životinje. slučaju ili zi do mlijeka lučenja smanjenja može Zbogtoga prestati. potpunosti treba kravi kod se uvijek primužnje tome pri blago izazivajući stupiti bol. Krananositi strah niti kod joj nje će će to znati »cijeniti« va jer omogućiti odnosno pražnjenje mužnju potpunu stvara se način Na vimena. opet taj Zaostalo sintezu. novu mliprostor da samo raspolaganju jeko destimuliranije Dosintezu. novu

ran

u

u

ono

u

ne

za

na

ne

već

ono

kod

nepotpune jenadalje je veća vjerojatnostpojavu mužnje vimena. upale Osim regulacije neurohormonalne nainteresantan veoma primužnjivimena je tvarima čin hranjivim opskrbe sintezu za mlijeka.

Hranjipotrebnim Buduvime tvari dovode krvlju. sintezi radi o ći da velikoj ovdje količine velike su ophodno potrebne krave optvari, pa jevime hranjivih sustakrvožilnim sa skrbljenobogatim Da bi se sintetizirala 1 litra mlijevom. li400—500 ka treba kroz vime proteći da

kazano

za

ve

u

se

ne-

se

krvi.

tara

da

li se

Uzme

se

dnevno

u

mlijeka proizvede kroz da proteći proizlazi jepotrebno odnosno litara 8.000—15.000 vime krvi, krvi količinu to svede ako jedislučada tom nici vremena proizlazi vime kroz minute svake proteče ju više litara krvi. Kod proizvod5,5— količina raste. ova regulacija proporcionalno nje 10,5 može se puštanja Temeljemovdjeiznijetog od izuvime da goveda zaključiti je horlučenjem u žlijezde unutarnjim sinteza da mlijeka je z načaja, treba sisazetnog teleta Dolaskom mona. koje složeni krava proces, kojeg uzgajivači te će ili ti osikoji jemusti, da bi mu kravu, čovjeka mogli poznavati trebaju ili kontaktom fizičkim teleta,čovjeka sinteze. uvjete povoljne gurati vimenom, uspostavlja mozgu i S objektivno p ostoji razloga hormonaltog se koji prenosi podražaj vimenu da posvećuje od način opravdanje Na ni sustav. jedna žlijez- velika taj čemu uzgajivač pri pozornost, tz. sustava da hipofiza treba hormonalnog funi fiziološku anatomsku lučiti hormon koji oksitocin, je počinje i dobro vimena uzgojpoznavati kciju za direktno mlijeKrava odgovoran puštanje sa vimena. lijepim kriterije stezaka. Oksitocin više i uviće naime podražuje okvimenom vrijediti uvijek stanice mišićne Veliklasu. koje mioepitela će imati nje bolju uzgojnu jek način te istiskuje ka da će dobro alveole, taj razvijevjerojatnost je do sisi sistem kanalni u dalje količine veće mlijeko i dati vime no ružuju mlijeka. kanal kroz iz nih cisterni sisni kojih Dr. Ivan Jakopović izlaziti. sada može 20—30

vimenu

litara

u

na

se

u

Slika

3.

Neurohormonalna

mlijeka

u

sa

-

:

se

sa

u

na

se

|

uz

ne

na

Oksitocin

međutim

može

biti bloki163

Steonost Bredost ili ženke je stanje, gravidnost kada se u njezinoj maternici razvija plod,odnosno to je razdoblje od oplodnjedo poroda.

Neobično

važno

da

li

je je bređa ili to ima veliko stočarsko nije, i ekonomsko stočaru se značenje, jer držati ne ako isplati jalove životinje, rezultat može i se prije prije što sa vepočeti liječenjem jalovosti, je važno za uspjeh liječenja.

Za bređosti služe određivanje kliničke i metode.

Klilaboratorijske ničke metode možemo na podijeliti i metode vanjskeunutrašnje.

Vanjske se su vanjskim sastoje koji znacima, kod krava tek u breuočljiviji visokoj đosti i veoma pove(trbuh jespušten može povremeno ćan, ploda ritanje strane s desne vidjeti ispred koljena i U metode n oge zadnje sl.). unutrašnje preubraja vaginalna pretraga kroz stidnicu i rektalna traga pretraga maternice i (opipavanje jajnika preko sada debelog crijeva), kojaje najčešća kod krava. bređost se Njom pretraga krava

grljku čep čvrste ulazak miksluzi, koji sprečava iz rodnice maternicu. roorganizma bređih tvari poIzmjena životinja je većana U s usporedbinegravidnim. bređosti i se početku poboljšavaapetit krava plodjoš postaje punija, jerje malen te sve majka gotovo hranjive tvari sebe. Međutim upotrebljava kada drugoj polovici bređosti, plod krava hranu troši raste, glo što će očitovati mršavplod njenim ljenjem.

U bređosti dolazi do drugoj polovici radi štednje energije potrebaploda, što se očituje polaganimkretanjima brzim a krave,njenim umaranjem, kao posljedica nedovoljne prehrane i stvaraju prstenovi rogovima I nešto i ubrzanije papcima.disanje je a maternice i stješpliće,povećanjem može doorgana probavnih njavanjem može utvrditi već sa 35 do 40 dana naći do laganih probavnih smetnji. kon dva sa sa veliRadi bređosti svega oplodnje, mjeseca početku toga kom sigurnošću. treba kravama davati ne po volji jesti U zadnjevrijeme radi otkrivanje nego njihovog ograničiti apetita, bređosti te se upotrebljava ultrazvuk, dok bređosti obrok, drugojpolovici bređost velikom s sigurnošću dijagviše mnogo zahtijeva hranjivih nosticira nakon oplod- tvari, 6— tjedana strane s ne se druge smije optenje. rećivati i onako 20 probavni trakt, koji j e metodama može se radi Laboratorijskim više se pa stješnjen, daju toga bređost ali su i dijagnosticirati kabastih krmiva i a malo ranije, koncentrati, dosta i one nas ne skupe još pri- poredtogakrave se hrane više puta stočarskoj dnevno mjenjujuširokoj praksi. obrocima. s manjim Za steonosti događaju vrijeme I stalan maternici plod poprima krave. promjene organizmu tako da zauzima propoložaj najmanje Nakon cikluoplodnje spolnog nestaje stora stisnute su a noge tijelo, znakova Na sa, nema gonjenja. jajniku glavaokrenuta prema porođajnim pustvara žuto se štiti bređost. tijelo koje tevima (rjeđe stražnji dio).

Ovaj položaj Kad dođe materniu oplođeno od jajašce razlikuje potpunosti položaja cu Povećazapočinje njegovrazvoj. u ploda tijeku poroda. i njem plodapovećava maternica, se Mliječna ž lijezda priprema se i pou trbušnu koja spušta šupljinu nekoliko porolaktaciju tjedana p rije Na prema tiskuje crijeva naprijed. maternice

stvara

se

od

a

u

a

sazna

u

se

oma

u

sam

nam

za

u

na-

svu

u

za

se

se

se

—

se

na

a

u

se

za

u

ona

a

u

se

u

se

razne

u

na

—

se

se

164

uz

u

za

kod dok da,

bređale

već

dosti.

U

toku

kojesu prviput brečetvrtog mjeseca

krava od

k

za-

Visoko

bređim

obroku

kravama

količinu

treba

sma-

voluminozne

njiti i ili tu hrane,silaže, džibre,sličnog u

bolesti

životinjama prijete hranu izbaciti iz obroka. Osnovu obrorazne treba zdravstvenog poremetnje stanja. ka čini kvalitetno sijeno, kojeg to tvasu tvorničkim koncentraNajčešće poremećaji mijene nadopunjavati deficitarne infekcije krave Bređe treba bolesti, ri, poste- tom opgovedo. i razni čimbeskrbiti količinama ljice vitamina vanjski nepovoljni dovoljnim i nici. Pravilnom i naročito i prehranom, njegom minerala, kalcija fosfora, može se biti odnosima. izbjeći najveći koji smještajem povoljnim moraju Kod hranidbe treba da krave brojporemećaja. paziti može se biti bređih mora loj gomilati udebljaju, jer Smještaj životinja i oko pudoimati i porođajnih zdjeličnoj šupljini pravilanživotinje moraju sužavati više tako i teva i da za najuže još ležanje voljno prostora stajanje ih bi porođajnih puteva. mjesto drugeživotinje povrijedile.

U bređosti biti suviše Pod u ne posljednjim mjesecima staji smije nagnut i krava da bi došlo do izvale prema popuštamliječnost napokon natrag sasvim krava ima biti miaternice. mora Međutim, presuši.

Stelja podu skroz do što obilna.

Bređim kravama treba čista i kojedajumlijeko telenja, dobro ni za ni ni ih od npr. i čuvati redovno čistiti kožu kravu, tele, nije m liječnost poslije telenja. njezinu prehladudaraca, padova,napajanja Te krave treba zasušiti i musti. vlažnom prestati vodom,prehlade, propuha, Krave do telei i štetnih samog nog koje hladnogležajadrugih te na sve čimbenika. bolesti, njamanje otporne kod češće lenjih omekšanje kostiju, je da su dobro krave “Za bređe i jakoje poslije telenja, žanje p rije zaostajanje kreću da se slobodno odnosno a paši, posteljice, nezgode prilikom telenja, bređosti tre-' zraku i suncu. telad i Potkraj slabija je manje otporna. i krava od ba ih bređosti drugih odvojeodijeliti Vrijeme kraj p red period je krava Kod ih kada možemo hranom nadoknaditi ne koje puštati pašu. kretale slobodno dosta se da odporod što potrebno životinji je i obično teče bez da i problema komplika- rži sebe, plod pored razvije toga kraće i da tom puerperij traje. cija, dajemlijeko.

Stoga razdoblju za

u

se

“

u

ne

ne

ne

na

za

a

za

se

muzu

su

na

na

no

na

su

sve

ono

u

Položaj teleta maternici u

— -

hk-

165

oslobađamo

kravu

proizvodnje mlije- laktacija,porod ozbiljniji tako da rastu, ka,tj. zasušujemo ju, zastoj potreban suhostajni j e da duži od 80 i tri pa odmori, poboljša svojukondiciju, period dana, mjeseca kako bi dati dobro tele i i ovisno koliko tome mlada mogla poslije više, je davati maksimalne količine krava zaostala Za to telenja razvoju. vrijeme mlade krave da dosta mlijeka. imaju da Smatra dužise nadoknade od rasta. najpovoljnija je izgubljenog 40—80 ima zadatak da suhostajnog dana, perioda Suhostajni period odnosno 60 dana.

Prema nekim istražidobru da kondiciju osigura životinje, kod stvori obnovu vimerezerve, povećanja suhostajnog vanjima omogući od 35 i osugura 75 na perioda dana,mliječnost povoljne uvjete razvoj oko 16% ploda. poraste krava bile Kod su Dr. Banožić koje prviputpriStjepan kao vrlo mlade su pa puštene junice, a

se

ona

i

izazvali

u

o

u

vremena

na

na

za

za

NJ BVAOJ

BIKOVI Hranidba

koza

—

razvoj Kozarstva hranidbe

unapređivanjem

u najvećoj u redu i koriste preživači hranidbu i Koze prvom za su potrebe sočnu Manje količini hranu. voluminoznugrubu i posebice,jerje najvećibrojnaših krepkim krmivima(koncentratima), s pasmine, domaće proizvodnjomuglavnom koza niskoproduktivne, potrebesitnih isiromašnihporodica. jedvada zadovoljava za

su

Tradicionalno

su

se

koze

držale

u

slabijeg ekonomskog porodicama što i staračkim domaćinstvima, je nja sirobilo povezano i primitivnom, Pri tom mašnom u se prehranom. je od koza hranidi dobro velikoj mjeri, izlišće i mladi beno iskorištavao brst, kao i i danci grmlja niskogdrveća, To hrana. drugagruba je bio što štetu nosilo veliku šumama, je da koza razlog našoj uzgoji nekim zemlji godinama područjima koza i da jako zabranjivali broj njio. vrlo cii meso koza jaradi je Mlijeko i ali niske proizvodnje jenjeno, zbog koza su se trošiproizvodi malogbroja vlastitom li gospodaruglavnom da veća stvu. To pažupućuje sta-

u

s

za

a

su

ve-

na-

naravno

.

u

se

na

sma-

se

na

se

166

mora

koza,posebice njaposvetiti uzgojima da se koza i prohranidbi, povećabroj izvodi iz za ne samo kozarstva, potrošvlastitom već i za gospodarstvu nju tržišta. potrebe većom Nastojanja proizvodnjom interes za pletrebaju povećati držanje menitih koza su koje u svijetu cijenjemalom ne, tijelu jerdajurazmjerno Tako ću količinu i više mlijeka jaradi. neke koza davati i demogu pasmine seterostruko više što im nego mlijeka iznosi odnosno tjelesna težina, tijekom dana 270—300 dati oko mogu laktacije i više često 600—900 1 mlijeka, rađaju takvu Za 2 i više jaradi. proizvodnju tehuvoditi i nove potrebno je hranidbe. nologije

.

a

naravno

Tablica

Uzimanje ipotrošnjahrane

Konzumiranje

hrane

u

koza

raz-

ličite težine

hranidbi

slična

koza

1.

je izbor hratvari hrane Suhe širi koze samo ovaca, Tjelesna imaju hrane nedostatku i težina manje bolje kg tež. % njiva = hrane tjelesne kg/dan nedostatku U su bolje izbirljive. koriste dobro koze 7,08 5 lošijeg travnjake 0,354 5,96 10 sastava, pa i neke korove, 0,596 botaničkog 5,38 izdanmlade 15 i lišće brste 0,808 jedu grmlje, 5,02 ke drveća 1,004 20 tvari). (ligno4,74 aktivnosti 1,186 Koze 25 najviše općenito .4,53 celulozne i 1,360 i vode hrane 30 4,36 1,526 mjeravaju traženje i 35 da koze mnogo treba računati biraju 4,22 40 1,688 voluminoznaročito 4,10 45 1,842 hranu, razbacuju To im ako se 3,99 nu, događa omogući.

1,995 50 koze 3,89 na g dje ostavljaju najviše paši, 2,142 55 ko3,81 se mnogo 2,287 krme.Stoga raspoložive 60 i ograhraniti ze morajuorganizirano i visina što zdravlje proizvodnje, tijela, ničeno napasivati, je kretanju od velikoza Kod čišteta je reprodukcija. i važno koje zbogsprečavanja hrane izdanmladim i potrošnju koze utjecaja kog ne pupovima na drveća.

Kretanjem cima životinja. kretanje terenima brdskim strmim i teškim dana obroka tijekom Brojuzimanja do i ali veći nego ovaca, koza energije potrošnja povećava trajaje je 75%. ovkraće. U usporedbi hranjenja nje teveće tjelesne tvari Zdrave hrane više životinje, koze cama (suhe jedu visoi mlada životinje grla i žine, grubu iskorištavaju hrane)efikasnije kom mlijeka imaju proizvodnjom kritičnim mogu hranu.

U razdobljima hranom. veće vrlo Poticaj i potrebe neko izdržati lošoj vrijeme intenzivan hrane veće nekih je uzimanje proteina, vitahrani, manjkom neka mladih rast životinja, stanja i makromikronovnih i veća pro(gravidnost) koristeći reprodukcije i mina tjelesdrugihhranjiva minerala,hranidbe. mlijeka. iz izvodnja rezerve bolje razdoblja 6 gravidnosti, mora koza tjedana hranidbi Zadnjih i Ipak i veličine (fetuploda pritiska osnovnih zbog držati hranidbe, principa organe, sadsmanjuje obroci probavne da hranidbeni sa) to moraju je dok se i količini vrijeme h rane, uzimanje ržavati u kvaliteti dovoljnoj koze tvari potrebne. (dojnograzdoblja) orgahranidbene laktacije tvari suhe do 7 i i mogu kg rast, reprodukciju pojesti nizmu za zdravlje, težine.

100 hrane na Najodnosi To tjelesne kg mlijeka. proizvodnju se izmehrane veća domajavlja križane te potrošnja ročito na plemenite, đu 6. i 10. laktacije. koza tjedna s će plemenitim. pasmine i 2. probavnog buraga i Potrebe Kapacitetu (konzumiranje) potrošnja trakta hratvari suhe životinja hrane iskazuje kg ovisi o veličini težine, ili buraga poKapacitet 100 kg tjelesne odnosu ima Ako veća, tvari hrane suhe životinje. ježivotinja stotku i veću (kapacitet) buraga težinu. zapreminu tjelesnu hrane. više uzima troše oko koze 1,3—5,0 kg Općenito veličina i posebite100 buraga na tvari hrane Razvoj suhe kg tjelesne treba i važni su ce hratvari suhe preživača stoga 2—4 a žine,najčešće kg rasta prerazdoblju težine p osvetiti 100 pažnju na ne 1). kg tjelesne (Tablica za da se živača uzimanje osposobe ovisi hrane hrane.

Potrošnja veće grube posebice količine, i 1. Potrebama energijom drugim 3. Fizikalnom obliku i kemijskomsashrane tavu sastojcimaveličina hranidbenim Na ove davati treba veću Za u tječu: potrebe proizvodnju Hranidba

u

us-

na

se

u

na

na

:

se

u

u

s

s

za

za

na

os-

s

ne

se

u

a

na

za

sve

na-

se

se

ne

u

u

na

u

na

.

u

|

o:

za

167

količinu tom ali hrane, pri

veću

|

tre-

sagorijevanjem koja je bogaba imati vidu da hrana u biti mora ta stvara ugljikohidratima toplilakše Lakše probavljiva. probavljiva za orgapotrebna zagrijavanje hrana brže se : razgrađuje, skraćuje masti se nizma, pos tvaraju naslage hrana brže vrijeme preživanja, tkivu slunajviše potkožnom koje i se napušta burag bolje iskorištava. že kao energetska rezerva i toplinAko hrana ima veći sirovih ski izolator od postotak To hladnoće. govori vlakana i otežano da se (celuloze lignina) hranidbi treba dazimskoj vati hrana jerazgrađivanje hrane,produžava i više bolje probavljivosti vrijemepreživanja i smanjuje napose, energetske vrijednosti, jer hrane. kod uzimanje niskih ekstremno temperatura Poznato da koze jenadalje preživači hrane. smanjuju u zimanje hrane ako kisela uzimajumanje je i se Uzimanje hrane smanjuje ocmnogo napose kod visokih (silaža kiseline, okoliša temperatura (iztene i maslačne niske nad 20—40* kiseline, pH C).

Najpovoljnija tempe-“ s ratura okoliša vrijednosti)mnogo 20% amonijaka, Iznad 40% jeoko C. i slično. niskim Ckaoipri vrlo temperaturaNa i hrane mogu okoliša koze apetituzimanje prestaju jesti. i razne Nakon utjecati druge organoleptičupoznavanja u vjeta pod ke mirisa i koze promjene,promjene više ili kojima uzimaju manje okusa hrane,prljavština, plijesan, hrane potrebno povećanja je cilju užeglost, kiselost, u gnjilenje, poznavati proizvodnje kozarstvu i različite hrani ' kvalitetu hrane vanje i primjese | hranidbene potremirisave i otrovne trave be koza (korovi, šaš, pojedinim prorazdobljima idr.) rasta i što će izvodnje, reprodukcije 4.

Toplinski utjecaji Hladnoća .može biti u izvjesnoj posebno razmotriti ža slijedećim mjeri poticaj uzimanje hrane, jer nastavcima.

Dr. Feldhofer Stjepan Zašto treba kravama davati sol? stočnu hrane

se

.

na

:

se

u

*

u

se

.

s

uree

ma

*

u

smrza-

u

-

.

se

u

.

sok

Ekonomičnost u govedarstvu ovisio dobrom zdravlju, mliječnosti i: a sve o redovitoj plodnosti, i načinu najviše ovisi to pravilnoj hranidbi držanjaživotinja.

Krave bi ostale zdrave, da luče doi da su voljno mlijeka plodne potrebno hrana od se Životinjska sastoji bjeda dnevno je dobivaju: i lančevina, ugljikohidrata (škrobnih svakih na 100 težine 5 kg tjelesne šećernih minetvari), masti, vitamina, soli klorida grama (natrijeva NaCi) rala i mikroelemenata.

Minerali (kalu nalazi se 2 grama kojoj natrija nalaze fosfor, cij, magnezij) natrij, (Na); dok mikroelekrmivima postotcima, svaku litru 2 izdojenu mlijeka menti i nam angan (željezo, jod, drugi) nalazi 0,8 gragrama soli, kojoj laze malim količinahranivima ma ako krave malo natrija, doje. promilima.

Ako 20 litara doje preko Od mlijeka važan minerala goveda dnevno je svaku litru mlitrebaju element nalazi stočNatrij natrij. dobiti 1 gram soli u ima jeka kojoj i kao klosoli, natrijev noj kuhinjskoj 0,4 g Na. rid i 100 grama soli nalazi se (NaCl) Ako krava teška 500 treba dooko 40 grama nalazi je kg Natrij natrija. biti 25 grama soli 10 g svim tekućinama (sa Na)iakodoji tjelesnim (krv, limfa) 10 litara treba dobiti 20 g i svim izlučevinama mlijeka još goveda(mlijeko, soli 8 g (sa Na). mokraća). slina, znoj, :

—

*

se

u

Kiš:

u

—

se

ma

za

u

u

se

u

u

za

na

se

u

u

se

..

u

'

168

u

Valja biljna krma (zelena silaža) trava, sijeno, sadrže malo natrija (Na): livadnih trava ima 0,5 grama kg 25 ima 12,5 (Na), kg natrija Na; ima kgzelene kukuruzne biljke 01gNa,au25kgsamo25g Na; ima ulkgdobrogsijena 1,5 g Na,a ulokgima1l5gNa; u ima kg lošegsijena 0,6 g Na,a u Na; lokgima16&g kukuruzinca ima Na, g —_uil 0,5 kg ulokgima5g Na; 1 u kg kukuruznazrnaima 0,1g. kgklipa kaoiu1 kukuruza; Na, — silaže kukuruzne ima kg biljke OIgNaau25kgima25gNa; ui Eg slameima0,1 £ Ne,aulokg Ig Na; vodeima u13do 15litara bunarske lg Na;. zelenom tome Prema kodhranjenja krmom i dobrim ima . sijenom dovoljno malu za kod većia natrija mliječnost, .ne mliječnostikvalitetnu volumiznati

da

voluminozna

tjelesna toplina,bjelančevine stanica se neizgradnju jer tijelo kao i troši, prestano razmnožavanje mikroorganizama živih (sitnih bića) bez dobre predželucima, kojih hrane. probave biljne Kod nestašica natrija smanjenaje masnih kiselina iz (upijanje) resorpcija iz se buraga, kojih stvaraju ugljikohidrati i masti Rožina na (10j). papcima ima te može nastati rast, nepravilan održi

“

.

za

“

za

t

—

ul

u

u

—

*

a

nema

u1

—

—

kod

a

krava

ukočeni

Krave

kod

hod.

deficita

natraija trpe žeđ i Time mnogo ugasivu yode. piju se jošpogoršava, stanje jer pojačanim više soli iz mokrenjemjoš izlučuju tijela.

Radi slabe i mršavosti, mliječnosti krave vrlo često se neplodnosti privode iz sami a da stočari klanju nužde, uzrok bolesti. za ne znaju deficita se Liječenje obavlja natrija stočnom soli u uspješno pojačanim dozama. soli obliku Davanje cigle krave niske mlilizanje dovoljno je krmu noznu treba obavezno dodavati ali kod visoke treječnosti, mliječnosti stočnu sol.

Kod ba se davati stočna sol. svakodnevno prehraposebno Ljeti krava ne kod sa vrućina kukuruziniu lošim sijenom, jakih sparnim stajama slamom i kod krave cem, i se mladobipojačano trebaju napasivanja znoje dom vati više vode soli. oskudbujnomtravom, i životinje i mora dodavati Do deficita u jevaju natriju natrija organizmu sol i inače krave slastočna krava može doći suficita i oblijevaju, uslijed (vii su hrana “bijedoje slabijeplodne. u hrani kalija.

Biljna ška) uopće Deficit se usmože ako se livade (manjak) ne oranatrija obiluje kalijem. (i tanoviti mokraće ili mineralnim pregledomsline, gnonice) kalijevim gnoje krvi veterinarskim ili obilno laboratorijima, jivima polijevaju gnojnicom, stočari ako koža tad tlu ima mnogo postavljaju sumnju, je kalija, bilje bujno krava neelastična i teško može i do 25 više te suha,tvrda, bilju raste, puta se a dlaka nakostrebiti Krave hraskuplja nabor, n ego normalno. kalija šena. Normalna 100 mililitakvom zelenom vrijednost krmom, njene sijetara sline ima 150 do 400 mg ili suficit u nom (dcl) Na, kalija sjenažom, imaju krvnoj mokraći50 do 500mg Na, dolazi i kod Do viška tijelu. kalija paše 340 Na. ili mladom travom, plazmi mg/% sa bujnom djeteliKod deficita nakon 2 do 3 Normalni odnos natrija organizmu j e kod krava se nenormalni 6 do 15 tjedna javlja prema dijelova kalija jednom obliku te krave ližu K:1 kod sufilizavosti, apetit dijelu (6— Na). natrija muzače odnos biti čak cita može 360 K:1 zidove, hvataju odjeću, jedu kalija 15 onečišćenu mokraćom i baleNa. Višak se iz stelju pukalija izlučuje tijela Nakon nekoliko gom. tada tem izlučevina i sobom odon sa mjeseci smanji i i krave vlači i onako malo. mliječnost plodnost jako kojega je natrij omršave i Krave Kad kroz sluznice drase razdražljive. postaju kalij izlučuje uz loše manjak natrija iskorišćuju ži ju,a maternici izaziva endometrii iz hrane. tis takoenergijubjelančevine biljne (katar maternice), uslijed čega da se krave teško ili Enrgija je potrebna kemijska koncipiraju (zabređe) hrane energija pretvoripokretačku pak dolazi do ranog uginućaembrija i da se srca, krave a mišićja, energiju crijeva (zametka), jalove. ostaju ne-

—

se

ul

—

—

:

|

sa

u

uz

na

za

za

se

u

a

u

u

.

u

*

u

u

a

u

nom.

u

u

za

se

u

ve

u

169

kalija Uslijed kalija je Vimikroi ralu (upijanja) (Mg).

(Ca) magneziju smanjenja resorpcije kalciju i i elemenata tei šak u mangana joda biljke, kalcij kalijazemljištu uamnjuje mlade kod osobito krava. to može plodnost magnezij bilju smanjiti Višak Pri suvišku bise kalija organizmu bujnepaše. kalija smanjuje do i dovodi i vitamibeta-karotin kalcijmagnezij istiskuje lju koji preteča j e i može A nastati avitaminoza pa hipokalcemija hipomagnezijemija, A, sustaživčane poreživčanog nadražljivost nastaje oboljenjem sluznica, krave i nemirne, va, trzajem metnje jalovost. postaju i čak uzetosti.

Kod viška liječenja oboljenja zbog mišićja treba nadokisteško U kalija, promjeniti hranu, praktičnom hranjenju je Ki Ca naditi nestašicu i + kalcijamagnezija odnosKiNa, pravilan puniti ako hrani i stočne soli. kao jednom Mg, posebno, zato voluminozne se vrstom hrane, vet.

P remzl, dipl.

Dragutin više vrsta vosa hranjenje preporučuje i odnos

Važan

prema

mine-

viška

u

tlu dolazi

do

u

u

u

u

na sa

s

sa

se

krme.

luminozne

Hrvatsko

proizvodnju

društvo unapređuje

mljekarsko

stočne

hrane

(rizome) podanke tla, tjera korištenja Sciljemboljeg kao tlo hrane kvalitetne veće i sirak, divlji zakorovljuje proizvodnje većina žetve nepovgospodara godišnje, zbogčegaje dvije stoku, principu vrlo društvo Hrvatsko kulprema vrijednoj prihvatiovoj mljekarsko jerljiva može rezultasirak da na osnovi hibridni lo turi. Osim toga jetajprijedlog Z. od strada ta prvog Štafe jačeg prof. osigura prezimiti istraživanja jer već ovog tu svrhu Cilj mraza proljeća. sjeme Također bio ostvaren.

Osiguranoje sjeme sjemeozimog jeosigurano je vrlo različite dužiraznih hibrida kukuruza graška (nova produktivna stočnog za raznim jesensku priznavanju) podselekcija vegetacijesjetvu s žitaricama, korištenamjenom Gornja Pokuplje, sjetvu Lika, Istra, ručjima: ili silažu u proljekrmu zelenu Svrha Vrbovca.

Posavina, je nja područje ozimih da se Svrha će. bila da na broj proširi lokacijipovršije svakoj ozii kultura za utvrdi ni od 1 krme,jer proizvodnju produkprikladnost kj. zrkukuruza kulture nas me tivnost više Bc hibrida prirode dajusigurne ozime žalost ali na silažu. kvalitetne odnosno no, krme; nisu nas Također kulture novog zastupljedovoljno sjeme jeosigurano a

time

za

ridni

sirak

i

ne

ne

na

ne

u

u

u

za

ne

za

na

se

za

u

za

u

sirka

hibrida

i

sudanske

trave,

sa

ne.

praksiohrabruju, kulture, širenja vrijedne rezultate odlične pa dala su koristiti preove praksi, godinemogla koja društvu Hrvatskom vrlo na u ko 100 mljekarskom je koja otporna je dana, bila nastaviti pos što kao odlučeno tako da proizvodnim godini, je sušu, dosta i kusima ova, narednegodine. tijekomljeta osigurava i dnevno Dr Zvonimir krme Prof. Štafa košnjom korištenje silažu. Hibodnosno napasivanje,

svrhom

Prva

ove

u

u

se

a

u

za

za

170

iskustva

Prvi Međužupanijski

izložbeno

sajam

prodajni stočarski

Bjelovar 93.

U Gudovcu krajBjelovara 29.,30. i31. listopada održan je 1.

Međužupanijskiizložbenostočarski igospodarskisajam, za prodajni pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivredu išumarstvo ŽupanijaBjelovarskosuorganizatori: RH.Organizator: Bilogorska, Gospodarska komora Hrvatske,Zagrebačkivelesajami PCH Stočarskiselekcijski centarZagreb.

—

ima Županije području preko 38.000 od rasplodnih krava, čega Bjelovaru 18.607, Čazmi 5.255, Daruvaru i Gr. 5.533, Garešnici 4.220 5.373 Polju krava. obuhvaUmjetnomoplodnjom ćeno u 80%,Čazmi 72%, je Bjelovaru Daruvaru Garešnici 78% i Grubiš71%, 92% nom Polju plotkinja.

(Podaci 1992. godinu).

Pod tretmanom nalazi se selekcije Čazmi bivšoj općiniBjelovar 30,33%, Daruvaru Garešnici 32,37%, 21,84%, i Grub. od 25,24% Polju 32,62% ukupnog što vrhu brojakrava, pripada gotovo krava Hrvatske, čiji 13,22% jeprosjek od ukupnogbroja. kramlijeka proizvodnja Prosječna obuhvaćenih selekcijompodručpo Županije Bjelovar uzgojnim ju Bedeiznosila 1992. je: ganizacijama 3.289 Gudovac nik 3.524 kg.Kapela kg, N. Rača 3.250 Nevinac 3.838 kg, kg, Predavac 3.711, 3.512 3.608, Prespa kg.

Na

Kolekcija grla iz imala bjelovarskoregije lak305 dana mliječnost jeprosječnu bilogorske mladih kra4.458 tacije kg, kolekcija 100 dana 1.509 laktacije kg mlijeli više nego što znatno ka, je jeprosjek selekcipod grlapojedinih područja jom.

36 bjelovarskoKolekcijajunica imala gorske prosječnu regije jebiloproizda4.025 u 305 vodnjumajki kgmlijeka standardne 6 laktacije, kolekcija međimurske promajčine junica regije iznosila 4.062 dana u 305 izvodnje kg je i virovitičkokolekcija laktacije ske od 8 majčinaproizregije junica, podravdana iznosila 3.842 305 vodnja kg je laktacije. koprivničko4 Kolekcijajunice ževačke kriproizvodnje majki županije 3.906 kg.

Pored izložbi bile goveda kao i ostale vrste što stupljene stoke, Severin 3.301, V. Pisanica 3.178, Rovišće i ovce, koze, konji. s vinje 3.655, Čazma 3.167, 3.277, V. Trojstvo inMeđu prehrambene izlagačima Ivanska 3.556, Daruvar 3.269, Štefanje Bohbili i »Antun dustrije Mljekara 3.500, 3.405, Garešnica 3.889, V. Bastaji iz Varaždiiz nec« »Vindija« Ludbrega, 3.374, Grub.

3.625, Berek i »Sirela« iz Hercegovac Bjelovara.

Selo Ivanovo 4.129, Vel. i 4.130, Veći Polje proizvođača prometnih broj dana 305 Grđevac 3.994 izložio kg mlijeka poljoprivrednu organizacija je standardne i opremu laktacije. mehanizaciju, namijenjenu bilo 106 kravais izložbi i je Na sajmu poljoprivrednicima. te 1 bik simentalske U okviru ove si-, pasmine, junica manifestacije organipasmi- ziran i 1 Holstein-Friesian mentalske stol na temu: Prirodna okrugli je ih i EKO ne, a izložili su program, proizvođačimineralna gnojiva viroviiz i Analiza bjelovarsko-stočari regije, stočnog stanjaznačaj razvoja i Aktualnosti fonda u koprivpromeđimurske, tičkoHrvatskoj bilogorske i ničko-križevačke i mesa, osječkoizvodnjiprometugoveđeg podravske, baranjske. izloženih

krava

od

28

u

u

a

va

u

za

u

na

a

u

na

va

or-

u

na

su

za-

su:

su

na

u

u

a

171

uvodničari

S.

bili: T.

su

Deneš, Caput, P.

Filipan,Mesić, M.

I. Karađole

i A. Pet-

ričević.

1 tele, oteljenu dana 1.680 sa laktacije kg 3,57%

lenka 100

u

masti

1991.

19. 02.

—

—

Lapredvođenja grla, ocjene nagradaGrgkčević dislav kravu Pisava za najbolje, podijeljenenagrade: Hercegovac Krave: 6. 9. 1988.

3 II Županijabjelovarskooteljenu teleta, ska 4.002 masti laktaciji kg 3,54% bilogordobio Sabolek I. međimurska nagradu Dragan Županija je kravu Binu Starčevljani Kapela Steone junice II. 3 15. 3. 1989. oteljenu teleta, I. Ivan masti 5.441 sa nagrada Najman Cirkovljani laktaciji kg 3,75% Lisa 13. 11.

Prelog junicu oteljena II. Plavnice nagradaGrizelj Marija 10. 5. 1993.

1991., Proizvodnja prip. majkravu Mrvica oteljenu ke I laktacija Bjelovar 5.154 masti kg 3,93% II. 4.288 3 17.1.1989. teleta, laktaciji masti Županija koprivničkokg 3,82% JI. Baštek Kuštani III. Taritaš Nikola križevačka Drago Paljevi-Sv. nagrada nagrada Ivan Plemenka Srna Ivanska kravu za Žabno oteljenu junicu 10. 2. 1992., 7. 4. 1993. ProII 30. 10. 1988.

3 prip. teleta, laktacijioteljenu 4.510 masti sa masti 3.715 sa izvodnja majke kg 3,4% kg 3,4% Mlade krave Rasplodni sajam Veličan Babotok I. Na 14 bređih nagrada Franjo sajmujeprodano junikravu Cica 2. 6. za ca.

Kapela oteljenu Izložbu i veliki 100 dana 1.533 1991.

1 sajamposjetio je tele, laktacije zainteresiranih masti sa = proizvođača, broj— kg 3,88% M. lI. Jasenko stručnjaka, predstavnika općina, županagrada Stjepan Hrvatske. kravu JeTrnovitica za nija Hercegovac ing.

Stjepan Brlek, dipl.

Nakon

i

za

II.

Zdravko

su

—

—

—

u

—

sa

za

—

u

—

—

—

za

—

—

za

—

u

—

sa

—

—

—

ne

za

—

u

—

—

—

u

—

—

—

selekcijskog

80. obljetnica Stočarskog centra Hrvatske

udruga selekcijski formiran Savez rada i 80. marvogojpovodu obljetnice djelovanja,Hrvatskoj, Hrvatske.

Nakon skih stao udruga manjeg publikacije izdavanje priprema I. i u i na prekida svjetskom nastavlja selekcije ratu, stočarstva, nju razvoju kratkim Uz rad i seli sa Zagreb. reorganipodručjuHrvatske, PCH i mu i vrtom sljednik jedanašnji krajemprošlog zacije, kronologijom Hrvatske.

Stočarski centar ovoga selekcijski stoljeća. početkom U će se, navedeObradit će se publikaciji pored brojno stanje, pasminobraditi nog, ski sastav, uvoza stočarskih organizacija plemenitijih počeci smotri i domaće tada i rasplodnih izložbi, sajmova, pasmina pretapanje, autohtone s tim program selekcija gojidbene izgradrasplodnjacima. buše, Početak oplodnja, otkupmlijeformiranja prvih nje stočarstvu, efektima time i kreditiranja. početak udruga, uzgoj- ka, gojskih će biti rada.

Publikacija selekcijskog namijenjena fakulteta i i učenicima među Tako osnovana stručnjacima prvima je škola stočarsko i Hrvatska 1906. pa marvogojska zvanje, godine to želite.

Sv. Ivan 1913., Žabno,gdjeje dragičitatelji, koji udruga inž. ; Stjepan Brlek, dipl.

PCH

centar

Stočarski

u

od

do

tada

os-

u

formiranih

u

razne

—

—

marvo-

.

u

-

a

no

za

za

vas

'

172

Obljetnice u Goli DĐelekovcu 3.751, krajKoprivnice H lebinama 3.868, održana Stočarska 3.903, Goli pada 4.362, Novigradu P. 3.939, jezapažena izložba 85.

HrvatKriževcima Ivanu posvećena obljetnici 3.876, Sv. Žabno ske Gola i Hrvat3.674 u 305 dana marvogojske udruge kg laktacije. ske Sv. Ivan Na izložbi Ža25 marvogojske udruge jesudjelovalo krava, bno i 80.

Saveza hrvatskih od iz Đurđevca obljetnice 11 krava sa čega promarvogojskih udruga, 4.777 čiji sljedbenik sječnomproizvodnjom je kg mlijeStočarski centar Tim selekcijski (PCH). krava 10 sa 4.601 ka, Koprivnice kg izložba i i Križevci povodom organizirana Sv. Ivan je mlijeka Žabnosa 4.438 aukcijska prodaja rasplodnih 305 dana junica. 4 krave kg mlijeka izložbe bila Organizator jeKopriv- laktacije. ničko-Križevačka PCH Izložena i 61 od županija, iz je junica čega Stočarski centar i Hlebina 1, Ferdinandovca selekcijski Zagreb 1, Đelekov»Podravka« industrica 2, Kalinovca 3, Koprivnice prehrambena 3, Virja 5, d.d. ja Koprivnica, pod pokrovitel- Đurđevca 7, Sv. Ivana Žabno9, iz GoMinistarstva i šule čak 30 jstvom poljoprivrede junica. marstva Hrvatske.

Prodano 50 je junica.

Na ima oko Županije Na izložbi području 4 sudjelovali: kolekcije 40.000 od rasplodnih goveda, čegaje kobile i 1 2 nerasta, 2 krmače pastuh, obuhvaćeno u umjetnom oplodnjom 3 par prasadi, kolekcije nazimica, Đurđevcu 84% i Križev98%,Koprivnici 2 ovna i dr. ovaca, cima Udio krava 59%.

Izložbi podselekcijom prisustvovali predstavnici Đurđevcu i 20,6%, Koprivnici je 19,81% i županijskih općinskih republičkih, Križevcima 13,81%.

Prosječna p roiznaučnih i stručnih instituciinstitucija, krava obuhvaćenih sevodnjamlijeka, p roizvodnih, prometnih organizacija, iznosila u 1992., lekcijom je: i veliki posjetitelja. broj ja Đurđevcu 4.005, Ferdinandovcu Stjepan Brlek, dipl. ing.

Kalinovcu Kloštru 3.513, Podrav3.826, skom 3.722, 3411,Virju Koprivnici U

Goli

listo-

24.

—

—

sa

u

—

—

a

.

su

sa

u

su

u

—

Obiteljsko gospodarstvo =

Vidovec, Skladna

Stjepana

Košića

iz Krkanca

jedno je od viđenijih u Županiji Varaždin

Od traktor obiteljsupruga Terezija, mehanizacije posjeduje sinovi Slavko i Edo veteri(apsolvent 35 KS i 75 Ferguson Torpedo KS, prii snaha Nevenka radni ne) tim, ključne plugove, s trojeve, tanjurače, unučadi troje (2— god.) kukuruz pomoćni. drljače, kultivator, sijačice 10 ha i vadilicu Gospodarstvo posjeduje 8 pšenicu, krumpir, prskalii 10 ha. U strukturi ljištazakupu cu za cisternu sjetpesticide, gnojnicu, kukuruz ve 70% od sudjeluje čega samoutovarnu siloprikoliostalo zrno a silaža 30%, (klip— je čekićar cu, i puhalnik sijeno, klip kombajn, 4 ne1,5 kj., ljika), krumpir kj., ječam zrno. stabznatna vlassamo površina pšenice 24 za Posjeduju stajske kapacitete titu Postrno p oupotrebu. muznih p erko, siju sistemom muž.grla krava, strni kukuruz za dr. Lii i silažu, kupus nje, tekućeg n apajanja i zgnojavanja, vade su od sa 5 2 što zastupljene ha, čega 19 3 bređe je popunjeno krava, ha i 5 travnosmjese. junice grlaženskog podmlatka. djetelinske —

su

a

za

zem-

za

u

za

sa

za

za

'

za

sa

sa

:

173

Košići radom seleksagrađen gospodarstva je nezadovoljni također tov od 40 koji objekt grla, je cijske službe, kojaje zadnje vrijeme skoro zakazala.

Kreditna popunjen. politika nije Uz objekte izgrađen odnosu krejeodgovarajući adekvatna, posebno silosa kao i kapacitet septička iz vlastijama ditiranje ženskogpodmlatka tekuće čiji kapaciteti toguzgoja, znatni izgnojavanje, uslijed broj čega racionalno koriste. rasplod sposobnog ženskogpodmlatveći dio ishrani koriste U goveda ili klaonici. ka završava u tovu kao vlastite stočne a dio hrane, smjesa momentu ovom Cijenamlijeka ne dopunubjelančevinastih komponena- predstavlja k oje problem, najveći tržištu. Inače ta na nabavljaju što primje- dostiže 50% cijene potrošači plaje ishrane kod sistem mliječnih ćaju maloprodaji. njuju Najavljena cijena uvod u mliječ- kojaće sadržavati deviznu klauzulu, krava, avansiranje što sin Edo. nost, uključen također je proizvođače stimulativnije ovisi Pri proizvodnji, koja normalnoj da će na, pod pretpostavkom prii i oko 100.000 mlijeka, kod kod postižu iscijeni a obračuna, mjenjivati litara što godišnje, jeprosječna kako proiz- plate, to objašnjava predstavnik litara 5.000 305 p o Varaždin. vodnja grlupreko »Vindije« od Jedna dana standardne Da bi laktacije. unaprijedilo gospodarstvo nakon dnevnu telenja postiže i a time Hrvatske, proizvodnja mlijeka, od 38 litara proizvodnju mlijeka. treba stimulirati proizvođače mlijeka, staU kretijeku matičnog to je formiranje Košićevi, jemoguće smatraju znatnih radi da. Imali teškoća, između i vlastiti ostalog ditiranjem uzrokonekvalitetnih što bave grla, je višom p odmlatka, ženskog goj cijenom bilo komvalo velikim remontom, i odnosu je mlijekaparitetom, cijekreditima. dobivenim penzirano poljoprivrednike reprodukcijskogamaterijala. inž.

Stjepan dipl.

Brlek, U

okviru

su

za

u

u

na

za

se

za

u

u

—

u

za

se

o

ne

u

se

muzara

a

su

na-

uz-

a

ne

za

1994. izložbe

stočarske za

Pripreme

na

u

i republičke

izložbe 1995. godine Tijekom je nekoliko manifestacija Hrvatskoj izložbi i stočarskih prodaje aukcijske održano

Da

bi izložbe

bile

jošuspješnije, bi trebalo sada vršiti za orpripreme 1994. godini. ganizaciju Na stoke. područjima koja opredjele već tradiciookviru U Vrbovcu već sada bi trežupanijske je institucije, naši balo formirati nalne manifestacije »Kaj jeli pojedine ž upanije izodbore 14. više stari« uspješna održana, lipnja, inicijativne (ili župani62 bi rasna ja), kojima moglisudjelovati ložba, kojoj jeprijavljeno simentalske domaće predstavnici: plodne junice Charolais i 7 stoke proizvođača pasmine, govedara, pasmine junica Ardenteladi i 1 muške 53 pastuh ovčara, kozara, grla svinjogojaca, peradai dr. ske i 1 kobila ovisno ra, konjogojaca, pčelara lipicanske pasmine. održane dotičnom i Gudovcu o U na Zagrebu proizvodnji Goli, području našem stručne izložbe i veterinarkojimajepisano agronomske ske službe i Listu. selekcije reprodukcije Neke od izložbi, organizirane proizvodnje, otkupa organizatori i ali veoma vrlo kratkom stočne hrane i mesa, uspješ- prerade roku, mlijeka, 1993.

u

već

—

u

za

se

u

su

za

za

a

—

u

—

—

su

o

u

—

su

no.

u

—

dr.

174

--

e.

dno

Isto tako

sastanku

Odbora

dukcijskog materijala (izlagali i cenzusom proizvođači, prometnici zastupnici dogovoriti: i izložpojedinih firmi) održavanja mjestovrijeme uokviru izložbe bi preorganizirati tematska i što će vrstu, kategoriju nahođenju brojgrla organizatora iz oblasti ovisno i kvaliteti predavanja savjetovanja izlagati, broju stočarske stočarstvu i veličini problematike; dotičnog područja. grla dotičnih Na izložbama mogu: područja; oplodnja, reproduki tretsu selekcija, proizvodnja sudjelovati cija, grlakoja pod spremanje stočne manom selekcije, hrane, ishrana, zdravlje, poznatoporijeklo, cijene, odnos i kao i reprezultati i dr. mlijekastoke, proizvodni cijena sisimenovati materijala, premijski organizacijski odbor, rodukcijskog ili odbora adekvatan i tem, krediti i drugo. brojkomisija Za određene teme članova angapredavače njima. žirati stručnjakefakulteta, poznate Komisije banaizbor stoke svaku vrstu instituta, zavoda, predstavnike vlasti kao i i dovoz stoorgana ka, prerađivače posebnakomisija; smještaj stočne hrane i dr. ke mesa, mlijeka, O će raspravpropagandnakomisija, plakati, problematici koja i tisak ljati odlučujepredlaže organizacijski katalog, RTV, odbor. sredstva komisija financijska izložbi u dio Organizacija županijskih donatori, animacija, sponzori uvod 1994. i orstoke za godini, jepripremanja (koordinacija komisije ocjenu izložbe 1995. u ovisno Republičke ganizacije sredstvima) prikupljenim i godini. izložbenog uređenje prostora Ako odlučimo manifestakve se za odprema nahođenju drugekomisije Budite sutra! i bora počnimo dragi tacije vi, i od ilinakon izložbe za orgačitatelji, jedan inicijatora pokretavrijeme ča takvih stoke nizirati manifestacija. aukcijsku prodaju izložbi izlaganje omogućiti Stjepan Brlek, dipl. ing. opreme, repropoljodjelskih strojeva, na

kon-

i dr.

bi

—

—

ma

—

o

se

—

u

—

—

u

sa

su:

za

—

za

—

se

—

za

—

—

—

o

—

za

—

—

na

Da

li je seks

penzionere?

i za

ali naža-

Jeste, sigurno jeste, prikraćen lijepe ugodne misle tako. među svi trenutke sasvim moPostoji lost, kojima, sigurno, ustvari žete uživati. Američko ljudima pogrešno mišljenje, uvijek još vijeće seksa. seksualni i nacionalni institut Jednostavno, bluda, pogledu odgoj da aktivnost više smatra se da spolna nije proučavanje starenja smatraju kako muškarni uživa seksu čitav život. potrebna,moguća, većina.ljudi tako i za žene. Smatra da te stvaIzuzeci ce oni neku su, kojiimaju jasno, da nisu ri fizičku zatim oni misdolikuju osobi, starijoj invalidnost, koji i normalne tu dob. Štoviše le da ne i oni ne pristojne koji smiju(ili mogu) seks kim. svaku da treba misli nemaju prekinuti Suvremeni seksolozi i interesu aktivnost sualnu gerontolozi dobrog da seksualni život »treživota. Ako ste vi i i je- dokazuju je dugog zdravlja ćem dobu« NORMALNA i sitako budite od tih dan PRIRODNA, misle, koji i stvar. krivom MOGUĆA da ste na Liječnici socijalni U stvari, putu. gurni radnici da im izjavljuju stariji pacijensasvim

zašto

ne

biti

za

i

u

za-

u

za za

za

u

se

ne

za

se

u

u

175

mušosjećaotkrivaju znati. primjer, stariji ali da ih smatrakarci i žene i može potrebe, ju sporije reagiraju i biti više im nego Zaista, ju neprirodnimizopačenim. potrebno stimulacije od recimo 68 zašto bi muškarac ali to im nimalo godi- prije, umanjuje da odnosu. na, pa i više, pod predpostavkom dovoljstvo .kojeosjećaju pri fosilom«. bio smatran i Johnson Masters tvrde da pavoli, »otpisanim stariji rovi »mogu i trebaju produžiti Zajedničkiživotimeđusobna malnim odnosima do neodređene granice«. ako seksualni Čak potpuni održati ifizičku ljubavmogu i ne odnos može osobaviti, jošuvijek želju razbezbrojne mogućnosti dodira, taju ličitih i seksualne dodirivanja ugode. iz Jedna grupa urologa Kalifornije Potreba seksualnošću, tjelesnim da među ustanovila ljudima starijim kontaktom, i je ljubavi toplinom, privržesvaki treći od 70 za nosti godina čitav život. jesposoban traje život. Unutar seksualni seksualnih aktivjedne potpuni Potpuno gašenje između sta55 i 65 žena grupe nosti dobi može dovesti do figodina starijoj da rosti više od 20 zičke i posto jeizjavilo tromosti, psihičke bezvoljnosti, seks dobi više zainteresirane i toj potištenosti usamljenosti, potpune američki znanstvePoznati go ranije. takva izazvati razupravo mogu stanja i Johnson Masters nici doktori Kinsi, i skratiti život. Prema tona oboljenja da su pokazali da seksunema svojim istraživanjima me, nikakvog r azloga zdravstvene dobre i žene muškarci su alni život 60. života. prestane godini imati fiziološki zaAko vi idete u kondicije stanju šaljite penziju, život do 80. i vašu godi- penziju dovoljavajući spolni tjelesnu ljubav, jer ako seksualne, pa i kasnije. imate Međutim, pravo. nju kao što vidimo, sposobnost, traje funkcionalne Vaš neke liječnik dugo vrijeme, dobi ipakdogađaju starijoj promjene

ti,skoro stideći seksualne

da

se

ito

treba

Na

ne

za-

sa

nor-

se

za

u

su

za

u

ne-

a

u

u

ne

u

na

na

se

u

Izdavački

Uređivački

savjet:

A. Dakić,

dipl. ing., mr. M. Devčić, dr. M. Hadžiosmanović, dr. L Jakopović., T. Kolak, T. Mesarić,

dipl. ing., S. Pehal, dipl. ing., B. Sunajko, dipl ing., mr.

1. Šegota Uređivački

S. Brlek,

odbor:

dipl. inž., F. Lončarić, dipl. inž. Ž. Ljubić, dipl. vet.

Glavni

i odgovorni

urednik:

S. Deneš,

dipl. ing.

Tehnička

urednica:

V. Volarić, dipl. ing.

176

Dr. S.

ing., .

kolegij: Banožić, Božičević, Brlek, ing., M. dipl. ing., Deneš, ing., Feldhofer, dipl.

Jakopović, Štafa prof.

S.

S.

dr. S.

dr. I.

dr. Z.

Vlasnik

Hrvatsko

i izdavač:

mljekarsko

Uprava

društvo

i uredništvo:

Zagreb, Ilica 31/III, tel. 424-420

Cijena

1 primjerka l

=

11 mlijeka

u

otkupu

Tisak:

Grafička škola

u

Zagrebu

LV I

Baiiu,

poje ofo

No

sklo

fa,

nado ife

Govyeinasti ha #1

SANE

Gu

darivanje na NIKOLINJE?

Zašto 6.

blagdanje prosinca

sv.

Nikola

na»obali

Male

volju imala njih

siromašne

imale

miraz,

misliti

na

brak.

u

Smirni za

je

svog

pa

sestre.

Svaka

ne-

od

odabranika, ni tako nisu mogle no

nisu

Nikola, povrijeim diti ponos djevojkama, potajno je noći na prozor Tri pomagao. njihove je vrećicu s kuće stavljao tako priča.

Legenda djecetoga darivanja Dakle,običaj A dana Nikolinje dugejetradicije. uvodi način i zoran nas, dojmljiv Božić. posebnodjecu blagdan Dobri

*

jebiskup Doznao Azije. je bio

Sveti tri

Nikole.

sveti

ne

želeći

novcem.

na

sve

u

a

BOŽIĆNI KAKTUS

pravilnu njegu da uzrok pupoljci otpadnu.

Najčešći lisnatih kaktusa križanci Različiti upravo proodbacivanja pupoljaka je doba cvatu gokoji najtamnije godine Dakle, t ijekom cijele mjenamjesta. kaktusima«. »božićnim nazvani dine kaktus držite istom mjestu. iz tih križanaca Pravilno kaktus Roditelji potječu njegovan procvjeBrazila.

Paleta Božić tat će karminboja tropskih prašuma bezbrojnim od proteže potpunobijele, skocrvenim cvjetova cvjetovima. do žarko ružičaste, kaktus tzv.

Božićni pripada biljkakada »kratkog daria«, jercvjeta dakle zimi. dan se Cvjetovi skrati, dobro rubovima vijaju vanjskim nalik članaka sazrelih mladih koji I uz

začudite

se

ka-

u

su

na

za

se

,

crvene.

se

ma

raz-

na

su

listovima. bi

Da

kaktus

nas

Božić

za

obrado-

pravilno njecvjetovima, govati. božićnom Nakon cvatnje,veljači, kaktusu Zalijemirovanje. jepotrebno treba

vao

ga

u

va

se

neznatno,

tek toliko

da

članci

se

ko-

Temperatura prostorije 15" C. nalazi neka 10— je joj kaktus presadite, Krajemožujka oprezno početkomtravnja počnite da Kada raslijevati. primjetitepočinje tekućim ti ga prihranjujte gnojivom sobno bilje.

U i kolovozu ponovno slijedi srpnju i već tada zametrazdoblje mirovanja vrlo nut će pupove.

Zalijevajte cvjetne štedljivo,prihranjivanje potpuno izostavite. ne

osuše.

u

se

a

za-

za

a

količinu

Početkom

rujnapovećajte i svakih vode 14 dana teprihranjujte kućim pobiljku Kojiputa gnojivom. dok prskajte vodom, procvjeta. ne

Paprenjaci dkg 25 oraha dkgmljevenih 25 meda brašna

25

Božić

u

nađe

niz

kolača

Prednost

im

da

ne

Slavonijiprođe, ne

—

a

»sitnih«

da

se

kolača.

dkg

20

dkgsvinjske masti

je dulje stajati. klinčića vanilija, malo Nezaobilazni to su papra u vrijeme (usitnjenih avanu), paprenjaci i tanko i oblitijesto, Umijesite pracle (medvjeđe šape). razvaljajte Drvene modle svaki Da biste ih puta posu kujte. (kalupe) ispekli potrebne brašnom oko debe1 spete pritisnete, i modle. i Za modl posebne paprenjake lo tijesto. motijedrveni, njem izdubljeni Pečete plehu u zagrijanoj petnapećnici vi iz života: dok seoskog smeđu cvijeće, ptice, voće, estak minuta dobiju boju. ih sitnim šećerom. pečeni životinje. pospite Kada 2

mogu

cijela jaja, malo

malo

cimeta,

u

vam

u

a

na

su

u

—

su

JI

ne

cm

»U štalicina slamici« Jedan od središnjih znakova Božića su »božićnejaslice«.

Slaganje jaslica poznato je u kršćanskom svijetu stoljećima.

Narodna predajai crkvenose izvori da božićnejaslice slažuvišeod govore povijesni 600. godina.

1223. goTo Naime, isto način Franjo da vaša spozje djeca dine,čitajući Luke što Evanđelje svetog da i danas ima naju je siromaštvo, došao da na brdu Grecitakve je pomisao treba I djece. toj s iromašnoj djeci žive staju napravi jaslice.

Tamošnji kao i malom puno .pokloniti ljubavi novnici dobili Svete ulogu Obitelji, Isusu.

Tri a dovedeni vol i Božić pastira, kralja, obiteljski je blagdan. ovčice.

Tako Sv. Budite dana magarčić, sa je Franjo toga svojom obiteljii Bile to prve žipotaknuotajobičaj. i sami djecom; postanite djeca.

Zaglejaslice. oči i ćete dajte djeteta vidjet njiUčinite radost i pa ma Isusa. vašojdjeci, cijemalog složite Možete izlojobitelji I... neka jaslice. te Božićne noći dom raditi malu štalicu i (ili spilju) figurice, od svjetla, i mira blista! ljubavi li malo i mašte. uključite spretnosti sveti

Asiški

na

su

su

su

ve

se

u

u

—

vam

Kako

očistitinamještaj?

se Približavaju blagdani. urediti Svakojdomaćicije na umu kuću.Za sve božićneinovogodišnjeblagdane,zaista, blista od čistoćei blagdanskogsvjetla koje Božićem ulaziu svakidom.

Evo zato male pomoći!

sredstva

malo

krpunalijete pojavile namještaju ili ste ga već prozora koje upotrebljava mrlje, pokušali očistiti, pranje bez vode. vam uspjelo. nije najbolje niste odmah Ako Drveni vodu i mrlju namještaja namještaj podnosi uvukla već očistili i se Flanelskom drvo, mrlja blagidetergent. krpom tkaninom da tako očistite namočenom mlake pobrišete blagumješavinu od cinamočenom vode i pepela mješavinu detergenta energično trljajte zatim i i furnirom obložen alkohola, obojeni namještaj, gareta metilnog kože meke komadićem kao i mrljuistrljajte paljenom bojom, onajobojen i ocat namočenim dok uklonite i razrijeđeni mrlje prljavštinu. laneno u Nakon ulje. prebrišite kraju mrljuutrljajte namještaj pranja, može se suhom od flanela i »nahranite« prati namještaj Tapecirani krpom tkanine sve velikih bez tankim od premazom ga teškoća, jer ulja, lanenog vodu dobro će i obično a dobro podnose (osimbaršuna) poslužiti ulje. ste vodom ih Perite da naumu u napravili kojoj polirani Ipakimajte od čistite vodom. d etergenta. tekućeg bogatu pjenu mještaj da tkaninu Ali pere Sami možete pjena, upamtite mješavinu napraviti voda! ne za čišćenje namještaja: pomiješajte Baršunom velike žlice = presvučennamještaj lanenog dvije proključalog čisočistite i 1 1 vode.

U žlice solju,potom četkanjem ulja dvije terpentina četkom. tom meku ohlađenu namočite mješavinu dobro da ikada čuli Da li ste Ovo sredstvo i dobro pivo ocijedite. krpu je namočečisti kožni namještaj?

Krpom furniranog čišćenje jepreporučljivo kožni ali i u namještaj, istrljajte pivo boje, poliranamještaja tamnije ulaštite suhom pa krpom. nog. očistite i stari prlja najbrže Kuhinjski namještaj namještaj Zapušteni oni mokao i a baš i octa u kuhinji, predmeti jednakim mješavinom ulja da budući biti Sve drvene besprijekorno čisti, raju dijelove premažite u jerima. hranu. ududa bi tom kuhinji pripremamo doprli mješavinom, Za četbinu starom kuhinjskog namještaja čišćenje rezbarija poslužite i tekući dobra nam dva dana flanekicom zube. Nakon spužva potrebna je Nakon lastom dijelove pranja detergent. krpom protrljajtedijelove treba dobro i osušiti. izvučete žeda isprati namještaja površinu li drveni Imate namještaj, kuhinjski ljeni sjaj. lanenim nakon viPrašinu prebrišite čišćenja poliranog namještaja drvene očistite da dijelove. uljem tako pasokogasjaja Na

vašem

su

se

mučnu

za

se

no

s

—

u

u

u

sve

na

u

ne

na

ne

a

a

s

za

nom

se

u

om-

u

a

se

za

sve

sve

na

s

na

sve

Urednik

PRILOGA

Ing.

Mirna

IV

I—IV: Božičević