Mljekarski list 10-1993

GODINA

S

ELLA ea oro e

z

<

Sa

doe 2

gn

Poea e AGO, sk 22

onom še

mj

XXX

LISTOPAD,

travnjaka

gnojidba

Osnovna

na botanički utječe pozitivno sastav, Gnojidbom travnjaka u intenzivnoj proizvodnji i što tratina, iproduktivnost Kvalitetu se nas općenitopremalo travnjacima značajno.

U korištenju jevrlo a naročitokvaliteta produktivnost, polažepažnje,stoga jei proizvedenekrme niska. se

*

zriobe), lepirtravnjaka klasanja veću dvostruko samo ponjače gotovo otkosu, jednom sijeno traodnosu količinu nizinskih Vrlo malo bjelančevina slije napasuje.

Hrvatske Budući da obzirom i brdskih je području travnjaka, dijelom vrlo veliki vrsta i botanički sastav travnjačkih broj zastupljen potencijal Ako može z ajednici svakoj se koristiti više zajednica, biljnih putagodišnje. vrlo različiti takvi koriste glavomjer zastupljen je naj- nih sijeno travnjaci botaničkom prema grupa bi bilo kositi 3—4 biljnih bolje puta(otkosa) sastavu, to su rezultati velikog broja zelenu krmu 4—6 godišnje, puta. autora, (Šoštarić— Na bi se način iskoristio poKovačević, bolje taj i su traŠtafa vrsta Čižek, koji su dr), taj I vanek, Pisačić, tencijal koje zastupljene vrlo različiti. U krma tini i dobila najutvrđivali, problem kvalitetnija (zelena HrvatDa bi zajednicama biljnim važnijim masa, osigurali silaža). sijeno, utvrdili da autori navedeni treba tratine je rast i skoj, za joj od 22 do razvoj uvjeti 60% udjelapreko a'naročii hranjiva, dovoljno osigurati od 8 do iznosio Udio lepirnjača rast i je to onih vrsta trava. omogućuju koje 60%. od 20 preko 35%, zeljanica preko će biti koje onojgrupibiljaka, razvoj utvrdio Leskošek petomasi i Sloveniji je zastupljene osigurati pretežno sastav botanički Visokvalitetu i tratine. p rosjeku godišnjem produktivnost grupama. po sadrže celuloze ke trave puno (vlakanaročito ako se kasno na), kose(nakon U

nas

koristi

se

a

u

za

pa do sadrže

veliki dio

dok

pune

na

u

na

ve.

a

na

a

u

za

se

a

za

u

u

se

|

su

a

u

u

u

Kombinacija gnojidbe Negnojeno

kvalitetu način na povećala taj Gnojidbom mijenja PK tratine. i intenzitetu .tav. Ovisno gnojeni hranjiviTravnjaci, o cilju proizsu i korištesu i vremenu te načinu ma, povećali produktivnost jer vodnje, PK i dušik treba vežući poprilagoditi osigurale gnojidbu. lepirnjače nja, su visoke naročito trave, koje povoljno utječe gnojidba voljnije uvjete Ako tratini od se drugegodine udjelalepirnjača. povećanje proširile i trave više koristi loše tratina pa dalje, zeljanitijekom još potisnuvši puta vrsta se udio ce. broj lepirnjača, Gnojidbom smanjuje povećava getacije, i ali da se tako ponaročito u gustoća tratini, povećava drugomotkosu, i kvaliteta te krovnost otkosa masi mogu produktratine, lepirnjače drugog se isšto pretivnost, i zauzeti podešava jer gnojidba postigli preko60%, će i vrstama onim PK autori. ma navedeni grupama gnokoje traživanjima i i loših udio narednih dominirati u tratini, smanjila zeljanica godina jidba je “

botanički

se

trava

sas-

i

*

na

za

se

u

ve-

u

se

u

su

146

u

.

krme, koji- stoji voda, (rujan, gnojitijesen određeni stanišni da bi se fosfor i najbolje listopad), uvjeti kalij dublje takvih unesli tlo. Za travu odgovaraju. gnojidbu fosforom koriste se (80 kg/ha Gnojidbom njaka uglavnom formulacije i nizinu visokim fosfora s P,O:)kalijem (80kg/haK,0) udjelom gnojiva skim i i brdskim bez duŠtafa Magi uvjetima (K2O), kalija uglavnom (P2O:) udio dić su nema lepirnjača (djeteli- šika, povećali a ako formulacija gnojiva 56% u tratini sa 20 na u gokoriste se one bez na) drugoj formulacije dušika, 36%. U 17 na sa a u ali tim malo drugom dini, trećoj koje dušika, imaju gnojivikoloi trećem otkosu u da ma se krajemlipnja (rujan) ranije gnoje travnjaci bilo tratini vozu u dušik može iste iskoristise lepirnjača preko je godine još utvrdio 70%. Slične rezultate i Ivai fosfora Količina ti. je (P,O:) kalija (K.O) liKriževaca nek na širem na treba dati u u području koju gnojidbi osnovnoj i krestaca. vadama te o viovisi o zajednice pahovke opskrbljenosti tla, jesen, Osim što tlo želi pose opskrbi hranjivima, sini i cilju proizvodnje koju botai na tlima stići. Na su gnojidba djeluje popravak koja bolje o pskrbljekvalitetu i prosastava tratine, treba i fosforom na u ničkog kalijem jesen i se fosfora i 90—120 s 60—90 duktivnost; gnojidbom osigurava kg/ha gnojiti minerala krmi. Nasastav u Ta količina fosfora i kalipovoljniji kg/ha kalija. analizama ša prema kombinanamiri se s 300—450 brojnim sijena kg/ha ja siromašna na su O 20 30. Može se koristiti ikombifosforu, cije uglavnom Prema i od 0 30 20 u količini brojnim kalijukalciju. kemij- nacija gnojiva 200—300 uz skim analizama % fosfora u kg/ha gnojidbu gnojov(P2O;)sijekom zime 50 m? po hekiz raznih Hrvatske iznosio nu tijekom (30 krajeva od 0,27 iz Posavine iz Like i Ako se 7,5 taru). kombinacijama je gnoji 0,47, Kotara Prikoličina fosfora i kali26 :26 navedena a u 0,17 0,40%, Gorskog Budući namiri se s 230—350 i na otocima čak0,08%. kg/ha. ja morju da ilisličnim ima Smatra da bi fosse u toj kombinacijama donjagranica treba tim i fora trebala iznositi u kombinacijama dušika, (P2O:) sijenu kasno u Prema travnjake (početljeto gnojiti 0,50%. njemačkimpodacima ili u vrlo rano kom u ishranu stoza proljeće rujna) (Klapp) pravilnu sijeno ke trebalo bi sadržavati dušika Travnjake početku kretanja vegetacije.

1,6% zime često trefosfora su plavljeni 2,0%kalija koji tijekom (N),0,65% (P,O.), NPK ba u 1,0% 0,4%magnezi(K2O), kalcija (CaO), gnojitiproljeće kombinacija fosfora da i i s visokim kalija, (NaCI).

Sijeno udjelom ja(MgO), 0,25%natrija fosfora. bi se tlu 60—90 sadrži navedene elemente u naveosiguralo kg koje Na se u % u denim tvari koji gnoje proljetravnjacima povoljno suhoj utječe treba izvršiti što i dužinu života stoke. Iz nana moguće, gnojidbu je zdravlje će vedenih vidi se da naša (upočetku kretanja vegetaciranije podataka sijeda kiše unesu u sadrže navedene minena hranjiva je) proljetne uglavnom tlo. Ako nakon suho u rale znatno nižimkoličinama odpo-' gnojidbe nastupi neće i unise čitav niz se razdoblje otopiti gnojiva trebnih, zbogčega javlja tako da će efekt donaročito u a u poremećaja životinja, gnojidbe jetitlo, onih ći do naredne tek visoko U žisu koje produktivne. godine. izražaja dozvoi niske Gdjejegodmoguće gdjeuvjeti proizvodnje votinja tajproblem i zime izražen dok kod viljavaju tijekom travnjake jeseni životinja jemanje treba ali uz nadosoke čak Da gnojovkom, gnojiti proizvodnje naglašen. je s bi se sačuvale punu na gnojidbekombinacijama gnojiživotinjegospodarda ne fosforom dođe do va visoku stvima bogatih kojaimaju proizvodnju, tratini što će se u hrane stoku zelenom a zeljanica krmom, sije- forsiranja često odraziti na kvalitetu. ili silažom nužna s nom, negativno travnjaka, je Tratina visokih Ovisno s većim o zeljagnojidba udjelom travnjaka. biljnoj velii ekološkim nica teško se su a sve zajednici suši,prisušenju uvjetima isti način i u ne na kigubici. travnjake gnojimo isto ociTravnjake koji vrijeme. imaju Prof. Dr- Zvonimir Štaf . tlo i na zime ne a jeđeno kojimatijekom 147 kojedaju

puno

kvalitetne

treba

a

u

ma

:

:

:

:

—

:

—

—

—

u

mliječnosti

Kontrola

krava

Uvod

unapređivanje organizirati genetsko odnosi naše kod osobine se na uvne samo mliječnosti govedamoglo njenica već to u se raspouspješno provoditi potrebno je jete je problemkoji javlja stočarski i gesvim o zemljama. lagati podacima proizvodnim razvijenim Pri to*Na troši netskim se vremena potencijalima životinja. nju uvijek najviše kvaliteobako se želi obaviti na i novaca da se ovi me potencijali jeznačajno ženskih način. Tako Vel. Brikako kod tan na npr. jektivno dijelu procijene mlikontrolu i tako i kod muških Weles) grla.

(Engleska tanije oko obaviti 2.300 može samo na se ugovornih obavlja ječnosti Procjena trošak točnih o a podataka mliječnosti kontrolora,ukupnigodišnji temelju više od 9,8 miliona iznosi krava. ženskih se utovog posla Mliječnost grla kontrola funti. se vrše na koje vrđuje temelju radi 9760 Iz U određenim razmacima u posao laktacije.

Njemačkoj ovaj kontrolora vremesa o kose obračunom dijelom radnog dobiju podaci njih kontrole trošak ličini a u na, jedne predstavmlijeka laktaciji koji godišnji novčanu krave direktnu vrijednost proizvodnog predstavlja ljaju procjenu to 88 litaU krave.

84 litre mlijeka.

Austriji potencijala je potencijala 2050 u za a posao ra, obavlja kontrolora, genetskog Procjena litara i oko 2500 kontroloindirektan na57 muška se na Švicarskoj grladobije ra. čin testom, odndsno uspoprogenim kćeri bika redbom proizvodnje jednog bikova. kćeri sa proizvodnjom drugih Načini imogućnosti obavljanja čini osnovicu Kontrola mliječnosti mliječnosti kontrole te se rada zbog uzgojnoselekcijskog stočarski svim u stočarski U razvijenim toganjoj zemljama naprednim izuzetna pozortekontrola se na zemljamaposvećuje obavlja mliječnosti nost. komiInternacionalnog melju propisa sebi Kontrola sama po životikontrolu teta za mliječnosti proizvodnosti osnovi složeni on u se posao danas također Hrvatska jer nije (ICAR). je nja količine namuod te članica se sastoji registracije Komiteta, prlstoga toga dakrave u kontrolnom ovih država mlijeka ženog propisa. iz te uzorka i nu i složenost mlijeka uzimanja specifičnost Uvažavajući Međutim kontrole u pozbog ograničenog organizacije mužnje. mliječnosti vremena može kontrola se (podne, mužnje obavljanja z emljama jedinim farme i veličine čemu više načina se na raspršej utro), veče, obavljati pri vrlo teško nosti terena, standarposao metoda da tz.

A-4 smatra ovajje je Da

bi

se

efikasan

na

način.

—

dna

Tablica

1.

kontrole

Prosječni metode između kontrola dana razmak

Oznal

A-2

14

A-3

21

A-4

28— 36 3442 30 30

A-5

A—6 AT

B 148

Pregled mogućih

metoda

metoda.

*

mliječnosti Broj godini kontrola

u

Dužina

kontrole

sati

26 17

24

24

11—13

24

10

24

8—9

24

12 12

veče

ili jutro 24

Ova

či-

farme vidljivo prikaza, je pojedine regis24 sata a količine tome za uvijek kontrolnog dana, traje trirajući mlijeka pri dužini izsvaku te i ostale razlikuje kravu, upisujući podmeđu kontrola.

Razmak između atke matičnim zasudviju grlima ( otelenje, kontrole biti od može i Kako dvije uzastopne šenje dr.). mužnja obavlja razmak 14 do 42 dana. određeni dio dana relativno kraće vriŠtojeovaj veći, točnost to te kako kontrolor treba biti namliječnosti je procjene jeme, bi zočan to N ajtočnija mliječnosti nja. procjena svakoj m užnji broj krava, je krave bila kada bi kod obaviti se može reobavljala kojih kontrola, način da kolilativno mali.

To ako sveukupna registrira je posebno slučaj čina mlijeka tijekom cijele laktacije. se radi malim stadima što jekod nas Ovo sada Da bi se obavio jeorganizacijski neprovonajčešće. planirani kose pa kontrolor treba divo, prilazi stoga registraciji brojkontrola, prijeći ličine određenim u veliki što čini veliki trošak. mlijeka put skim. razmacima. troškova kontrole Zbog smanjenja Da bi kontrola bila što većini mliječnosti mliječnosti zemalja naprednekim se uz stočarstva način konnog efikasnija, slučajevima nekadašnji A metode koriste i odnosno mekod kontrolni asis'B AT, trole, kojeg jedan toda kontrole tent svaki dan od stanomliječnosti. putuje mjesta Kod AT kontrola metode, mliječnos- vanjado udaljenih farmi, z amijenjen također ti svakih 30 kontrolora obavlja dana, korištenjem je ugovornih ali se tome radu posao pri namužena registrira koji obavljaju dijelu o vaj količina samo U ovom kontromlijeka jednoj mužnji. nog slučaju Kod kontrola se lor vezan ugovorom naizmjenično toga je organizacizadužena konza obavlja jedanmjesecujutro,drugi koja jom je provedbu uveče.

Količina te on kontrolu mlijeka propuštenoj trole, obavlja mliječnosstanovamužnjiprocijeni temelju podata- ti bližem području s vojeg ka o kontroli Na način troškovi obavljenoj uzimajući pri nja. taj puta postaju tome obzir vremenski razmak izmezanemarivi.

Dodatni konprihod, koji đu kontrolne i Na trolor radeći stimužnje. ovaj posao, ranije osigurava ovaj način obimulira obavi ga da posao broj potrebnih smanjuje savjesno, jer lazaka farme. rad može buprekinuti, nesavjestan 'B metoda kontrole dući se radi o ugovornom odnosu.

— vlasnik krava sam prema obavlja plamliječnosti u službe. točnosizračun količine m lijeka selekcijske Provjeru ti kontrola nadkonobavljenih provodi laktaciji trolor svakih nekoliko Ako mjeseci. krave veća razlika između količine Zasušenjem tj.prestankom pojavi izračun količine se utvrđene nadkontroloru i po laktacije obavlja mlijeka u vlasnik one pomlijeka laktaciji temeljem kojujeregistrirao grla raspoloživih kod podaci o o količini neće se uzeti u podataka mlijeka laktaciji obzir, toj kontrolora. te krava bez obračunate laktacijedinih ostaje Izračun način da se se na obavlja je. količini kontroli u podatak mlijeka množi sa te Načiniorganizacije obavljanja brojempripadajućih dana, tako količina dobije mlijeka pojekontrolemliječnosti dinom kontrolnom Sumirarazdoblju. količine kontrole mlijeka pojedinim Tijekom obavljanja mliječ- njem kontrolnim nosti kontrolor treba biti nazose razdobljima dobije (A— količina lakčan svaki čeu u ukupna mlijeka cijeloj svakoj mjesec s taji, pri 4) kontrolnom Ako dužina veća od danu je laktacije je prisutan taciji.

305 dana tada se o količini kod svake podatak mužnje. obračunava i Kontrola se na u mlijeka cijeloj laktaciji mliječnosti obavlja količina 305 način tako da osobe mlijeka prvih dana, uobičajeni koje takva se standardna vrše kontrolu obilaze zove svaki dan po laktacija Kako

A metoda

iz

se

samo

u

rada

programu

vremena

o

se

u

ma-

se

ona

na

se

o

za

vremen-

u

u

se

u

vremena.

sa

a

u

se

na

u

u

se

se

nu

se

*

o

se

u

u

mu

u

uz

u

a

149

laktacija.

količine

mlijeka laktaciji obračunu i količina se dobije drugih i sastojaka mlijeka (mast, bjelančevine Obračun isti kao i dr.) je principu kod način da mlijeka,obavlja količina se izračunata mlijeka jednog množi sa kontrolnog razdoblja postotkom te da se sastojaka koji računa, izračuna količina kraju ukupna u sastojkalaktaciji. količine Dijeljenjem sastojaka količinom u se mlijeka laktaciji dobije udio u mlisastojka postotni pojedinog jeku.

Izračun iz konlaktacijapodataka trola mliječnosti obavlja kompjutorski na jednommjestu.

Osim

u

u

u

a

se

na

se

na

sa

glavnih kriterija klasiranja rasplodnih razina ostvarene grla proizvodnje grla ili njegovih roditelja.

Podaci kolaktacijskoj proizvodnji riste se izračun o

za

testa

progenog

ječnosti

bikova.

Na

mli-

način

taj doprinosi direktno se popovećanju genetskog čitave tencijala populacije krava,jer test progeni mliječnosti predstavlja najvažniju ocjenuuzgojne vrijednosti iz onda i rasplodnjakačega proizlazi intenzitet na njihovog korištenjapopu laciji.

Rasplodnjaci koji imajunegativnu koriste se u ne vrijednost uzgojnu već se iz izlučujukorištenja. uzgoju

se

Korištenje raspoloživih podataka mliječnosti krava

Sadašnjinačin organizacije I obavljanja kontrolemliječnosti u

nas

Kontrola

mliječnosti nakon obrade gogodišnju tradiciju.

Obavlja najveLaktacijski zaključci ćim kontrolnih koriste se više načina.

Ovi se dijelomkorištenjem podaci asistenata malih u stada i uvjetima dostavljaju područnim selekcijskim terena. ona službama i koriste službi da raspršenog Stogjerazloga primarno neefikasna i stvase kao sa p a posebno skupa, zajedno uzgajivačima planira novih izbou svega posljedica togajavljaju, prije ranje životinja generacija poposlu,materijalni problemi. roditelja visokog genetskog Kontrola mliječnosti organizirana je tencijala. do sada način da Na farmama uglavnom poje gdje genetski kontrolni se koristi obavljaju koji asistenti, tencijal mliječnosti visokoj nalaze služrazini o područnimselekcijskim podaci zaključenim laktacijasu dio te kontrolama ma, bama, koje najvećim dijelom mjesečnim mliječ- radnih tih služiti za nosti, mogu Zbog uspješno organi- otežanih organizacijapodručja. radne procematerijalnih kvalitetnog tehnološkog uvjeta zaciju niz kako Pri tome sa provode restrikcija proizvodnje. je posebno ganizacije bi troškovi bili što količina moguposlovanja je značajno mjesečnopraćenje će One i posvake krave manji. ponekadreduciraju mliječnosti temeljem čega slove sačini očekivane se poselekcijskog uzgojno rada, proizvodprocjena kontrola što osnovicu tehsebno mliječnosti. daje ispravak nje nameće sve ovo se noloških ako očekivana poUvažavajući pogrešaka, treba i realizirana razreorganizacije cijele selekcijske proizvodnja značajno službe čemu treba Ovakav način posebnomjesto pri likuju. korištenja poda- imati kontrola treba taka kontrole mliječnosti, koja mliječnosti posebnoje biti slična iz stočarski stočarski u onoj razvijenih naprednim razvijen kao što su ljama Nizozemska, Njemač- zemalja.

Za kontrole USA i dr. U nas kod ima smisla organizaciju mliječnoska, ti treba od metoda izabrati većih ponuđenih proizvođača mlijeka kojiimaju će one u koje potrebno vrijeproizvodnju stadu, me i kvalitetuvažavajući namjerupovećati rada na što će idućem biti od znapojedinom p odrazdoblju dati rezultate.

To interesa. ručju najpovoljnije čajnijeg da znači A—4 se i daPodaci rezultatima o metodu, koja proizvodnim treba biti osnovica kontrole krava interesantni onim lje mliječposebno široko nosti, većdanas koristi i dio uzgajivačima koji svojeg podmlatod ka namjenjuju prpdaji jerjejedan ima

u

nas

du-

se

na

ovom

rom

na

se

na

u

or-

za

j

se

zem-

on

u

uz

su

u

150

nas

razloga metoda postavlja osiguranja rada to osnovice koristeći onim materijalne gdjeje moguće slučajevima pri tome više izvora treba Samo stočarske financiranja. kulture) (visok stupanj tako kontrole ćemo kvalitetnim i B metodu koristiti mliječraspolagat nosti. podacima proizvodnim potencijalii načine metode obzira što diBez matičnogdijela koje populacije izabrakontrola rektno mliječnosti obavljanja doprinosi uspješnoj genetskoj navedenih li govespecifičnostiizgradnji cjelokupne populacije zbogovdje da sredstva traži velika Hrvatskoj. materijalna se da bi se Dr. Ivan Stog obavljala. uspješno Jakopović

AT

na

malim

Uz

farmama.

to

nužnost

u

sa

o

ma

u

ona

sise

prohodnosti u

Smetnje

sasvim zatvoreni Kod mliječnih kravasisnikanalje često sužen ili sasvim onemogućena. Prema mjestu zbog toga je mužnja otežanaili višeoblika. promjena razlikujemo tihsmetnjiiprema jačini kanal

Sisni

može

biti

prirođeno

koja skuplja kod dui to obično suviše a uzak, te takvo sljedno posebno početku zbog proširi, toga sisa, i šiljastih guljastih stanje laktacije. nalazimo četiri sise. često Stečene se neprohodnosti najčešće biti može Sisni kanal prirođeno javljajupočetku l aktacije, p oslije tj. mišića iako obično nasu uzak veoma telenja, zbog izlaz sise. razvijenog promjene Ponekad zatvara stale mnogo i to mo-. koji još vrijeme prije se nisu kanasisnim že naći sisa sa sraštenim pokaprethodne laktacije.

Prije mužkonstantna Zivale kanala otvor smetnje, jer je uopće lom,pa sisnog kanada se priječila stjenke sisnog nja vidimo. ili tek la se u i Sva ta zarastu, pa slijepe vrijeprirođena suženjasmetnje kakod u fiziološkog vimena, presušenja uspomnogo rjeđa mužnje bilo nite da stečenim prestala, redbi mužnja nije je suženjima s isnog da proces sluznici kakvih na inredovno prepreka su posljedica kanala, koja kanala nesmetano sisnog i neinfekcioznih fekcioznih napreduje, upalnih ili zasisni jačoj vrška manjoj mjeri u procesa koji tvara, ili području sise, zaraste. sasvim kanai na pak prelazi unutrašnjost sisnog često Uzroci mogu obično la. Takve neprohodnosti se javljaju ležati i promjenevrlo cisterna d ijela području a sisnog na rijetko pojedinim sisama, a se ne, akuti kod sužen koje Sisni kanal temelje svima. promjenama je kroničnim nastale vezi su u kananih i kod kroničnih upalama upalasisnog i to cisterne, čitave ozljeđivanjem. la najčešće u području odigravaju koje 1oTakve su redovno p osljedica kanala uskoću Nekada upale sise. sisnog načina tumori. i mužnje: m užnja šeg savijenim mogu prouzrokovati manji i sl. sise s dva sasvim Ako sisni kanal palcem, n atezanje prsta zatvori, dolazi do takve kidanja to Zbog mužnje onda mnogo teže, stanje je sisne na kod prevlake že epitelne cisterne, vanjskihozljeda, dogoditi ako raznih infekcioznih ozljeđenim mjestima, pogotovo je upala, zgnječenja, rastrajalo dulje i sl. ozljeđivanje v rijeme, osipa tkivo te muzač slučajevima potrebne U svim tim granulaciono preko pristrše u i lakše ili teže u odebljanja, koja nastaju promjere mjećuje smetnje to Ako i cisternu lumen. hodnosti smanjuju j oj sise, npr. tanak napormlaz, tada obliku tkivo raste se ili se ne prstena, na pak,mlijeko uopće mužnja, i poslije suprotnih može izmusti. sljepljenja srastanja koji oblako može sisa biti oblika nabori, Kod akutnih dijelova razviju membrane sisni liku vodoravne dijele ako ili otečena vrška, pak području Ako dva dio cisterne proces možemo traje dijela. vremena proces dulje sisni kanal kao će on za debeo laktacije, započne vrijeme opipati i za smetano preolovka. se ili kao napredovati vrijeme Mlijeko graška, tanja na

na-

u

sise,

cisterni

se

katkad

u

sve

u

se

za

ne

BE

AD

me

su

sa

u

u

na

s

se

se

a

se

mo-

a

u

u

u

na

zrno

ne-

151

ispoljiti sušenja, smetnje laktacije. će

a

nastupom

obično

se

nove

posljedica pojave bazi inp rocesa upalnog kroničnog vimef zarazno presušenje aa (npr.

Takve

bitii

mogu

na

na).

Nekada

se

tanak

da

događa mlaz

sisu

muzemo

većim

daje koja odi onda ili se manjimpoteškoćama, U takmlaz jednomprekineobično mlijeka. neo vim riječ slučajevima te jeonda u se jedmembrani, potpunoj neki nabor nezgodno momentu i zatvori lumen cisterne smjesti poput ventila. i muze

se

s

nom

laktacije; odebljanja 2 presušenja; slijepljena odebljanja vodoravAko cisterni u iduće membrana kod 3. razvijena potpuno je laktacije može se više ne membrana,mlijeko mliječnosti krave i po više kavidimo i tada već izvana izmuzivati Buduputa. može dosvaki ći ne da veterinar ko dva sisa gorputa dijela: podijeljena je slučalaziti silom to u doi raširen i veoma prilika mnogim koji napet, nji, je muzači sami malen i puštati jevima moraju ispod membrane, koji je nji, katetera. smežuran. mlijeko pomoću mliječnog da muzači to da veliki Budući brojneprohodnosti Zbog togajepotrebno obaviti. tek u sisa upotrebe početku pravilno Prije ustanovljujemo znaju kateter treba to su takve prokuhatidestiliranoj neprohodnosti vodi. Može laktacije, ali kuhati sudovii češći vodi, običnoj predmet parničenja kamenac te hvata onda vlasnici Naime kateteru, prodaju će najradije instrument vremena takvim krave upromanama za s prije vrijeme kateter i Kada voda kada to se ne ocijedi pastiti. opaža. presušenja, rukom treba samo zavisi ga o ohladi, primati Uspjehliječenja nalaze kao i doći dodir neće na onom o koje mjestu gdje promjene mjestu katetera sisama. sa tih stavljanja jačini promjena.

Prije Što promjene ruke dobro i dezinfii liže vršku to će se lakše oprati izliječitimoraju sise, što isto tako sise. prognoza i povoljnija.

Međutim, cirati, jebliže katetenalabazi ili su mlijeka Poslije ispuštanja sise, tada promjene treba staviti sisni kanal cisterne, rom, štapić žljezdanom dijelu je od vime Debele membrane i vime. prave prognoza Štapići lošija.

Tvori krute osovine čvoraste znatno prevlake. odebljine jake ih nice s masnom a u stavljajukutije i zglede uspješnost lifečenja, njuju drži Ta se mast premembrana to mnogo kod tankih ogom. poje i vlake na ljekovito štapićudjeluje voljnije. kanalića. su ako i onda Štapići ozljeđenu stijenku Nepovoljna je prognoza stite često su a one mekani, pritiskom oštećuju nastupile komplikacije, nestručnih Takav biti mogu upotrebe posljedica pokuštapić poslije jenku. hoće kada vlasnik treba baciti. npr. šajaliječenja, ili šibicom oblika često se nalaze Kod sisni kaom PE proširiti akutnog sluznici cisterne, i nal. upalne promjene dovesti ako ih biti ovisi o Kakvo će mogu koje zapustimo, liječenje stanju te do raznih kanala i Kod ihjestoga komplikacija, promjena. suženja sisnog sulfonai antibioticima akutnom cisterne, koja najbolje liječiti osnivaju midima. treba toku, stijenke liječiti pomoćulijekod Prilikom treba sisa mužnji kojih smetnji kova, liječiti ozljede, upale t j. akutnih nema isl. raznim obloziglavna je promjena, kupkama, mastima, Obično redu antibioticima. i ma prvom todaodstranjivanja, operacija. teško kod takvih vrši u opeČestoje Poslije laktacije. stanja vrijeme vitreba staviti tanak musti se mlaz, gdjekada štapiće jer je racije opet i zatvori, te mlida sisni kanal rane pome, prilikom zaraštavanja jepotrebno dođe do katetezačepljenja slije operacije jekopuštati pomoću mliječnog kanala. sisinog katetera mlijeka Puštanje p omoću Banožić Dr. Stjepan svakodnevna i to je potreba, prema 1.

vezivnotkivna

—

vrijeme vrijeme u

u

—

—

na

“

u

no-

u

ve

se

na

u

na

se

ma.

se

se

samom

u

se

su

se

a

se

ze

u

u

za

za

se

vunene

uma-

u

vunene

na

ne

se

-

na

se

na

u

me-

u

se

za

a

ne

ra.

152

Utjecaj

silaže

zdravlje

na

i proizvodnju

preživača mora se u Stočarskaproizvodnja razvijati prvom redu iskorištavajući osnovnu vlastitu ivoluminoznuhranu,iskorištavanjem pašnjaka, livada, sekundarnihiotpadnihsirovina izpoljoprivrede i nekih proizvodaizprehrambene industrije, što uostalom omogućava i “specifičnost probave preživača.

Vlastitom

proizvodnjom a produkti razgradnje ugljikohidrata, čari mogu na mikrobskom značajnije utjecati cijenu nastaju fermentacijom i kvalitet ako se n apose, veće hrane, količine kiseliproizburagu.

M eđutim, vedena hrana koristi što više u uzima hranom prirod- na koježivotinja mogu bez na obliku, tj. posebneprerade, utjecati procese mikrobiološke i sl. U što znači da i sušenja, konzerviranja veće prirod- buragu, uzimanje obliku hrana ima i količine naročito kisele sičestonajveću silaže, jako hranidbenu i može uzrokovati mikvrijednost laže, najmanjeje promjenu dodatnim troškovima.

To sastava opterećena robskog buragu, p oremetnje znači da stoci treba što više davati i metapreživanju h rane, uzimanju i sočnu hranu. bolizmu i lenu, acidobazične svježu Međutim, održavanju da se ravnoteže produži Stou potreba s vježe hrane, organizmu p reživača. da se hrana sačuva od duza hranidbu silažom ga se kvarenja upouvijek že vremensko i hrapa zorava kvalitet i na kao razdoblje, zimi, kiselost silaže, niva treba silirati ili na neki ina alkalnih elemenata drugi dodavanje (alčin konzervirati. kalični Piaš spojevi kalija, natrija, kalcija, U suvremenim i s hranom. uvjetima g ovedarmagnezija dr.) dopunskom ske Uz hranidbu proizvodnje gotovo je mnogo, nemoguće posebno jako zamisliti bez sikisele proizvodnju korištenja inprvo silaže, buragu laže. nestaju hraniva Siliranje zatim jekonzerviranje neke vrste bufuzoriji, druge čemu iz šese spontanim vrenjempri naročito ragovih mikroorganizama, ćera, pod utjecajem bakterija mliječno celulolitičke To može imati bakterije. kisekiselog za vrenja, stvaraju organske i posljedicu pojave buraga atonije line, s najviše mliječna kiselina, i koje indigestije prestankom p reživanja hrane. sprečavaju kvarenje sa uzimanja hrane, praćeno smanjeZdravstvene hranidporemetnje pri mliječnosti. njem bi silažom nastati mogu ovih treU prvenstveno cilju sprečavanja pojava ako silaža dobre ba silažu nije kvalitete, uvoditi u hranidbu načinjepostupno od dobrih na tehnološki sirovina, ovu vrstu privikavanje životinja dobrim anaerobispravan način, pod u hrani treba hrane, dopunskoj do-. nim davati (bezprisutnosti uvjetima alkalične zraka).

BENURAspojeve Vrlo važni dobre LOM S i pokazatelji silaže hrane

sto-

u

nom

u

nom

u

ze-

U

u

uz

na-

s

u

a

na

UZ

na

a

s

FOSFONALOM. količine kiselina

Veće postoci hrani mogu organiskih (mliječi maslačne ne, octene i kiseuzrokovati i neke krvi kao kiseline) promjene lost silaže Dobra i (PHvrijednost). silaža imati'i mogu acidemije glikemije, mora sadržavati u Za neutnajvećem p ostotku ketogeno d jelovanje (ketoze). kiselinu octemliječnu kiselina u krvi također (oko 2%), m anje mora ralizaciju vrlo malo ili ništa maslačne ne, kisealkalna rezerva postojati line. organizmu, što znači i alkalnih dovoljno Ove spojeva kiseline nalaze se hrani. U organske kiseline se protivnom izlučuju normalno u kao buragovusadržaju,

kiselina

su

u

u

a

a

u

u

153

biti mogu putembubrega izdisanjem životinja Dakle, brojna oboljenja što može biti uzrok obose hranidbu silaprekopluća, sa koja javljaju i ovih i organa većinom ljenja (degeneracije žom, ispoljavaju simptobronhitisi i mima upalebubrega, bronhopnespecifičnih oboljenja. i Sirovinski hranidbena vridegeneracije neumonije, jetredr.). sastav, Zdravstvene i kvalitet silaže mogu mogu jednost poremetnje utjecati stati hranidbu silažom i težine kolineprirast tjelesne zbog goveda, dostatka nekih činu i tvari simasti u hranidbenih mlijeka postotak mlijelaži makro okus i i mikosobine (suhe tvari, celuloze, ku,miris, druge mlijevitamina i Tako ka. npr. rominerala, sl.). silaži mimast stvara iz masnih kukuruznoj nedostaju se mnogi Mliječna i fosod a octenerali,posebice: kalcij, natrij kiselina, utjecaja posebice je kao i neki mikrominerali: kiselina for, silaže cink, (acetati).

Djelovanje bakar i mangan, nema octene kiseline i acetata može jod, se željezo, preko ni vitamina malo očekivati karotina sintezi u masti saD, (provitamliječne mina i dr.

Nedostatak ako sastav ostalih hraniva A) popojedinih nije hranivih tvari u silaži ovisi u sintezu masti s prvom voljan (hranidba du hranivima lako i mnogo koja siliraju probavljivih njihougljikohidraili vezi vojhranidbenoj vrijednosti. ta) poboljšanom probavljivosti i iskoristivosti celuloze Nedostaci hranivih tvari iz iz silirasilaže, nih hraniva. koliko se ne dopunskom popunjavaju nekim oblida silaža ima se očitovati veći mogu Nijeustanovljeno hranom, cima mlina indigestija, utjecaj.sadržaj bjelančevina poremetnjama ali treba reći da loša silaža može du u jeku, buraga, poremetnjama razvoju mladih teškoćama i kretanepovoljno djelovati životinja, sadržaj smanjiti i masti kao u i bjelančevina slabije plodmlijeku, nju,pojavamajalovosti, količine nosti i mlijeka. smetnjama reprodukciji.

Silaža može sadržavati i neke tokUz hranidbu travsilažom, posebice sične tvari To karotin silažom, različitog porijekla. povećava sredstva ovisno s o koligu biti razna A) (provitamin kemijska mlijeku, kojičini karotina tretirane kulture od ma su i u biljne silaži,čegamlijeko (herbicimaslac žutu razni toksični ostaci iz di,pesticidi, dobivaju boju.

Kiselost silaže ne i sekundarna zautječe kemijska z načajno gnojivasl.), kiselost nakon na obrade ali gađenja mlijeka, nije industrijske i sključeno da se neke kih sredstva metaboličke upotrebljena sirovina, posebno tvari, nakon kao dodaci ili konzerviraza s lošom kisei hranjenja jako siliranje Posebice treba lom nađu u naglasiti nje. silažom, opasnost mlijeku.

Na miris od i okus i mogu zagađenja bakterijama plijesnima mlijeka utjecati neke i toksinima. vrste tako i njihovim hrane, silaže.

Miris i okus Sve te teksične silaže tvari mogu izazvati se na mlijeprenosi ko zdravstvene razne otrovanajčešće prekozraka, n eposredno poremetnje, dodirom i nečistoćom s ostacima radu silanja(intoksikacije), poremetnje a želučano trakta i buraga(indigestije), crijevne že, manjeprekoprobavnog krvotoka hrane silase (gastroenteritisi), životinja koji poremetnje oboljenja nekih organa parenhimatoznih (jetre, i U mibubrega dr.), poremetnjeplodnosti cilju sprečavanja prenošenja risa silaže i okus miris trapore(pobačaje, posteljice, mlijeka zaostajanje ba: i metnje funkciji jajnika reproduktivnih 1. Davati kravama silažu dobre i dr. samo organa), malignaoboljenja Zdravstvene mogu kvalitete, poremetnje 2. Silaža stati i ne sadržavati mnogo zbogdjelovanja smije produkata koji octene i maslačne tvari u raspadanjem kiseline, nastaju organske 3. Silažu davati kao napose nepossilaži, bjelančevina,poslježitotinjama redno dica nakon i hraiz djelovanja plijesni trulenja uzimanja silosa, ili

uz

a

se

na-

uz

na

u

u

a

na

a

mo

za

re-

o

se

u

s

u

u

ra-

u

u

u

mo-

nom

se.

u

ne-

a

u

žom.

u

na

u

na-

,

ne.

154

Silažu

i čuvati

mlijeku poveBrojbakterija hranidbu lošom ćava uz silažom, nečislošu higijenu držanja životinja, i ima i toću stajepribora mužnju liki kvalitet i mliječtrajnost utjecaj nih proizvoda. silaža može U preradi mlijeka utjemaslaca cati na (tvrdoću) konzistenciju hraniovisno o vrsti i sastavu siliranog kom.

spremati staji, Ne silaža davati kravama smije 1—2 sata samo n ego mužnje, prije nakon mužnje, silaže 6. Ostatke valoostavljati već nakon treba ih vu, hranjenja očistiti, odmah iznakon odmah 7. mužnje Mlijeko nositi iz staje, doi nezasičenih silažom zasićenih i odnosu va nakon 8. hranjenja Staju kvalimasnih kiselina.

Svi bro utjecaji prozračiti, kvalitet i od važnosti i čistoću vitet čistoću 9. Održavati mlijeka staje maslaca. mena mužnje); (higijena da U s sireva ruke 10. Češće proizvodnji pokazalo prirukovanju prati silažom hranidba i nepovoljno utječe mlijekompriborom mužnju, uvišto može mekane čistoću ne sireve, 11. Održavati pribora, strojeva sireve. Uzrok reći i za tvrde i za ugjek je posuda mlijeko. lavnom kvalitete silaže i između Veza mlijemlijeka bakterijazagađenje mlii i okus a loš miris ka klostridijima maslačnogvrenja, jevišestruka, sirardr. za moi kao mlijeka Stogaproizvodnja zagađenost, jeka, bakterijska i prekvalitetna treba stvo u velika biti pregu uvijek.pratiti smetnja prometu mlihrana krava i radi higijena dobivanja mlijeka. mlida Pokazalo jeka. brojbakterija ovisi o kvaliteti i zagaFeldhofer Dr. jekuznačajno Stjepan i đenosti držanja hra-. higijeni silaže, s i krava nidbe postupkamlijehigijeni On .

ne

u

uz

se

.

se

u

s

ve-

za

ne

na

u

na

za

su

se

ne

za

se

na

ma

u

se

Zagrebačkog okviru u 1993. velesajma

izložba

Stočarska

od

kruna.

manifestacije grada vrijednosti ubrajaju izloženo Na izložbi u Sv. Ivanu u stoŽabno značajnije mjereunapređivanja i 17 čarske 484 uzgajivača grla.

Izlagalo proizvodnje poljodjeljstva, je je 2.800 kruna. su sa i Izložbe pa nagrađeni ukupnogagospodarstva. održai svečanosti izložbe održavale se u su Tijekom proteklom razdoblju Saveza i u marvogojskih Skupština je uglavnom naprednijim zemljama Savez i kada osnodanas. i a se udrugaHrvatske, je Europe, održavaju Upra1913. radom kolovoza a ove van, godine. počinje godinejedjekrajem raznim nazivirada takvu izložbu Riedu nu (pod Austrija Sljednik toga PCH više desetaka STOČARSKI posjetilo (4— autobusa) ma) jedanašnji CENTAR SELEKCIJSKI agronoHRVATSKE, poljoprivrednika stočara, 5 rada 80-tu čestitamo i veterinara Hrvatske. ma godišnjicu kojem i U ovog Hrvatskoj stolje- djelovanja. početkom Savez domaćih aumarvogojskih udruga prvi ća, vrijeme pretapanja stoku člaizlaže tohtonih i uvezenih svojih rasplodnu put pasminagoveda zbonica 1929. godine Zagrebačkom bikova iz Švicarske i Njemačke(Batakođer na 1931. ru, godine Zagreden), udruge osnivaju Marvogojske izkolektivnu zboru te takve bačkom priređuje održavaju manifestacije. te 1933.

Tako od 100 odložbu 1912. rasplodnih grla, godine Hrvatskoj je ržano 510 26 izložbi sa goveda. rasplodnih kojima izlagala godine kraSavez izlaže U Milanu 943 3.331 1.418 kolekciju izlagača kravom; judobiZa krave 1931. nica i 431 a vlasnivaijunica godine. rasplodnim bikom, srebrnu izloženih cima kolajnu. zlatnu, junice grlapodjeljeno je Stočarske

u

se

28.495

—

na

s

vo

u

—

—

—

u

na

a

se

*

se

u

na

su

sa

.

.

na-

va

a

za

155

Lokalne

i izložbe

smotre

održavane

U

Križevcima

godine je od 1939. održana izložba i a posebno godine, kasnije, rasplodnih junica, 80 Hrvatske banovine. nakon povodom godišnjice formiranja formiranja udruga Goli rata završetka II Marvogojskih Žabnoj KopSvjetskog Poslije rivnica i Sv. Ivanu te 75 i izložstočarske smotre održavane godišvlasti prema odnosu S.M.U. be ovisno poSTOČARSKI njice osnivanja stočarstvu SELEKCIJSKI CENTAR. Izloženo 6 (cijeposebno ljoprivredi je ne 5 Međiprepo mlijeka, regresi, paritet cijena, kolekcija grla područja krediti i P. Slatine i Vrbovdr.). mije, Koprivnice, murja, izNa bio i dr. nazočan ca. republičkoj poljoprivrednoj Manifestaciji je ložbi 21.—31.

10. 1955.

Otto u godine ZagreFoger svojstvu predsjednika izloženo bu 25 Svjetskog udruženja zemalja uzgajača izlagalo je uzgajivača, i 17 simentalske 67 simentalskog goveda. grlapinje grla Od rada i selek25 početka uzgoju cgavske pasminegoveda, izlagača dinara. do danas 2.080.000.

1906. održano sa — nagrađeno je ciji je Hrvatske U Sv. Ivanu nekoliko desetaka Žabno,13. listopada, području rada 60 1968. stotine rassmotri, godinepovodom godina izložbi, sajmova simentali stoke i na goveda plodne uzgoju selekciji drugih manifestacija. održana izložske izložbu Anotvorio jeuspješna Ovogodišnju pasmine je ba 64 tun sa ministra Šeda, grla podrasplodnih goveda dipl. inž., zamjenik i šumarstvo Hrvatske. za Đurđevca i Sv. Ivana poljoprivredu Bjelovara, ručja i Žabno.

Izlagače pozdravio goste jegeneralni direktor Jurica Pavelić.

O 5. 10. 1969.

U velesajma godine Koprivnici je čast održana stočarska izložba i izložbi jubi- značajuhistorijatu Zagreosnutka Sveučilišta bačkom zboru Zlatko 250 leja: godina govorio je 50 Dominiković.

Zagrebu, godinaPoljoprivrednog Veterifakulteta 50 Izložbi su proZagrebu, godina prisustvovali mnogi i 15 fakulteta u Zagrebu godinarskog izvođači, stočari, agronom, veterinari, nauke Centra Sabora i Vlade na poljop- predstavnici Republike primjenu Hrvatske i Na izložbi su rivredi Hrvatske drugi.

(PCH).

152 bila izložena Savez Ausgrla. uzgajivača govedaDonja 9.

9.

U Sv. Ivanu izložio simen15 bređih ponovno Žabno je trija je junica izložba održana stočarska 1973.

Hrvakao dio talske godine donacije pasmine, 65 "povodom godišnjice neprekidnog tskoj.

S.M.U. rada i 60 od 06.

Junice su godišnjice osnivanja oteljene razdoblju CENSELEKCIJSKI 01. 1991. do 31. 08. 1991.

STOČARSKI godine, pripušTAR HRVATSKE. Izloženo od 24. 12. 1992. do 04.

108 tene u razdoblju je i 11 bikova.

93 03. 1993. krava, junice proizvodnja majki godine, U iznosila standardne 24. i 25 1974.

305 dana Koprivnici laktacije je rujna održana stočarska od 3.807—7.150 sa 3,58— pogodine izložba, mlijeka kg je svećena sudionicima XI. Generalne 4,90% mliječne masti. uzgasmeđe 5 bredih skupštine Europskog udruženja junica pasmine. simentalske jivača goveda od 22.

Junice pasmine, razdoblju oteljene održana kada odkojaje Zagrebu, je 11. 1990.—20.

04. 1991. godine, pripušteržana i Osnivačka skupština Svjetskog ne od 07. 01. 1993.—22. 03. 1993. godine. udruženja. standar305 dana Proizvodnja majki i izložbi u Skupštinama Zagrebu dne iznosila 5.365—7.617 kg laktacije je 207 Koprivnici. prisustvovalo predmasti. je sa 3,61— mliječne mlijeka stavnika iz 18 Amerizemalja Europe, iz Izložene predstavAustrije junice 4,54% Noke,Argentine, Australije, Kanade, dodio od 1.000 su grla dodijeljen ljale i Irske. Iz 11 vog Zelanda bjelo- nacijom općina vlade.

A ustrijske varske izloženo 110 127 regije je: krava, i 13 bikova. junica 24. 09.

1988.

a

su

u

—

su

o

—

—

sa

u

a

na

a

na

—

—

u

na

u

mr.

u

za

u

u

—

—

u

—

su

u

u

u

u

156

Izložena

stoka

Zagrebačkom

na

velesajmu,

16.—17.

rujna

1993.

godine

Goveda Bikovske

majke oteljena

Prebivalište

1.

2.

Nevinac Bjelovar Sabolek Dragan = Starčevljani Beba — Veličan Mica Babotok Bjelovar Franjo —Bjelovar Veličan BjelovarCiga Franjo Babotok Čorba Ante Beba Mičitinac Đurđevac Šostarec Luka Jadranka Grgura —Karlovčana—Đurđevac Hanževački

Ivo

Lela

x

Jablanka

rs

=%

mlijeka

masti

broj jadi

Š

BB8882534: a BBB; aal

—

.

Proizvod.

—

.

.

.

Luka

Matijaković Gornja — Velika Koprivnica Prevec Bimba GolaKoprivnica Stjepan Latinović Milan ——— Habijanovec— Briga Petrinović Stjepan Cugovec— Jagoda Vrbovec Vrbovec Krava Jelenka svojim potomcima (3222) Đurđevac Uzgajivač Luka Šoštarec, .

.

S

8

po

BBBHB 838

.

.

sa

Jelenka

BM kćer

Jagoda kćer Zora :

\ .

Cifra unuka Ruža

proiz.

Pr. br.

1.

Čorba

Ante

Mičetinec 2.

Koprivnica Vinko

oteljenmajke u

dnevni

prirast

visina

= grebena

18950

—

Marković Praščevac

—

Vrbovec

3.

Kovač

4.

Runjevac Josip Markovac Vrbovec

9153

Drago Pitomača —

5.

Mikulaj Stjepan Žabnica Vrbovec —

Rasplodne koze: Uzgoj u organizaciji »Vindije« ŠamKolekcijaUzgajivač Mirjana barek-Kelemen izložila 5 koza pasje ALPINA mine (domaći uzgoj), ojarenih od 4. 01.—9.

I. 09. 1991. u Proizvodnja iznosila do 285—514 235—514 laktaciji je sa kg mlijeka 2,72— mliječne masti.

3,61% 2.

Levanić KolekcijaUzgajivač Josip izložio također AL5 je koza, pasmine PINA iz od (uvoz Francuske), ojarenih 1.

.

Proizvod-

godine. iznosila od 275—707 ulI. laktaciji njaje do do 289—793 sa 3,07 3,47% kg mlijeka masti. srnas3. 5 koza Njemačke Kolekcija izložio iz te pasmine domaćeguzgoja su Vitez. Koze Gabrijel je uzgajivač 02. 1991. Proizvodod 5. 02.—13. ojarene do 253—553 iznosila I. u je nja laktaciji masti.

287—449 sa kg 3,00— Brlek, ing.

3,73% Stjepan dip.

14.

01.—30.

12.

1990.

.

157

os —— =

Stočarska

izložba

29.

8.

1912.

—

a dd

Vrbovec

godine

LJ

U

Vrbovcu

godine(iduće II je od 50 kruna u iznosu nagrada će 90-tu godineproslavit obljetnicu) Vidu Mati formirana Car, Smolčec, prva Djuri Car, Marvogojska udruga Viza Štefu Miji S rednjiB akal, uzgojgovedapincgavske pasmine. du Mati Blažu HuBakal, UZ Prevarić, neka Vrbovcu Petrak, u još područja, je Lovri i sain, Kereš, J osipu bila Gornjec najuspješnija Udruga.

Ivanu Kravovčanec Na izložbi 29. kolovoza 1912. godine izložena bila 54 bika uvezena su II to od 30 kruna u nagrada iz Švicarske, te 8 19 Vidu vrijeme Tomi bikova, CaŠtefu Gotal, Bežan, 11 i 7 ženske teladi krava, junica grla Ivanu Ivanu Ivapan, Ružić, Bačan, okolici Vrbovca. u uzgojenih nu Đuri Vidu Andrijac, Crnković, Izložbi veći uzjeprisustvovao broj Vidu Hajak, Poldrugač, Miji Gibec, i vlasgajivača predstavnika tadašnjih Mati Pavlu Valentu Kolić, Mlinarić, ti i gospodarskih Jakšić i Luki Kukavec. stručnjaka. Čirilu Jakšić, Za uzorno i Najboljim uzgajivačima dodijedržanje gajenje općinsu Juskih bikova ljene diplome: su 50 kruna: sa Franji Berkoviću, nagrađeni i ŠtanpelAndriji Blaž Crnković, 30 kruna liju sa Reinigeru, Josipu BaslaMijo Srečec.

Imbro Andro Đušić, Jakšić, Gašparić, I iznosu od 100 kruna u Đurišec i Đuro ro Ivanović. nagrada Ferko Pavlu Mikulić i Ivanu Bogati, Stjepan Brlek, dipl. ing.

Vuljanković 1904.

S

a

S

nn

— i

junica

Marvogojske udruge Zagrebačkom na Izložbaprerađevina zboru 1913. štvo

Sveti

Izvan

Žabno.

.

Hrvatsko

društvo u iz Ravne iz gospodarsko Gore, proizvođači okviru »Zbora« Križevaca i Virovitice. Posebno Zagrebačkog organizipovjeralo 5.

1913.

80 u sastavu godr je rujna godine ( pred renstvo, Josip Predavec, izložbu Keinenhuta mei G. dina) vršilo voća, grožđa, povrća, prof.

Kaitner, je da i sireva. mliječnih proizvoda. ocjenu Sireve su izlagali: Gospodarsko

društvo

.

158

“M na

E.

KNEES

Kolekcija izloženih

*

PP

Izložba

i Sejam

rasplodnih bikova mine, Koprivnica, 1941. godine.

čistokrvne

simentalske

pas-

ing.

Stjepan Brlek, dipl.

Ispravak!

broju Mljekarskog pod mlijeka je tiskan tekst: pu« pogrešno Primjer: Za ravničarsko 1.7./93. premija je iznosila 0,541 DM 1.9./93. 0,349. a područje Za 1.7./93. 0,649 DM, 1.9/93. 0,419 DM. brdskopodručje planinsko Ispravno: U

9/93.

lista,na

str. 140,

naslovom

»Nova

cijena

u

otku-

a

1.7/93. premija je iznosila 1.9/93. 0,0349.

0,0541 DM a ravničarsko područje 1.7/93 0,0649 DM, 1.9/93. 0,0419.

Zabrdskopodručje planinsko Uredništvo Za

a

K

Izdavački

savjet:

Dakić, dipL ing., mr.

M. Devčić, dr. M. Hadžiosmanović, dr. L Jakopović., T. Kolak, ing., A.

dipl. ing., S. Pehal, dipl: ing, B. Sunajko, dipl. ing., mr. ]. Šegota

T. Mesarić,

Uređivački

odbor:

S. Brlek, dipl inž., F. Lončarić,

Ž. Ljubić, dipl. vet.

Glavni

| odgovorni

urednik

S. Deneš,

dipl. ing.

Tehnička

urednica:

V.

Volarić, dipl. ing.

Uređivački kolegij:

dipl. inž,

Dr.

S. Banožić, M.

S. Deneš,

Božičević, ing., S. Brlek, dipl ing.,

dipl ing.,dr. S. Feldhofer, dr. I. Jakopović, prof. dr. Z. Štafa Vlasnik

Hrvatsko

|

izdavač:

mljekarsko društvo

Uprava

| uredništvo:

Zagreb, Ilica 31/III,tel. 424-420

Cijena

1 primjerka

otkupna cijena 11 mlijeka =

Tisak: Grafička

škola

u

Zagrebu

159

MAŠEK 1993) (1928 — Umro ZLATKO duveterinar, MAŠEK, je dvostruki gogodišnji mljekarski djelatnik, olimpijac, publicist, fotoreporter, ljubitelj nadasve dobar esteta, i jetnosti, čovjekkoleda teško smo ali ga. Znali je bolestan, je smrt šokirala i prerana ipaknjegova zatekla, duboko

ZLATKO

um-

a

nas

potresla.

Po

završetku

studija fakultetu se posvetio Zagrebu, pozivu, osobitim angažmanom području razvoja radni proveo gospodarstva.

Svoj vijek, je uglavnom »Zagrebačkoj mljekari«, današnjem ostavio »Dukat- gdjeje vidljive tragove, deći proizvodnje mlijeka, ispiu«, unapređenju novih metoda i tivanju kvalitete, primjenom te i ni znanstvemogao pomagala, higijeni zdravlju goveda.

Nije proći jedan ni stručno bez I akskup, s avjetovanje, putovanje Zlatkovog prisustva. tivno nizom referata i stručnih rasprava, sudjelujući doprineo je razvoju Bio i poznat da gotovo mljekarstva. je obljubljen diljem Europe, Hrvatskoj ZLATKA generacije mljekara, MAŠEKA. koja nije p oznavala Njegova i širina stvorila niz iskrenih neposrednost zainteresiranosti, je prijatelja i među svih od kolega ljudima slojeva poljoprivrednih djelatnika stočara, do sveučilišnih profesora.

ZLATKO bio od članova MAŠEK jejedan najaktivnijih Hrvatskog mlječlanskim društva, stažom. redovitom izkarskog najdužim Njegov d oprinos te kvaliteti lista velik tog laženju časopisa »Mljekarski list«, doprinos je, ročito kada bio urednik od 1980.—1987.

Redovnim vrijeme je glavni godine. stekao među objavljivanjem reportaža proizvođačima mlijeka je simpatije stručnih Krasila ga njima.

Doprinos organizaciji putovanja je nezamjenjiv. radna upornost. svakom potpuno je Angažirajući poslu bio je provjeren suradnik. na

Veterinarskom

u

svom

s

na

u

ra-

na

sam

a

u

nema

mu

—

s

na-

u

o

u

se

na

Vrhunski

strijelac, svjetski prvak olimpijac, je mladosti. Na svim tim i stručnim bezbrojnim sportskim putovanjima, koja bila neminovni bio Tako njegova posebna ljubav, pratilac jefotoaparat. nastale i Tako bilo to do reportaže časa.

Poizložbe. brojne je posljednjeg Zlatkov bio čuvene stočarske izložbe Risljednji javni istup je otvaranju edu kolovoza.

(Austrija), potkraj mjeseca Tolika i životom i radom snaga susreće unutarnja volja rijetko kod bolesti dok srce pratila sve ga ljudi, usprkos dugogodišnje koja je nije klonulo. i dvostruki

dio Zlatko-

to

ve su

su

na

u

.

.

za

ZLATKO

DUGO

JE

BIO

SAMO

OSJEĆATI

I OSTAT

JEDAN,

ĆE

PA

NAM

se

TIM U

VIŠE

TRAJNOJ

NJEGOV

USPOMENI, Zoran

ĆEMO

GUBITAK

Martić, dipl. ing.

Vaš je vrt još uvijek pun ptičica. No mauskoro im prijeti opasnost zime njak hrane. Možete im vrlo lako pomoĆI. JO Poigrajte se maštom i izradite kućicu.

Tokom zime u kućicu im stavljajte sjemenke, ostatke lisnatog povrća, namos vodom. čeni kruh i posudicu će Pomoći ćete tako ptičicama, a one čistitivaš vrt od sitnih štetnika tijekom proljeća i ljeta.

A vjerujte i zima u vašem vrtu bit će cvrkuta pjeva! i puna —

ON

..

bu

ga

krstil, Ja ga bum pil

...

Jedan

od

je vinske poznate pjesmekoja uvijek 11.

Sv. Marna studenog blagdan pjeva zaštitnika tzv. »povina, tina, mošta«. mladog krštenog stari i veseli ostali su Lijepi običaji vinorodnim u uglavnom odriče brežuljcima ime mošta svih grijeha i daje Panonske i su se »Samo bum nizine, proširili srca, obećanje: razigraval drugdje. buri veselil zbijal šale, k rijepil tela, Zašto baš Sv. Martin i Panonska hrabril društva, junake, tješil žalosne, nizina? miru bedastoće.« pustil Sv. Martin rođen oko 316. g.

Nakon je se zavojobećanja tog izgovara Szombathvala: »Hvalimo ničkoj obitelji, današnjem o Ti, d akle, svemogući Mađarske. helyu sjeveru što si trud Bože, naplatio dugotrajni lja bila da oca 16 godomaćina njegova i je našeg vrijednog blagoslodina tako pa vio stupi vojničku službu, rezača koi djelo m arljivih težaka, odlazi Francuska. vezača i Galiju današnja prepača, berača, spravlača, tamo Martin i pošto si ovoga No, i neumnopokrštava šača, nečistoga svih vrlina. uzorom redovnikom, staje čista i ga nevjernika krepka, napravio da Legendagovori jegolomprosjaku mirna i poslušna sina.« Vrhunac poklonio čitave svečanosti jedini plašt. kada svoj je Protiv volje krstim svoje biskupom te postaje biskup »Mošte, govori: ja i danas s pa ga ime Bakusa vu prikazujeplaštu oca ime vino, vina, mitrom i Martina glavi,knjigompalicom sina i od terenjegovog duha, ...

stihova

svima

nam

se

no

:

a

na

u

u

na

,

sa

u

u

—

se

vu

se

u

na

vu

s

u

ruci.

ga be

mošt

kuha.

Na

ti malo

soli da

od

te-

po Valjdazboguživanja boli i mir navek bupoznatog nigdar g lava kvaliteti vina seli se na de s Tobom! francuskog Amen.« života.

84.

Nakon drugisvijet godini rituala bissamog krštenja Iz se u vječnosti pojavljuje gorica- kup čita litanije: ok»Dragi p eharček raskošma, klijetima, gostionicarmia, nam.

Dragi repi grozdjek pomozi nim restoranima.

Dobro rebricama ti k nam. zelje dojdi Sve u životnim za radostima Zmožna vinska težnji ohrabri ti nas«. jakosti nastalo stolu s jeMartinje, guskom, Okviri su to vesele u koceremonije, i moštom. kostanjima »Sv. Martin« unosi interesanrazne je Martin-dan na tne i aktualne Naime,kršćanstvo je šale, izrugivanja, podbažrtu zvuprenijelo starogermansku jesensku danja, koje kajkavskom dijalektu či zahvalnosti. vu jošveselije.

A da bi sve to bilo bez ikakvih slave loših obično se u Običaji Martinja društvo bise vinorodnom na poznavati, Zagorju, kajkavskom primisli ti katoličke obreopušteno, poznavati dijalektu. zaboraviti svakodnevne TakOtada de, obred brige. simpatični krštenja va veselica zaista nas može malo is»biskumošta,kojipočinje pitanjem od i s ključiti svagdašnjih radija vijesti »Ti naše lice pa«: dohajaš mošte, pred televizije. da se buš kum A to nam i treba! Trebamo udahnuti krstil?«, koji »ajmpideklu« drži krštenika boca s malo života i duha! malog zdravoga Pa Tada »Došel bu domoštom,odgovara: zato, »Dohajam«. z apjevajmo: šel Sv. bu ga mnoge ga Martin, biskup krstil, spominje grijehe malog ja bum od pil. poganina,najveći grijeha jepotajUz dobru Zdenčevim sa te kaplicu druženje kćerima, tako Živili! se po cesti larmaš, je razbijač, koji i hiće. Kum se kobičeljude grabu .

ne

u

nas.

s

na

mora

a

u —

on

a

no

—

v

u

lI

___

Mljevenigrincajg doba

kada

jegodišnje s Hrana vrća nedostaje. jejednoličnija, začina. puno manje veća A i sve skupoćaonemogućava reevo dodatke. nam Stoga, kupovati li samo upotrijebite ćete, ceptakojim vaš rumalu obogatiti žličicu, jednu Zima

nam

po-

čak.

J

mrkve

kg s lišćem 2 skupa kg peršina celera 1 kg 1 crvene paprike svježe kg 1 mali poriluk 1 mali kelj na Sve zajednosmeljite stroj 1 s i dobro izmiješajte mljevenje i zatvoričiste staklenke soli. Punite kg boKada te celofanom. trošiti, počnete čicu držite u hladnjaku.

4

<>

za

mesa

uz a sezona dobru lova, je Otvorena divljač prija:

Kiselikupus i soli stavite sredinu, pa u odustali Ove ste te tvrdu nju kiseljegodine slažite Potom zrnu. mivreću čemu papra tajneugodni njakupusa red ris?! red pa glavica. ribanogkupusa, vodu zasolite. dobro koliko red vita A li Svaki Nalijte razmišljali je jeste vreći U poA da C tako se nije min važanzimi? znatelida kupus. prekrije redove Među količini i da kinalazi u trebno kupus. nabijati velikoj kupusu ili komade C vitamin stavite dunje zrnja kupusa ostaje seljenjem kupusa da žutu kukuruza čuvan?! lijepu boju. dobije i ne svežite dobro da i Vreću Evo otvarajte. godinejedete rješenja vii otvorite četiri uživate Tek za tri do kiseli tjedna kupus, Božićnoj sarmi, svake Nakon ukiselio. li da dite širiti neće domom vašim se neugodčvrsto svežite. vreću ni mirisi. opet upotrebe ku10 na i soli vreću čvrstu kg kupusa je: plastičnu Omjer Pripremite soli. stavite 1 i u pa pusa jednu drugu kg (može dvije, i ukiseliti možete repu. način nariisti Na da udvostručite čvrstoću).

Kupus ostavisitne rezance, po želji bajte izdubiodozdo te čitave kojima glavice

od

u

u

—

u

sa-

ove u

se

a

na

a

NI

Predrasude

krumpiru

o

Krumpir niti poznajemo niti cijenimodovoljno,a to je jedan od najzdravijih prirodnih artikala prehrane.Krumpir potječes planina Južne Amerike, gdje je mnogo prijenaše ere bio glavnahrana u se on Inka.

Danas carstvu kultivira i konzumira u višeod 130 zemalja svijeta.

Po potrošnji krumpiranegdje smo u sredinieuropske ljestvice.

u

su

ilustraciju navest

sa

se

ap PO :

sladoledom.

odnose

na

100

krumpira:

grama

Bjelančevine Ugljikohidrati Kalorije

Masti

Pečen

PA SRE jane

vas

podatkekoji

ćemo

s

miš(samo posto) jepogrešno da ljenje krumpirdeblja.

Krumpirproveličine oko 110 kalosamo sječne daje Ne što ide uz ono n ego rija. krumpir, njih=deblja (mast, maslac, margarin, kiselo I kriška majoneza, vrhnjeitd). lubenice ako će debljati jepojedete

Hranjiva vrijednost je velika. sadrži Krumpir uglavnomugi to obliku a ljikohidrate, škroba, škrob dobro se i ne prilično probavlja mnogo opterećuje probavneorgane. kvalitetne Bjelančevine krumpiru i ih odmah može ljudski organizam koristiti. masnoća vrlo mali Sadržaj je Za,

npoaa

i zato

0,1

te namirnice

u

tak

ljuskom Kuhan ljuskom Pomrfrit s

s

(sve navedene

brojke predstavljaju miligrame)

funkcije drugih Zato važan mišićnih tkiva. vitamina i minerala.

Naročito mnogo specijalje od ima vitamina C zadržava se sportaše kojih zahtijeva koji lika staze, duge izdržljivost (trkači krumpiru priličnim koncentracijama viprimjer). cijele godine. gotovo Međutim, vrlo malo S obzirom to da sadrži tamin pa C jakojeosjetljiv, jeprepoali i kod za kuhati ili pogodanje dijetalce, ručljivo krumpir peći ljus- soli, srčanih raznih kom ako narezan. to radi bolesti, hipertenzije, Bolje je itd. bubrežnih tada oboljenja »ekspres« loncima, krumpir jer tvazadrži više od 70 tvari. hranjivih Krumpirpružaobilje postohranjive količinu zanemarujući masti, nije ri, krivih Oslobodimo ni se, ne Zdrava hrana i deblja skup. stoga, i o predodžba krumpiru počnimoga od izvoviše i konzumirati.

Krumpirjejedan izdašnijih cijeniti banane nego Vaš kalija, izdašniji jetra, liječnik ili A važan održavašpinat.kalij je Krumpiri

nam

daju

velike

nje

količine

u

no

normalne

i

srca

za

ve-

se

na

u

na

na

s

se

u

*

a

—

ra

za

Sačuvajte džem ili pekmez od plijesni Pune pac,

tako

staklenke ćete

okrenite

na

sadržaj

sačuvati

jesni.

poklood pli-

Sačuvajte salamu i šunku bez hladnjaka Uvaljajte ih

da

u

ovlaženu

osuši.

se

IV

Ing.

PRILOGA

Mirna

Nana

vadd aa

pustite Ko

Urednik

RN

sol i

rs

Božičević

Laka

I—IV:

o

ae e .

RJ