Mljekarski list 1-1993

>

SIJEČANJ, 1993.

.

Hranidbena vrijednost silaže sačuvan ili preživača izgled bilja hraniva od Kukuruzna silaža kojih žute do žuto-zelene jenačinjena. je svjetlo mirisa.

Travna silaža boje, svježeg, obično ugodno kiselog (sienaža) lagano je smeđe mirisu mirisa, boje, blagog, neutralnog sličnog sijena. hraniva maslinasto-zelene siBjelančevinama bogata dajutamniju, boje Dobra

silaža

za

Dobru

silažu

može

hranidbu

mora

imati

lažu.

pravilu životinja, visoko i visoke i mesa. gravidnih životinja razdoblju proizvodnje mlijeka silaži se često nalaze i treba U pokvarenipljesnivi dijelovi, koje prilikom biti vrlo štetni po Ako mogu silaža hranjenja odbaciti, jer zdravlje životinja. je mirisa na kiselu silaa takvu upozorava oštrog, bockajuće kiselog jako silažu, kao i silažu ima miris masti i treba davati po u žu, koja užegloj alkoholu, ili količinama. njim ograričenim Hranidbena ovisi o hranivima od o vrijednost kojih načinjena silaža, j e i celuloze.

Kukuruzna silaža ima oko sirovih sadržaju vlage 2,2— proteii hranidbenu na Hranid. oko 1 Hranid.

0,25—0,27 u suvrijednost jed. ili 2,5% jed. kg he tvari. se

davati

u

do

sitosti

sa

izuzetkom

u

ma-

Silaža

sirovih i oko 0,87 kukuruznog klipa 4,7— proteina Hranid. ili 1,2 Hranid. suhe u tvari. jed. jed. kg 5,0% Silaža ima oko zrna i 1,0 Hranid. kukuruznog sirovih 6,1% proteina jed. ili 1,35 Hranid. suhe tvari. jed. kg Travna silaža otkosa sadrži oko sirovih prvog (sjenaža) 4,9% cvatnji i oko Hranid. ili oko 0,25—0,27 Hranid. suhe 0,7 tvari. proteina jed. jed. kg Silaža lišća i šećerne sadrži oko sirovih i repe glava 2,1— proteina ili oko 0,16 Hranid.

Hranid. suhe tvari.

0,8—1,0 jed. jed. kg 2,6% Prema tome za silaža sadrži višak potrebe preživača kukuruzna energiu odnosu na silaža a travna višak sirovih u odnosu bjelančevine, je proteina To treba uzeti obzir u hranidbi silažom i na energiju. pri odabiranju dopunske želi se hrane, kojom postići odgovarajuća proizvodnja.

Tako se kukuruzne 30 krave npr. ako daje kg silaže, dobiju d ovoljno da uzdržne i 1 4—6 dnevno. zadovolje energije potrebe proizvodnju mlijeka Hranidbeni obrok sadrži oko 7,5 Hranid. ali 7—8% sirovih jed., proteina u što za suhojtvari, nije dovoljno proizvodnju.

Junadi

sadrži

oko

u

u

u

u

samo

u

tovu

kravama

treba

davati

u

hranidbenom

.

obroku

oko

12—13%

sirovih

proteina, suhoj proteina Stoga, nedostatka sirovih u silaži kukuruznu uz sizbog kukuruznoj proteina treba, dodavati hranidbeni u obrok lucerne i lažu, sijeno odgovarajuću dopunsku hranidbenu s većim iz i smjesu, postotkom proteina suncokretove, repičine BENURALA S i dr. uree, sojine sačme, Travna silaža može biti hrana te za za(sjenaža) gotovo p otpuna krave, 1 10—15 dnevno. često travnu se uz dovoljava proizvodnju mlijeka Međutim, silažu višak travnu silažu treba također dodavati iskazuje proteina.

Stoga žitaricama.

Uz travnu ne se zanedopunskahraniva, pretežno silažu, smije mariti ni u obroka suhom sa davanje dobrogsijenacilju dopune hranidbenog tvari i također i stočne ili soli. celulozom, dodavanje kuhinjske U silaži a i kukuruznoj nedostaju minerali, mnogi posebice: kalcij, natrij kao i neki mikrominerali: bakar i Treba mangan, fosfor, cink, jod, željezo. još a

oko

12—16%

sirovih

uz

a

u

tvari

hrane.

karotina

količinu

manju u biti uzrok Sve to može nepravilplodnosti, poremetnjama A). (provitamina često uzroci se i a katarima sluznica, pobačajima nim sl., c iklusima, spolnim teško otkrivaju. minerala odnosi su prema silažu U potrebama o rganizpovoljni travnoj ako sia dosta Ima posebice, ma fosfora, ponekad nedostaje kalcija, goveda.

Treba slabo dolazi trava sa ako i laža sadrži više djeteline gnojenih površina. krava hranidbi treba u i silaži da u manjkanatrijstoga naglasiti, travnoj travMikrominerali soli. ili stočne oko 20—30 dodavati dnevno g kuhinjske voditi račutreba tome i te o tlu i s o silaži ovise o vrsti trava d olaze, kojeg noj na. dio lako silaža Prirodnom ugljikohidprobavljivih fermentacijom gubi se način Na kiselinu. u se i rata smanjuje taj mliječnu koji pretvaraju šećera, se silaži.

Međutim, pou lako siliranjem ugljikohidrata probavljivih postotak silaži u osnotako da se u iskoristivost i većava dobroj celuloze, probavljivost hraniva. hranidbena vi ne puna vrijednost mijenja zatvorei anaerobno dobro U lošoj zraka) (bez silaži, kojanije stješnjena hrai tvari, do dolazi na, energetske gubitka organske raspadanja razgradnje i od toksičnih i nidbene produkata Opasnost prijeti bjelančevina. vrijednosti tvari. nastalih organske raspadanjem krava. obroka do 60% hranidbenog može Silaža sačinjavati općenito dodati

da

silaža

kukuruzna

D

vitamina

nema

i ima

u

Tabela

krava

obrok

1. Hranidbeni

uz

hranidbu

silažom

kukuruznom

i gotovom

smjesom

krmnom LE

mliječnost

>> _ Hraniva zr i ni

(litara)

8

10

12

14

1820

40.

40.

40.

40.

40.

5—7

-

ii...

kg kg kg

lucerne

Sijeno Kukuruzna

silaža

(14% proteina) BV o Svega LV Krmna

Tabela

smjesa

2. Krmna

sir.

smjesa

40.

250

250

300

300

10.

40.

30

kg ..——————>.

350

krave

za

uz

hranidbu

kukuruznom

40

200

20,0

200

50

60

80

100

32,0

34,0

340

330.

320

40.

250

tiče ANNamamaamm

340

25

30,0

sirovih

silažom

(14%

Fosfor

_

proteina) _Đ—+++++++h--.

%

Hraniva oo Roi ree Di naj.

ASE Kukuruz Posije aaa

A

Kalcij % — proteini % % Sirovi

75,5

6,04

10,0

1,5

Suncokret.

sačma

6,0

1,98

BENURAL

S

3,0

3,45

2,0

1,12

FOSFONAL Kreda mineral.

Vitamin.

Sol Svega DL

2,5

premiks .

0,02

Hrani.

Urea

jedin.

0,22

0,98

0,1

0,08

0,06

0,04

%

o 1,26

0,36 0,90

0,5 0,5

“mj...

100,0 14,09

0,92

0,74

1,1

1,26

iznad 1 15—20 treba Kravama mliječnosti, mlijeka dnevno, smanjiti kukuruzne silaže na 15—20 odnosno silaže biti npr. davanje kg dnevrio, može do 50% obroka. najviše ukupnogkranidbenog Uz kukuruznu silažu treba davati dopunskuproteinskominsku Hranidbeni obrok krava kukuruznom silažom i smjesu. dopunskom mineralno-vitahranidbenom tabeli su 1. tovnu za tabeli 3. u u prikazani smjesom junad 12.,a i4.

visoke

Ž

'

s

i

Tabela 3. Hranidbeni .:

krmnom

tovne junadi hranidbu

obrok

kukuruznom

uz

smjesom

'

'

junadi

'

Hraniva

200—250

Ak

250—300

1;0

Sijeno livadno

“kg Kukuruzna silaža* kg Krmnasmjesa ' kg (14% sir. proteina) kg Svega

300—350

450—500

10

1,0

3,5

4,5

5,5

6,5

7,5

10,0

4,0

45.

55.

6,0

"7,0

10,0.

:

..

8,0

.

i

12,0

135.

15,5

19,0

do sitosti daje

silaža

se

x

za

iki

Hraniva

400—450

10

8,5

Kukuruzna 4. Krmna smjesa tov junadi Tabela proteina *

350—400

1,0

a

'

kg

—

1,0

x

:

i gotovom

Ka

težina

“

silažom

uz

silažom (14%

sirovih

:

.

%

E

hranidbu

kukuruznom

“3

— Urea Fosfor Kalcij. % % proteini% jedin.

Sirovi

Hrani.

*

.

Kukuruz

75,0

-

Posije sačma Suncokret.

BENURAL S j

10,0

+

.

.

FOSFONAL

Kreda Vitamin.

Sol Svega

3,5

4,02

0,56

premiks

0,22

0,97

0,06

004.

0,12

0,02

'

147 0,18:

>

|

1,08

1,0

0,5 AZ

“e

Ade

1000.

:

'.

1402

mjeseca može Gotova, potpunakrmna smjesa starosti.

1,1

0,58

1,09

1,47

z

.

+2

se

s kukuruznom

zamijeniti

Dr.

"A

0,08

ika

3,0

'

mineral.

1,98

1,0

_,

1,5

6,0

a

>

5,96

pre-,

Feldhofer Stjepan

Obnova

proizvodnjetemeljna zadaća govedarske je agrarne u 1993.godini politike razaranja, četničkih Republici Tijekom od strane ratnih horHrvatskoj uništeno oko krava ili 120.000 i steonih di otuđeno junica,25,45% jeili što rezultira da krava i stada od 1981. do nog steonih goveda, jebroj junica Na bi598.000 473.000 1992.

1991. na grla godine grla. početku godine smanjen lo da i 383.000 1992. u svega plotkinja.

Ocjenjuje jebrojplotkinja godini je više ionako: to govedarske blagompadu,.pa još lošena pogoršava proizu državi. vodnje našoj problematici zadržat kratkom ćemo O ovom gopažnju zapisu 10-tak godina. odnosno vedarske mljekarske proizvodnje tijekom proteklih ue

,

u

osnov-

s

u

se

'

samo

kretanja broja goveda

i steonih

Pregled

na

1991— 1992.

razdoblje

junica za

godine :

Krava

:

I

Godina

“Ukupno goveda

1981.

1982.

1983.

1984.

1985.

;

+“

969 9768...

+.

19868.

1987.

1988.

1989.

1990.

1991.

1992.

885.

882 843

grla

598.

100,0.

558

100,0

<

548.

.

523.

527 515

93,7

“,

491.

88,0

<

923...

895

830

757

97,8

492

473

84,6 79,9

'

430 327

s.

817

..

446

64,0.

383

590...

79,1

.

88,5

*

456 :

-

92,3

472

98,1

.

944."

494.

85,8

508 *

2

88,3

.

97,8 .

92,6

'

2

—

98,7

513

.

.

“96,2

2.528.

823.

:

index

“552 535

.

PCH2

Podaci

,

index

4.575 554.

882.

junica

grla —

grla

590

970 914.

—

RZZS!

Podaci

i

i steonih

000

u

—

"77,1

58,6

"

Republički zavod za statistiku 2 Poljoprivredni centar Hrvatske Napomena:

Podaci

Republičkog

zavoda

za

Poljoprivrednog razlikuju prikazanom

statistiku i

centra

Hrvatske

se

po

broju plotkinja od 27 do čak 56.000 grla,ali to ovogaputa nećemoanalizirati

Analizirajući podatke Republičkog statistiku, broj krava i steonih od 1981. do 1992.

215 tisuća godine junica godinesmanjio do .1990. od 2,18% p o padao grla.

Brojkrava godine negativnoj je godišstopi — do 1992. čak godine 3,98% nje, godišnje. tisuća Istodobno na ili 969 590 379 tipao ukupanbrojgoveda je grla .suća do 1990. od 1 po grla.

Brojgoveda godinepadaoje negativnoj 5%, stopi do 1992. od p o godine negativnoj 4,40% stopi godišnje. podavelik krava i steonih 1991.

Prema u Zabrinjava pad godini. junica cima RZZS 1991. a presmanjenje 90.000 tijekom godine brojplotkinja grla, SSC 103.000 ma za podacima grla. tijekom stočarstvo jednice Prema Poslovne uništeno zaj za rata podacima ili krava 120.431 i steona je opljačkano junica. statističke

zavoda

za

se

a

—

za

>

s

za

—

a

—

za

“

proizvodnje govedarske

Obnova

govedarske proizvodnje, predviđa trajati godina. dva Obnova po temelja: jemoguća sredstvima i iz 1. Vlastitim vlastitog uzgoja 2. Uvozom junica vlastitim sredstvima iz Obnova i vlastitog mogućaje govedarstva uzgoja temelju: individualnim kredita poljoprivred(Uredbe)davanju 1)Temeljempropisa obnovu krave i stočarske nim povećanje proizvodnje proizvođačima (3 ili 15 5 krmača nazimica, šilježadi rasplod). junice, formira kreditira iz poreza Fond agrara koji 2) promet razvoj N. da će i i do 70% krava bavu i se, (N. 11/92).

Ocjenjuje uzgoj junica stado redoviti 10.000 osnovno goveda grla(uz godišpovećati ovojgodini remont). nji simentalske iz steonih Uvoz 1.000 predviđa grla 3) junica pasmine Austrije, biti realiziran da bi trebao ove prvog polugodišta godine. tijekom državi odobrila obnovu Vlada Republike Austrije pomoć jenašoj Pomoć donauništene naše ratu proizvodnje. govedarske očituje dijela i ATS od 16.000 po kvalitetnoj svakoj visokosteonoj Međutim, junici. ciji će ih snositi konabave biti će veći od iznosa troškovi pa donacije, krajnji risnik kupac.

Obnova

će 5—6

se,

na

o

za

ovaca

—

—

ovnova

—

se

za

na

za

na-

—

se

u

za

se

u

za

se

u

—

prozvodnje, Pregled

mlijeka u Republici Hrvatskoj 1982—1991. godine

i potrošnje

otkupa

u

—

—

Proizvodnja

C3dina

u

1

000

Tržnost

Otkup u

000

1

%

1982.

1 015

000

396

585

39,1

1983.

990

000

404

411

40,9

-1984.

1985.

1986.

1987.

981

000

398

549

40,6

999 000 970 000

414

527

41,5

407

276

999

000

404

986

000

941 889

1988.

1989.

1990.

1991.

u

p/c

litrama

u

000

od

litara

185,2

852

192

+162

804

337

+

266,8

1 227

672

174,8

—

—

808

185

663

246

672

1112175

42,0

212,4

977

352

805

40,5

265

+

43

407

759

41,3

207,6 194,0

955 892

685

+

93315

000

383

292

40,7

214,7

987

935

000

342

224

268

507

951

900

382

794

974

444

395

492

199,3 — _

073

749000

38,5 35,8

917

40,2 40,6

—

—Ukupna — potrošnja — manjak Višak

241,7

|

Prosjek 9 g.

Prosjek

—

Potroš.

razdoblju

—

_

—113

— 969 633 _ 969

633

175 7352

—_

—

—

46

735

935

28073 —_

—

+

4811

temelju desetogodišnjih podataka Hrvatskoj prosječje bila 974.444 litara tisuća kregodišnja proizvodnja mlijeka.

Proizvodnja tala od 749.000 tisuća litara do 1.015.000 tisuća litara rasponu (1991. godine) mlijeka (1982. godine).

U devetogodišnjem (1982— g.) pericdu prosječna ukupnapotrošnja bila tisuće litara 969.633 sir, mlijeka (svježe mlijeko, maslac) mlijeka.

Dakle, 1990.je veći od devetogodišnji prosjek mlijeka je devetogodišnje proizvodnje prosječlitara 4.811 tisuća potrošnje mlijeka mlijeka.

Na

statističkih

na

se

u

ne

u

za

stanovniku

kretala

po jednom mlijeka mliječnih proizvoda Potrošnja do 266,8 litara od 174,8 g.). mlijeka (1984. g.)

(1983. od 50—80 uvozila Hrvatska razdoblju jegodišnje Međutim, proteklom i bilanci Ove min. litara po potrošproizvodnje mlijeka. godine, predviđenoj 133 mlin. litara mliod oko i proizvoda, potreban je njemlijekamliječnih i proizvoda. jeka mliječnih 120.431 ili otuđeno uništeno 1991.

1992.

Ako se godini godina(u je ovisila tržnost reći da može krava steona i mlijeka sigurnoču je junica) bila bila Kada visini mlijeka veća, je mlijeka. jeotkupnacijena otkupne cijene i obrnuto. količina i veća mlijeka otkupna da proizvedeno mlijeka, mlijeko otkupnoj cijeni Ocjenjuje priniskoj ili vrši teladi i ishranu troši se sektoru prerada mlijeprasadi privatnom i utvrdivati da To radinosti. ka blagovremeno ukazuje jepotrebno kućnoj utbi bar trebalo U poštivati ranije mlijeka.pravilu otkupnucijenu mijenjati i zaštitne vrđeni 1:1,5. pšenicemlijeka cijene paritet države odnos društava Na prepodataka vidljiv prikazanih je temelju od 1981. do 1991. i tržnosti godimlijeka posebnoproizvodnji govedarstvu, imamo. danas do doveo odnos Takav prema koje govedarstvu je stanja i Hrvatska Vlada Hrvatske U novim gospodarska Republike uvjetima kreobnovom da čine napore komora značajnije govedarske proizvodnje i Obnova ne proizvodnje djelomično jepočela govedarske ovojgodini. i nam iz iz 1992. koju je putemdonacije uzgoja, prošloj godini vlastitog Bavarske. dala Vlada pokrajine od da obnova proizvodnje jedna prioritetnih govedarske Ocjenjuje je idućem i da ratom zadaća poperiodu p otreno zemlje je porušene obnove, nivo krava i steonih većati govepredratnog brojnog stanja, jer junica broj odnosno čini darska poljodjelske sveukupnestočarske, proizvodnja temelj proizvodnje. radi utna i brže obnove U cilju proizvodnje govedarske revitalizacije nabavu kreditiranja juninajpovoljnijih trenutku, uvjeta vrđivanju, da će Nadamao ili iz uvoza. ca, bilo iz vlastitog kreditiranja uvjeti uzgoja stoke. biti za povoljni proizvođače inž.

Stevo dipl. Đukić, i

se

u

uvoz

uzme

se

o

sa

u

se

se

za

u

—

ma

ne.

se

s

u

1

uvoza

se

u

na

se

u

za

ovom

se

u 1992. mlijeka od proizvoda i mlijeka cijena kretanja Pregled godini |

sve posljedice pokazale u kojoj godina je bila iako ratna, 1991. da bolja. ustvrditi Moramo iz 1991. godina, je godine. kada Plitvicama, otkupljivamlijeko Da se još počelo je podsjetimo: Bara1.

Borovo 91. i srpnja naselje; lo svibnju VojnićuVrginmostu;i Vinkovaca; Slunju, 1.

Vukovara okolica Slavonija kolovoza zapadna 1. rujna nja; koncem Karlovačke rada godi1. mljekare, prestanak listopada (»Zdenka«); svih 366 1992. ratom. zahvaćena istočna godini Dakle, Slavonija cijela je 25% mai odrazio rat dana uništavanja posljedice otkup proizvodnju, ostala razorna i steonih krava stada hrvatskog uništavanja junica tičnog to Sve bili 1992. kome do dovela godine. je uvjestanja gospodarstva Vlada visoku tovalo koju hiperinflacijom, razarajućom inflaciju kojaprijeti nizaustaviti razumnom 1993.

Hrvatske programom pokušava svojim 1992.

80% prema vou, godini.

Za

nama

teška

vrlo

rata

se

su

se

sa

u

u

a

u

ne

se

a

na

uz

u

su

za

—

smo

na

iznosila 1992. inflacija Hrvatske ukupnom je gospodarstvu i našojproizvodnji preradi mlijeka situacija jebila slijedeća:

Službeno

u

600— 700%, Kretanje cijena a) a

u

u

otkupu

u

mlijeka +

mm

očna

vrijeme m

1 litara

jedinica

mlijeko

01. 02.—31.

03.

01. 04.—30.

04.

01. 05.—20.

06.

.7,5

21. 06.—10.

08.

9,5

11. 08.—31.

08.

01. 09.—30.

09.

01.

10.—31.

10.

01.

11.—01.

12.

01.

12.—31.

12.

01. 01.—10.

ČČ

16,00 18,00 22,00

831,25

>

41,7

.

54,2

a!

a»,

112,50 =

i

137,50 168,75

213,75

'

46,10

288,13

61,2

385,50

90,00 112,50 150,12

562,50 703,13

150,12.

925,25

.

|

41,7

01. 93.

a E E.,..

100,00

34,20

-

17,00 25,00 *

.92.=100

27,00

12,8

,

dada boni nio ma ado indeks — siječnja

m.

ŽČŽČČPmČČ PČ

:

6,11

01. 93.

11. 01.—31.

ŽĆČEČ PČ ČPP

4445.

5,00

01.

3,6%

masna

,.-|-| PČELE ĆLLĆLĆLĆČĆj_jjŽjŽjšnŽŽĐŽEŽĐŽPLĆČ,

01. 01.—31.

Ši

.

938,25

195,12

1219,50

trendom prikaza jevidiljivopočetkomgodinecijene lagano rastu, od 100—213 indeksnih od 7 dok ostalih 5 od poena period mjeseci, mjeseci kolovoza do konca rastu sa indeksnih 213,75 1219,50 poena. siječnja, cijene Kao što rečeno od kolovoza krenula je galopirajuća je inflacija.

No konstatirati da moramo rasla skoro 2 ipak, otkupna je mlijeka c ijena brže od malo i troškova i da puta cijena života, jeipak proizvodnja, teškim bila od niza prouvjetima, (ekonomski) gospodarski povoljnija drugih izvodnji.

Iz

da

za

na

na

ova

u

b)Kretanje proizvođačko prodajnih cijena mljekara Republici Hrvatskoj Kako bi bili uzet ćemo isti cipodaci usporedivi promatranje period t j.

1992. i 1993. jene siječnju cijenesiječnju godine.

Kako 14 150 mljekara, proizvodi preko proizvoda asortimanu, možemo uzeti već samo razmatranje, izrazite reprezentantne grupi određenog proizvoda.

Moramo da ove nisu i za napomenuti maloprodajne potrošača, cijene da te uvećane 15% poreza i te 20—35% i maloprodajne usluge, promet više marže kod bez i sa trgovačke (osim pasteriziranog mlijeka, koje je poreza 10% marže). u

u

.

:

u

u

-

u

,

sve

svom

ne

u

.

u

_

su

-

za

na

'

“

broj

mljekare bile: mljekara/fco cijene skladište

Dakle

su

cijena siječanj

Proizvod

1992.

ili

a

mlijeko plastičnoj foliji 2.

Pasterizirano mlijeko ambalaži 1.

Pasterizirano

HRD/I_

u

u

u

Sterilizirano m.m.

mlijeko

2,8%

'

1993.u

kg

siječanj HRD/1 'ndeks rasta

ili kg

a :

430

36

1194,45 <

43

papirnatoj

3.

cijena

52

i

490

1139,54

580

1115,39

4.

3,2%

mlijeko

Sterilizirano m.m.

5.

6.

9.

10.

11.

13,2%

Jogurt 12% vrhnje 1

|

*

10%

-

gr

15—20

320

3600 5500 4500 4600 3700 3900 2400

:

,

1125,00

.

1165,26

1084,34 1057,48 925,00 .

886,37.

:

1142,86

-

_

2600

245

.

1061,23

.

195,12

16

u

m.

1600“

210

m.m.

1212,13

132

ž

m.m.

1200,00

*

2220

440

gr.

prah Mlječni 25% prah Mlječni otkupu Mljeko

:

"1176,92

.

435 400

t

1%

17.

1210,53

1530

415

45% m.m: 12. Gauda 45% m.m.

Podravec 13.

Maslac

130

**

472

m.m.

250

1150,00

690

1150

185

m.m.

Maslac

'

;

Svježisir 35%m.m.

Topljeni 45% Ementaler sir

16.

“1096,23

4114.581

#34

95

vrhnje

15.

jea

60

m.m.

vrhnje 30%

14.

59

:

7. 20% 8.

“sy

1219,50

*.

CĆj>..—.—.—.——p o RR visoke odnosno 1/93. i 1/92. da vidimo su ovih Iz cijena prikaza 25—30% da i tako moć za proizmanju potrošača našeg kupovnu previsoke su pune tržište dobro da dobivamo snabdjeveno, jer trgovine dojam je vodnju mliod i vrsta svih ima proizvoda mlijeka pakovanja uvijek robe, policama više nego 10—45% da su u zaboravimo ovdje je maloprodaji cijene (Ne jeka. prikazano). one

u

uz

na

za

is

'

i količinu

mlijeka otkupljenog činbenika, Uzimajući cikod vrlo biti moramo se mogu utvrđivanja oprezni prodati, proizvoda koji ko-. tko neće a ako u zlo ga će imati bude, otkupu mlijeka najveće biti jer jena, buduću za To bi bilo vrlo destimulativno odnosno proizvodnju. kupiti. ristiti, već trebalo bi i da ovo Računamo nas plašiti, stanje privremeno je ne trenamirnice živežne kao vrlo važne i proizvoda Mlijekamliječnih suprotno. troše pa oni danas više nego ba našim mnogo togaorgasvjesni potrošačima stimulativne nađu da tome se rade Hrvatske Vlade ni i mjere Ministarstva namirnice važne izuzetno i ove bi što u (o proizvodnji, utjecalo potrošnju 83—92 više u tome godine). tokom otkupamlijeka prikazu inž. dipl.

Deneš, Stjepan u

obzir

količinu

oba

'

na

na

:

>

Nova cijenamlijeka u spio nije Hrvatske, Republike zasjedao je “Krajem i red nastavio dnevni rješavajući vrlo obimni godine, Nove poslije je riješiti kretanaznake važna i nas gospodarskih pitanja tj. prerađivače proizvođaće 1993. nja i zaustavvladin donesen Sabora Na privređivanja Program je sjednici i IX od zahvatila 1992., nas toka pratila znatnije koja je visokog inflacije ljanje 1992. do konca. godine. i novčarHrvatske Vlade na zahvata mjera planugospodarskih Obiljem bi: našla i ske uz koja grupi poljoprivreda prioriteta utvrđivanje politike, zadane rane bi što kako trebala .1993. se z acijelili prije razvijati, znatnije 1991. i 1992. ratom domovinskim hrvatskom godini. gospodarstvuVlade da toku 1993. li bude Prihvaćen rata) cije( ne godine prijedlog je kada 1992. od razliku ili 80% XII 1,8 1992: rastu puta, 1993.)

(XII mjesec 1992.

Sabor

no

kako

za

.

44:

:

u

.

:

se

u

u

u

ne

za

za

9

12,19 u Hrvatske, cijeni mlijeka je puta gospodarstvu puta. da se od 1. 12. 1992. kada iznosila 91,7 Zaključeno jedinica je je HRD 11. 1. 1993. ili HRD sa: što iznosi 54,2 150,12 poveća godine 29,98% HRD litru za 1 mlijeka 3,6% iz što Vlade programa Premije mlijeko,razloga temelju Republike donesen i državni time ni pa Hrvatske, još proračun, nije usvojen premije Međutim 1993.

Ministarstva šumarstva i vogodinu. prijedlog poljoprivrede, Vladi i časa da donesu i doprivrede svakog očekujemo jeposlan premije Narodnim novinama. objave Do datumom će Vlada ne znamo s »Zakon daljnjeg (jer kojim izmijeniti i o za ravničarsko za ovčjekozje mlijeko«) premiji kravlje, premija je područje brdsko za 8 HRD/I 6,00 HRD/I 3,2% mlijeka, planinsko područje 3,2% mlijeko.

Prema od 11.01.

1993.

1 litre mlisa rečenom, godinecijena mlijeka 3,6% masti iznosit će: ječne ravničarskom Hrvatske HRD/I 201,87 a) području Republike HRD/I. 204,12 b)a brdskopodručju planinskom Prema i se ne za masnoći, premiju (ako promijenipremija siječanj) će se kako mlijeko proizvođačima plaćati slijedi: bilo

to

6

u

čak

a

masna

za

sa

na

m.m.

za

na

za

se

u

za

m.

m.

a

za

m.m.

u

u

uz

A)

Ravničarsko

područje Republike

Masnoća

Osnovna

173,44

3,3

178,86 184,28

3,5

189,70

3,6

195,12

3,7

200,54 205,96 211,38 216,80 222,22 227,64

“3,8 3,9

4,0 41 4,2

B)

cijena

3,2 3,4

Brdsko

Hrvatske

planinsko

Masnoća

'

područje Republike Osnovna

cijena

3,2

173,44

3,3

178,86 184,28

3,4

Premija

Ukupno

6,00

179,44

86,19

185,05

6,38 6,56

190,66 .

196,26

6,75

201,87

6,94

207,48

7,13

213,09

7,31

218,69

7,50

224,30

7,69

229,91

7,88

235,52

Hrvatske

Premija

Ukupno

8,00 8,25 8,50

181,44 187,11 192,78

3,5

189,70

8,75

198,45

3,6

195,12

3,7

200,54 205,96

9,00 9,25 9,50

204,12

3,8 3,9

211,38

4,0

216,80

41

222,22 227,64

4,2

209,79 215,46

9,75

221,13

10,00 10,25 10,50

226,80 232,47 ;

238,14

Stjepan

Deneš,

10

dipl. inž.

davala,a prviputa dobila«

»Uvijeksam ...

bitnice

Milke

Riječi gospođe su

NAGRADE

SUPER

Cesarec

»Stari

način«.

nov

do-

recepti na

najaviliMljekarskom stručna listu (predstavnici komisija 12/92., i Uredništva »Podravke« lista), Mljekarskog Milbidra« »Međimurska odabrala jerecept ke po odgokomisije koji mišljenju Cesarec, obsvim kriterijima igrepostavljenim godine. prošle ožujku javomI kola, odabran »Međimurska bidra«, Recept bio i prvoSUPER NAGRADU; ujednoje Sto1 kola nagrađeni nagradneigre. recept odlučila stručna prvonagraga je komisija III i IV kola đene nagraditi II, utješrecepte iz pronim paketima nagradama(poklon iz »Podravke« grama Koprivnice).

Cesarec iz smo Radosni, posjetili gđu i uručili Dubrava sela Novaki — nagradu joj MIKROVALNA PEĆNICA. Ena smo cestu, prema Novakima, glavnu primijetili Putujući dvorištima. svako i velikim Skoro stva sa gospodargospodarskim zgradama da tu nekada blizini ima i oranice. stvo u voćnjake Uočljivo neposrednoj je smislu tom senapredak. napredni uočljiv Naprotiv živjeli stočari, nije stoke. Malo lu se bave sve isključivo poljoprivkoja je manje jedomaćinstava, žive. redom i od nje našli domaćinstvom i Isti smo gđe.Cesarec, koju raspoložejeslučaj Božicom kćerkom dvočlanom domaćinstvu. s Živi kojaje njezinom Dubravi. poslena bavili i Cesarec i se suprug pokojni poljoprivredom Inače, gđa. njezin »SireCesarec od 1950. stoku. Tako mljekare godine kooperant uzgajali jegđa. la« Bjelovar. i Cesarec nešto Uz zemljekoje obrađuje kćerke, gđa. pomoćzaposlene bređu Ima stoku i koristi hranu za mnogobrojnu perad. jednukravu, jusvoju Sa »Sirele« veoizvor nicu i tele. prihoda. suradnjom Mlijeko joj jeipakglavni I veli da kao i niz o tome dugi godina kooperantice. govori jezadovoljna, imala bavit će ovim bude dok snage poslom. domaćinstava bavi uzgoseoskih Jer sve Za veliku se manje jepohvalu! stoke. jem Veseli veliki odaziv naših su protekle čitatelja tijekom godinekoji ih mi uzvrat nesebično slali i redovito omiljene svoje recepte, okviru svojih mogućnosti. nagrađivali buduće, ćeami i u da će nam naši se nadamo se, čitatelji javljati Stoga da uskoro novu mo se nagradnuigru. potruditi najavimo naziv nam vaše za vezano nagradneigre. prijedloge Pišite Očekujemo što

Kao

u

smo

vara

u

za

—

uz

su

no

u

u

sa

nu

za-

u

u

su

—

s

a

ma

se

nas

smo

a

nam

za

u

|

na

adresu:

»Mljekarskog lista« Uredništvo društvo Hrvatsko mljekarsko Zagreb Ilica 31/ III,gr

Redakcija ll

Sunja živiusprkos ratu!

Krenuli

Zagreba maglovito jutro, znatiželjni, bezbroj pitanja, O Posavine i dokoja tražila odgovor. stradanju dijela tog njenih ž itelja i znali iz sredstava smo ratu, brzo movinskom slušali informiranja.

Vrijeme j e se je sunce. i Nini prolazilo, magla, diglagranulo j e Brzo Sisak. smo kontrola od na punstigli Uslijedila je policije jednom ktova do nastavak skele kroz sve i puta spasonosne Savi,.koja je vrijeme bila veza s značila i složivot jedina rata Sunje drugomobalom, koja je «bodu. Nismo zadržavali i brzo se obalu. Sve se smo na prešli drugu odvijalo ležerno i tako kao što bio i sam dan. Obala Save upravo smireno, je djelovala. uostalom zimsko bez inače stvara tužno, je je vrijeme koja potrevegetacije, ban dekor. Tek tok usidreni da poprijeko rijeke riječni brod, d aje naslutiti, tu nešto On trebao zadržati mine, bliskoj prošlosti događalo. je plutajuće bi i skelu. koje plovile rijekomugrozile odlaska skrenuli do sela Letisamu Prije Sunju, nasipom Gornja Zvonimira Sovića. na, dvorišta Dočekao vedar nas i gospodarstva je nasmijan bila ostala a u kući Kuća Zvonimira Sovića dobila izdomaćin, je obitelj. nije ravan ali štete i danak pogodakgranate, jegospodarstvo pretrpjelo platilo kao uostalom Zvonko bio od i tu, cijeli kraj. jedan prvih, je koji puškom j e ruci ustao obranu Već 1990. s vlastitog ognjišta. listopadu godine z ajedno tada nabavio automatsku i malobrojnim domoljubima, je pušku organizirao obrani se devet mjeseci Pravde sela, izbijanja prije rata. smo

iz

u

s

su

:

u

u

.

na

veza

na

se

u

>

u

smo

ra-

s

u

.

u

u

PD

Sabiralište

12

mlijekagospodarskom dvorištu u

Zvonimira

Sovića

u

stalnom

drugoj borbe, tj. bunkerima, je da bi kako više što i obitelj. prehranio i bolje, proizvede nastojanju ustrajnom ratni su to stoku Prodavao profiteri, koji poput diktirali bezcijenje, jer je ratom i nalazili tražili žrtve, lešinara ljuugroženim među gladnim, njih S Pričao

o

nam

borbi

vrsti

ali i o

u

su

u

su

a

:

dima.

'—

I

dRO

|

proizvođač mlijeka, dugogoprvi poljoprivredniZvonko je 8 smo U te sabirač zatekli mlijeka. staji njegovoj »Dukat«stočar, kooperant dišnji »Dui 1992.

Ratne teleta. i 2 3 muznih predao je godine, 1991. junice krava, a, od 8.000 To cca za litara 20.500 odnosno kat«-u 22.000 manje proizmlijeka. je realizira na Tu proizvodnjuratarsku površigodina. mirnodopskih vodnje. livadakultiviranim 15 kulturama ratarskim ni od 20 i pod jutara pod jutarate sa Tu su 4 traktora traži .ma. park. proizvodnje brojanstrojni Realizacija cis2 silažu, kombajn kukuruz, kombajna priključcima, svimpotrebnim alati i mlin terna zarasipanje irazni priključci. drugi gnojiva, čekićar tekućeg na Od prilike, krave napasuje v remenske dozvole proljeća, čim ranog hrani a sijenom, silažnim kukuruzom, krave staji pogonskimpašnjacima, i kozobi ječma i kukuruznog š rota, s uperkoncentrata, mješavinom posijama sam domaćin... , priređuje je 12 na. listi ima Sabirno upisanih momentalno mjestoGornjaLetina<<“ pekao svakodnevno m lijeko... predaju koji proizvođača, 1, ili kako smo krivi steknu naši Da ne najboljeg posjetili dojam, čitaoci k našem znancu, krenuli u među starom Sunju proizvođačima, boljim, »Agroposavi»Gavrilovića«, kooperantu mlijeka, proizvođaču dugogodišnjem tek Mankas »Dukat«-a i sada liniji, prvoj kućanalazi Njegova Matiji. dada Ako zna, od četničkih metara se položaja. nijednog udaljena stotinjak da za sve rata, mislim i predaj mlijeka vrijeme ima proizvodnja prekinuta nije 4 samo i prkosu radi.

M atija se nam može biti jasnoo kakvoj hrabrosti veliki

uz

za

za

u

.

:

Pata.

1

S

i

.

.

.

<.

:

smo

na

se

ne«

a

na

-

.

*—

MMJZTEI, +e“.

KELE

Matije Mankas Sabiralište mlijekadvorištu u

—

Sunja

ka

pare

:

x

Zas

MRKVA

a

Kia

nod,

RG

*

s

za

a

tei

PLS

.

KtePoe NEB

PAKA saa

es

sA

bu

MEA

S

*

Pro

E

Koš a SA

Akt

E

#1

ŽE:

DAMU

Se

SPURSI

AN Pedija

i mlijekaprehrani veterinarska pučanstva, pobrinula selekcijska u

"

se

“

,

h

ii

služ-

ambulanta godišnji i selekcionar, jeVeterinarska Sunja pružala pruža sve do rata djelotvornouslugeproizvođačima dana. cijelo vrijeme današnjih od smo ovih i hrabrih Dobili Oprostili gostoljubivih ljudi. odgovore na Sada nam kako bilo čudo postavljena pitanja. je jasno je moguće no Sunja. dok

se

smo

zva-

:

Zoran

Martić, dipl. ing.

Male, alikorisnemanipulacijena vlastitomtijelu od

s porjačaju p omoću napornih svoj organizam aktivnosti svrha tskorekreativnih skrenuovog (jogging, biciklizam), napisa je čitaoca i neke ti ga podsjetiti još poboljšanja pažnju mogućnosti općegtjeVažni i to načini poboljšavanja lesnogstanjazdravlja. stanja organizma ali korisnih vlastitom im manipulacija tijelu.

Cilj jepomoć pomoću malih, radu kao što krvna i procesa, organa unutarnjih poboljšanju unutarnjih i hormonska aktivnost.

Ove vlastitom tina manipulacije cirkulacija, probava ako se međutim obavljaju redovno, jelu pomažu najvažniji preduvnajviše i veću i ono preuzeti odgovornost svojorganizam ježeljaspremnost jet nekoliko što se u takvih Postoji vježbi. njemudogađa. način Masaža odličan možete svaki dan.

Za kojim započeti je vrijeme zatvorite koži tise manipulacije oči, koncentrirajte osjeteprstima, i dišite duboko i se, Opustite polako. jelu. masirati čitavo vlasište 1. jagodicama počnite lagano prstiju uši 2. na prijeđite vratne od baze 3. prema nježno trljajte mišiće, lubanje dolje od sredine kožu strane 4. na povlačite čela, obje sinusa i očne 5. područje čeljusnih područje dublje (nemojte masirajte sirati očne jabučice) strane 6. laganoistrljajte obje kružnim i 7. pokretima prijeđite prekočeljusnih zglobova, polako prstiju Iako

mnogi

nekih

nas

na

su

na

su

no

za

za

na

ove

u

—

—

—

—

ma-

—

nosa

—

—

nastavite

sve

do

brade

izmasirajte desnog toga desnom rukom lijevo Odmorite oči i oči se, osvježite misli, pokrivajući nježnoskupljenim lica. Ovo dok se dlanovi kostima korisno na povremeno odmaraju je prstima, učiniti za dugotrajnog čitanja. vrijeme bradu i Polako kost grdnu (dotle opuštena dolje), spojite zabacite oba Sve tim prema glavu (istovremeno podižite ramena). natrag činite udišući kada Ova će na pokrete polako, glavuspuštate grudi. vježba izrazitim i i leđima vratu vas nagraditi popuštanjem napetosti bilo doba možete (obavljati koje dana). ju ruke Položite dlanove dio trbuna jednu drugu. donji Zagrijte trljajući Tada izdišite i desne strane i te istovs .ha,lijeve pupka. polakopostupno zrak, rukama trbuh.

Potom izdahnite koliko više remeno laganopritišćite možete, da zraka i posljednji zamišljajućiistiskujete mjehurić dopuštajući postupno ikako ako balona. da trbuhu moguće,upotriPokušajte, je napuhnepoput više mišiće samo podisanje trbuha, koncentrirajući dijela donjeg jebiti cikluse i izdisaćete koša. Vremenom moću udisaja postići obavljati grudnog trudnicaOva bez teškoća. ne 12 vježba preporučuje preporučljivih puta, ja, 8.

—

lijevom

rukom

snažno

mišiće

nakon

ramena,

rame

su

ramena

a

za-

ove

umora

na

u

o

se

se

na

se

ma.

kontrolu

Stavljajući pod ološke funkcije našegaorganizma. uma,

sve

ove

manipulacije mogu

fizi-

poboljšati Vaš

lječnik

15

KONČAR:

KONČAR |

ZA ELEKTOTEHNIKU INSTITUT

.

d.o.o.

ELEKTROTEHNIKU

*“.

|

Zagreb, Baštijanova b.b.

-

.,

a

:

tel. 041

315-209

fax. 041

334-170

1 KONSTRUKCIJA NA PRIKLJUČAK TRAKTOR je Noseća kcnstrukcija čelica od pie priključak traktor točke koje na putem. utri se kreću hidrauličkim poisd Traktor i

ELEKTOAGREGATI

-

POGONJENI

na

za

TRAKTOROM K

'

snage za

od

traktore

7,5 do od

*

27,5KVA 11—44

kW

>

.

i multiplikatorom koji je prilagođen brzi-.

lom

pivrtnjeosovine traktora od 500 o/min. U rad-

Podi aa enje du njen portnom položaju ogu. hidrauličkom nom

-

_

na

priključak 400/231 V_.. s

za

elektroagregat je ignut,a kardansko

mikav:

.

ratora.

ZA

polugom podvratilo odvojenood gene-

DOMAĆINSTVO AV

+ŠUMARSTVO

LES X

a

za

Tisak:

,

.

POLJOPRIVREDU

Mjesečna

:

za Grafičkaškola u Zagrebu preplata

privredne

organizacije “bai

i

ustanove :

kao

i

za a

44/54

zaštita

IP

rad

otvorenom

na

__.

pri

izvođ

vka jasko

HRD

s

per