Mljekarski list 9-1992

Krava

Sara, vlasništvo

Vinka

Marković,

proizvela je u

12

laktacija 60.804

kg mlijeka

način dopunski 70, UBEOM Konzerviranjekukuruza sušom zahvaćenog kukuruza iskorištavanja s

žitarica

stoke.

hranidbu

stočna

Kao

hrana

ko-

i jenajvažnija hranidbenu ali najvišu kukuruzna silaža), risti (kukuruzna biljka cijela koristiti može se hrana, kao Kukuruz, kukuruza. ima tržnu vrijednost zrnje i mora 14% izložen kvarenju, iznad ali vlage postotka prirodnog zbog kosvjež, je neki kukuruz da se To konzervirati. način omogućava sušiti ili drugi

Kukuruz

za

se

na

se

Prinosi iskorištavanja klasične, tradicionalne neke gućava i hranidbena kao suše mnogo bit će kukuruza umanjeni, i zbog klipazrnja da bit će neophodno hrane koristi kukuruza, nedostatka zbog vrijednost kukuruza.

načine

se

a

što dovo-

celuloze, postotak povećava otvrdnuta, postaje suši, osušena ljika rano Naime, silaže. kukuruzne di spremanja mogućnost pitanje istisnuti zrak i dobro može dobro može se kukuruzna zgnječiti, biljka i vrenja k iselog mlječno anaerobni bakterija stvoriti potrebni razvoj uvjeti kiseline. mlječne stvaranje sadrži kukuruzna da najmanje biljka dobro Za potrebno je siliranje stisnudobro može silaža suhe tvari, 30% od više ima Ako 65—70% vlage. od 4,5. To viša silaže kiselosti je pH vrijednost ti i istisnuti zrak, zbogslabije octevećom kvalitet loš dobiva koncentracijom da se biti silaže, može razlog i silaže. kvarenje zagrijavanje jače i maslačne plijesni, ne r azvoj jači kiseline, se

rano

se

u

se

ne

ne

za

se

ne

a

s

smjesa. hranidbenih pripravljanje dopunsku getsku siliranje, ima omogućava kukuruzna koja Ako vlagu stabljika približno i da se ostavlja visini na da se tako silirati kukuruz sječe većoj treba stabljika kukuruzne kombajiznad biljke cm 30—50 Sjeckanje veći zemlje. stabljike dio, dobrom treba gaženju, što posvetiti biti treba nom posebnupažnju sitnije, i silaže. anaerobnom zatvaranju i dobrom zraka pokrivanju da istiskivanju već silaža suha bolje da je vodom, za polijeva Nije preporučiti kukuruznom hraniva, slojevima silažu ugljikohidratna dodajuvlažnija šećerne repe, iz i lom prerade kao otpaci npr. sirovi repini rezanci, sl. biljkom, vinasom melasom, sirutkom, i silaža i sl. ili da se bundeve svježom polijeva ni berbu zrna, siliranje pogodan da kukuruz U nije slučajevima hranu

ili sirovinu

za

a

se

se

s

u

za

za

*

ili se

izmiješa silažu, ba za konzerviranje sasjeckati, 70 na UBEE 70 UBEE 7% kukuruzne kg (7 biljke po tanjim slojevima posipava kukuruzne 100 biljke). toliko suha da nakon iskg ne uopće sjeckanja Kukuruznu kojaje biljku, Slovodom.

70 malo UBEOM s poprskati treba tretiranja prije puštavlagu, nalazi uree, i hidrolizu da koja bodna otapanje omogući potrebna vlagaje sitno

'

u

kao

za

a

zatim

se

se

u

sastavu

UBEE

70.

zaštiti od

kao i od vlaženja ili oborinama, isugubitka vlage isparavanjem treba šivanjem. zaštićenu Stogakukuruznu krovom i b iljku pospremati pod krivenu Plastična fi: treba sačuvati plastičnom kukuruz folijom. od isušiolija a također da količini vanja, gubi većoj amonijak.

Amonijakse stvara spontanom uree hidrolizom (zbog čegajepotrebna slobodna i vlaga), djeluje bakteriostatski, bakbaktericidno mikocidno, ubija i i na i čuva kukuruz terije plijesni tajnačin konzervira od kvarenja. oslobođen iz UBEE 70 Amonijak kupoboljšava hranidbenu vrijednost čvrste veze celuloze i kuruza, Kukuruz i razdvaja lignina. kukuruzovina posokovima lakša staju mekši, probavnim i iskorišje omogućena razgradnja celuloze.

Postotak tavanje probavljivosti kukuruzne biljke povećava 15—20%. se

se

ne

u

a

se

dana

3—7

nakon

za

stvarati konzerviranja nešto Počinje amonijak, ako sirovinama se kasnije ima malo slobodne koje Stokonzerviraju vlage. ku treba hraniti hranom UBEOM 70 tek nakon 2 konzerviranom Za mjeseca. to hrana intenzivan miris i vrijeme po poprima amonijakuznačajno pobolse

a

u

s

se

Uz zerviranog miris kukuruza. intenzivan po amonijaku kukuruz postaje sive do tamno o vlažnosti smeđe, plave boje (ovisno kukuruza).

U nekim hrane UBEOM 70 može dijelovima konzervirane javiti jače s

se

godine.

U konzerviranoj sirovih kukuruznoj biljci povećava postotak proteina dušiku iz i zahvaljujući neproteinskom vrlo amonijaku.

Ovaj protein je dobro iskoristiv prekoburagovih mikroorganizamahranidbi preživača. s UBEOM 70 sadrži Kukuruznabiljka konzervirana i uree veći postotak se

uree

u

kukuruza

UBEOM

i vrsta hrane klasiisključuje na drugih spremanje čan sirovinama i način, o raspoloživim o visno mogućnostima proizvodnje.

Kravama može se davati oko 6—9 kukuruzne UBEkg biljke konzervirane OM 70, iunadima oko 3—7 ovisno težini i dobi o kg, junadi. s

70

ne

s

a

obzir

kukuruzna UBEOM 70 konzervirana sadrži veći biljka postotak sirovih 7—8% ili oko 14—18% i toliko (oko proteina može se suhoj tvari) proteina. davanje smanjiti Također treba da treba naglasiti dopunskoj h ranidbenoj smjesi izostaviti uree, ili S vrsta dodavanje dušiBENURALA drugih neproteinskog veće “ka, treba potrebe proteinima zadovoljavati sunccokretovom, sojii dr. sačmama. nom, repičinom Veći sirovih i postotak kukurubolja proteina, probavljivost iskoristivost s UBEOM 70, kao i ušteda konzerviranog izostanka goriva z bog gaženja, kukuruza UBEOM dajutehnologiji 70 konzerviranja posebnu gospodarsku što i troškove vrijednost, velikoj uložene za mjeripokriva cijenu kupnju u

da

s

u

se

a

za

u

za

za

s

u

UBEE

70.

Dr.

Stjepan

Feldhofer 131

Ozimi krmni usjevi zahtjeva mlijeka, Razvijeno kaoi krme. i količina kvalitetne Raž, jeftine dovoljnih proizvodnju i ganiziranu kontinuirano krmu od već žitaricama sa proljeća daju lepirnjača smjese i zrno. silaža zelena masa, raznoliko sijeno, korištenje: stočarstvo

proizvodnja

naročito

a

or-

i

mesa

za

Raž kao

raži

Značaj

kvalitetne

količine

znatne

daje sposobnosti njene proizlazi kada nisu kulture i to rano proljeće, druge sikrmu, zelenu iz

kulture

krmne

krme

Zelena

razvijene. jošdovoljno

da

u

masa

raži može

se

iskoristiti za

rasti vrlo

počinje proljeće spada jednogodišnje kada naročito vlatanja, stadiju čim se Bujno razvija, snijeg. otopi

Raž

ozime

u

U

kulture.

u

se

rano,

i osobito

kvalitetno

plododovolostaje tlo. U

topline zahtjeva uvjetima, zemljišnim Tako tlo. kulture iza svake ostavlja redu vrijeme koja uspjeva i tla vremena sjetvu. pripremu tlu i jno Dobar puno kulture korijena mnoge ostavlja jer, jepredusjevrastom korove dobro proljeće. bujnim guši do 30 cm. raž za Dubina pravilu je oranja usiza Ako se dobra. glavni j ari raži na gnojidbu koji sije nje je Reakcija t/ha 20—30 sa gnoja. svakako treba stajskog gnojiti je suncokret) Kao jev(kukuruz, 80—100 i 50—60 dati K, treba kg/ha P,O; Od mineralnih kg/ha gnojiva na ima mase zelene u tjecaj presudan mnogo dušik, —. kod svih kultura kojedaju ovisno količina ostala od 30—40 doza daje startna N, kg/ha sjetve daje ili rano zime tokom proljeće. i prilikama potrebivremenskim više

ne

na

za

u

za

u

u

se

a

se

u

o

se,

180—200

jeposijati potrebno

12—15

cm

i dubinu

2—4

kg/hasjemena

na

razmak

međuredni

cm.

nabaviti

na

od

tržištu

tetraploidne koje diploidne i Okta dr.).

(Petkus, tokom mladih tla iz izvučeno biljaka i zime korjenje Ako proljeća je i to koso izvrši se dobro kada drljanje a se zakorjene biljke obavlja valjanje, redova. na smjer koristi kao zelena krma od faze do klasanja, Raž se vlatanja početka Koriste

i

se

sorte

se

mogu

sigurtoga jedinica proteina omjer je nje. koristiti treba najkasnije se želi dio posušitisijeno silira. Ako ju i lakše nije vlatanja. raži košen od izmevrijeme do je klasanja zelene mase Prinos vlatanja početka Tada

nešto

širi

i škrobnih za

u

đu

132

30—50

t/ha.

pa

se

radi

Smjeselepirnjača

žitaricama

sa

Za

zelenu

krmu

treba

našim

ozimih

žitarica

uvjetima sijati smjese i i s ozimim Žitarica (raž, ječam, lepirnjačama (grahorica pšenicazob) grašak). služi kao čime veliki za se smjesi otklanjaju gubicipripotpora lepirnjaču nosima i kvaliteti. veći znatno stočne Proizvodnjom smjesapostiže prinos izbalansirana i hrana hrane,hraniljiva vrijednost jednolična. jebolje nije Udio žitarice zavisi o Za zelenu i cilju proizvodnje korištenja. krmu, ozimih običnih ozimom (ranije korištenje) grahorica raži, koja siju smjese udio Ako ima duže koristi zelenu krmu ili se povećan smjesi. smjesa sijedlakavom i sa no, grahoricomgraškom, smanjenimudjelom siju smjese u

u

u

se

vremenu

se

s

u

se

za

s

žitarica.

Grahorice

i

velike

mada

grašak zahtjeve, najbolje nemaju pridubokim i tlima. Dobro daju plodnim uspijevajuilovastotlima tim Ne alkalna kii dovoljno opskrbljenim vlagom. podnoseteška, jako pjeskovisela tla. U doći iza ali da im premogu plodoredu svakogusjeva, jenajbolje naročito ostale dobri thode za su okopavine.Inače usjeve, predusjevi nose

tlu

prema

na

na

a

strna

za

žita.

Dubina

ljeti. najbolje dobro, Zemljište trenutku obaviti tla treba 25—30 cm. kadje Predsjetveno pripremu je oranja vlažnost pogodna. te načinu osobinama ovisi proizvodposebnoplodnosti tla, Gnojidba Prilifosforom i vrši mineralnim kalijem. bogatim Gnojenje gnojivima nje.

Iai 120 obrade 80 kom kg/haPO, kg/haK20. potrebno jeprimjeniti dodati fiksatori dušika iz zraka ko potrebno lepirnjače jepredsjetveno dušika.

40—50 kg/ha i požitaricama rok jekrajrujna Optimalni sjetve smjesalepirnjača razmak i dubinu 4—6 četak 15—20 cm. cm listopada.

Siju obraditi

treba

i

pravovremeno

u

o

se

osnovne

su

sa

se

na

slijedeće: sjemena smjesama obična sativa) grahorica (Vicia dlakava villosa) (Vicia grahorica (Vicia pannonica) panonskagrahorica sativum stočni ssp. arvense) grašak (Pisum

Količine

za

u

1 ha

su

kg 30—80 kg 50—100 kg 100—150 kg 30—60 raž ozima kg 40—80 ozimi kg ječam 40—80 ozima kg pšenica 60—80 zob ozima kg One okvirne. količine Navedene samo mogu mijenjati sjemena ili sorti i žitarice. ovisno vremenu o lepirnjače tipu uzgoja, sjetve, uvjetima Raobične sorte: koristiti Od mogu grahorice slijedeće lepirnjača dlakave panonske grahorice Sirmium; grahorice Igman,Violeta; tarka, Pionir.

Maksimirski bijeli, Dunav, graška Panonika; ozimogstočnog brzo da raži ne bude raži bitno ona Kod sa puno jer lepirnjače je smjese To možefazu kada ostari i otvrdne korištenje. lepirnjača stignenajbolju Nešto iz tako da raž 3 lepirnjače. bolji kasnijesjetve izbjeći sijetjedna ali kod ove bi davala ritam s kombinacije ječmom, smjesalepirnjače razvoja može nabusava treba biti nešto on pa lepirnjapotisnuti jer jako manjeječma, zob. i + ču. + lepirnjačapšenica lepirnjača Najpovoljnija jekombinacija zatim s ječmom, raži, najranije Redoslijed trošenja smjesajeslijedeći: zobi. i sa pšenicomnajkasnije —

—

—

—

60—120

—

—

—

—

se

su

se

—

—

—

—

u

mo

za

se

s

133

isklijalo sjeme povaljati Poslije sjetve koeventualno treba Od niknulo. proljeće prihranu spomenuti usjeva njege rasta forsiranje smjese. jecilj joj ishranu Služe način. isti na i stočni Grahorica iskorištavaju grašak način i silaža zrno. kao te zelenom stoke korištenja Najčešći obliku, sijeno, što do faze i to od zeleno pa traje mahuna, formiranja početka c vatnje je formii fazi pune dana. oko 15—20 cvatnje lepirnjačasijeno, je Korištenje cviali kada mahuna cvatnje prije klasati, p očinje potporni usjev d onjih ranja jeta. bi se da dužinu treba Kod smanjili sušenja paziti sijena spremanja Zahrane. dio vršnih mladih najkvalitetniji koji biljke dijelova lista, gubici fazi silažu treba to je lepirnjača Korištenje izbjegavati. spremanje sijena hranivih i kada ima mahuna jedinicabjelančevina punog najviše formiranja bošto suhe više tvari, ima ali zato tada nešto /ha. je grublji, Potporni usjev je silaže. lje spremanje krežitaricama zelene Prinosi prosjeku u smjesi lepirnjače tlo kako

treba

obavezno

i

brže

bi

u

za

se

u

za

u

za

na

su

za

u

u

se

za

sa

mase

ću

od

30—70

t/ha.

Ivan

Mr.

Danjek

Spremanje sijenaod lucerne razloga, značajnih biljaka spada hrani. Od hraone što sadrži sve stočnoj kvalitetnoj koji potrebni sastojke minesadrži vitamina Osim K. Di vitamini važni još C, B, sastojaka njivih količine veće znatno sadrži Lucerna i ralne tvari, masti, drugo. bjelančevine reći da može crvena mjeri pa punoj nego nju djetelina, bjelančevina sadrži lucerna hranu. koncentriranu može bjelančevina Najviše zamjeniti količina više nego do to kreće lišću lišću. U suhom je lišće što bjelančevina voditi 20%, da se računa treba lucerne od zobi. Kod zrnu sjena spremanja Od i ostalih cjelosačuva, zbogvisokog sastojaka. bjelančevina sadržaja bolje više dva lišću U 30%. se oko lišće nalazi bjemase puta otpada kupnebiljne do tri i nalazi lišću U se više masti nego u stabljici. i dva lančevina najveputa kako kod veliku treba obratiti Radi ći dio vitamina. sušenja sijena pažnju toga To da dozvoli se ako sačuvalo. pokošena bi se lišće što postiže, bolje lucerna da Zato i ako lucerna pokošena potrebno je prevrće. presuši nastaviti zatim dobro bi da 10 otkosima ostavi je uvenula, najvišesati, 5—6 to može od vremenskih Zavisno dana, trajati prilika prave sušenje. može lucerna se načina Osim zatim sušenja, sprema čuvanje. prirodnog raznih tehničkih naprava. uzgoja, sušiti i Tjekom pomoću način, umjetni otkotri do dva i dati može lucerna godinama drugegodine daljnjim poslije više i dati može i vrši ako se sa. navodnjavanja, uvjetima pravilno uzgoj No, dana bar 15—20 obaviti treba otkos prije otkosa. jesen ranije Posljednji donačin i bi da se radi To mraza. ojačala taj biljka prvog potrebno toga je tvari i zaštitnih količinu Tom bro dovoljnu sakuplja biljka prezimila. prilikom lucerne izdanaka novih hranu u Košnja rezervnu godini. slijedećoj razvoj iznad tla. da tako kosi otkos oko 4—5 vrši Posljednji strojevima od što kao bi da spomeiznad 6—7 visini naprijed tavi je tla, stabljika nuto, biljka prezimljavanje. moglapripremitiuspješno Željko ing. dipl.

Lukaček, Lucerna

za

grupu

u

stoke

ishranu

iz

su

su

se

u

za

u

u

a

se

na

se

se

se

ne

se

ne

na

a

u

a

za

na

se

na

u

u

u

na

za

se

cm

se

na

-m

za

134

se

se

os-

Zelena gnojidba

sideracija

—

Značaj, uloga

i korist

Poznato

da

je

većini

naših

tala

nedostaje organiskih tvari, posebno humusa.

Da bi kultura bio tvar trajnog uzgoj uspješan organska dodaje vidu oranicama i većini zatim u stajskog gnoja slučajeva, dodavanjem g nojovke i tu tvari. gnojnice, jemanjeorganske tvar se tlu može dodavati i od ostataOrganska komposta putem biljnih čemu udio ima lišće i šećerne ka, najveći slama, k ukuruzovina, glava repe, te ostaci raznih kultura. drugih takovih ostataka mineralnih Kompostiranje posedodavanje gnojiva ban i obično do dana. proces je traje godinu zanima nas tla zelene Ovdje obogaćenje organskommaterijom putem gnojidbe.

Zelena se mase ima gnojidba obavlja zaoravanjem sviježe biljne kojoj hraniva naročito dušika. biljnih zelenu odlikovati se Biljke gnojidbu moraju slijedećim svojstvima: da koriste dušik iz zraka tla to mogu a) gra(vežu) leguminoze (soja, lucerna i mnoge šak, grahorica, lupina, grah, djeteline, druge) da dobro sustav može teže forb) imaju korjenov razvijen koji usvajati topive hraniva kao što fosfor i mikroelementi. potrebnih je da brzo rastu, kratkom razviti veliku vremenu nadzemnu c) jermoraju i dubok korijen. razgranat Sva ova te se koriste i zelei svojstva imajuleguminoze uzgajaju Smatra nu da od zelenu 20—30 gnojidbu. biljaka gnojidbu koje daju t/ha zelene stvara toliko humusa koliko mase, 8—12 t poslije zaoravanja daje stajskog gnoja.

Količina dušika od zelene tlu mase koja ostaje najčešće kreće od 50 do 60 Humus i biološki ima tlo i na kg/ha. poredfizikalnog utjecaj život tlu. zelenu tokom se mogu Biljke (usjevi) gnojidbu gocijele uzgajati kao i Za tlo dine, glavni, naknadni, međuusjevipostrni glavne usjevi. u sjeve biti slobodno i tu samo i konamijenjeno M nogo povoljnije namjenu. i zelenu za risnije, najčešće provodi jepostrna sjetva gnojidbu. da kultura zelenu Štojepotrebno osiguratiuzgoj gnojidbu uspije? u

se

no

u

uz

u

za

a

samo

me

u

ma-

su

one

se

se

za

za

zaorane

u

u

se

za

mora

za

a

se

za

to su: Sjetva koje skidanje, ranije krmno ozimi te žitarice. bilje, ječam, uljana druge r epica Sjetva, prethodno obrada biti brza radi mora i čuvanja vlage brzognicanja. biti što znači da Gnojidba prilagođena sušnog uvjetima razdoblja, fosfora se i mineralnim pored kalija (kojeg kompleksnim osiguravamo gnojidodati dosta dušika. radi kratke se, vima) Gnojiva dodaju vegetacije, prilikom sjetve.

Dušik kao faktor rasta će brzi i nadzemne djelovati k orjena porast će moći bez stresova i šokova uzimati hrane i vode te Biljka dovoljno dati zriobu treba čekati nego treba zaorati. zadovoljavajući prirod č iju ju Za trebamo znatno stočni npr. leguminoze hranjiva, manje grašak (koji tlu znatne količine od npr. ostavlja dušika) kukuruza, uljane uljane repice, rotkvice i dr.). se

mora

obaviti

iza kultura

dolaze

za

a

a

mora

mora

na

mase.

ne

u

'

rotkvica

uljana manje daju Ipakleguminoze i rasta Radi zelenu koristi danas razvoja brzog gnojidbu. (rauola) najčešće čak ako zelenu s kidanja najredovnog poslije je sijana dajenajveću kulture pšenice. raširenije Lončar Dr. Ante zelene

nešto

mase

pa

se

za

masu

ona

—

Dušik

biogenielement najvažniji

—

ljudi iživotinja. diozraka,biljaka, Dušikje sastavni U zrakudušikaima gotovo 807.

Dušik

biljkama

u

života.

Dušik

bjelančevina kojih većina vitamina je biljci kao što i ulazi sastav organskih spojeva elementeklorofil, drugih ostale odnosu Dušik i fermenti. povećadajenajveće biogene ostalih količine dušika Tako pripadajuće (N) kilogram jedan priroda. nje elemenata daje: uvjetima prosječnim biogenih 16—20 kg pšenice kukuruza 15—20 kg šećerne do repe 90kg oko 30 kg sijena. lisnatih mlabrzi možemo zelenih, razvoj utječe reći, općenito Dušik, radi i se dih zeljanicvijeće, (povrće, uzgejeju toga koje biljke biljaka, dijelova trerast i Žitarice također dušika. količine veće troše razvoj ce, trave) svoj dio sastavni kao zelenih dušik biljke, kasnije razvoj Tako dijelova baju početku kulzrnatih i bitan dušik zrna. ulazi i razvoj je građu bjelančevina žišto kao sl. i zrno, tura gomolj Biljke čiji plodovi: korijen, posebnosoje. nešto sl. koriste voćaka šećerna i repa, grožđe, tarice, krumpir, manje plodovi odusklađeni traže hibridi i vrste da reći može dušika. biljne Općenito sušika odnos skladan važan naspram elemenata, posebnoje biogenih fosfora i kalija.

NPK sa Predmet najčešće gnojiva proizvodnje stoga industrijske različite različite vrste hraniva odnosima ličitim međusobnim hibrida, fostri osnovna: elemenata tlo. Odnos dušik, to posebno biogenih određen i teško opskrbljeno što može for i mijenjati, je organskim g nojivima kalij tla iz obično dušik stvara uzimaju otopine Biljke probleme proizvodnji. dušik nitrata mogu obliku i iona formi Biljke (NO;7-). amonijskog (NHL*) zelenih ostalih lista i iz količini uzimati dijelopreko otopine hranjive manjoj Dušik

sastavni

u

bez

dio

nema

su:

u

na

u

uz

u

—

—

—

?

—

na

za

za

u

za

u

su

su

sve

se

a

nos

raz-

su

za

za

se

u

u

u

“

u

u

va.

primoraju koncentracije preko uzimaju i hibrida. sorata nekada vrsta, i biljnih pojedinih posebnostima lagođene konveće žitarice i trave uskolisne reći da može podnose biljke, Općenito sl. vrlo niske koncentraciloza vinova širokolisne i povrće, biljke, centracije, dušika izvor kao koristi Obično dušičnih preko gnojidbi otopina. je Ukoliko

dušik

biti

dušika

lista

a

se

a

u

urea

se

lista.

koncentracije Dozvoljene do 30% pšenica do 30% travnjaci do 10% masline uree

136

u

lista različitih

preko gnojidbi

kultura:

mandarine kukuruz krumpir

do

5%

do

6%

2,5% loza vinova 0,5— voćke 0,5— 1% povrće 0,3— 2,5% Osnovna dušikom da se dušik 1,5% pravilagnojidbi biljaka daje početje ku rasta te toku više navrata, kako bi bile opbiljaka, biljke vegetacije i voda dušika. a zrak skrbljene, pošteđeni koncentracija povećanih do

u

u

u

u

Dušik

u

tlu:

u bilja sadržaja hraniva, koje dodajugnojidbom. dušika kao hraniva i tlu ali dio u Ukupnisadržaj drugih koji jevelik, j e 1—3% mali i zavisi od više činioca. biljkama pristupačan je količine hraniva tlu: u Ukupne kg/ha Ishrana

zavisi

od

a

naopse

dušika

tlu i količina

se

dušik

N

fosfor

PO; kalij K.O MgO magnezij S

sumpor

bor

3,000—

6,000

—

3,000—

6,000

—

15,000—40,000

—

9,000—18,000 1,000—

—

B

Mn Zn

Cu

bakar molibden kobalt

Mo

—

2,000

—

2,000

—

50

25

—_.

Co

2,000

60

—

mangan cink

—

12

—

Godišnja pratiti parametara, od: sastoji dušika iz tla godišnje aktivacije dušika unošenje gnojidbom dušika oborinama iz zraka unošenje dušika iz djelovanje mikroorganizama mineralizacija organskog bilanca

dušika

se

treba

na

više

osnovu

a

se

—

—

—

—

—

zraka

kultura

odnošenje prirodima uzgajanih ili vodotoke dublje slojeve ispiranje atmosferu obliku volatizacija odlaženje plina može reći da Hrvatska tla niskomm Općenito posjeduje opskrbljenošću želimo visoku i ukoliko i bitno poprofitabilnu proizvodnju potrebno je većati dušikom od ob50—60 gnojidbu posjedu sadašnjih kg/ha privatnom radivih nivo od oko 150 na površina kg/ha.

—

u

—

—

u

—

se

u

sa

na

Stanje opskrbljenosti Klasa % opskrbljenosti naših

vrlo

niska

niska dobra

tala dušikom

34%

31% 24%

137

vrlo

dobra

6%

visoka

4% 1%

visoka

vrlo

vrlo

biljke, zahtjevi pojedinih od 50—300 N/ha. različiti i kreću rasponu kg dosta određei Treba puno praktičnog istraživanja teoretskog znanja dobar izbor dušičnih određenom lokalitetu i tek tanih kultura gnojiva tlo dušikom točda možemo kada i koliko pojedino odgovoriti kako, gnojit hibrid određenu i sortu, prirod. kulturu, planirani Ivan inž. dipl.

Gašpar, U Vrbovcu održana stočarskaizložba Vrbovec '92.

Dušik

neophodan

znači

je

za

se

sve

vrsta

a

su

u

uz

uz

na

|

za

:

no

udruge obljetnice osnivanja obilježavanja povodu sto12. 09. 1992. održana Vrbovcu god.

(1912.), je pincgavske pasmine uzgoj stočarske

80-te

U

za

u

izložba.

čarska

održana

Izložba

je

PCH

stari«, a u čistokrvne

manifestacije »Kaj i Udrucentar selekcijski

tradicionalne

vrbovačke

okviru

organizaciji

jeli ge proizvođača naši

su

u

Stočarski

—

Vrbovec.

stoke

grla, sudjelovali općine svrstanih 4 kolekcije. ekobzirom bi steonih od 10 Prva koje junica sastojala kolekcija izložbi izložiti uzgorezultate i europskog svakoj mogle proizvodne sterijer simentalske pasmine. ja od iznosa i vidu diplomenovčanog drugenagrade dvije Dodijeljene Vrbovec.

PIK-a te 20.000.— Nagrade primili: HRD, poklonpaketa 6548 te Jodu Zabrđe Fiškuš pb junicu Stjepan 9312 Bonu Marenić Branko pb junicu Hunjed i od 30.000.— Prvu je HRD, diplomu poklonpaketkomisija nagradu dodijelila: 7699.

Mirku Kostiha Jagodapb Haganj junicu III 859 Jadranke od bikovske Ova laktaciji koja je majke potječe junica iz uvezeno HB 6686 Prama te 6104 Ausčije je sjeme proizvela kg mlijeka, bikovskih trije osjemenjivanjenavesti majki. buizloženih vlasnike i ćemo Da ostane junica druge zabilježeno stoke. uzorni dući su svi oni rasplodne dugogodišnji uzgajači Na

izložbi

Vrbovec

stočari

su

s

simentalskih

30

u

na

se

se

na

u

su

su

za

—

za

—

uz

za

—

u

oca

za

To

su:

Gotić

Tomica.

U kolekciji kontrolu ili taciju imaju

u

završile

lakprvu vlasnici-

koje oteljenih 100 prvih dana,drugenagradepripale 1989. i 1990.

krava

mladih

Tomo,

Drago,

Stjepan, Mikulaj Stjepan,

i Loborčec

Mato

Bukal

Cimaš

Petrinović

su

su

ma:

Tomi

Zgonc Sokač Prvu '

—

Nikoli

—

dobio

nagradu

Brezovac

za

kravu

Brezine

za

kravu

je:

mb

Dina

1783

mb

Jagoda

i

1894.

dana

kojaje prvih Dunja mb i 3001 Dare od bikovske 1703 bikovmajke Potječe proizvela kg mlijeka. iz Reck HB 6685 uvezenog Austrije. skog Car

oca

138

Đuro

—

Vrbovec

za

kravu

mb

4308

u

100

Ostali

izlagači kolekcije Zabrđe Fiškuš Branko Stjepan Hunjed Marenić, bili su:

ove

Marković

Vinko

i

—

—

Praščevac.

—

kolekciji majkidrugenagradeprimili Basrek Gostović kravu Gretu mb i 3837 Ivan, kravu Jorka mb Lubena 1490.

Kazanec Josip, Prva nagradapripala je: mb kravu 1671.

Petrinović Jagodu Stjepanu, Cugovec Ova krava II 4485 proizvela kg mlijeka. laktaciji je Ostali bikovskih bili izlagači majki LatinoMedverec Marković Šuliček Stjepan, ZgoncTomo, Vinko, Ivan,

U

bikovskih

su

vlasnici

za

krave:

za

za

:

za

u

su:

vić Milan

i Mikec

Mato.

proizvodnjom. zastupljene dvije krave visokom i izvanredne dugovječne proizvodnjom plodnosti.

Krava Sara mb Marković Vinka bikovska 723 iz 1977. oteljena majka, je staje dala 14 od su dvije god., je potomaka kojih dvije prodane rasplod, junice Varaždin matične muške teladi stanici krave, pet uzgajano je testnoj Tri bika su i to: testirana rasplod. pozitivno Na

izložbi

su

bile

krave

i

sa

životnom

To

su

sa

za

a

Mark

HB

su za

u

6647, Granada

HB

i Moris

6784

HB

7015.

laktacija proizvela kg mlijeka. je Stara 13 krava Poldina mb vlasnik 852 Stjepan. je godina, Druga čiji jeMikulaj HB HB otelila dva bika i 7014 6253 11 teladi od magelan čega Pampas je 50.600 U 10 završnih proizvela kupljeniumjetno laktacija je osjemenjivanje. kg mlijeka.

HRD. krave 30.000.— po Obje nagrađene U

12

60804

su

—

za

su

Predsjednik čarima

sa

Centra Poljoprivrednog

Hrvatske,

dr. Strbašić

čestitao

je nagrađenim

sto-

139

komisija

Stručna

za

ocjenu

goveda

rasplodnih

od

selekcijskog Stočarskog nagradu Hrvatske rekorder kao Vinko Marković po broju HRD 50.000.— i spoprimio je osbikova 14 i Varaždin stanici teladi ručene prodanih umjetno testnoj jemenjivanje. izložbe i izvanredno bila održane Nakon koju posjeposjećena kojaje steonih održana velikim tioci juniprodaja aukcijska je zanimanjem, pratili ZeliIvana S. D. iz 29 30 ca. Od Miholjca, ponuđenih grla jeprodanokupcima Sela. i ne Dugog teladi i 25 4 su bile krave Od 29 junica. prvotelke grla HRD a 497.500.— teladi bila krava je prosjeku Komisijska procjena HRD. bila 551.500.— izlicitirana cijena je ili od 400.000.—520.000.— kretala se Utvrđena za rasponu cijena junice izizlicitirana 442.500.— prosjekgi je proizvođače a cijena HRD, prosječno PCH

Posebnu

centra

—

u

iznosu

za

za

su

sa

sa

—

u

sa

u

u

za

nosila

452.000.—

HRD.

tela-

prvotelkama vidljivo je pokazatelja je iznijetih temelju bii razlika da i veliki bio di interes cijeni izlicitiranoj početnoj je kupnju HRD. 9.500.— iznosila ta razlika svega la 55.000.— je junice redovito budućnosti i da se Na održavaju Hrvatskoj poželimo kraju stočarima vrbovačkim stočarske ovakove uspjehe daljnje manifestacije izložbi Uz rezultate. i dobre goveda financijske uzgojne goveda selekciji izizložio koze i od 4 bilo gost koje je jednog j arca, kolekcija prezentirana je Koze su Varaždin.

D. iz Vitez ložbe izvanrednog Gabrijel Knegincaopćina i realizirane mlijeka. proizvodnje laktacijske eksterijera odličnog kvaliteta, Auslender Drago,dipl. ing. da

Na

sa

za

u

za

za

a

u

u

u

a

uz

140

na

Nova cijenamlijeka proizvodnje mlijeka, cijene jepromjene porast Od sa 1. 9. 1992. godinemijenja cijena mlijekaotkupu mlijekaotkupu. što iznosi 17,00 12,8 HRD mlijeko 3,6% jedinicu HRD, uzrokom

troškova

Stalni

003

se

u

za

u

na

masnu

za

sa

m.m.

61,20 HRD.

—

Uz

3,6%

m.m.

U

(6 premiju nepromijenjenu

i

8 HRD

za

biti će:

ravničarskom

području

61,20

+

6,75 HRD

1

litru

premije =

3,2%m.m.), cijena za

67,95 HRD/I

—

poveća-

28,6% U brdsko HRD HRD/I + 61,20 9,00 70,20 području planinskom premije povećanje 27,4% od 1.9. će Prema tome prema priloisplaćivati proizvođačima mlijeko nje

=

—

—

se

zenoj

tablici.

1

promjena kada trebali 1. 9. 92., Upravo objaviti mlijeka promjenucijene odluci sastanku obaviješteni novoj mljekara.

Naime, predstavnika održanom 25. donesena odluka masne mljekara, rujna je povećanju jedinice 17 25 će od 1.

Iznos HRD, koja primjenjivati listopada. premije mijenja. opet

smo

smo

sa

o

na

o

sa

na

se

RAVNIČARSKO

A)

se

ne

PODRUČJE

skupno CEKIN

CEXEINECINE

% masnoće

rodom

[odr

|

premija

[| [erados[

urupno

ira

riva —

dii

S. Deneš,

dipl.

inž.

141

Kako smršaviti? najrazličiti»ugodnopopunjeni« brz sitih Autori »čudotvornim« i garantiraju dijeta dijetama. jimdijetama takobiti može da većina Ne samo dugo guran ljudi Glupost! uspijeh. izričito opasne. one vim nego i dijetama, Slobodmučite način da nikakove Nema organizam. svoj taj potrebe malo od ali sada čemu svega ono sve no manje pojedite toga uživate, jedite kavi šećer kotlet obično umjesjedan nego jednupivumanje, manje, (jedan doU isto dva to tri, o sigurati valja o rganizmu kolač). vrijeme jedan umjesto ishranu to svi biti uravnoteženu bro hranjimoraju zastupljeninajvažniji jest vitamini, minerali). masti, bjelančevine, vi Nemojte (ugljikohidrati, sastojci između ništa uzimati doručak. naročito čitave Nemojte preskakati obroke, neka to bude već Ako uzimate, obroka kikiriki). čokolada, keksi, (bombone, kurama drastičnim niskokalorično nešto čaj).

Nemojte izlagati izdržati (jabuka, može Većina njidulje v rijeme ljudi gladovanja. (mršavljenja) alkoObavezno Jedite i pijenje smanjite »repete«. izbjegavajte polagano holnih pića. da držite ako ćete mnogo ozbiljnije, prići mršavljenja Pitanju kroničnih nekih od obole nego da šanse veće debeli oboljenja, ljudi imaju masnoća razina krvni osobe kolesterola, krvi, tlak, povišena (povišen bolesti usko druge od rizikom sa to Sve šećerna povezane povećanim bolest). udara. i infarkta moždanog srčanog ili težine nema puno Kod filozofiranja: tjelesne prekomjerne skidanja ili ćete ih što ćete uzimati nego t jelespovećati svoju izgarate, kalorija, manje među

Oni

često

nama

bombardirani

su

—

na

ne

su

na

u

u

ne

se

na

ne

ma.

na

umu

u

su

prihvatljivih ispod malu relativno oni za tiče ulogu, Što lijekova mršavljenje igraju nisu bezazleni. osim toga morate težina vaša Ako li-, potražiti savjet problem, ozbiljan tjelesna je ruku. nešto nego poduzmete svoju ječnika prije Vaš liječnik normi.

težinu

nu

a

se

na

——————————————A————————————————

Izdavački mo

savjet:

Kolak, inž., Miro

Glavni

i

odgovorni urednik:

Vlasnik

i izdavač:

Uprava

i uredništvo:

Mjesečna Tisak:

142

urednik:

škola

Devčić,

dr. Mirza

Pehal, dipl. inž., Biserka

Hadžiosmanović,

Sunajko,

dr. Ivan

dipl. inž., Ivan

Stjepan

Deneš,

mljekarsko

dipl. inž.

društvo

Zagreb, Ilica 31/III, tel. 424-420 za

u

privredne

Zagrebu

organizacije i ustanove

kao

i za

proizvođače

iznosi

65

Jakopović, To-

Šegota

Volarić, dipl. inž.

Hrvatsko

pretplata Grafička

Milan

Stjepan Brlek, dipl. inž., Franjo Lončarić, dipl. inž., ŽeljkoLjubić, dipl.vet.

Vera

Tehnički

dipl.inž. mr.

dipl. inž., Slavko

Mesarić,

odbor:

Uređivački

Dakić,

Ankica

HRD

NAGRADNE

III KOLA

REZULTATI

M

0000.

na

»

VONS

N00 bolje jede se

Vegetom

S

RECEPT

NAGRAĐENI

PRVO

MATKOVIĆ Ing. ĐURĐICA Tomislava 7 Trg

kralja Veliki Zdenci 43293

OKRUGLJICA

RECEPATA

IZABRANIH

DEVET

abecednim

rangiranja, navedenih

nagradu 100 1. JAGICA L onjica ANTOLKOVIĆ, bez

(za

2.

BABEC,

DORICA

3. VLASTA

BABEC,

PAPRIKE

Trepčanska Podravska

TORTA

Novaki

Novaki

GRGURIĆ,

Marinkovac

Berek

43232

LJUBIĆ,

Babinac

LJUBICA

NEMEC,

42312

Štrigova

9. ANA

POLJAK,

Kao

OD

KOLAČ

OD

MASTI

SIRA

P. Miškine

PUNJENE

POGAČICE

SIROV

KRAPEC-KVASENICA

BIJELA

BALZAMAČA-ZLJEVANKA

269

185

Pitomača

43405

KIFLICE

49

S. V. Urban

MARIJA

8.

SIRA

D. 24

Dubrava

43255

OD

116

Dubrava

6. LJERKA

SIROM

GUŽVANKA

CESAREC,

MILKA

SA

72

Dubrava

43255

7.

PUNJENE

BRDAR-LOVREK,

MAJA 43255

5:

Trepčanska 41

Drenovica

43355 4.

S JABUKAMA

41

Virje

Novo

43355

pošiljaoca)

redom

KOLAČ

Lonjica

43218

IGRE

u cijelosti prvonagrađeni objavljujemo

recept

i obično

»OKRUGLJICAr«.

Sastojci: kruha

kruh, tj.ostaci

kg (osušeni dana) prethodnih 2,5 dl mlijeka dcl brašna 1/2

1 mala

od

prašak 4 žlice maslaca 1

2 žlice

2,5 25

kravljeg dagmladog na

kocke

izrezane

suhe

za

pecivo

krušnih

mrvica

peršinisjeckanog 1 žlica Vegete lišća

malo

sira

jaja 10 dag

4

žlica soli

slanine

i

šunke

143

Postupak: Kruh

smije biti

ne

treba

već

svjež

od

ilinekoliko

dana

prethodnog

star

i osušen

tj.osta-

koji kratko te kruh izrezan slaninu i šunku kockice, njega pa dodajte još Ispržite ohladi. U da i ostavite vrućim vatre Skinite zajedno mlijekom zalijte popržite. hladno 3 žumanca, brašno, sol, pecivo i peršinovo lišće,te 1 žlicu Veprašak dodajte kuhinOstavite 1 od 3 sat, Na stajati umiješajte snijeg gete. pokriveno bjelanjaka. kraju sir U to vrijeme jajetom i malo soli. Na kuhinjednim kravlji izmiješajte krpom. jskom zatim sredinu stavite smjesu sira, istresite smjesu, malo razvaljajte i jsku k rpu ste »veliku dobro zatvorite pa je stavite koju prethodno posudu dublju okruglicu« nakuhati i naras-, će ali razvukli salvetu. Zavežite stezati, ci

ne

baciti.

na

se

s

s

sve

za

s

a

u

u

u

u

koncem,

sve

jer

nemojte

smjesa

se

1 sat. Izvadite

kuhajte okrugljicu da vode i ostavite tanjur. Na tavi rastopite pladanj iliveći plitki Servirajte ocijedi. da porumene, maslac i po okrugljici. pa popržite mrvice njemu malo prelijte ili Poslužite pečenu gusku patku. ti dvostruko.

Priređenu

stavite

u

vrelu

slanu

vodu

i

iz

na

se

na

uz

Nagradna se

igra

nastavlja

jela i kolači

Blagdanska

nagradne

IV. kolo za

igre

zajedničkoj nagradnaigra Ovogodišnja je zadnjeg čitaa naši tri redakcija propozicije, vjerni prethodna kola, jepropisivala igri i renam se da su se s pošalju nagradnuigru,potrudili uključili telji, voljom cepte. odabrati svakom kolu ne mali imala zadatak, Ocjenjivačka komisija je devet i 1. za od i nagradu,još jedan pristiglih mnogobrojnih recepata, izdvojiti odabra»PODRAVKA« bez a naš za sponzor recepata nagradu rangiranja, kuhini sadržavali su ne proizvode prehrambene koji paketima jenagradila jskepotrepštine. već šanam IV. u toku. učiniti i Tako ćemo ovom Čitatelji kojeje kolu, Vaše I KOLAČI«.

JELA »BLAGDANSKA temu na prirecepte ljusvoje recepte do 15. mamo sve studenog. će svi IV kola naša S završena, jer igranije nagrađivanjem recepata NAGRADE.O SUPER u izbor četiri kola biti dionici uključeni ovogodišnja narednom ćemo tome broju. detaljnije izvjestiti i za od vremena domaćinstvima U se blagjoš prastarih mnogobrojnim i mast, voće koristilo crno i kolače danska mlječni med,svinjska brašno, jela dodacima: a šećer, Di- kvasac, industrijskim dopunjeni kasnije proizvodi, i dr. šećer vanilij prašak pecivo, go stolu i maštu dobru Uz domaćice, blagdanskom raspoloženje, volju kolači. i slasna te tradicionalni naći će se mirisna jela, Vaše na lista« s Uredništvo očekuje recepte nestrpljenjem »Mljekarskog došla

IV

do

kola.

U

u

u

u

su-

u

za

na

zadanu

144

temu.

«