Mljekarski list 8-1992

PRODAJ

|

GODINA

XXIX

DODO

ZAGREB

Z,

=.

a.

-

Izložba

rasplodnih

junica

“

1992.

na kukuruznoj silaži suše Posljediceljetne

mlječnobakterija podutjecajem stvara i vrenja. mlječ(šećera) ugljikohidrata razgradivih topivih kiselog silaža treba da sadrži Dobra hranu. i konzervira kiselina kvarenje sprečava koja kiselimaslačne ili ništa malo octene više što kiseline, manje (0,5— mlječne 1,0%), silaža čini silažu od kiselina Octena kiselijom, mlječne, jer manjepoželinaPosebice je kiselimaslačna i ukusna, je manje jedu. slabije jenepoželjna životinje ju silažama Octeno i okusa. mirisa mnogo vrenje prevladava zbogneugodnog sivlažni rezanci, košeni kukuruz i mnogo vlage, repini (rano ugljikohidrata vlage kiviše octene Također kukuruza laža od i sl.). javlja vlažnog prekrupljenog hrane

vrenje

Siliranje Pri tom iz lako

je spontano se

na

a

ne.

s

u

na

s

se

zrna

seline, ako

je u silaži prisutan kiselina

Maslačna

javlja siliranju

češće

također

siliranje iskoristivih (šećera) koji razgrađuugljikohidrata

Uvjeti za

lako

prljave

hrane,

i

vlažne

pri

se

prisutnost zraka.

uz

zrak.

dobro

su:

Dovoljna kiselinu. i mlječnu ju pretvaraju bakterišto 2. Anaerobni uvjeti (bez bolji razvoj zraka),omogućava prisutnosti vrenja. jamlječnokiselost 3. mlječnobakterijama o dgovara 3,5— koja (pH Optimalna kiselog vrenja. log 4. kise4,5) silažu kukuruznu vlažnost hrane silira,kao npr.: koja Odgovarajuća vla30—35% kukuruza i silažu 65—70% klipa kukuruznog mljevenog vlage, geisl. kukuruza. i do dolazi suše dozrijevanju poremećaja vegetaciji Zbogljetne karakteristikama i vrsti tla,vrsti kukuruza zavisno biti vrlo teške, mogu Promjene i dr. Kukuruzna obrade, i biljka mnogim gnojidbi tehnologijii dozorio sjetve, dolazi do slaU blažim razvio suši prije nego slučajevima klip. mjestima hranidbene će biti manjeg kukuruz uroda, razvoja zrna, vrijednosti, slabije bijeg suše treba računati više celuloze. manjim prinosima, Dakle, škroba, zbog manje doći ali kukuruza, i hranidbenom kvalitetom pitanje može vrijednosti lošijom i iskorištavanje kukuruza. spremanje uopće kukuruza Može doći i do većih zahvaćenog siliranja prilikom neprilika nedostatka ali biti Šećerni minimum može kukuruzu, šom. vlage, zbog dovoljan i stvaranje zraka bit će teško i otvrdnute suhe istiskivanje gnječenje, stabljike, hrado znači da će doći silaže, što robnih uvjeta, gubitka jačeg zagrijavanja većeg tvari i do plijesni. razvoj povoljnih uvjeta stvaranja njivih će imati visilaže. Silaža kiselost suhe tvari bit će manja psadržavat ostotka Zbogvećeg doći može kiseline. Na taj način će manje i šu pimlječne pH vrijednost Poće skraćena. silaže bit silaže, tanje higijenska konzerviranja valjanost trajnost silosa i silaže i otvaranja i stoji kvarenja prilikom naknadnog zagrijavanja opasnost tijekom hranjenja. treba dobro suše da S tim vezi treba upotrebna ocijeniti zbog da upozoriti i Treba kukuruza. i namjena najbolji najvećoj mjeri, nastojati vrijednost veće i kukuruza hranidbena makar i iskoristi umanjena način, pa vrijednost količina

1.

se

u

=

za

se

zrna

za

u

o

se

vremenu

na

se

s

s

a

u

su-

u

anae-

za

u

a

se

u

se

na

u

uz

troškove

silaže.

pripreme

suha, ku-

tehnologiji siliranja. jestabljika pažnju posvetiti mekše od tla, treba kuruz visini, 30—50 dijelove skidajući gornje većoj sjeći što treba silaže, kukuruza. i lišća sjeckanje sitnije Upozoriti klipovima stabljike stlačiti i tanoževa oštrinu što znači i sitnijidijelovi mogu jer bolje kombajna, iz zraka dobrom iz silaže. Na istisnuti zrak ko može i istiskivanju gaženju bolje zadržati. i duže silaže treba posebno Ako

treba

Posebnu

na

cm

na

s

se

na

se

se

114

voda nije najbolje niže Polijevanje riješenje, jer slijeva dijelove ili zadržava dolazi do silosa, gnjipojedinim dijelovima (»džepovima«) gdje i ako može unositi je, lenjavećeg nakupljanja plijesni.

Bolje vlaga drugim p rirodkukuruznom mogu vlažnijim hranjivima, koji slojevima miješati silažom, kao npr.: sirovim i lomom repinim rezancima, iz prerade šećerne otpadom repe, i lišćem i voćnim repe, bundevama, glavama jabučnim drugim pivskim komom, nalazi tropom i sl., koliko blizini šećerana i inprerađivačka prehrambena i koliko i siliranja. dustrija, poklapa v rijeme prerade S obzirom da često puta dobro općenito teški, nepovoljni siliranje, uvjeti silose treba tehnički sirovine, i izolirati da budu popraviti zbogstanja kukuruza, zrak i oborine.

Silažu treba napuniti propusni što kraćem i silose dobro anaerobno zatvoriti. prisutnosti (bez zraka) Prilikom kukuruznom silažom, ovako izvanrednim hranjenja načinjenom treba računati ili nekim umanjenom hraniduvjetima, dijelovima izmijenjenom benom Prema tome hranidbene obroke treba vrijednosti. nadopunjavati odgovahranidbenom rajućom smjesom.

U koliko nije i minimalne dobro kukuruz uvjete moguće ispuniti siliranje, treba konzervirati UBEOM 70 (INAKutina).

Prije konzerviranja treba kukuruz kao i zatim 7% UBEE 70 ili sasjeckati PETROKEMIJA siliranje, izmiješa posipa kukuruza. po tanjim Anaerobni nisu već konuvjeti slojevima raširenog potrebni, zerviranu hranu treba dobro ili katranastom f. pokriti plastičnom olijom (terda i stvoren hidrolizom spontanom Konzergubi vlaga amonijak virani kukuruz treba također sačuvati od oborina. vlaženja Papir), Dr. Feldhofer Stjepan

silaže vodom

se

se

u

u

se

no

se

u

se

u

u

s

u

se

su

za

ne-

za

u

vremenu

u

s

u

s

za

s

za

a

se

samo

se

ne

uree.

Odnos između korištenja proizvodnog potencijala stada i izgradnjegenetske osnovicekrava Govedo

kao

jedna najznačajnijih životinja koristi od dva osnovna Za i govezbog njegova proizvoda, mlijeko do kaže da roda« koje»druga majkaljudskog jernjegove proizvode čovjek risti od gotovo rođenja.

U svim stočarski zauzima zemljama govedarska razvijenim proizvodnja stočarstvu i najznačajnije mjesto spada najvažnije djelatnosti poljoprivrede općenito.

Ovakav može tumačiti značaj govedarske proizvodnje dijelom vrijednošću vrsta. Međutim istaći i proizvoda kojedaje životinjska valja njegov kao posebni značaj sveukupnu poljoprivrednu proizvodnju jer goveda traktom efikasno iskoristiti biljojedi specifičnim probavnim jedini stanju količine voluminozne krme celuloza kao ogromne kojoj prevladava Po tome građevna jedinica bilja. biljojedi općenitoživotinjskom svijetu od biološki lanac kovrsta posebnogznačenja jer osiguravaju životinjskih risteći efikasno količine bi bez ogromne jedini hranjiva biljnog porijekla koje ostala neiskorištena. njih gotovo li Uzme obzir da danas jegovedoproizvodnjom stajskog gnoja najizvor tvari tlu i da u važniji organske značajno doprinosi povećanju prinosa vidi se važnost sustavu bilja sveukupna govedarstva poljoprivrednom jedne zemlje. od

vrsta

domaćih

drži

nas

se

da-

meso.

se

u

u

se

ova

za

su

sa

u

u

na

osnov-

su

se

u

u

u

115

da

konačnici

govedarske proizvodnje organizirane je rezultate ekonomske profit.

Uspješproizvođaču osiguravajući dajepozitivne straPri tome čimbenika. više zavisi nost jednoj proizvodnje govedarske su ekonomske zadane treba ni koji primarno proizvodnje uvjete promatrati i određeni proizvoda. pojedinih cijena paritetom cijenom oni direktno može ne međutim sam Na utjecati jer proizvođač njih konstatadanas Za naše države. vrijedi prilike politike gospodarske području već nesklad da i nisu da ti odnosi postoji cijena optimalno taj postavljeni cija u izuzetno duže proizvodnji. govedarskij nepovoljno djelujući razdoblje odnose odnose vezane ekonomske Uz govedarcijena primarno ili mogu se čimbenici i sku mjeri koji većoj manjoj proizvodnju utječudrugi utvrđimisli na Pri tome se i primarno voljomznanjemproizvođača. mijenjati staodnosa potencijala proizvodnog izgrađenog korištenja vanjeoptimalnih da kao i na grla. potencijala genetskog izgradnju svake

Svrha

i

pa

u

na

o

su

u

na

na

u

proizvodnje izboru do Da bi uzgajivaču kojestoje mogućnosti razumjele kraja osnovii svezi genetske izgradnjom potencijala proizvodnog korištenjem neke ove razmotriti stada proizvodnje. specifičnosti valja osnovi u se promogu Troškovi proizvodnje govedarske organizacije oni troškovi Fiksni fiksni i kao matrati proizopterećuju koji varijabilni. uladio U te visinu. bez obzira rada, troškove najveći spada njezinu vodnju ostalih dio veći i troškovi te i opremu u režijski amortizacija, zgrade ganja troškove U hrane. uzdržne troškovi i kao troškova varjabilne materijalnih kao što su prorazine oni proizvodnje promjenom koji mijenjaju spadaju Ukorazine dio rada se hrana i izvodna proizvodnje. promjenom koji mijenja npr. fiksni troškovi liko proizvoda, kg jedinice raspoređuju vrijednost da će oni biti niži ako se realizira viša proizvodnja. mlijeka, je jasno hrane i uzdržne troškove od interesa Posebno proizvodne promatrati je živokoličinu hrana Uzdržna svezi sa razinom koju predstavlja proizvodnje. ostale i normalno treba dobiti da bi mogla kretanje (disanje, živjeti tinja životiveličinom svezi sa Ove životne novne potrebedirektnoj aktivnosti). hrane. uzdržne količinu treba veću veća životinja nje; svaku jer visinu hrana Proizvodna vezana jediniproizvodnje je hrak oličina određena treba cu npr. kg mlijeka osigurati životinji proizvoda troškova

Odnos

razinama

različitim

pri

na

se

sa

u

ce

su

na

sa

se

na

se

U

os-

*

su

u

se

na

za

ne.

proizvodnje pri proizvodne uzdržne U ovom teške 650 krave potrebe slučaju kg. prikazan je primjeru 1 a HJ su 5,4 za kg proizvodnju jedinica), (hranidbenih životinjeenergijom količina HJ. od izražena 0,48 ista treba u vrijednosti mlijeka energije općenito različitim

hrane

i uzdržne

Odnos

razinama

na

za

Tablica

1. Potrebe

na

energiji pri različitim

mlijeka proizvodnje

razinama

Energija

proizvodnje Uzdržna mlijeka kg

Proizvodna

O

5,4

1

5,4

0)

5,4

10

5,4

4,8

10,2

20 30 40

5,4

9,6

15,0

5,4

14,4

19,8

5,4

19,2

24,6

Visina

0,48

Utrošak

Ukupno

HJ _

5,88 5,88 1,02 '

mlijeka kg kukuruza

energije za

"kg

1

—_

4,29 0,74

0,75

0,55

0,66

0,48

0,61

0,44

Iz tablice

po jedinici jevidljivo (energije) promatrano kako raste razina Pri treba tome imaproizvoda značajno opada proizvodnje. ti vidu da se niže razine ostvariti mogu činjenicu proizvodnje korištenjem kvalitetnih što znači i To krmiva, uglavnom manje jeftinijih. dijelom umanjuje ovako velik odnosa i uzdržne hrane ali treba ovom značaj proizvodne dijelu i tražiti motiv višom dalje glavni težnje proizvodnjom rnlijeka posebno odnos ostalih fiksnih i troškova. žavajući varjabilnih dakle da ekonomskom smislu normalnim Uvažavajući činjenicuje pri viša to se nameće kako može se ona uvjetima proizvodnja rentabilnija pitanje ostvariti. najefikasanije

da

utrošak

hrane

u

u

za

uva-

u

Principi izgradnje genetskog potencijala životinja Visina

jeproizvodnje kojima odvijagenetskom uvjetima osnovicom.

Dok kroz određeno kraće mogu proizvodnje uvjeti razdoblje bitno načina i gepromjeniti hranidbe, promjenom držanja općenito, njege netska osnovica određena kod trenutkom i kao takova je životinja oplodnje Ona dakle može se određuje kasnije genetski potencijal odraslog grla. mijetek što znači da se To veoma sporo. idućoj njati generaciji mijenja jedan je od osnovnih da se izuzetna u razloga genetskoj izgradnji posvećuje pozornost svim stočarski Da bi se nova životirazvijenim zemljama. izgradila generacija izabrati Pri tome muški dio se za njapotrebno je najbolje roditelje postojeće. bira može biti izuzetno roditelja manjibrojživotinja koji zbogtoga visokog Kod izbora genetskog potencijala. ženskog d ijela roditelja potrebno uključije ti veliki u po jejednog brojgrlajerjegovedo pravilu daje uniparno t j. p otomka kod svakogtelenja.

Izbor treba geroditelja temeljiti objektivnim njihovih procjenama netskih Ove se obaviti o osmogu vrijednosti. procjene korištenjem podataka tvarenim rezultatima.

Naime o proizvodnim temelju podatakaproizvodnji može se obmlijeka životinje, procjeniti njezina vrijednosti, kojadaje uzgojna osobinu.

Tek za ovu može jektivnu grla ocijenu temelju togauzgajivač pravilno odlučiti o Muški dio roditenove korištenju grla roditelje generacije. se lja procjenjuje temeljem podataka proizvodnim vrijednostima promatraosobine. osobine to kćeri proU slučaju mlijeka jeusporedba proizvodnje bika i oca kćeri ostalih osobina tova i a kod matranog proizvodnje bikova, kvalitete to rezultata ovih osobina sinova biusporedba je promatranog ka rezultatima oca sinova bikova. drugih U rada dakle osnovno realizaciji uzgojnoselekcijskog je poznavanje osobina Ova međutim proizvodnih postojeće predstavlja generacije. spoznaja svuda i dio Ovo osobinu za najteži najskupljiposla. posebno vrijedi mliječnosti treba količine svaku matičnu kravu gdje obavljati mlijeka registracija svake Pri tome koristi metoda količine tijekom laktacije. mlijeka procjene način da se svakih 30 dana obavi kontrola svake krave i tememliječnosti količina Iz ovoga onda u ljemtogaprocijeni ukupna mlijekalaktaciji. proizlazi da obilaziti sve i jeneophodnopotrebno uzgajivače jednom mjesečno registrirati količine svaku kravu. za širine terena malih i stada mlijeka Zbog ovaj u nas izuzetno ali bez obzira posao se to treba na je objektivno neefikasan, želimo li slično stočarski orobavljati drugim razvijenim zemljama provoditi naših ganizirano genetsko unapređivanje populacija goveda. tovnih osobina i kvalitete mesa se Registracija obavlja isključito preko testova muškom iako posao progenih dijelu populacije.

Stograzloga ovaj toliko stvara kao što to osobinom skup problema je slučaj mliječnosti. određena

u

se

i

se

u

se

na

na

na

za

o

ne

—

mesa sa

—

se

za

se

na

na

ne

sa

117

Pro-

temeljem Hrvatskoj provodi “Posloveuzgojno selekcijskog sa služba zajedno S elekcijska grama goveda primarno stvaranja i aktivnim gnojidbenog matičdržaocima stručnim uzgajivačima organizacijama drugim naše nog goveda. dijela populacije Dr. Ivan Jakopović rada

u

Pretvorbadruštvenihpoduzeća poduzeća) mljekarskih (Privatizacija Hrvatski

izborima

po neposredno je vlasništva« pretvorbu »društvenog

Sabor

izlaza

traženje

za

tvorbu.

proceduru preprivatizaciju tj.

'91. krenuo u

u

—

—

rasprave, o pretvorbi jednogodišnje je 19/91.

Narodnih novinama i društvenih godine. poduzećaobjelodanjen da nakon radnicima ZAKONOM Ovim poduzeća procjeomogućenoje do visine dionice ne po mogu sniženoj cijeni, kupovati poduzeća vrijednosti i to DM od 20.000 po maraka) popust, kriteriju: (njemačkih 20% odnos svi radni jednako popusta 1% staža svaku godinuradnog popusta ali bez DM dionice iznad 20.000 mogu kupovati popusta. vrijednosti iz on određen 30. 6. 1992.

Rok godine, je objektivnih pretvorbu je kod obaviti roka do posao mogao navedenog nije razloga produžen, jer svih Hrvatskoj. poduzeća Republici ZAKONA odmah R. Predstavnici po izlaženju mljekara Hrvatskoj sastanku razmotrili isti i gospodarstva« »Agencijom restruktuiranje i trebalo Zakona da bi obrazloženo omogučitiseljacima predložili dopunom kao to dionica po cijeni, (onimakoji žele) sniženoj kupnju kooperantima i što To iz radnicima mlijekapreradu razloga proizvodnju mljekarama. smatramo omogućuju proizvođačiseljaci cjelinom, jerpoljoprivredni rad mljekara. jom proizvodnjom načelno mljemljekara,predstavnici prihvatila sugestiju »Agencija« je ZAKONA. izradu formirali radnu kara su prijedlogadopunu skupinu dat dana Nakon kriteriji: slijedeći kojim predlažu prijedlog, mjesec je 20% suradnja kooperacija popusta 1% 10 svaka (do godina) popusta godinasuradnje litara do 27.000 od litara 3.000 količinama prema godišnje predaja mlijeka od 3—27% popusta. koristiti do 50% poda bi tako mogao postavljen proizvođač Kriterij je pusta.

Vlada R. H. Nakon donijela je godine) (prošli duljeg mjesec međutim društvenih ZAKONA DOPUNI odluku o pretvorbi poduzeća, nije dionica već poseljake kupnje prijedlog mljekara, jemogućnost prihvatila radnicima dionica načinom omogupo mljekarama, tj. kupnje istovjetila od čila popust 20% kako obzira za jednokratnih popusta dugotraje) suradnju (bez 1% svaku godinusuradnje popusta DM od 20.000 radnicima i to do isto kao (njemačkih vrijednosti Dakle, maraka).

DM od 20.000 iznad dionica i po punoj vrijednosti Omogućenaje kupnja i bez cijeni, ograničenja.

ZAKON

donesen

skoro

Nakon

u

—

—

—

—

za

—

uz

—

se

—

no

za

za

se

u

na

u

su

sa

za

—

u

svo-

—

a

za

—

se

—

—

—

—

—

—

ove

vremena

o

za

u

sa

—

—

118

za

—

donošenja odluke Vlaspomenute prethodnog mjeseca, prije da R. dala zeleno »Sirela« iz Hrvatske, »Agencija« je svjetlo mljekari Bjelovara da uđu dionica i nekoliko dana u prodaju k ooperantima, svojim pred zaključena dionica jekupovina bjelovarskom području.

Prvi rezultati dionica »Sireli« kupnje oko 1.000 dionice od visini oko od ko5,500.000 kooperanata kupilo je DM, oko 100 dionice 5000 jihje proizvođača kupilo vrijednosti ispod DM, oko 900 od 5.000 do 20.000 DM. proizvođačavrijednosti Svi navedeni koristili od 20% doplus popust godine s uradnje, koju kazali IZJAVOM vremenu suradnje,potpis svjedoka koji potvrđuju godipredaje mlijeka određenog proizvođača mlijeka.

To interes suvlasništvo što im pokazuje seljaka mljekara omogućuje da i članovi i šansu da članovi SKUPŠTINE postanu vlasnika, postanu Upodbora. ravnog Tokom

čak

na

u

su:

u

—

u

a

u

su

su

o

uz

ne

za

a

zainteresirani Preporučamo seljacimaproizvođačima mlijeka koji dionica da obrate kupnju po potrebne mljekari kojoj p redaju m lijeko i ostale kreću podatke kupnji upravo dionica, jer mljekare akciju prodaje dionica. su

—

za

se

o

u

Stjepana Deneš, dipl. ing.

Nova cijenamlijeka iznad 15% Komparirajući mlijeka, cijenu inflaciji koja mjesečno i nužnim odobrenoj pšenice, mljekarske cijeni organizacije smatraju korigirati mlijeka. cijenu iznosi će od 10. 8. 92.

HRD 12,8 Korigirana cijena godine jediniili 46,10 HRD/litra masti to 3,6%mlječne mlijeka, je povećanje 34,8% od 20. 06. 92. cijenu godine. donesena 5. 02. 92. od HRD litri 3,00 po 1 Premija mlijeko, godine ravničarsko i 4,00 HRD 4.

08.

92. područje brdskopovećava ravničarsko i 8,00 HRD 6,00 HRD što izbrdskopodručje, planinsko, nosi 100% iznose 49/1992. od 4. 08. 92. dosadašnje (NN godine). planinsko Prema tome 1 litru od 10. 08. 92. masti mlijeka 3,6%mlječne proizvođač će dobiti: iznosi

prema

osnovnu

za

cu

sa

masnu

a

za

na

za

za

za

na

se

za

sa

za

na

za

ravničarskom

sa

području

52,83 HRD/I

litru ili

40,58% a, HRD/I litru ili više.

55,08 brdsko42,33% Radi datuma i osnovne kolovozu ćerazličitog primjene planinskom cijene premije imati tri od 1—3.

08. 92, od 4—10.

08. 92. i od 11—31.

08. 92. odnosno cijene: od 1—3.

08.

92.

HRD i premiia 3 odnosno 0,5 4 HRD (kolovoza) jedinica 3,2% Od 4— 08.

9.5 HRD/masna ili mli34,2 10. jedinica HRD/litra 3,6% i 6 i 8 HRD/I. jeka premija će za Kako 08. iz tabele 2 od 4—10. mlijeproizvođač 3,6% jevidljivo ka dobivati povećanupremiju. kolovozu zabune 1992. da bude Prema tome plaća mlijeko od 20. 06. 1992. od 1. 08.—03.

08. 92. kao cjeniku od 4. 08.— tablici 2i 08. 92. kao 10. od 10. 08. do kao tablici 1. daljnjeg u u

više

u

mo

m.

—

za

m.m.

m.m.

—

m.m.

samo

ne

'

—

—

u

—

u

—

se

u

u

119

1. Cijene od

Tablica

10. 08. pa

nadalje

A)RAVNIČARSKOPODRUČJE

R. H.

%

Made (oo gej

premija

cijena

osnovna

m.m.

jj.

3,2 3,4 3,6 3,7 3,8

3,9 4,0

48,43

43,52

6,38

49,90

6,75

52,83 54,30 55,17 57,23 58,70 60,02

P_I...

47,36

6,94

48,64

7,13

49,92

7,31

51,20

7,50

PODRUČJE

PLANINSKO

3,4

43,52

3,5

44,80 46,08 48,64

3,8

49,92

3,9

51,20

4,0

52,48

4,1

53,76

4,2

2. Cijene

RAVNIČARSKO

A)

m.m.

mlijeka

4. 08.

PODRUČJE

3/4 3,5 3,7

4,1 4,2 vraFa 3,3AđG " vn <g<geg

120

i

premija

ukupno

8,00 8,25 8,50

48,96

8,75

53,55

9,00 9,25 9,50

55,08

9,75

59,67

10,00 10,25 10,50

61,20

50,49 52,02

56,61 58,14

62,73 64,26

1992.

premija

cijena

34,20

3,6

4,0

10. 08.

30,40 31,35 32,30 33,25

3,3

3,9

—

61,64

R. H.

osnovna

3,2

3,8

=

47,36

3,7

51,36

R. H.

42,24

3,6

5:

7,88

40,96

3,3

%

7,69

cijena

osnovna

m.n.

3,2

Tablica

6,56

53,76

4,2

%

6,19

52,48

41

B)

6,00

44,80 46,08

3,5

BRDSKO

40,96

46,96

42,24

3,3

ukupno

35,15 36,10 37,05

38,00 38,95 39,90 <<

a

ukupno

6,00

36,40

6,19

37,54

6,38

38,68

6,56

39,81

6,75

40,95

6,94

42,09

7,13

43,23

7,31

44,36

7,50

45,50

7,69

46,64

7,88 —_—_—_P_P_ČPPpPLPPEPLČČmPČ.

47,78

PODRUČJE

B)

BRDSKO-PLANINSKO

%

m.m.

R. H.

premija

cijena

osnovna

30,40

3,2 3,3

31,35

3,8

32,30 33,25 34,20 35,15 36,10

3,9

37,05

4,0

38,00 38,95 39,90

3,4 3,5

3,6 3,7

41

4,2

"

ukupno

8,00 8,25

38,40

8,50

40,80

8,75

42,00

9,00 9,25 9,50

43,20

9,75

46,80

10,00 10,25 10,50

48,00

39,60

44,40 45,60

49,20

50,40

Deneš,

Stjepan

inž.

dipl.

ODLUKA o

Dana

visini

premije za

proizvodepoljoprivredi

određene

u

godine Republike donijela je: visini određene za iz izu vam proizvodepoljoprivredi« premije koje dajemo vod odnosi stočarstvo. se na dijela koji utvrđene u su svega Prije premiji mlijeko općine brdskoi to su skogpodručja općine: Benkovac, Biograd, Brač,Buzet, Cres— planinCrikvenica,Cabar, Delnice, Donji Lapac, Drniš, Duga Resa, Dubrovnik, Dvor, Lošinj, KorčuGlina, Gospić, Jastrebarsko, Gračac, Hvar,Imotski, Kostajnica, Knin, la, Labin, Lastovo, Obrovac, Ogulin, Omiš,Otočac, Ozalj, Pag,Pazin, Petrinja, Titova Samobor, Senj, Sinj, Slunj, Korenica, Vis, Vojnić, Vrbovsko, Vrginmost, te otoci na Zadar.

Vrgorac općini U ovim 8 HRD/I druza m.m. a u svim 3,2% općinama premija je mlijeko, 6 HRD/I za m.m. gim općinama 3,2% mlijeko.

U odluci utvrđeni i iznosi iz tesbikove su za rasplodni istoj podmladak, i troškove proizvodnja tova, pastuha sjemena, umjetnog osjemenjivanja. za rasplodni podmladakpo grluselekcioniranog: 15.000 HRD komad goveda(junice) komad 2.300 HRD (nazimice) svinje komad 30.000 HRD ždrijebe i ovce komad 1.500 HRD jarad i selekcionirane matične komad 100 HRD pčele muških bikova: za ispitivanje rasplodnjaka bikove HRD za 120.000 komad umjetno osjemenjivanje bikove HRD komad 50.000 prirodni pripust 3 proizvodnju god.pastuha i komad 80.000 HRD pastuharne ergele HRD komad 50.000 zemaljski uzgoj 4. 08.

1992.

Vlada

Hrvatske

»Odluku

o

—

za

.

—

—

—

za

—

za

:

'121

—

osjemenjivanja umjetnog i to po grlu plotkinje osjemenjene goveda svinje troškove

za

za

ovce

i koze

konje Napominjemo za

na

odnosno

HRD

komad

120

HRD

komad

120

HRD

komad

220

HRD

komad

'

da

odnosi

180

vas

vam

odluke

dijela koji dajemoprikaz i se koje premiraju proizvoderadnje životinje,

ovim

interesantne

regresiraju.

samo

se

dipl.

Stjepan Deneš,

inž.

Razvoj stočarstvaHrvatske od pokretanjaGospodarskog lista do danas iz broja) (nastavakprethodnog godineprimijećenastagnacija vidimo, navodi dva Prvi Uzroci različiti. Puškaš gorazloga. pojava goveda. je broja tiradi i vedarske zaraze, kuge Slavoniji zatvaranje granica sprečavanja košuma i i izvoza, a me proces tijekom drugirazlog je segregacije pašnjaka šumskih bez ostao gobroj Najveći pašnjačkih površina. posjed jegjeseljački bi ni do danas i i veda dosegnutvaljaloposebno dosegnut godinenije je.1911. da bi se otkrili uzroci istražiti čimbenike goveda. broja smanjenja obrnuti Hrvatsku U moglo Jugoslaviji zahvaćaju procesi, novostvorenoj bi se reći interesima govedarstva.

Najteže hrvatskog jepogađa suprotni od 1918. do 1924. brana u uvoza godine. plemenitih pasminagoveda razdoblju Hrvatske bilo tržište na Osim upućeno. kojejegovedarstvo je togaizgubila veliko novih navodima Jurića unutar unatoč svemu, prema je No, granica rezultati već pa govedarstva, postignuti uzgojni nimanje intenzifikaciju rad. te tržištu dati kvalitetni mogu selekcijski materijalomogućujudaljni uvodi Savez Godine 1916. osniva se ponovno marvogojskih udruga, iako kontrola ne raste, ipak brojčano znatnoj mliječnosti, govedarstvo i kakvoća pohrvatskog govedarstva proizvodnost.

Napredak mjerirazvija u svom genoma, poglavito k valitetnijeg d ijelu najvećem unošenjem stignut je ali i što Industrijalizacigoveda, traje još danas, manjojmjeri. simentalskog te znanstvena osnovu proizvoddaju dostignuća promjenama stočarskoj ja hibridizaciiskorištavati učinci U stočarstvu se heterozisa, počinje počinju nji. mlii dovodi do Prema Juriću proces proizvodnih uzgojnih, razdvajanja taj ja. unutar domaćih i se popa proizvodnje ječnih životinja, odvijaspecijalizacija većih Kod domaćih nema vrsta posljednjem razdoblju jednih životinja. struktuali dolazi do u pasminske goveda, broja promjene promjena kretanju i kvalitativnom osobina te do u kvantitativnom popoboljšanja proizvodnih radu te selekcijskom gledu, zahvaljujući umjetnomosjemenjiorganiziranom U društvekakvoćom mesa.

Simentalac snaglašenom mlječniji postaje vanju. i su uvodi holstein ni sektor se porijekla, gdje pasminaameričkogkanadskog zavidne visine u proizvodnji mlijeka. postignute društvenom sektoru 1990. i godimlijeka Pregledkretanje proizvodnje tablici 3. u ne po pasminamaprikazan je od

Kako

1857.

do

1895.

je

u

rastu

su

a

u

za-

za-

za

se

se

a

u

u

nas

u

re

u

122

u

Tablica

3.

Naturalna

proizvodnja

Korištenje Pasmina proizvodnog — kapaciteta

mlijeka

društvenom

u

sektoru

—Ukupno Prosjek obračunamlječne 3% masti tona

Broj Broj krava maa :

P

IntenzivnoHolstein 23 1 Simentalac 2 Nerazdvojeno 26 Ukupnoprosječno 3 Niže Holstein 3 Ukupno Sveukupno 29

godine

1990.

10.304 6.226 279 4.886 417 6.017

3.51

6.829

3.61

5.512

3.54

6.656

11.010

6.184

3.51

6.783

1.039

4.813

3.52

5.294

4.813

3.52

5.294

6.066

3.51

6.654

1.039 11.039

prosječno

Najvećuproizvodnju Vukovar, pasminu je 632 litara 7.647 masti, koji grla proizvedeno 3,4%mliječne je prosječno dok masti 8.125 preračunato 3,2%mliječne litara, jenajniža proizvodnja kod holstein ostvarena i iznosi mli4.736 litara Agrolabinu pasmine 3,3% masti. simentalske društvenim ječne Prosječna, pak,proizvodnja pasmine farmama iznosi litara 4.886 dok masti, 3,61% mliječne je privatnom sektoru znatno niža. za

holstein

VUPIK

ostvario

na

sa

na

u

sa

na

sa

ona

Prof.

u

dr. Nikola

Stipić

IN MEMORIAM Zoran Jukić (1960 1992) — naš draZauvijek jenapustio i Zoran Jukić. Pala gikolegaprijatelj je žrtva oltar domovine.

Pijošjedna tamo baš biti on?! Dalse, je sin ravne Slavomatinskog porijekla, bio iznad i rodosvega nije, je čovjek Kao što kaže: »vavik živi ljub. pjesnik ki imao rašta i roditi!« pošteno, zgine rata, Izbijanjem krvavog nije dogao podnositi javivši pasivnost, redove hrvatske brovoljno vojske.

Ostavio iznad svega kojuje jeobitelj, i Zov domovine bio makar kratki i volio, kolegeprijatelje.

Svaki, jejači. kao i odlazak sve rastuživao. umornog povratak ratnika, radovao, je Hrabrili dubini duše smo strah. Okrutna sudga, ali zatomljivali bina iz naše sredine i naponu stvaraga istrglaje najboljim godinama laštva. Hrvatsko ostalo bez člana. ćemo mljekarstvo je vrijednog Uvijek i vedre zračila čispijetetom sjećati Zorana, nasmijane osobe, koja je toćom duha i vedrinom pogleda.

Neka laka rodna je gruda! nas

na

zar

morao

se

mo-

se

u

nas

u

smo

u

se

s

mu

Rezultati nagradne igreMljekarskog listaiPodravke:

I ovog

puta dalje surađuju »Mljekarskog čitatelji Vjerni II kolo velik domaćini i domaćice naši poslali brojrecepatra vrijedni prema propozicijama. propisanim gradneigre, kao i kao bilo teško izdvojiti jedanrecept najbolji, rangirati Vjerujte, je Zato i ovog ostalih devet smo pupo vrijednosti nagraditi. koje željeli recepata abecednim ta navodimo redom, prvonagrađeni recept: nagrađene recepte Anton nam ga prosom« u cjelosti, poslao je objavljujemo »Paprika punjena Lukec iz Bereka, krajBjelovara. što od ostalih zato ovog puga jeposlao, izdvajamo Ovajrecept već iz muški ta, jedini razloga: natjecatelj, slijedećih naše ovo p o zadovoljava propozicije, jelo recept kao koriste i Podravkin se mlječni proizvod sastojcipripremu zadanu temu. grupu spada jela i No osim navedenih interesantno ovo zbog razloga jelo je preporučljivo prosa. prehrambenih vrijednosti reći ćeObzirom prehrani ljudi, jeproso gotovo potpunoizostavljeno visoku i vrinešto o prosu, Vas a hranjivu energetsku ujedno podsjetiti žitarice. ove zapostavljene jednost pomalonepravedno i vrlo davno Proso a nekada u grupu najstarijih, rasprostranjespada većim nih žitarica. U siromašnim se proso jošuvijek uzgaja svijeta regijama dok količinama prosa zemljama (dobro podnosi sušu), je razvijenim uzgoj žitaricama. i pokazala Istraživanja drugim potpunonapuštenzamijenjen Zrno tvari visoke da izvor vrlo prosa proso energetske vrijednosti. hranjivih je oko hranu koristi sadrži oko 70% za se koje ugljikohidrata, ljudsku oljušteno, mineralnim celuloze.

Vrlo 10% do 5% masti te oko 1,5% bjelančevina, jebogato od i tvarima fosfora, kalija, ukupno2,5%, čeganajviše magnezijaželjeza. iznosi 100 grama Sadrži vitamine prosa vrijednost A,E,B,,B., energetska lista« i

s

nama.

na-

za

su

a

a

nam

ne

za

—

svemu

za

—

u

—

na

—,

u

na

mo

—

u

u

su

—

a

Kcal.

327

2. kola

recepti Nagrađeni PRVO

NAGRAĐENI

RECEPT:

LUKEC

ANTON,

Petrička

Donja

71

DEVET

(Zanagradu

bez

1.

ANTOLKOVIĆ 43218

2.

43232

124

BEREK

IZABRANIH navedenih

rangiranja,

JAGICA,

LONJICA

BRAJKOVIĆ

BEREK

43232

MARIJA,

Lonjica 100

Gornja

Petrička

nagradneigre:“ PAPRIKA

PROSOM

PUNJENA

RECEPATA

abecednim

redom

pošiljaoca)

SLOŽENCAC

OD

KUPUSA

I MESA

VARIVO

OD

GLJIVA

ŽUTIH

3.

BUKOVČAN

MARICA,

Livadska

13

BUDANČEVICA,

KLOŠTAR

PODRAVSKI

43362

4.

CESAREC

MILKA,

6.

116

DUBRAVA

43255

5.

Novaki

SARMA

LUKIĆ Virje FERDINANDOVAC 36, 43356 Pavljanci Paruževac NADA, MARTINČEVIĆ LJILJANA,

Novo

KELJA

ZAPEČENI SA ŠUNKOM

MAKARONI

SLOŽENAC POVRĆA

OD

JUHA

40

DUBRAVA

43255

OD

OD

PERŠINA

KRUMPIRA

I

S

VRHNJEM 7.

SLAVICA, BEREK

NAVRIN

Babinac

43230 8.

PETRAŠ 43255

9.

VERA, DUBRAVA

43264

DOMAĆA

Radulec

40

KOD

VRBOVCA

RUMENJAK

NADA, VOJAKOVAČKI

PAPRIKAŠ

RIBLJI

28

Večeslavec

JUHA GRATINIRANI

56

KLOŠTAR,

KRIŽEVCI

PAPRIKA

BUČINA

PUNJENA

ODRESCI PROSOM

Pripremite

dag 1

6

1 žlicu

prosa

povrtna

kocka

»Podravka«

papar

dag kikirikija 1/2 svežnjića luka mladog 10 dag šampinjona 2 margarina dag 2 žlice kiselog vrhnja 1 žlica listića dušice 6

nasjeckanog peršinovog lista

dag 30 dag 2 režnja češnjaka naribani sir paprike rajčice

40

sol

majčine

Postupak:

skuhajte polovicom Popržite ga štapiće. Mladi lik popržite nasjeckajte nasjeckajte, ispirjajte. kikiriki, proso, i dajte nasjeckane šampinjone Umiješajte vrhnje, dušicu sol, papar, i peršin. i napunite očistite, majčinu Paprike 1/4 1 prepolovite vode, preostalu nadjevom.

Rajčice ogulite, nasjeckajte, zalijte dodajte Povrtnu sol i papar.

U to stavite kocku, usitnjeni češnjak, papriku, poklopite i pirjajte 15 min. sirom i zapecite 200%C. Pospite Proso

u

1/41

vode

Povrtne

sa

kocke.

na

kikiriki pa domargarinu,

na

sa

na

Sačuvajte ljetaVašoj Brzo, j ednostavno i sa sigurno Želinompripremite dem, drhtalicu ili žele od zimi svježeg voća, njima i ukrasite Vaše kolače. obogatite blagdanske dio

smočnici.

u

a

s

1 Želin jemješavina prirodnog jabučnog p ektina voćnih kiselina.

Pektin veže veće

količine

sx“ aa o

|

# $

želatinoznu

u

sa

|

vl

i

pretvara pritom svi voća. Đemovi i želei očuvaju prirodni sastojci i ukusni kosu Želinom pripremljeni lijepi madima voća bočice. cijelog sadržaju Kuhanje đem ili žele 1—3 minute svega traje gotov imaju i sigurnudugoročnu trajnost. ga

+:

brzo

voća

masu,

a

se

sa

u

a

4 i

125

IGRA Za

kolo

IV

NASTAVLJA

SE

nagradneigrešaljite recepte I KOLAČI JELA BLAGDANSKA na

nam

temu:

UPUTE

slijedeće zadovoljiti uvjete: Recepti ili neki od obavezan 1. da proizvoda mlječnih mlijeko sastojak je »Podravke«. od 2. da jedan proizvoda jezastupljen oblik: imati bi trebao Vaš slijedeći zapis ili težinskim točnim 1. kg) d kg, (gram, omjerima: sastojaka popis lumnim čaša) šalica, žlica, (dcl, litra, 2. točan pripreme opis čini Vaš malu navesti 3. koja recept uspješnim tajnu poželjno je Vaš vezane navedite 4. ako ( porijeklo, recept posebnosti moguće, je vezane i prigodu koju pripremadrugepojedinosti područje), to jelo. bi trebali

vo-

u

uz

uz

se

za

adresu:

šaljite Recepte lista.

Ilica 31/III, Uredništvo društvo.

Hrvatsko Mljekarskog mliekarsko obzir ćemo Uzimat prispjele recepte 92. do 15.

II kolo rujna 92.

IV kolo do 15. studenog otvoreno.

III kolo da Vas Stogaočekujemo nagradne igre Podsjećamo je zadana tema do 15.

Vaše objavljena je Mljekarskom rujna, odgovore listu 6. broj narednom biti će NAGRADE SUPER O broju. riječi izvlačenju sreće! želimo I Vam puno dalje na

za:

u

u

a

sve

u

Uredništvo

Tvorničkapremija»Dukat«a oko Hrvatske izostanku U sporazuma formiranja industrije mljekarske »Dukat« nalazeći se nove mljespecifičnoj situaciji mlijeka, otkupne cijene PREMIJU uvesti VII 1992. od 1. odlučio kara TVORNIČKU godine Zagrebje sve predaju: koji mlijeka proizvođače čisto i mlijeko; higijenski ispravno mlijeko; nepatvoreno bjelančevina; koagulaciju probi pokazuje mlijeko kojeprialkoholnoj i ostvaren kod 8,5% 3,6% najmanje prosjek mjesečni je mlijeko kojeg u

a

za

—

—

ne

—

su-

mm

—

he

tvari

masti.

bez

od

1. VIII

HRD, TVORNIČKA navedene litri gore 5 HRD po zadovoljava koje mlijeka, otkupljenog dalje jete. te U cilju proizvomlijeka,stimuliranja kvalitetnog zdravog, dobivanja korak odlučio »Dukat« đača pod ovaj p roizvodnju, mlijeka povećanu PREMIJA

od

1. VII

do

1. VIII

iznosi

4

a

na

uv-

na

se

na

motom:

NAŠ

JE

MLIJEKO!

ZAJEDNIČKI

»Dukat«

suradnji.

126

INTERES

očekuje

pravu

NEPATVORENO,

I KVALITETNO

ZDRAVO

zahvaljuje svojih kooperanata reakciju i

im

se

na

Reizbornost

glavnog

urednika

Pravilima

HRVATSKOG

utvrđena

DRUŠTVA

MLJEKARSKOG

reizbornost

članak

60

glavnih je časopisa godine Društva tih čega časopisima natječajobavljanjeporaspisuje

nakon

se

slova.

Do

urednika

svake

u

četvrte

za

sada

dužnost

je Mljekarski obavljao Stjepan Deneš,dipl. uveliko kvaliteti lista i k oji ing. jesvojim zalaganjem pridonio Mljekarskog redovnom Zahvalnost izrazio njegovom izlaženju. doprinos taj Upravni je odbor Društva Posebno zahvalni članovi mu posljednjoj svojoj sjednici. društva. da će Deneš i smo, tajništva Hrvatskog mljekarskog Uvjereni kolega buduće biti naš čemu se suradnik, vjerni unaprijed zahvaljujemo. tu

list

za

za

na

su

u

na

NATJEČAJ Mljekarski' obavljanje poslova glavnog časopisa list, mandatom od četiri godine.

Kandidat treba ispunjavati slijedeće uvjete: da član društva Hrvatskog je mljekarskog urednika

za

sa

—

—

da

ima

visoku

stručnu

spremu

struci u je petgodina urednika osnovi poslovi glavnog obavljaju volonterskoj zasniva radni odnos (ne HMD) molbe kandidati adresu: Hrvatsko drušSvoje šalju mljekarsko Ilica 31/III. Zagreb, Molbe do 1. listopadag. primaju —

da

barem

proveo

se

—

se

na

u

na

tvo

se

o.

DIMIĆ«

»NADA

ZAGREBAČKA TRIKOTAŽA|POZAMENTERIJA, ZAGREB,Erdodyeva16b.

PROIZVODI POTREBE

SVE

VRSTE

MLJEKARSKE

PAMUČNIH

PLETIVA

ZA

INDUSTRIJE.

VAŠE ZA POTREBE OBRATITE SE HRVATSKOM MLJEKARSKOM DRUŠTVU U ZAGREBU tel.041/424420 SLUŽBI PROIZVOĐAČA DIREKTNO KOMERCIJALNOJ

ILI

TEL.041 416 665 FAX. 041 412 681 ZAHVALJUJEMO NA POVJERENJU!

»ZLATAR«

SIRILO

NOVO

PROIZVOĐAČ BIOLOŠKOG SIRILAU PRAHU »ELCON« IZ PRERAĐIVAČIMA MLIJEKA ZLATAR BISTRICENUDI SIRILO

U PRAHU

TEKUĆE

SIRILO

JAČINA

RAZNIH

—

VELIČINIPOTROŠAČA

SU PRILAGOĐENA PLAĆANJA SA DINARSKIM ZAMIJENITE DEVIZNA PAKOVANJA

NAŠE »ZLATAR« SIRILO

NARUČITE SA POVJERENJEM ŠALJITE:

NARUDŽBE

ZLATAR BISTRICA »ELCON« tel.049/61124 fax. 049 61357POSLOVNICA U ZAGREBU, R. KONČARA 5 ILIKOMERCIJALNA tel.041/317935 fax. 041 317-936 —

a >

rAa

"“—....aS

Izdavački mo

<=.

Kolak,

Uređivački

inž., Miro

Mesarić,

odbor: i odgovorni

Glavni

Tehnički

urednik:

Vlasnik

i izdavač:

Uprava

i uredništvo:

Mjesečna Tisak:

128

škola

dipl. inž. mr.

Pehal, dipl. inž., Biserka

dipl.inž., Slavko

urednik: Vera

dr. Mirza

Devčić,

Milan

Stjepan Brlek, dipl. inž., Franjo Stjepan Deneš,

Lončarić,

<= Hadžiosmanović,

dr. Ivan

Sunajko, dipl. inž., Ivan

dipl. inž.

mljekarsko

društvo

Zagreb, Ilica 31/III, tel. 424-420 za u

privredne organizacije

Zagrebu

i ustanove

kao

i za

proizvođače

iznosi

45

HRD

Jakopović, To-

Šegota

dipl. inž., Željko Ljubić, dipl. vet.

Volarić, dipl. inž.

Hrvatsko

pretplata Crafička

X. Dakić,

Ankica

savjet:

<, Z———..<<..<——— <w

|