Mljekarski list 7-1992

Suvremena

nastamba

za

krave

muzare

u stočarskeproizvodnje moguće Procjena ratom opustošenoj dio proizvodnjeu gospodarskoj RepubliciHrvatskojza tržišni 1992.godini

Hrvat-

Republici drugih stanovništva, popisu stoke. U i utvrdili svih vrsta 01. 01. 1991. kategorija godine stanje skoj i elaboratu obuhvaćamo proizvodnju obrađujemo mogućugovedarsku tržišni dio proizvodnje. (procjenjujemo) Hrvatdokumenata Zavoda statistiku izvornih Na osnovi Republike ili stado komada ske utvrđeno po grla) govedarstvu jeproizvodno (ubroju te društvenom i privatnom ukupno. vlasništvu, Ukupnibrojgrla općinama, nalazi tabei steonih krava stada odnosno proizvodnog junica matičnog No znatno lama.

01. 01. 1991.

To godine. situacija izmijenistanje jepopisno Nisu stradali rata la ljudi Republici Hrvatskoj. pojavombezočnog i stradale i uništen i ratu životinje, je opljačkan ginu), uvijek stradavaju (još i i i naročito veliki pa Lici, BanijiKordunu, Baranji, Slavoniji brojstoke, zadatak da se da Naravno osnovni malo što bilo u bio, (Drniš).

Dalmaciji je je kofonda uništeno koliko Hrvatskoj, posebno Republici jestočnog procjeni stada krava odnosno i steouništeno i otuđeno liko proizvodnog matičnog, je nih po 1). junica općinamaukupno(Tabela da 44 ratom Hrvatskoj. pogođene općine Republici Vidljivo je bilo 01. 01. 1991.

Krava i steonih Hrvatskoj godine Republici junica je zahvaćenih bilo 260.640 U 44 ratom komad oba sektora.

473.141 općine je ili od Uništeno i otuđeno 120.431 ili grlo 25,45% je grla 55,10% ukupnogbroja.

U 44 od stada od broja govedarstvu. općine početnog stanja ukupnogbroja stada uništeno i otuđeno 46,20% goveda(Tabela 2). matičnog (prije rata) je krava i uništeno 120.431 44 grlo Hrvatskoj Dakle, općine Republici je 44 nivou ili steonih 46,20%spomenute općine.

Republike, junica 25,45% imovine

Prema

dobara

i

u

smo

sa

ovom

za

za

u

u

se

u

se

samo

u

u

su

ono

u

u

u

su

u

u

u

u

u

a

na

Tabela

1.

i steonih Pregled stanja krava što je ostalo dijela i onoga nog 44 općine: ne

Beli Manastir,

nik,

u

junica 01. 01. 1991. godine sa pregledom uništeu naredkao baza za proizvodnju u 1992.

godini

n/m,

Daruvar,

Drniš, Dubrov-

Biograd DonjiGarešnica, Glina, Gospić, Gračac,

Benkovac,

Lapac,

Dvor,

Đakovo,

Krave

i steone

Grubišno

Duga Gradiška, NovJastrebarsko, Karlovac, Knin, Kostajnica, Kutina, Nova Polje, Otočac, Ozalj, Pakrac, Petrinja, PodOrahovica, ska, Obrovac, Osijek, Ogulin, Titova Korenica, ravska Sisak, Valpovo, Slatina, Požega, Šibenik, Slunj, Sinj, Vukovar, Zadar, Vinkovci, Virovitica, Vrginmost, Zagreb Resa,

Stanje sektor 11.917

98

kom

01. 01.

1991.

sektor

kom

248.723

junice

Uništeno

godine kom

260.640

% 46

Broj

Ostaje za

.“stanovnika

komada

120.431

140.209

1,823.063

Zbirni Krave —

—

—

rezultati

i steone

junice

—

Društeveni

—

—

pokazuju slijedeće pokazatelje: 01. 01. 1991. stanje

sektor

Privatni

sektor

Ukupno Uništeno

—

analize

otuđeno

—

11.917

komada

248.723

komada

260.640

komada

ukupno

do

ukupno postotak ostaje proizvodnju uništeno

46,25 140.209

području stanovnika Hrvatske.

Republike 44

navedene

Nakon

godine

1992.

komada

120.431

za

Na

25. 01.

%

komada

općine

1. 01.

godineživjelo je

1991.

1,823.063

stada krava i steokompleksne proizvodnog nih vodi nas osnovnih pravcu junica, razmišljanje utvrđivanja stanja proizvodnih stada rata utgovedarstvu Republici prije Hrvatskoj, posebno krava i steonih nakon rata razornog vrđivanje broja junica (tabela 2). da obnovu i kao i tekuću Proizlazi, dakle, je razvoj proizvodRH 352.710 komada krava i stevnih odnosnju govedarstvu preostalo junica, od rata.

Relativno solidna nakon osnova 74,55% ukupnogbroja g rla prije tako razornog rata ali izvanredni nisu Republici Hrvatskoj, napori isključeni.

analize

i

osnovnog

u

u

u

osnova

a

za

u

no

u

Tabela

2.

Krave

i steone

junice u RH

prije rata

i sadašnje

stanje

(komada grla) —

_

a ke Ostaje proizvodnju

o

Stanje

Uništeno

01. 01. 1991.

Sektor

Republika

Stanje u

Hrvatska

1

2

za

općine

44

—_ratukom

Stanje %

3

4

općine u

ukupno

44

u

ratu

u

općine

44

52

—

:

Komada

%

5

72

Komada

6

T

11.098 Društveni 53,15 24,60 116.818 55,15 341.612 Privatni 458.430252.821 25,50 473.141 352.710 Ukupno 260.640 55,09 120.43125,45 14.711

Tabela

3. Očekivana

7.819

proizvodnja

3.613

teladi

%

75,40 74,50

74,55

i junadi

oo

i done Broj do steonih junica Sektor komada 11.098 1.887 Društveni 8.323 341.612 58.074 256.209 Privatni 352.710 264.532 59.961 Ukupno krava

za

:

naknada

am

————————J—J—em—r—

EZ,

ESESEZZZEZETC-

250

7.686

Telad

za

Junad

za

proizvodnju proizvodnju komada komada ran ŠVI a a PROIEĆ ua 6.185 6.000 184.736 190.449

--V_ČČČČČČ

7.936

196.635

190.736

_P_Č_Č_ČČPČLLĆLPmm__ŽŽZL

99

godini predjunadi proizvodnje Procjena kritičnu proizvodnje. donju granicu stavlja nemi1992.

Jedinstveni godini proizvodnje junadi zaključakprocjeni tržištu. našem navodi novno manjakjunećeg krizi!

Treba brzo tražiti rješenja da stočarstvo U Dokaz zajednici Poslovnoj registrirano je tvrdnji: ovoj komada tovne 312.000 iz deset jugodina(1981— isporučeno jeprosječno od od 191.000 nadi.

61,22% desetgop redstavlja junadi Ovogodišnja procjena 1990) 38,78% prosjeka, dišnjeg manje. teladi analizi Prema podataka (Tabela 3)procjenjena jeproizvodnja i jui tzv. društvenom i to oba nadi 1992. sektoru, sektora, godini privatnom tj. što tiče oba sektora. To krava i steonih osnovu je broja junica faze tova, pa teladi i prve othrane svega proizlazi teladi, proizvodnjeprije sektor tovi neznatan da društveni krava i steonih broj junica, broja da se prva faza tova odtako. i U g ovore, Iskustvo,podaci junadi.praksi nije sektoru društvenom tovilištima manje vija prvenstvenoprivatnim faza tova(90%), do sada završna odvijala uglavnom (10%).

Međutim,druga, Ovo sektoru dio sektoru društvenom a po(26%).

(74%),manji privatnom stočartova zajednici podaci organizaciji govedapriPoslovnoj tvrđuju otkako to sustavo deset kroz stvo prati. posljednjih godina, Zagrebu dipl. ing.

Vreš, Lj. očekivane

tovne

teladi

i

u

1992.

u

u

mesa

na

na

u

nova

za

u

u

se

u

na

same

—

na

osnovu

a

a

u

u

u

se

u

za

u

ona

u

uvjeta određivanjei prosuđivanjezoohigijenskih kod gradnje staja

Ishodištaza

velikoj čovjekaživotinje zdravljekrepkost ugodnosti, Osjećaj borave. okolini zavisni kojoj mjeri etološke i ekološke stavljaju prviplan Higijenska načela, spoznaje i životinja. ohigijenske uzgoju iskorištavanju prismještaju, uvjete farmi obzirom stočarskih geografraspoređenost Nejednakomjerna i sko-klimatska naselja, gustoću poljoprivredno- zemljišta područja, ovisni i društveno stavila poloodgovorni zasebni, planere staja, jestočare, šumska žaj. te i čovjek, poremećena okoline, kojeprouzrokuje Erozijaopustošenje skladu biti biološka zoohigikojamoraju rješenja zahtijevaju ravnoteža, i zakonodavstvom. normama jenskim nastambe domaćih Prirodnu okolinu kojima zamijenile životinja nastambi života. veći dio svog produktivne životinje Gradnja prebivaju radnih i ćinom sa stanovišta efekata, koji najčešće proizvodnih jekoncipirana i vode računa o ekonomici profitu. uglavnom potrebama životinja, računa vodimo nastambi Kod pojedinih potrebama premalo gradnje i obzirom vrsta prirodne biotope. porijeklo njihovo životinjskih i i savani Preci domaćih konji goveda živjeli šumi, stepi, svinja kratdo deset tisućna i pa Šest prilagodba jesrazmjerno pustinji. stepi, vrsta. ko prema još godinapostojanja Stoga milijunima razdoblje da žive u domaćih izvornim voditi računa pripotrebama životinja uvijek okolini. rodnoj osobine Već izbor nastambe, značajne zdravlje lokacije utječe ili među i objektima životinja.

Tijesan prostorudubljenju ugodnoosjećanje bilo odnose mikroklimatske takove ima i dvorištu isključuju koji naselju kakovu funkciju planiranu staje. ispravno i

i

su

u

u

o

zo-

u

na

u

j

u

sa

u

su

ve-

za

s

ne

o

na

ce

ov-

u

u

su

u

u

moramo

o

za

na

sam

u

u

100

u

Lokaciju određujemo svijeta, osunčenosti, vodom i nagibuterena,opskrbi vjetrovima, energijom, pristupnim putovite nastanka i okoline. mogućnostima sprečavanja zagađivanja Svrsishodnost čimbenik voditi računa moramo staje jeslijedeći kojem budući da da li stosvejedno planiramo priplaniranju, nije rasplodnu staje ku ili mlade ili ili radne tovne muzne, životinje, životinje.

Osnova biti i planiranja pogopostavljena staja jasno organizacija iz način i veličina na i tehnološko-tehničko opkojeproizlazi rješenje stajske vodeći

o

računa

o

stranama

o

ma

o

za

za

mora

reme.

Tehnička

opremljenost raspored staja, pomoćnih funkcionalnost i utječu prostoraznatnoj mjeri objektaproduktivnost rada. možemo terena koristiti lakši i Nagib krme,steljegnoja transport odozgoprema dolje. i Transportni krme,stelje, putevi stajske mehanizacijesmiju gnoja križati i stoku razini, pregonskeprohodne istoj površine smiju vršavati ulicama«. »slijepim Zaštitna vremenskim odraziti mora se funkcija pred staje utjecajima određenom i i točnim dipravilno (površina kubatura) životinje, prostoru činilaca klimu.

Tu i koji menzioniranjem utječu stajsku spadaju osvjetljeili bilanca i volutoplinska nje(prirodno umjetno) regulacija temperature, relativna i kontrola svih okolinu. men, vlaga odstranjenja dati Životinjama staji dovoljno kretanje, prostora stajanje, i hrane. ležanjeuzimanje Pravilan izbor i količina i kvalitegrađevinskog izolacijskog materijala, ta nastira, i stoke dobru gustoća naseljenosti osiguravaju toplinsku izolaciju funkcionalna i dimenzionirana zdrastaje, ventilacija prostorno omogućuje klimu u staji. i tehničke naći u literaturi. Za m ogu Pojedinosti podloge ilustraciju nekoliko osnovnih dajemo podataka.

Pri i voditi računa zakonodavstvu i planiranju gradnji staja propisimapodručja građevinarstva, protupožarne zaštite, sigurnosti pri du i zaštiti okoline. i međusobni

u

skladišta

i

na

za

ne

u

a

za

se

ne

za-

u

u

za

na

u

u

moramo

za

:

a

vu

se

samo

moramo

o

s

ra-

zaštiti o Posljednjih godina izražaja stočarstvom već ili životinja.

Mnoge zemljenaprednim prihvatile priprezakone domaćih o maju uzgoju životinja životinje povoljnijim uvjetida su i Spoznaje životinje, koje bolje osjećaju, zdravije produktivnije izložene i fizičkim dovela do su nego koje životinje socijalnim stresovima, odnosa i te do novih i normi za uzgajivača planera, promjene kriterija smješJavno i kod nas, pod pa životinja. mijenjerazvijenijim taj zemljama, utjecaraznih zaštitu načinu sve prema »akcija životinja«, jem osjetljivije postaje i okrutnost svega prema životinja.

Propisi uzgoja smještaja zabranjuju prije neki od iz i životinjama, njih datiraju još prethodnih stoljeća.

Noviji propisi odredbe kako da stvore što dajuuglavnomuputeuzgajivačima bolje uvjete dobar smještaj životinja. i kod svim Preporukepropisiosjećaju ugodnosti životinja gotovo da se svakodnevno nadziru zemljamazahtijevaju životinje zbogotkrivanja bolesti i žeđ ni ne imati ozljeda, životinjesmijutrpjeti glad, potreban moraju konfor i ih i imati sve sklonište, smije plašiti mogućnosti ispumoraju zaštiti Sav. 1972., o svojih potreba.

(Zakon njavanje životinja, Rep.Njemačka, Francuska 1982, Švedska 1983.).

Pravilnici kao akti zaštitu podzakonski podrobnije određuju životinja intenzivnim itd. stajskim uzgojima, uzgojima više

sve

su

dolazi

do

i zakonodavstvo

s

u

ma.

—

za

se

su

u

za

a

za

o

ne

u

se

za

|

u

101

=>

7

=“

ne

.

-

=

o.

=.

".

usa.

o...

-

ru

' *

si

DAP Muzna

grla na

dni

|

4.

rj

rafa e

pašnjacima

suvremenim

staji Prirodno prozora površina svjetla Ukupna osvjetljenje: poda. površine Lux-a 40—100 Umjetnoosvjetljenje: Klimatski

faktori

u

vodene

topline, Izdvajanje 1

grlo uvjetno :

Goveda

CO, Toplina

1/20

najmanje

i

pare

Vodena

g/h

3,115

300 zraku

CO,

para

KJ/h

...——.—.—_——._—_d:—.»—»»—..<.č.omm

i/h 160

emi

plinova stajskom koncentracije Najviše 3,5 vol % Maksimalna CO, koncentracija 0,1 vol % Maksimalna NH,; koncentracija vol % 0,02 Maksimalna H,S koncentracija zoni čestica: 1500/cm?* Maks. životinja disanja brojprašnih iznad 5000/m?

Maks. poda) (30 mikroorganizama: broj 30 zoni Maks. disanja, ispodstropa broj 60—80% zraka: Relativna vlaga zraka: 0,5—0,8 m/s Maks. brzina kretanja u

u

cm

u

102

do

cm

1/15

Potrebna 1

zraka

izmjena

m“/s/

u

grlo uvjetno

po

grlu uvj.

zimi

Goveda

u

ljeti

proljeće jesen i

226

113

71

nastambi

Optimalne temperature u

za

različitih kategorija goveda

Goveda

8—16%C

Krave Mlada

6—14%C

stoka

13—20%C

Telad Tovna

10—18*C

stoka

Valinger, dipl.

inž.

E.

Monodijeta sa kukuruznom silažomkod krava Siliranje kojim jepostupak kiselješećerne tvari mliječnonjempomoćubakterija koje biljkama vrenja, štiti hranu od Kvalitetna silarazgrađuju mliječnu kiselinu, koja kvarenja. kiselog ža ima kiselost kiselosti i Sila3,9 do 4,2 pH (pHjebroj mjerenje lužnatosti). ža može biti silaži tada mnogo pa prekisela, (u mliječne kiseline, nastaje pH je od 3,5; i slabo kisela ima više od tako2, 5; (npr. manji pH čitaj: peHA 2) (tad pH silaža Kad silaži tad silaži tu 6, i u sumnjiva). je je pH pokvarena je nije razvilo kiseline iz silaže pa dovoljno mliječne bjelančevine Hranjenje gnjiju. takvom silažom izaziva probavne smetnje.

Prekisela silaža zakiseli kiseline draže sluznice burasadržaj bubrega, kisela To iskaga isirišta i indigestija. probavna koja nastaje je p oremetnja slabim i proljevom, zuje apetitom, slabijom mliječnosti mlijekom kojepostaje redovite i kiselina otrovmasno; manje Mliječna poremetnjeplodnosti. je krave i zametak, jalovost. preganjaju nastaje Ako silaža od kukuruzovine ima sebi pripremljenagrube je (koja drvenaste tada silaža slabo i go lignina, tvari), je hranjivaoskudijeva bjelančevinama i i šećernim Kod ugljikohidratima (škrobnatim travama). hranjenja takvom silažom živa bića grubom mikropopulacija (sitna bakterije, gljivice, i i praživi), buragusmanji uspori probavu(mikropopulacija probavlja tvari burate razgrađuje hranjive buragu),nastaje (omlohavljenje) antonija zaostalom hranom ga, uslijed buraga togapretrpavanje povremenim često i nadimima, začepomknjižavaca.

Liječanjesastojiukrućivanju hrane nakon treba dati malo i sluzi lane.svake (24sata) čega dobrogsijena obnoviti treba kvascem i nog Mikropopulaciju sjemena. svježim buragovim sokom od zdravog govečeta.

Kukuruzna silaža krmivo (bogato energijom).

Energija jeenergetsko hranidbenim Jedna hranidbena hrajedinicama mjeri (h j.). jedinica odgovara to nidbenoj energetskoj vrijednosti jednogkilograma zobi, jeistovrijedno kao 2 ili 3 kukuruzne silaže. Hranidbena kukg srednjeg vrijednost sijena kg kuruzne silaže ovisi kukuruzne kad silirastadiju biljke jeobavljeno razvoja se

stočna

zelena

hrana

konzervira

u

na

za

va

u

se

a

se

su

na

za

u

se

u

se

mno-

u

u

a

sa

a

se

u

se

a

o

103

cvatnje, kilogram pripremljenavrijeme je voštane zriobe 0,22 ima 0,15 hj., vrijeme početka hj., vrijeme mliječne zriobe kasne kukuruzna kad obično 0,3 h.j. biljka silira, vrijeme St 0,35 hjj. suha ostane voda silaži oduzme Kad (sušenjem 105%C), zriobe kukuruznoj voštane zrela ima kukuruzna Mlada tvar biljka biljka manje, (s.t).

35% su do 35% suhe silaža ima tvari; preko kukuruzna više suhe tvari. Dobra silaže silaže. Vodenaste 25% vodenaste 30% suhe ispod vlažne,ispod silaže, izilazi i vodom Iz natrij životinja pogledu.tijela odgovarajudijetetskom soli. ili dio stočne sastavni kuhinjske Uslijed toganastaju Na)koji (oznaka: je i neelassuha koža organizma), postaje tijelo (dehidracija koji isušuju proljevi Takve i nakon nekoliko omršave mjeseciopadamliječnost. životinje tična, kiselimaslačne količinu i veću ima silaža obično Vlažna neplodne. životinje krave Takve ketozu. bolest izaziva i mirisa ne, koja odvratnog daju užeglog je i kojeje manje manjemlijeka, silaži hranidbenih tvari Tabela 1. kukuruznoj Koncentracija/gustoća Ako

kukuruzna

nje.

silaža

tad

za

1

za

za

za

a

se

na

se

za

a

a

s

u

ne

su

masno.

u

konzumacija sadržaj

st.

silaže kg

u

silaži %

st. dnevno na

kg

dnevno 100 kg, kg

st.

ž.v.

dobiveno mlijeka lit

20

52

10,5

1,75

9

25

46

11,7

1,95

11

30

43

12,9

2,15

14

35

42

14,7

2,45

18

vlažnosti:

njenoj konzumacija silaže količinu veću može krava 20% silaža što pojesti s.t.), (samo vodenija je 100 1,75 kg st. tvari suhe malo 10,5 kg s.t.,odnosno ali (samo (52kg), primi silaže krava 35% silaža Kad pojede m anje s.t.), (sa suhlja težine). je kg tjelesne odnosno 2,45 s.t., tvari suhe više količinom ali s tom 42 kg (14,7 primi (sam kg), 600 tešku kravu na odnose se količine kg.

100 st.

Prednje kg težine). kg ili do vlaknine malo surove silaži ima 8,5%, U (5,5 kukuruznoj Surova razmjerno 10% 80% oko od vlaknina tvari 16 do celuloze, sastoji 24%). suhoj Kod 10% i tvari pektina. probavljivog neprobavljiva) je (drvenaste koja lignina kukui ako bez silažom kukuruznom još daje pogotovo sijena, hranjenja nastati obroku može dosta surove također manjak nema vlaknine, koji vlaknine 18% surove biti treba obroku svakom U vlaknine. surove najmanje Surad. bio bi da teško podražen burag hidrata), ugljenog (tj. probavljivog dosta ako nema vlaknina (stezanje), rova kontrakcije burag podražuje Tad omlohavi. i buragu surove burag preživanje slabije vlaknine, nastaje i razcelulolitička mikropopulacija celulozu) razgrađuje koja (ona propadne i škrob i saharolitička amilolitička r azgrađuje se (koja mikropopulacija vije kisela i kiseline stvara čemu nastaje mliječne previše buragu šećere), pri slabim lizavošću, apetitom, popraćena probavi), (poremetnja indigestija da draži kiselina samo masnoće sluzi Mliječna mlijeka. padom proljevom Prema

Tablici

1. vidimo

silaže

da

ovisi

o

na

na

se

u

se

a

u

ruz

.

na

a

na

u

se

u

u

ne

104

.,

to da žiu tijelu zivotinja potrebno neprestano izumiru, je svakodnevno određenu količinu stavotinje prime bjelančevina izgradnju i nica kao mast, u lučenje mlijeka.

Bjelančevinestvaraju spremišta tijelu zato obroku dati svakodnevno. se živi moraju Nadalje,buragu mikroporast i 5% pulacija, koja razmnožavanje potrebuje bjelančevina najmanje hrani tvari vode inače i propasuhoj (bez hrani), bakterije, gljivice praživi onda ni vlaknine. kukuruzna surove silaža daju, probave Nažalost, je vrlo siromašna obzirom visoku bjelančevinama energetsku svoju vrijednost Kukuruzna silaža ima Iz (tj. h.j.).

2,24% b jelančevina. jednog kilograma kukuruzne silaže krava može lit mlipo energetskoj 0,68 vrijednosti proizvesti litara ili dva samo i po 0,28 jeka, bjelančevinastoj vrijednosti pol puta manje.

Prema kukuruznom silažom tome,monodijeta nije o pravdana z bog Kukuruzna silaža kombinirati jkabjelančevine. prirodnim hranjivikao što livadno lucernpr. bogatimbjelančevinama bolje je sijeno, sijeno ili sačme ili se hranu dodati ne, djeteline mora »benural«. urea uljene pak ili Kod obroku životimanjkabjelančevina mikropopulacija bubrega propada, nje kao i se i žimršave, mliječnostsmanjuje, plodnost.

Smanjuje otpornost zaraznim i nametničkim bolestima prema nastavotinja (osobito metiljavosti), i juupalematernice, zglobovaoboljenje vimena, papaka.

Uz silažu se 2 do 4 i koncentrati dajesijeno (najmanje kg) bjelančevinasti povećavanje mliječnosti; primjer: 1. sačma sol sunc. koštano vapnenac kukuruz, prekrupa 88%; 10%; 0,5%, 0,5%; bračno VaM mineralna 1%; 0,5%(vitaminsko smjesa); 2. Kukuruz. sunč. sačma sol. košt. brašprekrupa 57%;pšenič.

10%; posije 30%;

Kako

stanice

za

ne

u

u

za

u

u

u

a

nema

s

na

a

sa

man-

mora

se

s

ma

u

u

se

za

na

no,

vapnenac

i VaM.

davati se može do 20 Umjesto prirodnih bjelančevina ( po ureja 30 grama 100 ili »benural« kravi grama po kg tjelesne težine) (200— Na te krave se bi kod 2 dnevno). trebajutjedna preparate privikavati, jer 600 doći do glogdavanja moglo otrovanja amonijakom.

PREOBILJE kukuruzne silaže i više naročito ako bez (30 kg), kisela, je može izazvati kod krava kiselu i to klinički vidno ili davanja sijena, indigestiju skriveno veliki sma(subklinički).

Uslijed toganastaju gospodarski gubici i kao ketomliječnosti, njenje poremetnjeplodnosti porođajne komplikacije za, mastitis i pareze, porođajne upalezglobova, drugo. vitamina silaži kaSadržaj kukuruznoj nije z adovoljavajući: nedostaje iz vitamin vitamina D i rotina,čegaživotinje crijevima jetri stvaraju A, silaži Od karotina nema. maslac i žutu Jedan dio uopće mlijeko boju. imaju karotina vitamin pretvara se uskladišti tkivu.

Kukumasnom A, drugi silaža ima ruzna od 0 do 15 karotina Krave miligrama jednom kilogramu. dan 75 do 175 mg dobru i 200 do 300 mg.

Da trebaju karotina, plodnost to trebale bi dnevno 33 do 44 silaže. krave se postignu, kilograma pojesti Ljeti karotinom već sa nekoliko zelene ali zimi opskrbljuju opkilograma krme, je skrba Izvor karotina kvalitetno od nepovoljnija. jesjenaža osobito sijeno, mrkve i repe, ima i brašnu od i prega leguminoza, jelovih iglica.

Postoji karotina »rovimix« karotina kod krava izaziga parat (kod nema).

M anjak avitaminozu takve krave slabo i A; mršave, slabije doje, plodne rađaju im a kako zaraznim i nametničprema kržljavu telad, je smanjena otpornost kim bolestima, češće pobolijevaju.

Vitamina D zelenim krmivima ni silažama.

Krave se snabdijevitaminom ili zimi suncu Steroli koži sunčeD vaju kretanjem ispustu. kravama

na

na-

—

u

u

u

a

u

a

se

u

u

u

na

a

za

—

a

u

nas

va

su

nema

u

u

na

u

u

105

vim

pretvaraju

zrakama

D. Potrebe

vitamin

u

se

D

vitaminom

za

ovise

o

pro-

korištenje omogućuje kalcija VitaP Ca odnos i iako tu iz i fosfora (preširok). nepovoljan je hranjiva, Ca P kalcija D vitamina Nedostatak između ravnotežu D održava i u tijelu. min katkad zalihe i uskladišti D vitamin ti jetrima Ljeti kostiju. okoštavanje visoku Za niske kod zimski dostatne valja mliječnost mliječnosti. period ili hrane bilo vitamina količine dodatne lijeka putem davanjem D, osigurati zelenom hrane se kravama davati Naročito u ga staji koje injekcijom. i fosfora.

minerala

metu

Vitamin

maksimalno

D

reme-

su

u

se

za

mora

se

ili silažom.

krmom

dovoljno manjkav, je kukuruznoj Sadržaj mikroelemenata mangazatim fosfora cinka, bakra, (P), (Ca), (Na), kalcija trija tlo ako minerala tih biti će Još i (osiromašeno) degradirano je joda. manje i kao vode (po čovjei antropogenom djelovanjem) vjetra, (razornim erozijom do dovodi Nedostatak ku slabijeg soli) (sastojaka natrija uništeno) erozijom. do apei tvari; uslijed smanjenja toga energetskih bjelančevina iskorištavanja nekoliko Nakon i mokraću. zidove ližu krave tita, promijenjenog apetita im koža grupa, neelastična, postaje omršave, životinje manjkanatrija mjeseci treba dakravama Takvim izrazita i se neplodnost. mliječnostsmanjinastaje svakih 2 grai težine 100 po 5 sol vati stočnu još kg tjelesne (dnevnograma litru svaku izdojenu mlijeka). i nekim pa fosfora i nema biljke zemljištima, dovoljno (P) (Ca) Kalcija sastavčvrstinu i P Ca Minerali elementima. tim kostima, daju oskudijevaju tlo Ako P malo vrlo suša Za dio tkiva i sokova. ni biljkama. je je vrijeme i ili teško stvara mikroelementima tad fosfor spojeve netopive topive kiselo, četvrte svake vapne. zato zemljišta mogu ga godine upotrijebiti; biljke i P i Ca i i skladište Kosti prema krv, potrebni podmiruju potrebi 100 svakih uzdržavne Za tjelesne kg p otrebno (Upo) je potrebe mliječnost. litre svake P. i Ca težine 5 grama 2,5 grama mlijeka Nadalje, proizvodnju minerala Ukoliko fosfora. i 1,7 treba grama 4% masnoće 3,2 grama kalcija još kukuruzsastav mineralni da Računa iz uzima kostiju. obroku, dodatreba visoku dok nisku silaže mliječnost zadovoljava mliječnost, hrani Ca i Pu minerala Kod dodatke. vati manjka mineralnolizavost ili slab zdravstvene slabija k osti, omekšanje apetit, poremetnje, staju vitaminske i zelena P Ca i Krmiva i loša paša, bogata bogata plodnost. mliječnost i silaže ima kukuruzne 1,49 U grama 1 i odlično ha lucerna kalcija kg sijeno. minerala

te nema

silaži

u

na-

na

—

na

za

ma

u

a

u

su

s

se

ne

a

su

za

su

na

za

nema

se

se

u

za

ne

na-

su-

su:

0,65 grama Obrok

fosfora.

mlijeka: stočna 180 7 livadno silaža 20 grama 1. kukuruz, sol; ureje, kg; sijeno kg; 20 litara Obrok mlijeka: 1 kukuruz 7 lucerne 2,6 silaža 20 2. posije kg;pšenične kg; kg;sijeno kukuruz, sol 50 grama. i stočna kg da ustanovili i krava 1972) (Trimberger prehranu Stručnjaci duvećih silažom nema kukuruznom posljedica, monodijeta jednogodišnja minerala i izaziva bjelančevina, manjka z bog uginuća oboljenja h ranjenje lje za

krave

za

10

litara

za

su

sur.

za

a

i vitamina.

kg (6 Monodijeta Na radi 100 P, Ca, bjelančevina, manjka o pravdana težine) nije kg tjelesne obrok osnovni biti može te vitamina i karotina i mikroelemenata, D, kisele od krave većom mogu krave indigestije. oboljeti mliječnošću, jer kukuruznom

silažom

sa

maksimalnim

obrocima

do

8

na

ne

sa

106

za

Kako

kukuruzna

silaža

izbalansirana

bjelančevinama, nije i vitaminima, davati kravama obroke silasamo sa potrebno je umjerene žom od 15 do 20 do 8 suhe kod većim obrocima sikg (6 kg tvari), jer hranjenja laže od kisele i postoji indigestije opasnost poremetnjirazmnožavanju.

U zimsko krave ako žive stresna vrijeme nastaje situacija stajama velikom vlažnošću od 85% dioksida i mnogo (više vlage), ugljičnog osteodiste tada nastati tvari kao mogu nijaka, ketoza, poremetnjemijeni i avitaminoze trofija (oboljenje kostiju), indigestije, jalovost. minerali-

u

ma

u

za

u

sa

sa

amo-

u

DragutimPremzl,

veterinar

RazvojstočarstvaHrvatske od 1826— godine 1992. razvitak stočarstva išao neovisno razvitku Povijesni našeg nije cijele 19. i 20. poljoprivrede.

Poljoprivreda stoljeću polovicistoljeća je jedna prvoj od tzv. glavnih privrednih djelatnosti.

Postizanjem samostalnosti području hrvatska vlada niz nužnih unutrašnjih poslova (1826.— poduzima mjera i stočarstva oblikovalo programa unaPBređenja ostvarenje 1928.) koje razvoja je različite načine Hrvatsko-slavonsko društvo. gospodarsko Stvara hrvatsko stočarsko zakonodavstvo suvremeno kojim ostaje neobuhvaćeno ni stočarstva. gotovo jednopitanje značajno promicanje Različite stočarstvu međutim vremena, ocjene toga činjenica ostaje da onako kakvi bili i kako upravo razvijalo djelovalo uvjeti unutar i Ovim ću dati kratak prezemlje okruženju. napisompokušat jete stočarstva i gledrazvoja tijekom proteklog razdoblja stvarnog stanja i vama niza autora. istraživanja pisanja o

u

u

za

na

se

ne

za

su

se

o

ono

su

se

na

uv-

u

na

Osvrt

razvitak

stočarstva

osno-

povijesni Stočarstvo odavno U 19. grana značajna je poljoprivrede Hrvatskoj. dinamične svim stoljeću počele događati područjima koje promjene i tržišta prouzročile promjene stočarskoj proizvodnji.

Razvoj utjecao je ratarske što dovelo do povećanje proizvodnje,je dotadašnjeg mijenjanja načina To se osobito odrazilo i stočarenja. broja poboljšanje povećanje kakvoće životinje. do tada i prevoz U tereta.

Konj upotrebljavao teglenje govedarstvu do sredine 19. malo što stoljeća promijenilo.

Značajka gospodarje ski intenzivna nerobna bez proizvodnja kvalitetnijeg stajskog držanja spanasumice. rivanja Veterinar Thalmeiner navodi i s »Uzgoj postupak podmlatkom j e mlade zato nedostatne i pušten: životinje, uslijed hranidbe, brigenjege p ostedomaćih dobar iznimno peno zakržljave...

Smještaj životinja je općenito su ili zatvorene male niske i mračne bez prozora i proživotinje štale, ili žive slabo nisu zaštićene od zračivanja, pak građenimstajama kojima hladnoće.

Budući da su i i stoka ne to jednimdrugim, prenatrpane njima može odmoriti. kao vrlo nikada. Životinje i staje rijetko čiste,potpuno Hranidba od dok stoka i slamom hrani najčešće ispaše, sastoji sijenom kratko i to brzo utroši. no i staŽivotinje vrijeme, zboglošeg gospodarenja i mlade re i zimi da idu da traže krmu bilo i prisiljene pašu stoga ispod bilo drveća i snijega pak grančicama grmlja. na

u

nas

u

su

se

na

su

u

na

na

se

se

za

sve

mu

uz

za-

samo

—

u

u

u

se

se

se

u

a

se

se

su

na

na

107

ek-

govedarstva tog koristilo zaključiti značajke i niska stenzivnost Poljoprivredno zemljište proizvodna svojstva. dio kukuruzom, kod drugi pod plodoredom, kojegjejedan polja tropoljnim treći ugaru. pakpodžitima, ostaje ratarstva odnosno počinju Međutim,općimnapretkompoljoprivrede livade i stočarstvu. elementi pašnjaci postupno intenzifikacije Naime, stoke i hranidbi više zdravlju, smanjuje pažnje poklanja preoravaju, uvoObrada se bikova a raste zemlje poboljšava, rad, brojkonja. upotreba te krmne oranične de agrarna kulture, osuvremenjujuveleposjedi većim govedom, Javlja potreba jerje specijalizira. proizvodnja postupno ekonomskim forsirano starim prema pod utjecajem govedarstvo uzorima, škole kulturu visoke i bečke tla, koje akademije Magyrovaru kasnije naše ekonomod daleko interesa prema razvijale potrebama monarhije i tim ske Pa i unatoč govedarstvo političkim utjecajima negativnim potrebe.

S uzorima stočarstvo (Šmalcelj). europskim razvijaloprema cjelokupno i prva manufakture Bičaniću se prema javljaju nastojanja prvimpočecima S strane se stočne oko pojačava zanimanje proizvodnje. jedne podizanja zahvaćeno i strane obilno s u znatno opsegu je jačem tovljenje svinja, druge se ovim područjima koja govedarstvo prometnooslanjala krajeve U Hrvatska). južnimkraje(sjeverozapadna industrija gdje počela razvijati stočarstvo. ostalo ekstenzivno vima i dalje je U i Hrvatsku Zatim industrijske zahvaćaju prometnerevolucije. počeci izuzetno dolazi do isto znanosti, što ima značenje razvoj procvata vrijeme Ono važnu Tržište stočarstva. ulogu. djeluje intenzifikaciju počinje igrati Nekad odrazilo i govedo govedarstvu. zapušteno poljoprivrede najprije kao dobiva ekstenzivno novo značenje proizvođač gospodarstva pašnjačkoga Tu nalaili raznovrsnim troši i prerađevinama. koje svježe mlijeka, ti tii stočarstvu vrste osnovicu zimo suvremenom a glede prilazu tipova, i bi se kako različitim povećalaproizvodnja pasminamausavršavaju povi i i proizvoda. mlijekadrugih Iz ovog

se

da

može

vremena

su

se

na

a

se

u

se

se

za

se

se

se

za

se

su

za

u

za

se

se

za

a

na

su

u

se

za

na

se

mesa

na

u

se

se

u

me-

sa

Govedarstvo društve-

govedarstva usporedopromjenama političkom, Razvoj Naime i prošlog stoljeća polovicom gospodarskom tijeku Hrvatskoj. bila bilo naše nerobna, proizvodnja je govedarstvo jepotpunoekstenzivno, buši i koji upotrebljavani podolcu, temeljena uglavnom dvije pasmine: skromni. bili i po Hrvatskodržanja rad, otporničvrsti, uvjetima i ostvarena skom poljoprivrede, nagodbom(1868) jeautonomija području Ugarvodvladi da 19. pod krajem stoljeća Hrvatskoj zemaljskoj kojajeomogućila intenzivno načini dr Ive Mallina stvom program koje stočarstva, razvoja od 1985. do 1911. imao do 1911. Navedeni program Napravprovodi jeutjecaja domaćih koraci su primitivnih oplemenjivanju pasminagoveda ljeni prvi će time trasirana kretanja koja djelovati pasminska plemenitih, tržnih i niz odnosa, govedarstva.

Razvoj hrvatskog godinausmjeravati razvoj ratarstva pointenziviranje industrijalizacije, pasmina, pojavaproduktivnih Prvi uvoz goverasplodnih govedarstva. većavaju zanimanje unapređenje uvezlo tukscilertarkad vlastelinstvo da datira iz 1826.

Konjšćini godine je U nastala iz sko zagorska pasminagoveda. drugoj govedo, kojeg jekrižanjem istočkao 19. npr. mnoge marijadvorska, stoljeća polovici pasmine, i algajsko simentalsko, oberintalac, notrizijsko govedo, pincgavsko govedo, društva te koja provedena istraživanjima AkcijomGospodarskog drugo. ide

na

s

u

nom

a

su

na

a

za

u

se

u

su

uvozom

za

u

uvoze

se

su

108

u

simentalBožjakovini prilike najviše odgovaraju i smeđa da pa jeplanompredviđeno ska,pincgavska alpskapasmina, udomaći i Lici da buša presjevernim dijelovima simentalac, Dalmaciji oberintalcem. tapa dobri rezultati pa PretapanjemDalmaciji proces postignuti taj traje i danas. i iz još Naime,pokušano Švicarske drugim j e pasminama Engleske, i ali se da i Nizozemske, uvidjelokrupnija produktivnija goveda mogu podslabim na Radi držanja nijeti pašnjacima. unapređenja govedarstva počinju osnivati Križevcima 1894. nešto i marvogojske zadruge godine, kasnije Gradiški i Oko Vrbovcu, Žabnu.

Velikoj Gorici, Žabnom Novoj udruge i 1912.

Savez hrvatskih osnovan p a marvogojokupile druge, je godine skih Glavna svrha određena p rema udruga. udruga, Ogrizeku, pravilije će dobra jednoličan prigojiti tipgovedakoji postojano prenositi svojstva i dobro muznost, mesa (otpornost, ranozrelost, proizvodnju iskorištavanje na i način udruženih hrane) potomstvo taj govedarstvo promicati članova, i Veći okolišnog područja. brojudrugapostojao je sjevernim područjima, ćemo da stočarsko udmeđutim, usporedbi sjevernim zemljama v idjet je slabo navodi da Savez stočarskih pa rugarstvo razvijeno Ogrizek je udruga 1940. imao 94 21 stočarsku stanicu članova 2145 s i godine udruge, ukupno 7479 od krava ili 3656 od goverasplodnih goveda, toga 0,8% ukupnogbroja od samo stočarskim da, 0,4% ukupnogbroja okupljenih udrugasastava 1860.

Usporedo izmjenom pasminskog započetog poslije povećai nego ukupanbroj brojproduktivnijih goveda.

Preorjentacija i tablici p rema krupnijeproduktivnije govedo, Juriću,prikazana je 1. broj

ustanovilo

se

da

za

hrvatske

se

a

u

u

se

sa

u

su

s

ne

se

u

a

u

u

su

se

ma:

na

u

u

sa

a

a

muzara

ma.

va

u

s

se

ne

samo

na

u

Tablica

1. Prikaz

broja

goveda

po

pasminama

God.

Broj i 1911.

1895.

Pasmina buša

pasmine i podolac

godine

pretežno sa pincgavcem

A

a

1895.

1911.

813

42,3

i

oberientalcem Ukupno

18,7 169.684 56,7 A a GV POS5 oR 100 908.358 1.134.662 100 654.951

_'.—————

—_a_a_Č.____—______/_____/_/_/————__—_.________—__—

Navedeni

Postotak

o

838.674 480.071

Oplemenjene

simentalcem,

i 1911.

goveda

___—_______————————__

Domaće

1895.

podaci ukazuju govedarstvo naglo razvijalo preobrazilo iz i radi drušsvega ekstenzivnog krupnijeproduktivnije, prije promjene tvenih odnosa i veće strane te tržišta i političkih proizvodnje jedne otvaranje strane. austrijskog dijela dvojne monarhije, druge Kretanje ukupnogbroja g oveda r azdoblju prikazano promatranom je tablici 2. da

i

se

u

s

s

u

u

109

Tablica

2.

Brojno

stanje

od

goveda Hrvatskoj u

1857.

Godina

do

1895.

godine

Broj

goveda 884.945

1857.

1869.

1880.

1895.

1911.

786.848 838.138

1.043.992 1.268.329

1921.

1.206.856

1931.

1.062.658

(procjena) 1950.

1960.

1970.

1980.

1985.

1.109.080

1938.

Izvori:

Slipetić,Puškaš,

1.063.000

1.104.000 963.000

977.000 914.000

Z., Jurić, I.

Prof. dr. Nikola

Stipić

Ambicioznifarmeri* poljoprivljudepotaknuti bavljenje se čak i kad to da Dokazala sam redom. u koje djevojke pitanju moguće, je dobritanska mlada kaže bavile tim nisu farmerka, jedna poslovima«, ranije za bitnik poljoprivredom. nagrade bavljenje farmi Oxenhektara 43 Bob Hone suprug i obrađuju njen Bridget dakrava od 30 stadom Oni sa ford Farm, počeli Engleska. jugozapadna da već tako i nekoliko sa zgrada stajapomoćnihzgrada raspolažu 95 krafarmu dobro mlijeka proizvodnju razvijenu jednu predstavljaju muzara profit. kojaostvaruje ni što tome i Bob po jošjeznačajniji Bridget Uspjehkoji postigli nazvani su bavilo od zajedničkim Oboje poljoprivredom. nije ranije jedno njih koFarmers« »Reed kuće izdavačke od strane farmer »mladi imenom godine« i kao i »Farmers nedjeljnih mjep oznatih drugih Weekly« nedjeljnik jaizdaje i farmera bave sečnih poljoprivrede. problemima koje publikacija ovom žele da to da mladi čvrsto posvete ljudi koji vjeruje Od Bridget interekada se četvrte velike počela godine, perspektive. svoje poslu imaju i radila čuvala muzla na sirati druge svinje krave, Bridget farmi, je poslove i konačno oko farme posjeda. m alog jednog zakupac postala poslove Nafarmu. odmah i 1988.

Bob i se zakupili godine, vjenčali Bridget životnu ostvarivati velikih i bez radom svoju započeli zaduživanja pornim ambiciju. stadu i stara tim što se rade planiranju Bridget Supružnici zajednički zaradovima. i mašinama računa vodi o Bob a Bridget je poljskim poslova, dosta a tokom vršila Posjetila je putovala. je raspusta fakultet, poljoprivredni završila Zatim neke i Zeland Novi jednogodišzemlje. je evropske Australiju, student. odličan bila kurs nji farmom,gdjeje rukovođenja »Željela bih,

ohrabriti

mlade

ih

i

na

su

na

a

su

nas

—

—

sa

za

va

se

su

se

se

u

za

su

su

su

o

s

*

Preneseno

lio

iz

engleske ambasade.

pregleda Poljoprivrednog

krava

farmi

Slijedeći njen jednoj jezaposlenje ubrzo biti kuću i pa južnoj Engleskoj, odlučuje gazda« jekupila svoj držala i nekoliko Sa 2,4 hektara zemlje, gdjeje svinje svinjama je dobar mada i zadržala krava.

140 posao, posao pravila mužnje je nadalje farmu Zatim kada prodala jeBridget svoju svinja joj jenjenposlodavac, kod muzla krave farmi kojeg ponudio proizvodnju je partnerstvosvojoj i farmu posao mlijeka.

Kasnije prešla kojuje taj jenapustila partnerstvu funti. Bob također bio da investii uložila 165.000 kupila nju je mogućnosti sličnu sumu, tako da imali sredstava brz dovoljno proizvodnje razvoj efikasan način. mlijeka Prve bilo im ali stado davalo očekivani dvije godine ipak jeteško, je prisuši i teškoćama kabastom stočnom mlijeka, usprkos snabdijevanju hranom tokom Tada zime. već započinjuproizvodnjom pored postosijena kukuruza. farmi Na ha 6,5 jećeproizvodnje uzgajali kukuruz, svojoj i kao kabastu hranu.

4,45 ha stočnu repu kelj dopunsku Radi kvote litara 180.000 ugovorene prošle godinekupili ispunjenja tako da farma litara Početno stado 600.000 promlijeka, isporučila mlijeka. je izvodilo litara 6.000 unatoč po mlijeka jednomgrlugodišnje, je prosjeku svim stado krava.

Granica 110 problemima, mliječnih isplatijepovećano iznosila ali 14 vosti, kada po odbije hrana, je penija litri, poduzete litri.

16 po penija mjerepovećala farmera i Bob sada traže bi im se Bridget mlađeg koji priključio, prizavršiti treba farmere vlada. tečaj kojeorganizira jetoga korak

bio

na

no

muži

na

u

»sama

ovaca.

na-

za

na

na

u

u

u

ra

su

za

na

nos

u

sa

su

na

a

na

su

u

a

na

se

samo

se

uz

na

no

za

Možda

i neke naše primjer ljudi Engleske potaknuti mlade No ništa može bez poljoprivrednike razmišljanje. postići volje, i odlučnosti. upornosti će

ovih

mladih

iz

na

se

ne

Uzgojniprogram govedarstva u RepubliciHrvatskoj

*

U

okviru

Zagrebačkog velesajma održanog travnju godine o rganizirano niz aktualnih među ostalima PCH Stomanifestacija, je organizaciji čarski centar Hrvatske i struci selekcijski predstavljen Programgojepraksi jidbenog goveda Hrvatskoj. stvaranja rad datira iz proSustavniji unapređivanju govedarstvaHrvatskoj kvalitetnih ovoga šlogstoljeća, prvi goveda počeo početkom je stoljeća.

Tada i prve Sveti Ivan formiraju Žamarvogojske udruge: O borovo, Gola, Nova Rača i i rad programa. bno, druge,počinje provođenju selekcionog Tako 1913. radom i Savez je godinepočeo marvogojskih udrugaHrvatske, Stočarski centar Hrvatske. čiji današnji jeslijednik selekcijski UZ veliki stočara i rad velike entuzijazam stručnjaka poteškoće taj dva rata stočasvjetska vječito nerazumijevanje poljoprivrednika, posebno ra, ipakjeunapređivan.

Nekim zahvatima 1965. i kao što godine parcijalnim dalje je premiranje i i nabave izmlijekaženskog podmlatka, kreditiranje rasplodnih grla, uzgoja i nabave gradnje, adaptacije stajskih objekata, opremanje izgradnje silosa, i stvorena rad. osnova mehanizacije drugo; je Organiziraju organiziraniji u

ove

u

u

na

a

u

uvoz

se

a

na

sa

uz

—

—

za

111.

goveda mnogim rasplodnih prodaja rasplodni sajmovi aukcijska Gorica Velika orgačarskim idrugo) Čakovec, (Bjelovar, Vrbovec, područjima izbilo i po 12 takovih stočarske godinama je izložbe, pojedinim niziraju obrada zatim mehanička ložbi. Uvedena uzgojnih podatakompjutorska je U Varaždinu iz vlastitih bikova rad ka. Počeo je domaćeguzgoja. uzgoju je i vlastiti test, bikova: stanica testna junica kompletno testiranje proradila kad i subote tkz. »vikend uvodile U krava. nedjelje« jednomrazdoblju hiperprodukcija. prividna otkupljivalo mlijeko nije i veteriradom i agronomskih Zajedničkim naporimapoljoprivrednika, vlastiti 1974. narskih program uzgojni počeo provoditi stručnjaka, godine Hrvatske. govedarstvu vlastitih pa i nakon 18 Sada dostignuća, svjetskih godina pak dr. Pavom čelu suradnika i 11 od autora 6 grupa predoprof.

Caputom, novi i stočara zainteresiranih čila program. stručnjaka jeauditoriju od i krava 460.000 goveda preko Programpolazi ukupnepopulacije našu prema grubimprocjenadomovinu, koji junica jesmanjenagresijom 120.000 za plodkinja. preko bazu Osnovnu pojedina predstavlja pasmina. uzgojnu Simentalska posjeposebno privatnom pasminajenajzastupljenija, što čini 77% svih tisuća krava du 285 plodkinja. preko društvenim Holstein-Friesiam je dosadašnjim pasminazastupljena 14.000 domaćinstava i kod farmama grla. preko seljačkih značajnih dijela i će Rad 21.500 Smeđa odvijati grla. je pasminazastupljena ličko kao što autohtonim nekim govedo, podolsko, buša, pasminama i domaće sivo govedo. gulja posavska panonski podolac, odkrava 350.000 Prezentirani program godini predviđa dvijetisućitoj znatnim normalno 415.000 nosno potencijalom. genetskim plotkinja, uviobzirom Neki 1,000.000 još plodkinjaHrvatskoj pakpredviđaju stanovništva znatan (38%). brojpoljoprivrednoga jek Tko će biti stručnoj procjeni. ipakovajputaprednost pravu?Dajrno inž. dipl.

Brlek, Stjepan se

sto-

u

—

a

se

u

a

na

za

su

se

se

—

u

se

na

osnovu

sa

na

sa

na

ma

na

sa

na

sa

sa

na

se

cca

su:

—

u

sa

na

u

—

u

rr

_x——————————————————— ča ————

Izdavački

a<A< ) “= <$"

Kolak,

savjet: inž., Miro

Uređivački

odbor:

mo

Glavni

<A\———————————EE======_—= Ankica

Mesarić,

i odgovorni

Tehnički

urednik:

Vlasnik

i izdavač:

Uprava

i uredništvo:

dr. Ivan Jakopović, ToHadžiosmanović, Milan Devčić, dr. Mirza Dakić, dipl.inž. mr.

Sunajko, dipl. inž., mr. Ivan Pehal, dipl. inž., Biserka dipl. inž., Slavko

Stjepan Brlek, dipl. inž., Franjo Lončarić, urednik: Stjepan Deneš, dipl.inž.

Vera

dipl. inž.

Volarić,

Republike Udruženje mljekarskih radnika Zagreb, Ilica 31/III, tel. 424-420

za privredne pretplata Mjesečna Tiraž: 40.000 primjeraka mjesečno

Tisak:

112

Grafička

škola

u

Zagrebu

organizacije i ustanove

kao

dipl. inž., Željko Ljubić, dipl.vet.

Hrvatske

proizvođače

i za *

iznosi

35

HRD

Šegota