Mljekarski list 5-1992

GODINA

Koze

srnasto

XXIX

smeđe

ZAGREB

SVIBANJ, 1992

pasmine gospodarstvu Munđar, u

selo

Merkatovec, kraj

Varaždina

Potrebe

bjelančevinamau hranigoveda

za

svih

živih

organizama, (proteini) Bjelančevine Sasi tvari dio stanica i sastavni su organske uopće. tijela, biljaka životinjskog razlimeđusobno čemu različitih od se po aminokiselina, kompleksa toje vrste kujupojedine bjelančevina. takoi život hranidbene tvari za Sve = proizvodnju, potrebne organizmu način Na hranom. se đer i bjelančeviobnavljaju bjelančevine, taj primaju rast životnih osnovnih troše se procesa, dlake, tijela, održavanje koje idr. i mesa, mlijeka proizvodnju plodnostreprodukciju, kože, ih svai treba duže se mogu deponiratiorganizmu Bjelančevine ovisni Preživači hranu. dodavati kodnevno prednosti, jer manje kao i svakodnevnom količini i zahvaljujući davanjubjelančevina, kvaliteti, i neproteinskog iskorištavanja mogućnostima mikroorganizmima buragovim dui i sl. uree neproteinskog Stoga preživača spojevi amonijaka, dušika, kao iskoristive šika sirovim bjelančevine. proteinima, smatraju biološki kvalitetne prave, bjelanmikroorganizmi razgrađuju Buragovi ih zatim i do aminokiselina čevine amonijaka, pretvaraju dijelom najvećim Nakon što mikrosintezi i mikrobni se obnavlja. reprodukciji koji protein, tu se fermentativno želučanim u crijevo, sadržajem dospjevaju organizmi hrana. kao i služe preživačima proteinska razgrađuju da trećina Treba isključivo buragutrebaju naglasiti mikroorganizama da što rast i dijereprodukciju,omogućavapreživačima umjesto amonijak S i BENURAL la ureu, druge dušik, pravih iskorištavaju amonijačni proteina kao slične spojeve proteine. dobro isda S obzirom veoma jeftiniji, dušika neproteinskog spojevi koriste često koristivi zadovoljavamikrobiološkoj pretvorbi buragu, biti dušika s neproteinskog trebaju Spojevi preživačaproteinima. njepotreba volumihrane sastavu osnovna gruba, kojusačinjavaju uglavnom i nižu služe za uzdržne i nozna preproizvodnju potrebe energetska krmiva, dušitreba uz višu dodatak živača. Kao neproteinskog proizvodnju spojeve hrani. kvalitetne ka davati biološki prave proteinedopunskoj životnih osnovnih uzdržne služe potrebama potrebe Bjelančevine disaili tvari obnovu krvi i tkiva za procesa, (izmjenu metabolizam), stanica, iz refleksne i tvari koje izlučujuorganizma aktivnosti, dopunu nje druge su

važni

veoma

u

sastavu

se

.

se

za

ne

za

u

ne

su

u

se

o

su

u

u

a

u

u

sa

u

za

a

su

se

u

u

u

za

osnovne

a

za

u

za

za

se

i dr.

iznose oko 50—60 kod teladi i za g Uzdržnepotrebe junadi proteinima težine.

Uzdržnim sirovih 100 na potrebama kg tjelesne probavljivih proteina što i sintezu rast treba dodavati tkiva, potrebe, tijela proteine produktivne sir. težine iznosi oko 350—530 150—500 kod g prob. proteina kg junadi tjelesne dnevno 1 kg prirasta. oko 300 težine tovu s očekivanim Na kg, tjelesne junadima primjer: dnevno. treba davati težine 1 za kg tjelesne prirastom sir.

165 g uzdržne potrebe prob. prot. sir.

400 g prirast prob. prot. za

za

u

svega

565

g

prob. prot. sir.

Kravama

treba

uzdržne davati, životinje, potrebe 250—300 sir.

Uz g prob. uzdržne krave proteina. proteine potrebe moraju dobivati i S 1 izluči oko 33—35 proteine proizvodnju mlijeka. kgmlijeka što znači da sintezu 1 8 treba ovisno proteina, kg mlijeka biološkoj vrijednosti davati oko 55—58 sir.

Ako od g proteina prob. proteina. daje manje 48—50 sir.

1 g prob. dolazi do proteina kg proizvedenog mlijeka smanjenja mliječnosti.

Steone naročito u 2 (gravidne) krave, posljednja mjeseca g ravidnosti, dodatno dobivati tkiva rast moraju proteine stvaranje fetusa, maternice, vimena i dr. Tako od 5. plodne posteljice npr. (placente), plodne tekućine, mjeseca steonosti teleta maternici treba davati kravama razvoj (uterusu) dnevno oko 180 g sir. do s sir. prob. proteinapovećanjem 420 g prob. proteina steonosti. posljednjem mjesecu Prema tome kravama težine oko 600 oko 151 dnevkg, koje daju mlijeka davati no, treba ovisno

o

veličini

za

za

za

se

za

o

se

za

:

za

za

u

u

za

uzdržne

potrebe 151 proizvodnju mlijeka

prob. prot.

825 g sir. prob. prot.

:

svega

AKO

to krava

300

g

1.125

g

sir.

prob. prot. sir.

tome dodavati oko 180 je g mjeseci, još sir. ili oko 1.305 g sir. dnevno. prob. proteina ukupno prob. proteina Preživači hranom. dobivaju proŽivotinjski uglavnom proteine biljnom teini teže sadrže: probavljuju preživača.

Mnogo proteina plodovi uljarica i i (soja, suncokret, repicadr.), sjemenkebiljke leguminoza (lucerna, djetelina, i žita krmno grah, grašak, grahorica dr), v anjski dijelovi (posije, zrnja brašno) i dr. Malo sadrže krmiva kao slama i kukuruzoviproteina gruba (celulozna) i na, zatim žitarica i korjenaste gomoljaste biljke, dijelovi unutarnji (brašno) sl. uz

se

steona

treba

5

u

Proteinska

prikazati

ovako:

Livadna

vrijednost

krmiva

trava

i dobra

upoređena potrebama goveda

može

s

paša

sadrže

oko

se

prob. proteina. znači da 30 trave ima oko 450—600 sir. što g prob. kg za proteina dovoljno je uzdržne krava i oko 3—5 1 potrebe mlijeka. travna ima ovisno o i Djetelinsko smjesa više proteina, dijelu djeteline, sadrži oko 20—25 sir.

Ako g prob. se dnevno 30 proteina/1 kg. daje kg djetelinsko travne to iznosi oko 750 g sir. i uzdržne smjese, prob. proteina zadovoljava krava i oko 8—101 dnevno.

Tu treba potrebe proizvodnju mlijeka napomenuti da ovakav način hranidbe navedenu i nedostaje energije proizvodnju treba dodavati krmiva energetska (žitarice).

Livadno sadrži oko 40—50 sir.

Ako g prob. se sijeno proteina/1 kg. daje 10 uzdržne krava i dnevkg sijena dnevno, dovoljno je proteina potrebe 1 2—3 lucerne sadrži oko 100—110 sir. proizvodnju mlijeka. & prob.

Sijeno To znači da već 3 lucerne uzdržne proteina/1 kg. kg sijena zadovoljava potrebe krava za Za višu treba kukuruznu silažu dodavaproteinima. mliječnost ti 30 kukuruzne silaže dopunskaproteinska ima krmiva, posebice, kg jer hranidbenu i za 4—51 Treba reći da energetsku provrijednost još mlijeka. teinska kukuruzne silaže može vrijednost povećati dodavanjem BENURALA 15—20

uz

To

sir.

&

za

a

za

za

nu

uz

se

odnos

prilikom siliranja poboljšati hranidbenoj vrijednosti. i time

60

proteina

prema

siromašna

krmiva

energetskoj višoj Slama

ima

proteinima. sir. prooko 20 kukuruzovina oko sir.

6 g svega g prob. prob. kg, proteina/1 ni kukuruzovine ili 10 slame Prema 10 tome teina/1 dovoljno kg kg nije kg. krahranidbu biti za krava i osnova uzdržne mogu potrebe proteinima u višoj mlijeka. proizvodnji dodavati s dose osnovnim Ako krmivima, moraju nedostaju proteini i ovisno o hranom mlijekapotre(superkoncentratima), proizvodnji punskom visoka želi ako naročito znati To treba bama mliječnost postići životinja. krmiva veće količine (žitarica). energetskih dodavanjem U količinu sadrže krmiva i Žitariceenergetska potrebnu proteina. sir.

50—55 ima kukuruza 1 g 1,3 hranidbene svega prob. proteijedinice, kg hranidbenu vriima kukuruzne 10 tome Prema prekrupe energetsku kg 1 9—10 oko 25 1 svega mlijeka. mlijeka,proteine jednost proizvodnju doobrok i Hranidbeni mogu nadopunjavati potrebe proteinima sačma kao sačme to su datkom npr.: koja sojina uljane krmiva, proteinskih oko 280 sačma suncokretova sir. sadrži oko 370 g g prob. proteina/i kg, sir. oko 280—290 sačma sir. g prob. proteina/1 kg,repičina prob. proteina/1 kgidr. treba prežitarica količinu sadrži veću hranidbeni obrok Ako (energije), BENURAL krmivima.

S BENURALA S (INAdopunskim dodavanje poručiti ekvivasirovih sadrži visok -PETROKEMLIJA (115% postotak proteina Kutina) 100—150 da što znači lent sirovih g BENURALA dodavanjem proteina), sirovih oko 115—170 hranu S g proteina. preživači dobivaju i biološka razina sačme lako se može Koristeći potrebna postići uljane može način i naobroku hranidbenom goveda, taj vrijednost proteina će po činiti hrana proizvodnji. visokoj vrijednosti odgovarati proteinskoj koja i uzdržne da se osnovne treba imati Pri tom na umu potrebe proteinima hraosnovnom zadovoljavati trebaju mikroorganizama buragovih potrebe izBENURALA dušikom iz a i nom mlijeka proizvodnju S, neproteinskim biološki treba davati rast 1 dnevno nad 7—10 za i vrijedne ploda gravidnosti krmivima. sačmi s dodatkom dopunskim uljanih proteine Feldhofer Dr. Stjepan i kukuruzovina

Slama

su

s

a

za

ne

za

vama

u

se

ne

su

a

na.

za

a

za

se

za

a

s

u

samo

u

-

na

u

se

za

s

za

u

u

Paša

krmivo za mliječnekrave najboljei najjeftinije

—

4/92) (nastavakbroja iz

zimske

Prijelaz s

hranidbu

krava

ljetnu

na

ispašom

pro Naglom postupna. promjena obroka izazvati mogu Mikroorganizmima probavni poremećaji. mjenom krmivo i u burada treba 2—3 novo uvjete priviknu tjedna buraga hranidbe zimske kada s Poseban oprez gu. grubim potreban je proljeće bozelenom mladom hranidbu travom, krmivima voluminoznim prelazi dana vode.

Nekoliko i s visokim prije izgosadržajem gatombjelančevinama zelene količinama štali hraniti krave bi trebalo s hrane, manjim pašu mala količina uvodi U obrok se treba početku povećavati. koju postupno Tako 5 svaki treći dan lene hrane 5 povećava kg. (do kg)koja postupno Zahrane. zelene 20 krave toku deset dana priviknu konzumaciju kg ali tek kratko krave tim (2— sata), ispočetka vrijeme puštaju pašu, iztreba im i krave štali. Kada kon hranidbe dalje prije priviknu pašu 3 Svaka

obroka

strukturi

u

biti

mora

se

nove

na

se

se

u

na

na

u

na

ze-

u

za

se

se

na

u

u

68

na-

na

se

se

na

laska

To pašnjak manje (2— sijena kg). pogotovo vrijedi mladu ali siromašna vlaknisiravim pašukojajebogatabjelančevinama 3 Kada trava naraste oko 25 cm sadrži sirovih vlapašnjaku dovoljno kana ali i tvari tako da idealno krmivo drugih hranjivih predstavlja prežite krave konzumirati Kravanta mogu tada više ne se po volji. vače, je davati ali ako na bezuvjetno sijeno, gospodarstvu dovoljne postoje količine, dobro i davati 2 sijena. je dalje kg/dan ciklus prikazan je crtežu 1.

Razvojni velikog metilja

dati

na

količine

za

na

ma.

na

na

za

mora

na

RAZVOJNI

CIKLUS

VEL.

METILJA

JAJAŠCE

U

BALEGI

LIČINKA

69

2.

Crtež

Razvojni

ciklus

želučanocrijevnih

ZRELI

t

TRAVOM DO

U

; TT

MOŽE

KRAVA

PARAZITIJ

parazitagoveda

S

POJESTI

600.000

LIČINKI

NA

DAN

LIČINKE

NA

TRAVI

JU

BROJNA

js 5

JAJASC

u

(2

IZ

JAJASCA BROJNE

70

TRAVI LIČINKE

SE

NA

RAZVIJAJU

bolesti

parazitarnih Sprečavanje veliki

onih

govedapredstavljaju problem ili hranom hrane zelenom krava već i krava u pasu sijekoje staji koje od nekim zaražena krave Gotovo da nema nom. crijevnokojanije krave stočarstvu. velike štete našem Najugroženije koji parazita, želučanih ukratko na papa najčešće potrebno spomenuti koje izgone pašu jeovdje razite i njihovo suzbijanje.

Izaziva bolest predstavlja najrašireniju parazitarnu goveda.

Metiljavost Veliki 3 cm. ima veliki tijelo dugačko hepatica) koji plosnato /(Fasciola metilj je vodovima žučnim tri živi u jetri. koji približnogodine metilj jedvospolac dolina većih utvrđeno rijeka Najviše metiljavosti je goveda područjima da utvrđeno Tako okolno poplavljuju područje. je Sloveniji kojepovremeno velikim zaraženo 50 do 85% svih krava ovisno Šteta metiljom. području je zaražene ovim krave vrlo rokovana daju velika, parazitom metiljavošću je jer 10—15% tovu junadi prirastismanjuju 20%, mesnoj manjemlijeka, 95% svih goveđih oko baca jetara zbogopsežnih promjenakoje industriji izaziva pona proljev, mršave, dobivaju Metiljave životinje ovajparazit. njima oko toku života izleže Veliki bređe. slabokrvne i teško metilj ostaju staju okolini. šire Ta 40.000 po životinje zajednobalegom metiljave jajašca.jajašca ličinka sazri ličinka. Kada vodu iz Ako (kod njih razvije dospiju jajašca U ličinka izlazi otvara 10 do 25% i poklopac jajašcu C) temperature naiđe ličinka ako nađe malog dok pliva vodi, povoljnim uvjetima, ličinki razmnoži 1500—4000 (cerkarepatih (1cm)pužabarnjakakojem vlati trave, odnakon izlaska iz odmah Te pužaprianjaju rije).cerkarije i od ih može štititi nei rep nepovoljnih uvjeta obavijaju ljuštorom koja bacuju ili ili popasu krave koliko pojedu kasnije Takvogmladogmetilja mjeseci. sijenom. krava. nalazom Bolest Liječenjeuspješno jajašcabalegi utvrđuje antihelmintikom. ili nekim Uspjehliječenja je drugim provodi Metiljonom treba oštećenu mladih krava 98% Liječenje kojejošnemajupreviše jetru. treba štali. krave kada ili studenom u Drugoliječenje prosincu provesti bolesti način Najuspješniji suzbijanja provestiproljeće prije izgona pašu. bez može da barski S obzirom pužić živjeti barskog pužića. jeuništavanje vode i tako urediti da treba vode stajaće pašnjačke površine njima efikasno Puževi se da ih suzbijaju (hidromelioracija). poplave ugrožavaju i modra Za tu svrhu modrom galica mješa pijeskom ožujku galicom. i Frescon s Dobro sredstvo za po kojim suzbijanje pužića je posipa pašnjaku. pašnjak škropi. od 40 vrsta grupu Želučanopribližno predstavljaju paraziti se žive na sluznici sirišta i lih Ovi goveda, gdje tankogcrijeva glistica. paraziti crijevni ciklus sišu iz sluznica. hrane želučanoparazita krvlju koju Razvojni i slabokrvne crtežu 2. Bolesne p oprobavne imaju životinje prikazan je crijevnih dnevno krave mogu pašnjaku (proljev).

Najugroženije jer remećaje Bolest ličinki raznih čak 600.000 se travom pregonsuzbija parazita. pojesti sistemom i skim pašnjaka.

Pašnjaci korištenja napasivanjempašnourede i očiste tako da nakon se pokose, kraćegkorištenja napasivanjem košnim veći dio ličinki unište čeve zrake parazita.

Posavi Mr. Marijan bolesti

Parazitarne

ne

u

samo

se

u

su

nanose

se

u

na

u

u

uz-

o

a

za

se

u

u

se

u

s

se

u

se

u

van.

na

se

na

ne

u

u

se

za

se

sa

:

se

u

se

u

su

u

na

u

ne

nema

na

ne

se

s

u

se

se

ma-

su

na

su

s

na

sun-

71

Lijepoikorisno

Već

ulaskom

dvorište

živoosjeća prisutnost prekrasnih dragih svakom koraku.

Zatekli smo ih na električnim tinja pašnjaku o građenom da i Teško se može oteti da koji pastirom, g otovo nije p otreban. dojmu je uzgoj koza to osim unosi što, materijalne dobiti, čovjeka zadovoljstvo bavljenja tim poslom.

Munđar iz Varaždina od 1988. koObitelj kooperant »Vindije« je godine, im kreditirala osnovno te muzni Osja je stado, adaptaciju objekta, uređaj. stado novno 32 koze te od 30 ženbroji srnastopasmine, podmladak skih ostaviti stada. koje osnovnog jarica, namjeravaju proširenje Posjeduju smeđe 10 ha obradivih od 4 ha 4 ha a 2 ha površina čega oranica, košnju, pašHrane zato stada pa 80—100 na njaci. imajudovoljno, planiraju proširenje muznih koza.

2 traktora a Mehanizacija uključuje potrebnim priključcima, u

tih

se

i

na

u

za

za

su

sa

O 72

svakodnevnoj ispaši

koza

redovito

brine

gospođaMarija

Munđar

zaokružila za bi liniju kvaliza samoutovarivača sijeno proizvodnju tetne hrane koze. dobro za Ljeti svoje imaju pregonsku organiziranu i spašu 2 od hrane na koriste: te za ha, još kukuruz, zob,ječam, sijeno, podmladak smjesu jarad. u 90 litara Dnevno, punojlaktaciji predaju mlijeka,godišnje planiraju 15.000 kozi 500 litara što iznad dopo litara, godišnje,je prosjeka.

Zahvaljujući bro mreži svakodnevno odvozi od organiziranoj otkupnoj Vindije, mlijeko proizvođača.

S dobre odnose. za Vindijom imajuuspostavljene kooperantske Cijena bila din/I sa masti. m.

37,19 prošli mjesec(travanj) je 3,4% Za što naši domaćini s nesvibanj Vindija najavljuje povećanje cijene, i vremenima kada će se nekim i strpljenjem očekujunadaju boljim spokojno miru timariti veće količine koze, mljekari svoje »Vindija« isporučivati još obostrano na kvalitetnog kozjeg mlijeka, zadovoljstvo. nabava

a

za

a

se

u

a

Redakcija

Otkup mlijekana Tokom

području općine IvanićGrad u 1991.godini

godine mljekara otkupila je mlijeka ili 5% u odnosu na 1990. manje godinu.

Obzirom to da ratom zahvaćen na velik dio kao: je otkupnog područja dio dio Pounje, Banija, Posavina, Novska, Garešnice, Jastrebarskog područja, okolica Velike okolica OraPokuplje, Gorice, Siska, Gline, Petrinje, Valpova, Broda i od kuda smo Šamca, hovice, Đakova, Slavonskog Slavonskog otkupkoličine veće onda svih 5% tokom i 1991. ljivali mlijeka otkupamanje, godine tako i znak da ostatak ratom zabrinjavajuće je nije područja nezahvaćenog bilježe porast. domaćinstava tokom rata 24.000 se sa na 16.000.

Broj smanjio rata smo 1400 sabirnih od 860 Prije mlijeko otkupljivali čega mjesta, stacioniranih rashladnim sa uređajima.

Rat ivan stavio sabirnih 268 sela sa 311 isto toliko i funkcije je mjesta rashladnih uređaja.

Ivanić Grad ratnom 8% otPodručje općine razdoblju bilježipovećanja kupamlijeka.

Tokom 1991.

4.270.355 1 smo a 1990. godineotkupili mlijeka, godine tokom 3.955.068, a i kvaliteta 1991. u odnosu 1990. mlijeka značajno bolja je Postotak masti u 1990. tokom a 1991. mliječne mlijeku god.iznosio 3,64%, je a BST u 1990. iznosila 1991.

3.77%, mlijeku 8,43%, je godine 8 ,56%.

Prvo 1992. u sa 1991. također tromjesečje usporedbi prvimtromjesečjem ohrabruje.

1991.

895.488 litara i bezmasne s m.m. otkupljeno je mlijeka3,68% 8,49% i bezmasne sa m.m. susuhe tvari, a 1992. god.1,012.102 lit.mlijeka 3,77% 8,58% he tvari, što kvantitativnom u i kvalitativnom poboljšanje jeznačajno (13%) pogledu.

Ivanić Grad čini od otkuOtkupmlijeka područja općine 6,5% ukupnog »Dukat«. pa mlijeka mljekare 37 stacioniranih na sabirnih rashlad48 Otkupjeorganiziran mjesta, nih od 25.000 iskorišten sa sveuređaja ukupnogdnevnogkapaciteta I, koji j e 50%. ratne

»Dukat«

1991.

I

65.029.316

na

u

'

na

a

sa

ga

'

73

Područje broji proizvođača mlijeka, ukupnogbroja cijeDukata. logpodručja količina domaćinstvu iznosila 3.550 1 po Godišnja isporučenog mlijeka je ili 9,7 1 dnevno. po mlijeka gospodarstvu Ako količinama uoprema gledamogospodarstvo isporučenim mlijeka, čavamo da od 1200 938 ukupno gospodarstava,isporučilo mljekari je manje od 5.000 litara 214 litara 1,141.247 mlijeka godišnje, proizvođača isporučilo je ili 5333 litre po mlijeka gospodarstvu.

Razred litara 10—15.000 čini 28 litara mlisa 330.457 mlijeka proizvođača ili litre 11.802 po gospodarstvu. jeka prosječno mlijeka U od 15—20.000 litara ima litara 8 139.988 sa grupi mlijeka proizvođača ili litara po 17.498 i razreda. u sredinu prosječno gospodarstvu spadaju od 20—25.000 litara čine 3 litara ili 63.966 sa Grupu proizvođačaukupno litre po 21.322 prosječno gospodarstvu.

Samo tri čine razred od 25—30.000 litara 82.626 proizvođača ukupno litara ili 27.542 po prosječno gospodarstvu.

Jedan čini razred od 30.000—40.000 litara 30.348 proizvođač ukupno što čini 7%

1200

sa

sa

litre.

U vođača

najviši 152.907 sa ukupno razred

iznad

litara

mlijeka spadajuproizisporučenog litara ili litara po 50.969 prosječno gospodarstvu.

40.000

3

više

od

Popis proizvođača mlijeka koji isporučili IVANIĆ-GRAD 1991. godiniopćina su

u

1. Kuharić

—

Milan, St. Marča

Čemernica

25

Balug Josip, D. 109.

3. Delinić Šarampovo Josip, 4.

Ivan, Okešinec Lepan Križ 31 5. Rendulić Marija, Bešlinec 51 6. Škrivanek Josip, Pos. 14 7. Srdović 2.

81

Pos.

Šušnjari Stjepan, 17. Markeš Ivo, Vinari 31 16. Sočan

50

Šarampovo Stjepan, Vezišće 49

18. Frigan Ivo, 19. Kunovac 20. Kosić

Donje 57.

Pos. Bregi 166

Ivan,

Stjepan, Obreška 22.

Budojević Stjepan, Prečno 15 23.

Paljević Josip, 21. Lanović

Preronac

13

D. 37

= =

—

1.

12.816 1.

Lopec

41

12.885 1.

Josip, Pos. 22 28.397 1.

28. Graberski — Mijo, Bregi 28.129 1.

29.

Slavko, Prerovac 4

11.933 1.

1.

Veziušće

27. Kovačić

1.

110

Mirko, Čemernica

30.

12.456 1.

11.638 1.

11.5401.

23

10.335 1.

33

34. Tkalčić

Jana, Križ

17.886 1.

35. Bakran

Božica, Vel. Hrastilnica

17.656 1.

36. Galina

17.4421.

37. Ivak

Marija, Trebanec

16.691 1.

38. Lilek Josip,Breška

16.418 1.

39. Petrinec

15.781 1.

147791.

55

Dubrovčak

59

Greda Breška

24

Greda

39

Octenjak

UKUPNO:

800.202

11.095].

1.

10.503 1.

10.459 1.

10.197

1.

10.013 1.

Mara, Krišci 30

46. Lukinović

1.

10.529

Stjepan, 40.

Ladislav, Šumećani Prugovečki 3 41.

Milka, Trebanec

128781.

11.536

10.209 1.

Kata,

42.

1.

10.618 1.

101

Budojević 141871.

43. Klak Ivan, Dubrovčak 25 — 44.

12.789 1.

Draga, Krišci Mihaljević 123941.

Greda 45. Škulec Mato, Breška = 146731.

11.327

11.112].

19.605 1.

10.010 1.

12.009 1.

72

Milan, Stara Marča

12.600 1.

18.509 1.

1.

Ana 74

12.847

Marica, Krišci 25 26. Novaković Kata, D. Obreška 25.

Balug Trebanec 2 21.940 1.

31. Đuro, Šepec Križ 21.620 1.

32. Micak Katica, — Šavor D. Obreška 20.406 1.

33.

Marica, =

7

Tomo,

1.

26.100

45

Švaljug Stjepan, Okešinec 12. Hubak 190 Josip, 13.

Ivo,Šušnjari Pokupec Breška Greda 14. Ivanković Stjepan, Konščeni 15. Malečić Prečno

11.

54.685

24. ŽitkovićMarica, Krišci 22

Bogati

8

Josip, 10. Komeščak Slavko, Vinari

|.

30.348

Josip, Bregi Breška Greda 9. Antolić 13 8. Miškec

55.542

425801.

Bregi

Ivan,

litara

10.000

Dakić,

dipl.

inž.

Da jetakovihviše!

Rekorder

sveukupnomotkupDukat kopo području Mljekare ličini 1991. gomlijeka isporučenog dini od 86.000 litara jegospodarstvo na

-

nom

u

Ivana

i Nade

Basrek

iz sela

Svi članovi

Gostović.

3

obitelji uključe(di ni što rezultira doproizvodnju brom svih organizacijom poslova, kvalitetnom timapripremomhrane, muznih krava što nadrenjem daje =proizvodnju =kvalitetnog posječnu modernu mlijeka.

Posjeduju štalu, 38 stoke razligdjejesmješteno grla od 25 muznih uzrasta, čitog čegaje 4 visoko bređe 8 brekrava, junica, od 4—10 a ostale starosti su đih, mjeseci. Pasminska krava krava crno-šare paszastupljenost Lijep primjerak simentalska mine Holstein te crno-šaro je tipa govedo Holstein iz SR pasmine Njemačke.

Posebno Holsu ponosni stein bez obzira što im grla stručnjaci simentaldržanje savjetuju isključivo ske pasmine.

Dnevno 250 litara proizvode mlijeka masnoće 1991. prosječne 3,93% (za da uz kod krava napomenu god.), holstein masnoću pasminepostizali i mlijeka4,60%. krava vrlo Ishrana kvalitetna, je osnovni obrok kukuruzna silaža je obavezni dodatak (stabljika, klip), te vitaminske dodatke.

Hranu posija, 24 vlastitih proizvode jutra površii oko 20 obradivih jutara površina Briga podmlatku uvijek jeprisutna zakupu.

Za obradu tla i hrane potrebne spremanje gospodarstvo jeopremljeno i silose potrebnom mehanizacijom, posjeduje podne potrebnog kapaciteta. su

Basrek

u

—

uvoz

na

su

a

uz

na

na

:

o

u

svom

a

i“ vimena Mužnja obavlja strojno brigu higijeni čime eliminirana masmužnjeprimjenjujući dezinficijense, je potpuno pojava titisa. Nakon hladi do autocisternu mužnjemlijeko 4— predaje »Dukat«.

Kod svake uzima uzorak kolise mljekare otpreme prosječni ukupne 5%C, čine dio autocistermlijeka koji otprema specijalnom hladnjaku (sastavni Na maksimalna se način uzoraka utza ne) Mljekaru. taj postiže ispravnost kvalitete. dana dostavnica vraća kao vrđivanje Slijedećeg gospodarstvo kvaliteti uzorka dan ili informacija povratna ispitanog prethodni proteklo razdoblje (1— dana).

3 se

uz

maksimalnu

se

se

o

na

u

u

u

se

o

u

za

:

75

Ljubimica gospodarstva

Basrek:

Mjesečni izvještaj sabirnog

mjesta

Datum

litara

%

gospodarstvu m.m.

0101

02. 04. 92.

0101

03. 04. 92.

0101

92.

0101

05. 04. 92.

0101

06. 04. 92.

0101

07. 04.

92.

0101

08. 04. 92.

0101

09. 04.

92.

0101

10. 04. 92.

0101

11. 04. 92.

0101

12. 04. 92.

0101

282 160 284 272 208 268 255 205 276 270 205 261

13. 04. 92.

0101

310

14. 04. 82.

0101

243

15. 04. 92.

0101

214

16. 04. 82.

0101

4,10

17. 04. 82.

0101

18. 04. 82.

0101

92.

0101

20. 04. 92.

0101

273 248 250 285 292

21. 04.

92.

0101

311

22. 04. 92.

0101

23.

04. 92.

0101

24. 04. 92.

0101

25. 04. 92.

0101

26. 04. 92.

0101

27. 04. 92.

0101

28. 04. 92.

0101

29. 04.

92.

0101

30. 04. 92.

0101

19. 04.

76

sirov.

sirovo

mlijeko

0101

Felon

Basrek

01. 04. 92.

04. 04.

Uk.

Kval.

u

krava

4,20

Masne

jedinice

Bezm.

s. tv.

4,20 429

1184,40 6,72,00 1192,80

9,10

411

1117,92

9,02

3,43

8,96

305 297 302 307 293 297 293 330 328

4,09 4,20 3,64 3,60 3,64 3,59 3,59 4,06 3,64 3,59

713,44 954.08 1071,00 803,60 1101,24 1134,00 817,95 886,58 1302,00 937,98 684,80 1119,30 1041,60 1007,50 1197,00 1205,96 1271,99 1281,00 1081,08 1087,20 1117.48 1051,87 1066,23 1189,58 1201,20 1177,52

8124

3,01

31770,30

3,56 4,20 3,92 3,99 4,20 3,99 3,78 4,20 3,88 3,20 4,20 4,03 4,20 4,13

8,99

9,02

8,76 8,74 9,00 9,06 9,00 8,95

8,94 8,74 9,02 .

8.79 8,83 8,97 8,00 9,05 9.06 9,06 9,05 8,10 9,09 9,07 9,20

9,20 9,22

9,10 9,20 9,01

otkuIzvještaj pokazateljima Budući da pa mlijeka po danima.

Basrek koliznatnu gospodarstvo proizvodi činu ekonomski instalirani rashodni mlijeka, je opravdan uređaj opravdano i To i formiranje je sabirnog mjesta. ujednoomogućuje l akšu, detaljnu cjelosvakodnevnu kontrolu kvalitete i kupnu mlijekabolje praćenje proizvodnje u cijelosti. mlijekagospodarstvu Iz kvaliteta osobito podataka vidljiva j e ujednačena mlijeka pogledu bezmasne suhe tvari (BST).

Naravno da takova rezultira i briga mlijeku mikrobiološkom ispravnošću što kao i čitavo pozornost, mlijeka zaslužuje posebnu gospodarstvo. obračuna bazi na ili što na Primjenom mlijeka bjelančevina mlijeku BST, »Dukat« Basrek može očekivati i stipripremamljekara obitelj objektivniju mulativniju cijenu mlijeko.

Redakcija Upornošću do cilja

informira

o

kvalitativnim

i kvantitativnim

a

u

u

o

u

se

za

:

Prije godinu posjetili smo Košić gospodarstvo Stjepana iz sela Krkanac blizini Varaždina. u tada smo i mnoge Čuli planoveželje stočarske unapređenje proizvodstočara. ovoga vrsnoga nje Prije godidana nu im osnovna bila jedjelatnost tov a neostvarena junadi, želja uzgoj i mlirasplodnih goveda proizvodnja jeka. bili iznenađeni Ugodno ovih dana da se gosvidjevši želje Košić ostvarile. A kada bi otpodina bila nešto viša kupnacijena mlijeka cijena potrebnog Gospodin Stjepan Košić repromaterijala suprugom bi bilo niža, zadovoljstvo potpuno.

Danas 24 krave Štala gospodarstvo izgleda drugačije. stajališta dovršena muzare i 9 muznih krava simentalske je, njoj j e smješteno pasmikrava.

Dnevno ne, te 14 crno-šarih 250 litara i predaje preko mlijeka (ujutro vrši PZ navečer) mljekari »Vindija« Varaždinu,otkup »Varaždin«, koja dje»Varaždinke« iz Varaždina. luje sklopu masnoća visoka a Prosječna mlijeka je 4,0— proizvodnja planirana litara. Osim 80—90.000 muznih dodatna mlijekaovojgodini je krava, djelat4,2%, nost i tov 150 turnusu. je dalje junadi, grla Ishrana krava što rezultira ovako visokom izbalansirana, je proizvodi kvalitetom Glavni obrok kravama kukuruzna silaža njom mlijeka. (stabljije ka i te U ishrani koristi i rezance šećerne klip) posebnoklip. repe, koncentriranu travu Silažu i sijeno. priprema trenč silosu zelenu smjesu, primjenu sve i osim balirke mehanizacije, poslove proizvodnji hrane, pripremi ha 8 obradivih te isto toliko koristi u Gospodarstvo sijeno. posjeduje površina, hranu svu krave. zakupu, gdjeproizvodi potrebnu svoje Svi članovi inobitelji uključeni proizvodnju mlijeka, opravdanost veća da su oba sina uz Košića na vesticije je saznanje gospodina usmjerena stočarsku što zato vide i proizvodnju, vjerojatno proizvodnji toj sigurnost standarda. osiguranje točno

dana

za

smo

su

a

sa

'

sa

za

u

u

a

u

u

u

u

za

uz

u

za

za

su

u

a

u

TT

čovjeka čiji planovi jezadovoljstvo da ali svakako proroku napomenu udjelarealizaciji jevelikog ostvarili, i imala grama čija Varaždin, općine Skupština Agroindustrijska zajednica želi i program proširiti. jerobitelj svoj pomoć očekujeubuduće, toku evakuirane IPK krave četiri štali U i Osijek, koje smještene Košić da Znak naknade. bez im tretman rata, obitelj jeto, potrebne isti, je tuđe kao i svoje. cijeniti slušati

Bilo

su

u

se

relativno

kratkom

u

uz

se

u

su

su

a

zna

Redakcija

Otkupna cijenamlijeka inflacije Cijene mlijeka godini koja kao tako da 1992.

1989. godine, utvrđuju: ili 1.01.—31.

01.

4,445 HRD jedinica HRD ili 1. 02.—31.

03. u

radi

1992.

se

ro

je sve

prisutnija mijenjaju

se

sko-

u

16

masna

5,00

masna

HRD/1

18 HRD/1

jedinica

HRD/I

jedinica HRD ili 27 HRD/I 1. 05.— 75 jedinica troškovima da skladu Kako energije je navedeno, dogovorile mljekare i preradi treba i rasta ostalih troškova utjecaja korigirati proizvodnji devalvacije, ili 27,00 1. 05. 1992. od 6,11 7,5 HRD cijenu mlijeka jedinicu otkupu HRD/litru 3,6% mlijeka. iznosi 22,73%.

Prema rečenom 1. 04.—30.

6,11.

04.

HRD

ili

masna

22

masna

su

u

—

u

Premije ninsko područje Prema rečenom

cijene

osnovne

brdskomasti. mlječne plabiti će od 1. 05. 1992. isplaćivane kako cijene mlijeka slijegodine 3 HRD/I

ostaju nepromijenjene: bazi 3,2% na

di:

A)

Osnovna

m.m.

24,75

3,3

25,50 26,25 27,00 27,15 28,50 29,25

3,4

3,5 3,6 3,7 3,8 3,9

30,00

4,0

_

30,75 31,50

41

4,2

B)Brdskoplaninsko %m.m. cijena 3,2

3,3 3,4

3,5

Republike

3,7 3,8 3,9 4,0

4,1 .

i 4 HRD

za

Ukupno

3,00 3,09

27,00

3,19

28,69

3,28 3,38 3,47

29,53

3,56 3,66

32,06

3,75

33,75

3,84

34,59

3,94

27,84

30,38 31,22

32,91

35,44

Hrvatske

Premija

Ukupno

24,00 24,75

4,00

28,00

4,13

28,88

25,50 26,25

4,25 4,38 4,50 4,63

29,75

27,00

3,6

4,2

područje

ravničarsko

Premija

cijena

24,00

3,2

za

Hrvatske

područje Republike

Ravničćarsko

Osnovna

masnu

m.m.

porast

%

za

na

sa

sa

78

sa

u

se

27,15 28,50 29,25 30,00 30,75 31,50

30,63 31,50 32,38

4,75

33,25

4,88 5,00

34,13

5,13

35,88

5,25

36,75

35,00

Stjepan

Deneš,

dipl.

ing.

Rezultati nagradne igreMljekarskog lista i Podravke

naše što Natjecateljka je potpunosti zadovoljila uvjete nagradne i gre, znači da temi i da sadrži kao za odgovara recept zadanoj potrebne sastojke i Podravkin pripremu: mlječne p roizvode proizvod.

I su osim mnogidrugipristigli uglavnom zadovoljili recepti uvjete, ali i kih, nagrađenomreceptu natjecateljka je detaljno jasno opisala čak i DI-GO instant pa kvasca. pripreme pravilnu upotrebu u

ne-

u ovom

Pored

PRVO

NAGRAĐENOG

RECEPTA

komisija nagraditi devet izabranih bez još recepata, posebnog r angiranja, nagrađene stoga, vodimo abecednim naziv redom, recepta.

1. Brozović Đurđevac Masnica Zora, 2.

Selo — Vodenjaci Frigan Marija, Dugo 3. Ivošević Farkaševac Pletena orasima Milena, savijača 4. Jerbić S. P. Selo Kukuruzna bazlamaća Blaženka, 5.

Sv. Ivan Zelina zlevka Kralj Katica, Majkovačka 6. Matković V. Zdenci od Đurdica, Savijača špinata 7. Martinčević Dubrava Dizani kolači od sira Nada, 8. Nemac Svatovske Štrigova Marija, pogačice 9. Čazma Panijan Marija, Paljuvi Među ostalim također od koji receptima, zaslužuju pažnju, odstupaju odlučila 25 propozicija natječaja, komisija je dodijeliti još utješnih nagrada. ...

se

odlučila

na-

uz

—

—

s

—

—

—

—

—

—

—

a

Napomene komisije:Zapazili poneki natjecatelji receptu navode kao DI-GO instant kvasac ali ga po koriste sastojak opisu p ripreme želimo domaćice sve pa i pravilno, uputiti koje zbogpraktičnosti jednostavnosti koriste da on po pripreme Podravkin ovaj proizvod, uputi vrećice, direktno bez i s ostalim umiješa brašno, prethodnog dizanja, sastojcima. umijesitijesto. što nam nam slali zaista naš Drago je natjecatelji natjenagradni »Stara i kolače od davnina se čaj jela način«, jela recepte koji prinašim tom a po se premilipojedinim krajevima, kriteriju izdvaja posebno MEĐIMURSKA BIDRA. Time naša i naši nagradna i gra natjecatelji doprinose naših starih i iz zaborava tekovine revitalizaciji recepata vraćaju narodnog stvaralaštva naše Hrvatske. područja prehrane d iljem U nastavku I. da zaista zaslužio tu dajemo nagrađeni recept, je domaćice gradu, drage provjerite! smo

da

u

ne

se

sa

u

u

su

na

nov

na

za

su

u

sa

a

on

na-

79

MEĐIMURSKA

Tijesto: Nadjev:

1 instant

DI-GO

maslaca

ili margarina,

1 jaje za

premazivanje

BIDRA

kvasac,

dag dcl 1 3-4 cijelo jaje, 1 žumanjak, mlakog mlijeka soli, 8

1 žličica

šećera,

8

1,5 dcl

mlije-

dag

tijesta

dagmljevenih ka

oraha,

30

dag

brašna,

40

1

dag

šećera,

15

jaje, 1 vanilšećer,

.

Priprema:U zdjeli izmiješajte rastopljeni brašna soli i instant DIpostepeno njak, dodavanje pomiješanog -GO kvascem i mlijeko.

Pri izradi tijesta pazite da tijesto bude mijesiti pretvrdo, dok mjehurići. maslac

ili margarin,

uz

šećer, jaje, žuma-

sa

ne

se

a

Zdjela prekrije krpom odnosno da udvostruči tada

i stavi

toplo

mjesto da

na

obujam.

lo u

se

pojave

ne

se

Potom

mora

tijestoistrese oblik pravokutnika

dasku

na

se

razvalja

brašnom,

posutu

tijesto diže,

se

prst debe-

se

nadjevom. tako da orasi priprema Nadjev mljeveni preliju kipućim mlijekom, doda te im šećer i vanil-šećer. i namaže se

se

jaje,

se

Nadjev mekan.

biti toliko

mora

tijestosavije se

kućice

premažite

okrugli maslacem ili

Potom

se

kolač

Kolač

se

premaže

ve

u

minuta, iz

mazati

tijestu,ali ne

po

pre-

s

rolada

a

na

toplo

kolač

mlake

zašećerene

vode

da

postavlja čuvala Godine. i do Nove

se

se

obliku

na

izvadi

puže-

korica

pećnice, sjaj,te izvaditi dobije

Badnjak,

stol na

a

razrezuje

krunu, pa

božićnim

digne.

50—60

treba

iz

kraljevsku kolačem.

simbolizira

najstarijim hrvatskim

obliku

mjesto da se tijesto ponovo jajetom i stavi u pećnicu. Peče se se

nje. Nekada

u

margarinom.

pećnice. Kada

bidra

se

u

vrsti

malo

svom

postavlja oblik stavljanja tijesta (kalup).

Prije kalup

razmućenim

Međimurska

po

može

se

roladu,

stavi

ponovo o

kalupa.

Bidra

u

rebrasti

ovisno

premazati

da

-.

Premazano

Napomena:

mekan

se

CESAREC

Štefa-

na

može

ga

smatrati

MILKA

Novaki

116

43255

DUBRAVA

objavljena je Mljenagradneigreje karskom listu 4. broj UdružeII. kolo da dospjeti Podsjećamo Vas, odgovori igretrebaju do 15. njenajkasnije srpnja. želimo više sreće!

Vam Ubuduće još UREDNIŠTVO II. kolo

otvoreno,

a

zadana

tema

u

u

za

Izdavački mo

savjet: Kolak, inž., Miro

Uređivački

Mesarić,

odbor:

Glavni

i odgovorni

Tehnički

urednik:

Vlasnik

i izdavač:

Uprava

i uredništvo:

Mjesečna 40.000

Tisak:

Grafička

dr. Ivan Jakopović, Dakić, dipl.inž. mr. Milan Devčić, dr. Mirza Hadžiosmanović, dipl. inž., Slavko Pehal, dipl. inž., Biserka Sunajko, dipl. inž., mr. Ivan Šegota

Stjepan Brlek, dipl. inž., Franjo Lončarić, urednik: Stjepan Deneš, dipl. inž.

dipl. inž., ŽeljkoLjubić,dipl.vet.

dipl inž.

Vera Volarić, Udruženje

za

primjeraka škola

mljekarskih

radnika

Republike

Hrvatske

Zagreb, Ilica 31/II1, tel. 424-420

pretplata

Tiraž:

80

Ankica

u

privredne mjesečno

Zagrebu

organizacije i ustanove

kao

i za

proizvođače

iznosi

25

HRD

To-