Mljekarski list 3-1992

E

a

i

PODRAVKA

pute nagradnoj igri na čitajte str.46. o

GODINA

XXIX

ZAGREB

OŽUJAK,

1992.

Sjetvatravana livadama Trave

zemlju nastaju sjemenakoje vjetrom što ga izabrano i od unosi unosi pa čovjek.

Sjeme čovjek je provjereno, njehrana. i stočna ga dobije najbolja Sam Uz trava postupak unošenja zemlju sjetva.»sjetvu« postoji i naziv »podsijavanje«.

Razlika između dva oba naziva velika, slučaja jer sjeme nije unosi kod obrađeno tlo to na zemlju, je »unošenje«svježe sjetve pripremveć ljeno zasijavanje travnjaka,podsijavanjeobavlja postojeću travnu kako bi travni površinu poboljšao postojeći pokrivač.

Ova i ovisi, između livade. Na starim starosti livadama mjera ostalog, travni treba onim pa ga godinama polakomijenja pokrivač, obnavljati travama kakvoću kojeimajubolju hranjivih sastojaka. da kao što su Drugijerazlog podsijavanja ogoljela mjesta, primjer ili kvalitetnim travama. krtičnjaci, poravnati podsiju zasiju visokovrijednim Kad to bi se tim na razvile bi korovske bilučinilo, ogoljelim mjestima jke.

Treći trava razlog podsijavanja jest osvježavanje pokrivača, travnog jer, kao što livade se kose fazi što će reći jepoznato, cvatnje, donošenja prije sjeZa služe trave vlasnik misli da podsijavanje koje nedostaju. tu trava, može nabaviti Sjeme posebno poljoprivrednamjenu, nim do 0,5 može biti sortapo apotekama pakovanjima kg.

Sjeme pakovano biti i a može Svaki vlasnik ma, livade morao bi imati malu smjesama. iu Ono što rečeno odnosi ga i površine vrijeme sijati. livade, je se travom obliku u pod čistog usjeva.

Od trava livade komponenata mješavine najviše primjenjuju: inkarnatska francuski djetelina, djetelina, lucerna, smiljkita, ljulj, kupčasta livadna livadna nacrvena, oštrica, vlasulja, vlasulja mačji r epak, vlasnjača, i dr. rep lisičji Sve vrste mogu u najbližoj kupiti poljoprivrednoj pakoapoteci, zasebno ili obliku već po vrstama gotovih djetelinskosmjesa.

Ako livadama nalaze veće bez površine trave, moraju zasijati. travnih Takve se ručno i Pritom da mogu površine zasijati strojno. preporučamo nabavi sortama te da sam vlasnik načini kakva po mu sjeme smjesu odgovaKad se trava na treba voditi računa da tome smjesa pravi gospodarstvu, lako težim. a teže najprije miješa sjeme lakim, tla ili stvorena tla: Primjer smjesu aluvijalna naplavinom 1. Livadna 1 vlasnjača gram/m?

2.

1 Mačjirepak gram/m?

3.

1 Engleski ljulj gram/m?

4. Livadna 1 vlasulja gram/m? dolinska tla: Primjer plodna 1. Livadna 1 vlasnjača gram/m?

2.

0,5 Mačjirepak gram/m?

3.

1 Engleski ljulj gram/m?

4. Francuski 0,5 gram/m? ljulj dođe

iz

doneseno

u

ili ga

se

u

zove

se

a

ova

u

se

u

no

za

a

se

na

se

o

s

se

se

na

ne

se

u

mena.

one

za

za

se

u

u

u

vu

rezer-

ovo

za

na

za

se

crve-

na

ove

se

vano

u

se

na

one

se

se

ra.

o

se

s

za

za

34

za

s

Klupčasta 6. Livadna vlasulja 7. Crvena djetelina 8.

Bijela djetelina oštrica

5.

Osim

tih

gram/m?

0,5 gram/m!

0,5 gram/m?

0,5 gram/m?

0,5

smjesa, postoje

drugekoje prilagođene pojedinim

i mnoge

su

regijama. teže lako. Ako a nakon se ručNajprijesije sjeme, toga obavlja sjetva da se no, onda ili Volumni potrebno je sjeme pomješa pjeskom zemljom. odnos ili i treba biti volumen na 1:5, pijeska zemljesjemena otpriliketj. jedan 5 volumena ili Tada će se ravnomsjemena pijeska zemlje. sjemerasporediti će i određena ušteda.

Nakon tlo treba lajernije, postići izdrljati, sjetve kom kako bi se Nakon podrljačom, sjemepokrilo zemljom. drljanja cijelu vršinu treba povaljati. livada kao što tada kada se, poPodsijavanje obavlja je napomenuto, je trebno travnom To su zapravo prazna mjesta, pokrivaču, popuniti. manje ručno. se Za takvu dobro će kompovršine, koje podsijavaju priliku poslužiti masi od trava, se pletna koja pakuje smjesa polakilograma.

Količina trava livada kreće se od 1—1,5 grama m? po podsijavanje pri Za oko podsijavanju cijele površine. popunjenje praznih potrebno m jesta je 1 m?. treba da livade nalaze grama po poOvdje 4— jošnapomenuti koje odnosno mahovinom drui sljednjem stadiju koje pokrivene razvoja, 5 barskim više nego a treba gim travama,kojih j e korisnih, podsijavati, jer neće rezultati. Takve livade dodati im postići željeni trebaju preorati, i tek onda iznova travnim Kao što vapna djetelinsko zasijati smjesama. je trava načiniti i sami mogu čeno, smjese proizvođači. Željko Lukaček, dipl. ing. se

sa

a

se

u

u

za

se

one

u

su

ne

se

se

re-

Gospodarska vrijednost stočne repe — stočne tehnologija proizvodnje repe .

pretkultura. agroekološkim uvjetima rast i naročito odnospovoljne zapadnimbrdovitijim, uvjete svoj razvoj, slabo kiselim ali i težim dano na vlažnijim područjima tlima, najviše prinose tlima zadržavati zimsku biološki aksu te koja sposobna je vlagu, koja dobrom mrvičastom tivna strukturom.

Za i tla sa pogodna preoranih nju lucerišta travnih i uvrštenih krmni Kod djetelinsko plodored. predsmjesa treba da tlu rezidualno postaji usjeva paziti djelovanje herbicida,pritriazina kukuruzu.

U može doći iza primjenjivanih mjer plodoredu krumpii strnih ra obradu tla. pravovremenu žita, jeromogućavaju jesensku Obrada tla i Stočna treba veliku zalihu i durepa gnojidba. vlage razvoj boko tlo Nakon proveprorahljeno nezakorovljenognojeno stajskim gnojem. duboku VIII dubinu od 30 denogprašenja strništa, vršimo obradu(u mj.), čemu zreli količina mineralnih zaoravamo cm, stajski pri gnoj(25— t/ha). stočnu ovisi i vlažnosti repu, planiranom plodnosti gnojiva, tla, prinosu, 30 sorte i dr. Pod trebalo bi zaorati 2/3 produktivnosti jesensku brazdu približno NPK i kalijevih planiranih fosfornih (300— kg/ha 7:20:30). gnojiva gnojiva 400 35 —

Izbor

tla i

U

našim

kultura

ova

za

nalazi

u

na

su

su

u

u

ne

na

u

za

—

na

za

o

(100— kalija preostalu predsjetvenoj dušika i dio više ili 8:26:26 NPK dušika) 200 kombinaciju kg/ha gnojiva (200— kg/haKANhraniva i osobito Stočna masovna, repa, lošije zakorjenjuje crpi plitko a).

250 lako biti hraniva i zato repu pristupačmoraju tlu, kojem uzgajamo obradi

U

treba

fosfora

količinu

dati

i

sa

se

u

na

u

obliku.

nom

u jesen cjelokupna gnojidba, nijeobavljena unosimo istovremeno da što znači unosi se proljeće, tanjuranjem gnojiva tla. i ravnjanje gnojivoobavljamo KAN100 treba obaviti U tijeku jednoprihranjivanje kg/ha vegetacije te unose kod međuredne se izvodi -a. Prihrana kultivacije usijeva, gnojiva tla dobra Posebno važna repe, postiže sjetvu priprema korijena. je zatvori zatim duboko da se tlo što uzore, tanjuračom tako, ranije jesen tlu tako Na tlo brazda i poravna pripremljenom izmrzne). (da ravnomjerno obavi U izvršiti može se priproljeće sjetva.proljeće tako predsjetvena ranije da treba radove oruđima. kombiniranim tla prema organizirati, Poljske štedi tla i izvrši se danu istom vlaga). (da priprema sjetva kvaradi veliki danas U Izbor sorte i selekciji brojinstitucija sjetva.Europi tržištu i na stočnih litetnih i repa, pa pojavljuje prinosnih stoga europskom všekličnih i do novih veći sorti, od diploidnih jednokličtriploidnih, broj suhe tvari višim treba dati izbora nih. Kod sorte, prednost postotkom repi ECkod naći stočnih Sorte mogu repa, prodaji koje korijenu.

POLYFOURA. KENDORFF,MAMUTH, BRIGADIER, tlo tla i se treba ovisno o vremenskim prilikama temperaturi(kad Sijati kad tlo spoodnosno ili 5—6 je C); krajemožujka početkomtravnja, zagrije ili mehaničkim kvalitetnu sobno sijačicaSije pneumatskim pripremu. razmaku ovisno ili redova razmak 50 60 o da tim s cm, ma, sijaćeg aparata je hektar Za duboko. obaviti 23 treba potrebno jedan je Sjetvu sijačice. fazi već od se 6—10 repa pa sklop potrebnog, gušći Sije kg sjemena. i Gušćom redu od 20—25 razmak cm. lista mora 2—4 sjetvom prorjeđivati (gustoće bisklopa rukama našim određivanje je postupkomprorjeđivanja ovisno 80000—100000 tako biljaka/ha, idealan, plodnosti ljaka) koji postaje visoki osnovni čime korijena. prinos uvjet tla, jeispunjen Korovi ili od korova.

Zaštita stočnoj dvaju repisuzbijajukombinacijom Ukoliko

količina

osnovna

u

sa

se

u

se

se

u

se

a

za

zonu

u

u

na

se

sve

sa

nas

se

u

su

u

na

se

za

cm

se

u

na

na

“

u

u

o

za

u

više

se

herbicida.

jednogodišnje (musuzbija (5— 1/ha) kombinirati Mora se korove. širokolisne (3— i neke Pyraminharike) 6 5—8 dubinu tlo treba se Ova (unijeti) 5 inkorporirati om kombinacija kg/ha). sušnim ima Prednost uvijetima.

Dual 500 NICANJA: jednogodišA PRIJE NAKON suzbija 1/ha) (2— SJETVE, ili WP sa Pyraminkg/ha) trave (3— kombinaciji Pyramin(koštan), 3 širokolisne korove. nje ili Goltix-om FL suzbija kg/ha), (5— 6 V/ha) (6 om više herne odnosno U preporučujemo vegetacije, tijekom fazi, kasnijoj korova 7već unosimo Ovom gnojivo bicide mjerom kultivaciju. uništavanje tlo. i rahlimo dano prozračujemo prihranu, štetnika insektiProtiv štetnika. od Zaštita primjenjuju (žičnjaci) zemljišnih insekticidna kao što imamo ili sa cidi depozitor), (ako sjetvom sjetve prije dr.

Furadan i G alition, Dursban, gnojiva, i Decis se i buhača Protiv Zolone, E kalux, Dursban, primjenjuje pipa insekticidi. drugi PRIJE

SJETVE:

Ro-Neet

trave

ili Cikloat

sa u

u

cm.

na

:

u

-om

|

za

za

se

su

36

Ekatin, ili rubove možemo tretirati čemu i dr. cijeli »napadnute« usjev.

Metasystox pri Jedbiti ručno i vadi. može lako stočne repe Vađenje strojno.

Korijen da se znači iznad što 2/3 i veoma korijena tla, ujedno drugo jer jelako, suha se mora ako se vadi vremena. zadržava na Vađenje tlo, korijenu ošteti i traznatno obaviti mrazeva, korjen početka jer protivnom prije Protiv

lisnih

se

kao

insekticidi

sistemični

primjenjuju

uši

što

su

se

su

no

za

ne

se

teško

pu

u

u

čuva. se

sve

ovo

obavi

jeprinos

do

150

tona

Ako

100

neće

rezultat

vrijemekvalitetno, i do 40 tona po korijena hektaru, i

na

izostati, a

lisne

hektaru

po

to

mase.

Milan

Mr.

Pospišil

Kako hranidbom krava voluminoznimkrmivimapostićivisoku proizvodnjumlijeka iz br.

(Nastavak

2/92)

Zimskahranidba 2.2)

krava

zimsko

u

laktaciji krmi-

razdoblje druga sijeno spremiti krmiva silaže hranidbu krava i sočna (silaže) (repe).

Najbolje predstavsilaže Kvalitetnom silažom trava. travnom i ljaju provenutih provenutom kvalitetnim tvarima mogu pokriti potrebe hranjivim koje sijenom dnevno.

20 litara držne od i mlijeka potrebe zadovoljavaju proizvodnjugotovo krmivo Bez obzira silaža čini se kravaobroku, koja glavno preporuča dnevno dati 3—5 krmiva zimskom obroma kg sijena.

Mogućekombinacije ku krave dan Tablici 8.

10 na kojeproizvode kg mlijeka prikazane Za

treba

voluminozna

i

uz

va

za

se

za

uz

uz-

u

u

za

su

Tablica

Zimski

8.

Livadno

obroci

za

10

mlijeka na

dan

sijeno

prvi otkos

1

drugi lucerne Sijeno

2

otkos

Travna

kg/dan

koje proizvode po kravi kg

krave

u

—_

silaža

(provenuta)

'Kukuruzna Stočna

repa

SUHA

TVAR

20

silaža

10 —_

|IEEKT 13Uoči|leć13:7 SSD|EMA18.2 0 | 12. Ka

(kg)

g mineralminerale.

nadopuniti Di E i dodatka sadrži vitamine potrebne A, nokoji Zimski krave dnevno To 20 i više kgmlijeka. daju vrijedi koje pogotovo vitaminskog Tablici dan roci krave 20 na prikazani kojeproizvode kg mlijeka Zimski

bi obrok

krava

svakako

trebalo

s

100—150

sve

za

za

su

u

ob9.

37

Tablica

obroci dnevni

9. Zimski

za

krave

pri proizvodnji mlijeka od

20

kg/dan

I| IV| V kg/dan kg/dan kg/dan kg/dan kg/dan

OBROK

KRMIVO

Livadno

OBROK

II

|OBRCK

III |OBROK

OBROK

sijeno

prvi otkos

6

8

drugi Travna silaža

5

9

—

otkos

—

(provenuta) repa Sadržajna Šrot žitarica

18

—_

— 2 _

—

2

KONZUMACIJA SUHE

(kg)

TVARI

Ako

16.6

17.4

17.4

gazdinstvu (kukuruznatravna) postoje dosta suhe obrok krave do 15 može kojedaju kgmlijeka/dan tvari, od kako Tablici to 10. isključivo silaža, je prikazano tojati silaže

na

dobre

i

kvalitete

za

se

s

sas-

u

Tablica

10. Dnevni

obrok

za

krave

sastavljen od silaža

[e

muvo Travna

[

ws

[es

Pa

silaža

(41% S T) Kukuruzna

17

7,0

1050

39,2

24

7,2

700.

44,1

silaža

(30% ST)

| [es [[

Uzdržno

potrvbe OSTATAK ZAPROIZVODNUMJERA | OGUĆA PROZVODNJA MJERA Kea

s] |oa 1]

I

[s]

Ovaj jednostavan (samoposluvolji čemu će ako ne nikakvu ili sočživanje), krave, dobiju pri drugu moći konzumirati maksimalno oko 14—15 she što dohranu, kg tvari, je uzdužne i od 15 voljno potrebejoš proizvodnju mlijeka kg/dan(Tablica Kravama dnevno više od 15 treba dati koncentriranu 10.). koje daju kgmlijeka hranu i to po 1 šrota svaka dva iznad kg (ječam/kukuruz/zob) kg mlijeka od 15 proizvodnje kg mlijeka/dan.

U Tablici 11. obrok iz 5 prikazan koji sastoji krmiva,pogodanje je blizu relativno iz se nalaze m ogu gospodarstva koja jeftipivovara kojih nabavljati pivski top. konzuveća nešto i obroku U ovom repe pivskog zbog tropamoguća je može uzdržnih obrok suhe tvari pa navedeni još pokriti potreba pored macija 20 i proizvodne potrebe gotovo kg mlijeka/dan. vrlo

obrok

može

se

kravama

dati po voluminoznu

nu

za

za

za

se

ona no

za

38

a

za

Tablica

11.

Dnevni

obrok

za

mliječne krave

sastavljen pretežno

iz voluminoznih

krmiva

Sijeno Travna silaža (35% S T) Kukur. silaža

Pivski

trop (245 ST)

Ostatak

Moguća

Kako

proizvodnju mlijeka proizvodnja mlijeka kg/dan

za

već

kvalitetnom

naglašeno ranije krava uzdržne i gućeje pokriti proizvodne potrebe laktacijsku proizvodod 4000 kombiniranih i 5000 kg mlijeka nju kg mlijekamliječnih pasmina Ukoliko navedene ne pasmina. proizvodnja mlijeka premašuje količine, krave hraniti hranom.

Isto tako potrebno krepkom je p otrebno nije ranoj krave hraniti količinama koncentrata da bi se laktaciji značajnijim taj čin ketoze.

Prema i sur., spriječila pojava austrijskim istraživanjima (Haiger ketoza bila ništa češća krava su 1986) laktaciji pojava ranoj nije koje kon voluminoznom hranom krava samo hranego telenja hranjene koje većim količinama koncentrata. njene Prosječna laktacijska proizvodnja mlijeka krava voluminoznom hranom iznosila 4851 hranjenih kg.

Pojedije krave i 6000 tako da nakon imaproizvodilepreko kg mlijeka telenja le deficit. i značajan energetski Međutim, poredtoga njih nije p ojavila ketoza.

Navedeni autori da ketoze u pojavi zaključujuključnu ulogu igra Ako krave relativno pravo mogu jetra. jetra nijeoštećena, dugopodnositi deficit bez ketoze. energetski pojave Može da i hraniti krave se, dakle zaključiti najpravilnije najjeftinije je kvalitetnom voluminoznom ukoliko hranom, dnevnaproizvodnja mlijeka 18—20 premašuje kg.

Mr. Posavi Marijan u

je

voluminoznom

hranom

mo-

za

u

u

ne-

u

na

u

u

na-

u

u

ne

na-

su

samo

su

su

u

se

za-

ne

39

Za divno čudo svjedoci paljenja sjetvenih poljoprivrednih ili kukuruza stabljike područja ostavljanja bjelovarskog poljima stabljika služstručnih I to do novog poljoprivrednih upozorenjima usuprot oranja. štetno bi da to po usjeve. čini, jerje nalaže odlukom se Novom izvođenje poljoprivrednicima općinskom tekudo 31. od 25 cm obrade tla na dubini novne prosinca najmanje jesenske obaveznu rokovima izvršiti Zatim će upotagrotehničkim godine. sjetvu i to da se obradive U odluci i rebu stoji uporabukvalitetnog sjemena. sijačica iskrče da 500 po umjetnih gnojiva hektaru, najmanje kg površine tretiraju odredi zemljište poljoprivredno marginalno poljski putevi, održavaju živice, sustav. i koristi melioracijski (uzvodotokove) odbornika nekoliko žustrom tonu U dosta Društvenovijeća odluku nazvalo navodno poljodjelce, je zastupavši općine, Skupštine političkog kada Posebice o kaznenim atakom sankcijama poljoprivrednike. jeriječ dinara. tisuća do od i to neizvršeno rasponu dvije pet i u skladu Odredba s ona o poljoprivnajnovijim Zakonom jejasna, je ukoliko normalno se sasvim što nešto Ona rednom je zemljištu. upućuje visoke čine međutim reproželi osuvremeniti cijene Zapreku poljodjelstvo. obrade. i visoke materijala cijene dukcijskog čudo divno odluka za Neprihvap rihvaćena. nije Spomenutaopćinska kukuruznom odluke godiposljednjih koji, moljcu, odgovara najviše ćanje Treba kukuruzovinu sve upozoravaju znati, njivama. jačenapada i do trideset tako može kukuruza da se Koliposto. smanjiti stručnjaci, prinos i stočarstvo za ka to šteta i za ratarstvo kraja? nekog je I ove

radova

uoči

sezone

smo

na

sve

se

ne

os-

uz

u

se

s

ovu

sve

za

na

u

na

—

na

na

E. N.

Savjetovanjeagronoma fakulU Poljoprivrednih d ruštva, agronomskog Hrvatskogzavoda, organizaciji centra te instituta, i teta i Poljoprivrednog njihovih Zagreba, Osijeka znanstveno-stručodržano 27. i 28.

Stubičkim Hrvatske je veljače toplicama temu: na no savjetovanje 1992. izvanrednim »Ratarska i stočarska uvjetima godine«. proizvodnja te više od 400 Mipredstavnici sudionika, prisustvovalo Savjetovanju je i šumarstva nistarstva Gospodarske Hrvatske, vodoprivrede poljoprivrede, i komore drugi. i gosu Na stručnjaci gospodarski poljoprivredni savjetovanjupoznati nas vorili posebnim Hrvatske, Republike poljoprivrede razvoja strategiji služ i i na p oljoprivredne značaj uloga vlasništva, pretvorbi glaskom sanaciji tla obrade racionalne i proljetnu sjetvu. mogućnost be Sa da se do 15. je povuku okupatorske ožujka skupa upućenapelUN izvršiti kako bi iz na snage mogle okupiranih područja vrijeme privremeno i 1992. godini. sjetva pripremeproljetna U supoznatih stručnjaka grupa upoznala je drugomdijelu savjetovanja i stanjem stočarske proizvodnje. dionike problemima s ni mimoišla nisu ratna su stočarstvo. koja razaranja problem Najveći krava 44 120.000 rasplodnih je preko opljačkano ili uništeno Dapače, općine te 25% svih što čini i Hrvatskoj. grla kategorije preko junica u

u

o

za

sve

se

u

—

u

u

40

i svinje dijelom uništene, koje stočarsku i ostalu zadesila Slična sudbina (svinje, proizvodnju opljačkane. je i ovce, pčeledr.) perad, koze, konje, da bi su Iznijeto problemi jemišljenje premiranja.

Uizlaganjima iznijeti zahvate trebalo na sistem selekcijske mlijeka, premijski usmjeritiproizvodnju i podmladak. rasplodni radNa nekim mljekarskih (Udruženje skupovima organiziranim ranije stočarske istaknut Savez i nika seljaka dr.) jeproblemkreditiranja Hrvatske, individualnim kredita Uredbom o poljoprivposebnih davanju proizvodnje. kredite banke će odobravati za rednim osnovnog povećanje proizvođačima do i do 15 ovaca ovčarstvu do 3 stada pet svinjogojstvu govedarstvu grla, ili nazimica. krmača rasplodnih Jastrei sličnim Na tom Čazmi,Ivanićskupovima Bjelovaru, da i Vrbovcu drugdje jeprijedlog iznijet barskom, Dugom Selu, gradu, govedarženski sav stvu podmladak, uključi kreditiranje bi ženskih za klanje spriječilo grla sposobnih Kreditiranjemrasplod i krava. takovih junica brojrasplodnih grla,povećao broja velikog tiskabit će i sa Svi rasprave zaključcisavjetovanja izlaganja, materijali, stručnim ni časopisima. posebnim dipl.

Brlek, ing.

Stjepan Goveda

se

su

nalazile

u

tovu

a

su

većinom

u

u

u

se

u

se

a

u

SkupštinaZajedniceudruženihproizvođača čistokrvnestoke Vrbovec čis-

proizvođača Zajednice skupština je 1974. osnovana stoke. tokrvne »marvogojske sljednik godine, je Zajednica je već radi i ratnim i daleke sa osnovane prekidima djeluje 1912. godine udruge« 80. godina. zai 12.695 imade Na brojje koji junica, krava steonih području.općine kranalazi 4.368 tretmanom 5 grla. selekcije 3 .254 Pod pao.za dnjih godina Sa 2.758 va, gojidbeprovedbi općine podmlatka područja grla. ženskog sinovi 76 bikovskih Hrvatske majkičiji nog programa sudjeluje govedarstvu testa završaa nakon testu u pozitivnog Varaždinu, performan završavaju'u Brodu. i Slavonskom UO u centrima Križevcima vajuPored osobine test testa se biološki progeni test, performans provodi 111 sa 15, a najviše kćeri od 40 bikova za test na najmanje tovnosti, mliječnost 93—107. kreće RKV se kćeri po rasponu biku, i steonih 11.430 krava obuhvaćeno junica, je Umjetnimosjemenjivanjem što čini 90% svih plotkinja. naše Vrbovec Na najpoznatije otkupljuju dvije mlijeko općine području i ovoga pod»Sirela«, koje Bjelovar, Zagreb »Dukat«, industrije mljekarske litara mlijeka 13.500.000 godišnje. otkupljuju gotovo «.ručja uz i bile ove U nosilac, glavni industrije razdoblju dvije proteklom odPIK koje proizvodnje, govedarske unapređivanja kreditiranja, Vrbovec, nabavci na rasplodnih podmlatka, ženskograsplodnog nosilo kreditiranje i i i rasplodproizvodnju za objekata uzgoj adaptaciji izgradnji krava junica, tu proza i nabavci materijala nog podmlatka, reprodukčijskog mehanizacije izvodnju.

Ovih

održana

dana

u

Vrbovcu

a

u

se

u

a

u

za

u

na

a

u

|

sa

su

se

4l

skupštini jepozdravljena inicijativa, kreditiranje stočarske i stočne što ih Vlada proizvodnje proizvodnje hrane, donijela je Hrvatske.

U da se uvrsti ukpublike raspravi jeiznijet prijedlog kreditiranje tretmanom bez svega ljučivanje ženskog podmlatka pod selekcije ogranikako to uredbi čenja broja grla je predviđeno.

Na novi Statut izabran novi skupštini jeprihvaćen organizacije, upravni i nadzorni odbor te sud časti.

Na

odluke

i uredbe

za

re-

u

—

u

faSkupštini pored prisustvovali predstavnici Agronomskog centra Centra repkulteta, Poljoprivrednog Selekcijskog Hrvatske, centra, banke PIK-a Vrborodukciju, Zagrebačke filijala Vrbovec, UdrugeĐurđevac, veterinarske stanice Saveza vec, inVrbovec, seljaka Hrvatske, mljekarskih i drugi. dustrija»Dukat«, Zagreb, »Sirela«, Bjelovar ostalih

su

za

Brlek, dipl.

U posjetinaprednom poljoprivredniku Draganu Saboleku S.

'

inž.

—

od Selo Starčevljani petudaljeni Bjelovara. jeto vriod a jednih gospodara,jedan ponajboljih jeDraganSABOLEK,čovjek šest predan široka na sliku sela.

Ovo poslu, otvoren, pogleda sadašnju gospodarstvenu što rekao kad bismo ga je posjetili d omu, njegovu priča koju j e čuti i od i stočara sigurno mogli drugihnaprednih poljodjelaca bjelovarskog kraja.

Imam deset i što nisam odmah staju stajališta telištem, greška je dvadeset krava. gradio staju Trenutno slika se livade đubrim bacim i KAN-a izmijenila, gnojnicom, te imam hrane dvadesetak krava.

Uzimam dovoljno zapet jutara zemlje siliram hranu.

A uskoro ću dio kup, zemljišta pretvoriti pregonski pašnjak. da smiri ratna Čekam krenuti će i selu ću pa situacija, bolje zasiguri stoke. povećatibroj

kilometara

su

nam

smo

u

sa

za-

a

za

za

u

u

se

ova

u

no

KI

rasna

Pt

Dika

»Sirelini« krediti

trenutak

pravi Evo od obračuna.

2.176 litara pogledajte jedan mjesečnih Isporučio masnoće dinara litri i ostvario 3,79 17,73 po po mlijeka, cijeni ukupanprihod od 38.000 dinara. iznosu mi onoliko koliko sam od upravo Isplaćeno jemanje, »Sirele« i reprodukcijskog materijala (sjemenskog kukuruza, gnojiva drugog). može doći do kredita Upravosada, vrijeme proljetne seljak sjetve što »Sirela« čini Jest da smo i Saveza nas pa jeovo dragocjeno. seljaputem ka tko imao to recimo, novac moglidobiti, gnojivo,onaj nije gotov nije Kod »Sirele« svi oni i više tisuća gao kupiti. jedrugačije, koji isporučili pet litara nabaviti rok od tri i to I kamlijeka mogli repromaterijal mjeseca. žem doduše bismo bili ali nema mlijeko svojucijenukojom zadovoljni, strane druge spašava kreditiranje.

Krave bređe mi visoko i Poteškoće su pa će biti mlijeka podmlatka. što mogu zahvaliti kvaliteti i veterinemam, jemenjivanjem, stoke,dijelom veterinaru iz često Špirancu narskoj službi, posebice Marijanu Kapelekoji je mojojstaji.

Kome prodati kvalitetnu junicu u

sam

u

uzeo

u

ne

za

no

mo-

su

su

na

s

—

nas

s

s os-

a

u

Prošle

godine junica pod učinio. Ali kome barem ili kada nisu imali novaca, niprodati jednu dvije ljudi bilo kredita. Sada imam četiri od bikovskih u je staji prekrasne junice, majki, bih ostavio ali tko može dinara 150.000 u staji. dvije prodao, dvije Ali, odvojiti jednujunicu?

Ako otvori izvor bez fonda.

Raniostat ćemo kreditiranja, stočnog imali smo kakve-takve nitko ni ne Jea sada o tome jih godina kredite, govori. dino banke bi trebale i da mogu postojeće regulirati, plašitiseljak stanje neće kredit. Iz uredno znam, otplatiti prakse seljak svoj otplaćivao jeuvijek obaveze.

Sa hoće ali treba mu poseljakom problema, svoje raditi, moći.

Ipak ali kakvih? kredita ima, ranijih godina da bilo Sase a seljaci Pojedini bojali kredita, toganije bi ostao četiri to bi i Kušteru i Veličabolek jošuvijek krave, dogodilo i i danas vrsnim stočarima.

Danas neke banke Hamonajecu drugim daju kredite nabavu smo recimo dinaza se 200.000 (vidjeli televiziji) daje junica od dana kamatu od dvadeset i ra, po mirovanje godine kliznoj posto, skali. Prema računici ta već košta oko 350.000 toj godini junica dinara, prvoj kolika će biti kada Kamata joj cijena petgodina, otplati? jednoj godini Takav kredit nitko to Tu su, tešpojede glavnicu. neće, nije povoljno. vidite, koće A do teško doći.

Ja sam, se susrećemo. novca kojima gotovog je primjedva vagona kukuruza 60.000 trinaprodao rice, dinara, tretiranje est dinara. odnos morao 70.000 nikako da zemlje jutara odvojiti Taj cijena se uskladi. sam

sedam

steonih

dao

nož.

To

nikada

nisam

za

se

ne

ne

nema

se

on

su

na

a

se

nu

na

na

uz

u

a

za

se

u

s

za

a

korist

na

samo

za

sam

Nešto

selu.

proizvodnje mijenjati To stočara iz četiri vrsnog DraganaSaboleka; jepriča čije staje prikvalitetna bika Centra odvojena potrebe znata, umjetno o sjemenjivanje krava desetak tituprije Križevcima, čija godinaokrunjena je šampionskom lom. se

mora

u

su

za

za

u

Emil

Novak 43

a

»,

otkup nijeprestao«

kojoj stihije je veljaposljedice jošdugoosjećati naše sireva uništenom če nestalo skladište proizvodnjom jednomjesečnom Srećom i velike količine tvornice sireva. Uništene su repromaterijala. najveće žrtava. bilo u ovom golemompožarunije ljudskih istražnih izazvan nalazu Požar prema elektrozavarivanjem ekipa je, osobe to i utvrđene skladu su način u odgovorne propisima, koji nije krivična kojih prijava. jepodnijeta protiv da »Sirela« tome svemu proizvodprekinula nije Najznačajnije jeipak od količine velike sve i da uz napore, mlijeka preuzimala isporučene je, nju Ivana »Sirele« mr. direktora Prema Štefegeneralnog proizvođača. riječima zrionice nove kova su tisak) počele pripreme izgradnju (nakonferenciji do biti završena ove bi trebala sireva lipnja mjeseca godine. koja »Sirela«

vatrene

će

18.

u

sa

na

za

a

s

u

za

za

VODA hrana nijetolikovažno za održavanje Ni jedno drugo piće ili normalnihfunkcijaorganizma kao voda |

ili čuli

kako

da

bi čov-

negdje pročitali da li vode obzira litru ili i na barem trebao dnevno (bez litrupol je jek popiti čašom stvarno ili ovog posegnemo puno priIpak, koji dijetinije). nije ili žeđ ili suho žeđi kad ždrijelo.

Kava,čaj godosjetimo rodnogugašivača takvim češće naš izbor znatno ko situacijama. drugobezalkoholno pićeje ste već

Sigurno

o

tome

se

smatra

za

nas

ne-

u

44

zdravstvenog dovoljnih Međutim, je pijenje smisla ima sadrži S obzirom to da voda stanovišta. kalorije, dijetalnog Buduili slatkih bezalkoholnih voćnih sokova konzumirati vodu pića. umjesto odlučiti i iritira nerve, sadrži kofein tvar ći da podesno koja je uputno brzu zatreba i kad i čiste vode čovjek okrepu oporavak. čašuosvježavajuće funtoliko važno ili hrana da ni I obzirom pićenije ispravno jednadruga život moželi zdrav svaka osoba koja živjeti ljudskog kcioniranje organizma, količinu ovog da svaki dan uložiti napor svom ra pića. tijelu potrebnu osigura da oko 80 iz Još iz se biologija, sjećamo škole,predmeta postoljudskog ravnotemali te tekućine i čini voda. Čak prirodnu gubitak poremećuje tijela neku čak i ako žu. Svaki dan 2,5 do 3 litre vode, obavljate tjelovtijelo gubi litru dnevno barem osoba Pored jednu gubi mokrenjem, eliminacije ježbu. i putemznojenjadisanja. biti nadom24 sata količina vode Bilo mora se tijekom koja izgubi koja Voda kako bi funkcijama. jeneophodna pomoglamnogim tjelesnim ještena kontrolu temi svaki biološki a osim proces, tjelesne toganeophodnaje također da iz Voda tlaka i za pomaže krvnog disanje. perature,održavanje i lakšu a pokretljivost zgloodstranjuju otpadne tvari,omogućuje organizma vode male količine već tako Gubitak bova djeluje (gdje poputpodmazivača).

1 sata ili količina kao što 2 to tjelovježbe) koja izgubi tijekom (a je je1 posto može ozbiljno utjecatiorganizam.

Crna svakodnevni mora se “Da bi gubitak vode, nadomjestio piti. taj tvari i alkohol tzv. to bezalkoholna kofeinizirana diuretici, pića jest kava, radi o nadomvode. Kad dakle i gubitak pojačano mokrenje, kojeizazivaju vodu to može nadmašiti da ništa držati umu tekućine, valja ještaju pišepriroda. količina

vode

i sa

i sa

ne

na

ne

važno

se

—

za

za

s

ne

za

za

se

se

na

se

su

se

ne

na

Kad

ste

popijte umorni,

čašu

—

vode!

provođenja vrijeme preporuka pijenja Usprkos vode. Međutežini ako da će dobiti neki neke puno piju ljudi boje dijete, od vode. Da bi od masti, a težinu žele onu tim, osobe dijeti izgubiti iz bi odstranili kako baš više vode to nego isprali, obično, postigli, trebaju masnoća. stvorene otrove svog Nagomilavanje razgradnjom (toksine) tijela vode koliko koristi onoliko treba vode pone je tijelo brinuti, organizmu odstrani. ostatak jednostavno trebno, i kad umoran ova: Interesantna stvar ječovjek kojuvrijedi upamtiti je Umor vodom. ustvari možda kad misli da mu tijelo vapi hrana, jepotrebna voda ne i znak rani (a potrebna tijelu ( dehidracije) je isušenja organizma je Kad ste određen nivo da bi ponovo popostiglo energije. god umorni, hrana) čašu čiste vode! pijte i bez kave. i snagu trenutno Postići ćete osvježenje gotovo Iskusnakon toku samo i a treba vodu nje. aktivnosti, Organizam aktivnosti. neke čašu vode dobro da tvo prije popiti jepokazalo je vremenskim hladnim i da imati (zima), uvjetima Valja Zato tekućinu. i otvorenom fizičke aktivnosti na je čovjek znojigubi vrijeme i tada kao i za važno ljetnih toplih vrijeme tekućinu izgubljenu nadomještati To često dana. zaboravlja.

Vaš liječnik svih

o

vode

važnosti

za

na

se

ne

na

onu

mu

u

a

za

.

ne

u

na

umu

se

u

za

se

45

smo

dan ka.

krećemo

Dali

suradnji Koprivnice igru. konačno ionako drže tri a uglakuće, jeprednost domaćicama, jer oko stoke i od dobru i te prehranu ukućana, briga mlijenjih je briga U

sa

»-PODRAVKOM

iz

novu

u

one

za

ustanovili

da

Analizirajući završena, je njoj igrukojaje svake domaćice domaćica sudjelovalo Osnovna, pakbriga (čak70%). najviše ukućana.

Naravno da hrane mlade domaćice jeprehrana pripremanju mlade od U većini domaćice i svekrva. slučajeva pribjerazlikujusvojih majki brzim što iz isključuje jelovnika hrane, pravilu gavaju pripremama pripredomaće hrane po starim nezapisanim receptima. da se baš tim to znači nas Vrijeme tjera vratimo, pripremu receptima jer dobre a sav materijal proizvodi domaćinstvu, hrane, gotovo potreban »PODRAVKINIH« osim nekih, proizvoda. naravno, netom

se

smo

u

u

u

mu

se

razlozi

u

Ukratko, koji nagraduigru dobre hrane temu: i »Priprema korištenje mlijekamlječnih proizvoda« nazivom »STARI RECEPTI NA NOV NAČIN:«. pod dobima: 1. kolo smo u 4 prema Igru podijelili kola, godišnjim (zimsko 2. kolo 3. kolo 4. kolo proljetno doba); (proljetno ljetno); (ljetnojesensko); (jesenskozimsko). to

su

su

na

naveli

nas

da

se

odlučimo

za

uz

—

—

—

—

U ti na

nov

lista otvaramo Stari recep1. kolo Mljekarskog broju nagradne igre te način, dajemodetaljne upute.

3.

jela receptekola; broju Mljekarskog objavit 8/92. grupu 3. te lista grupu 6. jela receptekola; broju broju Mljekarskog 4. kola. za jela recepte U

ćemo

lista

4.

grupu

za

Na

za

2.

u

u

prispjele (na vrijeme Mljekarskog recepte lista) će stručna će biti »PODRAVkomisija, ocijenit čiji predsjednik predstavnik bit će će sponzor KE«, najbolji Nagrade nagrađeni. recepti dodijeliti naš »PODRAVKA«,Koprivnica. adresu

uredništva

a

Prednost

će imati

koji zapisani temelju vlastitog recepti iskustva; bi trebao biti iz dolazi. tipičan područje kojeg osim toga, recept su

na

za

šaljite recepte 1. slane i slatke od i savijače (štrudle)dizanogvučenog(tankog) tijesta; 2. ostali kolači od dizanog tijesta Za

46

1. kolo

nam

na

temu:

Upute: Recepti zadovoljavati sljedeće uvjete: obavezan 1. da ili neki od sastojak mlijeko je mlječnih proizvoda od 2. da iz programa jejedan sastojaka»Podravkinog« proizvodnog (digostant vanili gokvasac, prašak pecivo, šećer, pudinzi, šlaggustin, intove kreme i iz programa »Dr. drugiproizvodi Oetker«). pjena, Vaš trebao bi imati oblik; zapis slijedeći recepta 1. točnim težinskim ili volumnim (gram, popissastojaka dkg,kg) omjerima: (dcl, litra, žlica, šalica, čaša) točan OoVn opispripreme malu navesti vaš čini poželjno koja recept uspješnim je tajnu Ah ako navedite vaš posebnosti jemoguće, (porijeklo, podrecept i to ručje) prigodu koju priprema drugepojedinosti jelo. adresu: Recepte šaljite radnika Ilica Uredništvo Udruženje mljekarskih Republike Hrvatske, 31/III, lista.

Mljekarskog Uzimat ćemo obzir u prispjele: recepte do 15.

1. kolo 92. svibnja do 15.

2. kolo 92. srpnja 3. kolo do 15.

92. rujna 4. kolo do 15.

92. studenog iz sva četiri kola sačuvat i po ćemo ukNagrađene završenoj recepte igri »SUPER će biti tokom o čemu ljučiti izvlačenje NAGRADE.«, riječi igre.

Dobitnici kao i nagrađeni bit će nagrada. našem čaobjavljeni recepti list.

Mljekarski sopisu Nadamo da će Vam velik vaigrabiti zanimljiva, pa očekujemo broj ših recepata. što nego ga Prije pošaljete recept, provjeritejošjednom Vašojkuhinji.

Vaći ukućani neka budu prviocjenitelji. ŽelimoVam puno sreće! bi trebali

za

u

.

.

vezane

.

za

uz

se

vezane

uz

na

u

u

:

se

u

REDAKCIJA

Izdavački Tomo

Kolak,

Uređivački Glavni

i

Ankica

inž., Miro

Mesarić,

odbor:

Tehnički

urednik:

Vlasnik

i izdavač:

Uprava

i uredništvo:

40.000

Tisak:

Grafička

Vera

dr.

Mirza

Stjepan Deneš,

Lončarić,

Hadžiosmanović,

dr. Ivan

Sunajko, dipl. inž., mr.

Ivan

Jakopović,

Šegota

dipl. inž., Željko Ljubić, dipl.vet.

dipl.inž.

Volarić, dipl. inž.

Udruženje

mljekarskih

radnika

Republike

Hrvatske

Zagreb, Ilica 31/III,tel. 424-420 za

primjeraka škola

Devčić, Milan

dipl.inž., Slavko Pehal, dipl. inž., Biserka

urednik:

pretplata

Tiraž:

dipl. inž., mr.

Stjepan Brlek, dipl. inž., Franjo

odgovorni

Mjesečna

Dakić,

savjet:

u

privredne

organizacije i ustanove

kao

i za

proizvođače

iznosi

20

HRD

mjesečno

Zagrebu

47

MINI

TIP

KM-1000,

MLJEKARA KM-5000

KM-3000,

ASORTIMAN

KOMPLETNOST

optimalni kapacitet, isporučiti strojeve, sredstva, laboratorijsku pomoćna

odaberete

C.A.T.

najpovoljnijiasortiman proizvoda sagledavajući mogućnosti i cijenu troškove proizvodnje, opreme,

opremu

C.A.T.

će Vam

pomoći

ambalaže,

troškove

da

će Vam

odabrati

itđi.

skladištenja i

transporta.

STRUČNOST

C.A.T.

stručnjaka C.A.T. Znanje i iskustvo kao i informacije kojima raspolažu uspješan posao osiguravaju Vam

projekte, montažu, u

VAM

NUDI:

rad

GARANCIJA C.A.T. opreme

prema

Zagreb

—

Croatia,

(041)339 Telefax:(041)339

Telefon:

Braće

Domany

garantira kvalitetu i gotovih proizvoda važećim propisima.

8

540 540

AUTOMATION COMPUTER Graz

—

Austria

Telephone: Telefax:

0316

27

29

27

32

16

0316

29

TEHNOLOGY

obuku

i puštanje