Mljekarski list 2-1992

U proljeće, više pažnje posvetiti sterilitetu ireprodukciji krava Tijekom duge zboghladnoće, slabije mnogih uvjeta hormonalne krava.

Pokazalo da se, držanja, funkcije potisnute naime, visoki i nečistoća hrahladnoća, postotak vlagezraka, vlaga ležaja, vjetrovi, nidba bez tvari, napose suhomhranom, manjeenergetskih prijeko potrebnih vitamina kratki dani i nekih sunčane minerala, nedovoljno svjetlosti, i veoma na k retanja mogućnost životinja dr., nepovoljno manja utječu pojavu i krava. I stočara zimskim (estrus) plodnost najveću pažnju gonjenja uvjetima i hranidbe krava. uvijek mogućeosigurati najbolje nije držanja uvjete doba i krava.

Proljeće godišnje plodnostreprodukciju jenajpovoljnije dani duži i dana. više sunčanih Dnevna sve Nastupomproljeća postaju je 18% 10— to se podiže prosječno €, temperatura temperature prikojima Snižava i zraku se proživotinje osjećaju najugodnije. postotak vlage oko 60% relativne što sunčano sječno vlage, jače obasjavanje dajeugodan To i osjećaj topline.potiče životinjeopuštanje smanjenje napetosti vegetai sustava tivnoslobodnije kretanje. osobito korisno ako to Kretanje plotkinje,postoje ispusti, je živčanog čito ako izlazak nalazi hrana vitaminima, pašu, gdje bogata jemogući mineralima i lako probavljivim proteinima. hrana i zelena sunca, Blagiutjecaj toplina, kretanje pojačavaju optok tvari i se dovod tvaorgane krvi, hranjivih povećava reproduktivne izmjena Sve to, ri i susrete s (metabolizam). drugimživotinjama, djeluje prisutnost sustava i prekovegetativnog živčanog žlijezde izlučivanjem unutarnjim i aktivnost hormona. znakove pojačano lučenje Plotkinje pokazuju jače i što stvara spolne aktivnosti, pojačava gonjenježelja parenjem, bolju i i organa pripremuspolnihreproduktivnih oplodnjuprihvat ploda(koncepciju).-“ fiziološki Prirodni nisu i ipak uvijek dovoljni.

Spolni poticajiplodnost biti i i reproduktivni pripremljeni sposobni oplodnjupriorganimoraju hvat bez kataralnih i ploda, drugih upalnih Stogaposebnupažnju promjena. treba kravama imale teška zaostale nakon koje telenja, posvetiti posteljice ili neka što obično telenja drugapuerperalna oboljenja, ostavlja posljedice maternice i odnosno krave jajnika, jalove (sterilne). poputupale ostaju očekivati i Moguće je upalnepromjene reproduktivnim organima kod krava rađale bez teškoća i ali lošim koje posebnih higiintervencija, Na jenskim gdjejepostojala infekcije bakterijama. mogućnost uvjetima, tale i nakon upozorava upalnepromjeneinfekcije porođaja produženo v rijekrava nakon »servis ako oporavka telenja (produženi period»), osobito, ili iz rodnice opažaprljav gnojaniscjedak (vagine).

Među krave treba i tri i više jalove ubrojiti plotkinje kojeimaju bika ili krave odnosno nakon 3—4 pjela koje mjeseca pripusta osjemenjivanja, nisu zabređale.

U svakom ponovo telenja slučaju, plotkinje koje ili znakovi treba koji ukazuju sterilitet,podvrći pregledu sumnja postoje i odmah veterinara Na način treba poduzeti odgovarajuće liječenje. plotkitaj što i ponovnu nesmetanu oplodnju, nje prije pripremitipripust još proljetnom razdoblju. hranidbe

zime,

loših

i

su

s

a

s

uz

u

za

sve

na

su

a

se

u

na

uz

na

na

za

za

na

a

naro-

se

u

uz

na

s

na

se

za

za

:

za

za

su

na

su

u

|

zaos-

me

se

neus-

sve

sve

za

se

na

za

18

u

patološke promjene reproduktivklinički nalaz i nim maternice, jajnikasl.).

Međutim, priliorganima(upale od 50% krava biti i kom može Čestjeslučaj (više pregleda jalovih negativan. da krave iako klinički utvrđene nisu plotkinja) jalove patološke promjene ili To funkcionalni tzv. nespecifični reproduktivnim sterilitet, organima. je često teško razlučiti od endometritisa koji kriptogenog (skrivenih upala je ternice).

U ili bez funkcionalnognespecifičnog patoloških slučajevima steriliteta, treba odmah neke ili greške promjena spolnim organima, posumnjati nedostatke hranidbi li i vitadobivajuplotkinje dovoljno provjeriti proteina, hrani. nekih biti i minerala Nedostaci mina mogu hranjiva neposredan 7—10% i rok da krava težine Čestojedovoljno tjelesne jalovosti. izgubi da treba količinu i U tom to plodnosti. slučaju pojačati očituje izostajanjem i dodatak kvalitetu žitaricama Od minehrane, energetske sastojke proteina. rala važni: i neki fosfor, posebno kalcij, mikrominerali, natrij, magnezij selen i te vitamini D i E. Sve to treba davati mangan, kobalt, dr., A, primjerice: hrani što lako utvrditi analizom hrane. količinama,je dovoljnim i loše zimske hranidbe svako i Nakon restriktivne sastava poboljšanje hrane očitovat će i će hranidbene vrijednosti boljomplodnosti omogućit krava iz s nespecifič(koncepciju) skupine dijagnozom oplodnju većegbroja ili steriliteta S hranidbom nog u proljetfunkcionalnog (nepoznate etiologije). treba obzir krava uzeti ovisrazdoblju potrebe hranjivim sastojcima treba težinu iz mlijeka, povratiti izgubljenu tjelesnu protekproizvodnji težii i logzimskog telidbenog razdoblja potreban tjelesne omogućiti prirast krave

Jalove

mogu

imati

izražene

na

su

na

ma-

na

na

u

u

uz-

samo

se

su

u

u

se

nom no

u

za

o

ne.

plotkinja sastojke potrebne početku, Hranjive organizmu iznad Posebno kod i kraće to potreba. je potrebno plotvrijeme, proračunatih telile zimu kinja koje provele i nepovoljnim tehnološkim, zoohigijeni hranidbenim skim uvjetima.

Ako dobro davati zelenu travu plotkinjama hranu, jemoguće, je i Trava dobru hranidbenu ima i visoku pašu. vrijednost probavljivost.

Prosječsadrži hranid. ili oko 1 hran. suhe oko 0,15—0,25 1 1 jedinica kg, jed. kg ako sadrži velika i više tvari. Također trave, osobito proteinska vrijednost je ili oko Tako ima oko 8—12% sirovih trava tvari, leguminoza. proteinasuhoj 15—20% ako više Zelena krmiva ima sastavu leguminoza. imajuopćenito oko 1—2% obično domnogo međutim, kalcija (prosječno suhoj tvari), dodatili mineralnim hranom fosfor i treba voljno, dopunskom dodavati, livade i ako oko sadrži obično Trava kom. svega fosfora, osobito, su 0,1— krave što slabo kojima mliječnosti, bolje dovoljno je travnjaci gnojeni, nije 0,2% fosfora tvari hrane. oko suhoj potrebno 0,4— i magredovito U zelenim krmivima nedostaje natrija, mladojpaši 0,5% Od vivisoka obično količina dok (2— tvari). suhoj kalija nezija, je i vitamivitamina vitamina karotina ima tamina mnogo E K, A), (provitamin 4% vitamina C i većina Bnedoszelenom hranidbe drže i Ako hranom, pored plotkinje staji, kompleksa. kododavati također treba i vitamin će im vitamin A dovoljnim D,koje tajat dodacima. ili mineralnim krmnim ličinama dopunskim smjesama treba

su

se

davati

u

u

veoma

no

u

u

u

u

nema

u

s

za

u

a

veoma

u

u

na

se

u

u

s

19

dopunu

Za

hrani

proljetnom razdoblju proteinsko-mineralni dodaci M DODATAK i i mineralni (BENURAL FOSFOBENURAL) dodaci iz INA-PETROKEMIJA razni vitamin(KAFONAL) proizvodnje Kutina, sko-mineralni dodaci i i kao (VAMAGROPREMIKSIdr.), krmne razne sastava ili dopunske (superkoncentrati) smjese standardnog Pliva, Poljoprivreda po željenoj činjene recepturi.

Na treba da steriliteta i hranidbenih kraju liječenje ponoviti dopunu obroka treba učiniti što tako da i oporave, zatim prije plotkinje izliječe bika ili vrućina.

U pripuste pod osjemeneprije ljetnih nastupa proljeće klimatski i hranidbeni i krava.

To povoljni plodnostreprodukciju uvjeti je biološki i fiziološki i razdoblje kojeje povoljno oplodnjugravidnost. vrućina će biti ponovo izložene kliNastupomljetnih životinje nepovoljnim matskim kao npr. što će stresu, očitouvjetima, toplotnom nepovoljno opet vati ili klimatske plodnost životinja, koje osjetljive, reagiraju promjeu

mogu

koristiti

se

na-

se

a

su

*

za

veoma

za

se

na

su

na

ne.

Stjepan Feldhofer

Dr

Gospodarska vrijednost stočne repe Stočna

vrlo

gosje značajna mješovitim klimom.

U stočna podarstvimapodručjimavlažnijom repa novije vrijeme dobiva U ovim nezamisliva značaju Zapadnoj Evropi. zemljama, je proizili da vodnjamlijeka uzgojsvinja, farmama, prifarmskom plodonalazi i kultura. radi novih sorti i redu, poZbogtoga kreiranju osobina sorti. Koristeći znanstvene boljšanju spoznagospodarskih postojećih i iskustva je pozitivna zapadnih zemalja (Belgija, Danska, N jemačka), gdje koristi kao izuzetno repa silaže isvrijedna komponenta spremanje hranu muznih krava. bi bilo Uputno razmišljati povećanju površina pod kulturom istu svrhu. nas

repa

krmna

u

kultura

malim

na

i

s

na

u

a

ne

se

ova

na

u

se

na

se

ova

za

za

o

ovom

u

Stočna

za

jetipična okopavina proizvodnih sposobnosse ishrani stoke može uvrstiti odmah po iza u k oja ti, značenju Zbog sijena. i visoke suhe svog izuzetno tvari, polaksativnog djelovanja probavljivosti je direktno ishrani naročito krava. godna korištenje stoke, mliječnih koristiti više ovisno i Može načina, potrebama opremljenosti gospodarstva. lišća Obiranjem donjeg tijekom vegetacije.

Ishrana zelenom i masom ili silira kupo (glavelišćajodmahvađenju, šećernim sirkom i kulturama ishranu zikuruzovinom, drugim tijekom krmna

repa

za

velikih

u

se

na

o

—

—

se

sa

za

me.

ili i u Korijen (cijeli sasjeckan), vađenja utrapi trap silos, tijekom i zime sukcesivno obroke. jeseni dodaje može i zobenom Korijen sasjeckati (naribati) pomiješati sjeckanom te davati stoci. slamom, može silirati kukuruzovinom što znači 1:4, Korijen površine omjeru da se silira četiri veća kurepom jedinice površine pod puta površina pod kuruzom.

Kukuruz koristi takvu silažu mora biti zriobi koji voštanoj suhe tvari da bi veću kolimogao povećanim udjelom (30— apsorbirati činu vode iz repe. Tako silaža sipripremljena bogata j e Miješanu energiji.

35%), lažu stoka i više dnevnom obroku odnosu silažu radije jede pojede je od time udio krme ishrani stoke u kukuruza, povećava proizveden ili

—

nakon

se

se

u

se

—

sa

se

—

sa

u

sa

se

za

u

sa

na

u

a

20

se

u

na

na

koncenštedi gospodarstvu. goveda Tako tratima. silaža može namiriti i do 13 suhe tvari dnevnom miješana kg obroku što krava od osigurava potrebu energiji proizvodnju 1 13—18 mlijeka. većine odnosno sorti stočne ima relativno nizak repe poKorijen tipova stotak suhe tvari krmnim ali usporedbidrugim kulturama, zbogvisokog rodnosti redovno visoki i potencijala (visokih korijena), dobiju prinosa prinosi suhe tvari. stočne hrarepe Gospodarska vrijednost očituje nidbenom i nego smislu, laksativnoj njenoj vrijednosti zbog čega povećaiskoristivost ostalih koncentrata. naročito Poznato krmiva, jenjenodjeloi krme vanje poboljšanju peristaltike, probavljivosti boljem i skorištenju Stočna može ishrani stoke deficitarnu repa njevrijednosti. drugu zamjeniti ili hranu. skuplju Stočna krave i time korišterepa utječe plodnost produžava vijek joj U ima šećera njanajmanje jednulaktaciju. masivnoj stočnoj repi manje i ishranu go šećernojpolušećernoj, koje prikladnije životinja jednosželuca i Goveda iskoriste šećere. Gubitak na (svinje, konjidr.). tavnog slabije šećerima obave za razgradnjomburagu, nastaje koju mikroorganizmi svoje Treba da stočna kao krmna naročito važna repa, potrebe. naglasitije kultura, zimskom tada kvalitetna i zdrava stočna periodu ishrane, jer jedina je hrana i tek tada dolazi do izražaja njenagospodarska vrijednost. i valoZbogsvega, naprijed, rečenog,jednoj osmišljenoj organiziranoj, naročito riziranoj ratarskoproizvodnji, individualnog sektora, kultura morala bi zauzimati veće znatno površine. stočarskoj Stočna i Kao repa ima značenje ratarskoj svoje proizvodnji. korjenjača nalazi te ostaplodoredu,pridonosi svoje m jesto stabiliziranju prinosa lih ratarske povegospodarskih Intenziviranje proizvodnje usijeva. pridonosi stoke i rizik obzirom da po gospoćanjubroja jedinici površineumanjuje darstvo iz više Velika količina relativno grana sastoji proizvodnje. jeftine stočne od stočne bi hrane, (porijeklom repe), omogućila držanje većeg broja time bi dobili i veću količinu stoke, stajskog gnoja.

(Nastavakslijedećem broju) vlastitom

U

ishrani

takvom

silažom

se

na

u

muzara

u

na

za

s

se

ne

se

samo

u

u

se

va

a

u

ma-

u

na

za

ne-

u

su

za

u

u

ona

u

ova

u

ona

u

se

a

u

Mr.

Milan

Pospišil

krava Kako hranidbom voluminoznim krmivima postići visoku proizvodnjumlijeka 2) Već da treba iskoristiti kao naglašeno je komparativnu prednost goveda te hranidbu hrani nikako može koristiti preživača, temeljiti koju čovjek vlastitu ishranu.

To ratne Krave treba hraniti v rijedi pogotovo uvjete. što većim količinama voluminozne hrane zelenom masom, (pašom, sijenom, silažom ali isto tako i određenim ratarske i dr.), nusproizvodima proizvodnje ili te nekim krmivima inače prehrambene industrije, specifičnim koja koriste hranidbi krava Pokvarena (lišće, listinac, peradi i td.). gnoj (pljesniva, krmiva nuditi kravama.

Maksimalna volumitrula) smiju konzumacija noznih krmiva ovisi o kvaliteti najviše njihovoj (Tablica 3).

HRANIDBA

KRAVA

U

na

za

LAKTACIJI

ne

za

se

ne

u

ne

se

21

Tablica

3. Maksimalna

izražena

konzumacija

u

kg

suhe

tvari

kvalitete

različite

(ST)

KVALITETA

LOŠA

KRMIVO

KOLIČINA

| SREDNJA

Maksimalna

krme

iz voluminozne

SVJEŽEG

| poRRa VRLO

konzumacija

kg ST

silaža

Travna

ST)

(18—26% Travna

silaža

(35% ST

i

Slama

s

više)

20%

Travna

melase silaža

kukuruz.

+

(omjer ST) 2:1

Travna

u

kukurz.

+

silaža

(omjer1:22uST) silaža

Kukuruz.

+

sijeno

(maks. sijana) kg

5

Travna

(5 *

silaža

i sijeno

kg)

Količina

7

odnosi

se

samo

10—30*

14

11

silažu

na

jako konzumacija vidljivo, je krmiva može nekih kvaliteti. Tako se ovisi povećati konzumacija njezinoj i time suhe količinu kvaliteta tvari, 100% ako Najveću poboljša. njihova kvalitetne dobiti može konzumacijom govedo vrijednosti, hranjivih najviše hraniti treba krave u zelene ili razdoblju ljetnom Stoga paše pokošene eventualnu zelene količinama većim što sa dopunusijehrane, jemoguće kod mlade ili slamom paše. količinama krava krmiva hranidbi Osim navedenih ograničenim količine dnevne krmiva koristiti i su mogu prikakoja preporučljive druga Kao

iz Tablice

što

hrane

voluminozne

3

za

o

a

se

mase.

uz

nom

se

u

u

za

zane

u

Tablici

4.

voluminoznim

krmivima

treba

pretežno Neke da i to tako različita kombinirati jednadrugu. nadopunjuju krmiva, Tablici 5. su prikazane kombinacija Pri

hranidbi

krava

samo

ili

od

u

hranidba

2.1) Ljetna krava

hranjivim krmivima.. voluminoznim tetnim Dopuna dnevne tek kod krmivom (žitarice) potrebna je Sve

22

potrebe

krava

za

tvarima

u

Iaktaciji kvali-

zadovoljiti ljeti energetski bogatim od 20 veće mlijeka proizvodnje

se mogu nekim obroka

|

Tablica

4.

Preporučljive

mjesno Erma a

ono

O

i

glava zaprljena čista rop MIRE

—

KUTI rope Oe anne Gnoj Ta

*

se

krmiva

kad

samo

nema

Silaža

repe

PE rekon

atenienti

Travna

kvalitetnijih drugih,

glava

krmiva

u

obrocima

za

uvje-

krave mliječne

silaža, sijeno

Sijeno,

i lišća.

(npr. u ratnim

krmiva

voluminoznih

kombinacije

silaža

Kukuruzna

en sao

REAL

koriste

Moguće

5.

een

silirano*

—

tima).

Tablica

pe

perad

od

Poso |sai

krave

a

nn lišće

za

TOTETE[DOVE DIVE 6 A A JR (a o ree oane (VS sloga |TR

ove

Šumsko

obroku

dnevnom

u

šeć. repe

i lišća

—

krmiva

[o enaseona

esa

o Silaža

količine

maksimalne

travna

silaža,

silaža) (kuk. a

|

Zelena

slama

Sijeno,

zob, raž,

repica

hranidbu) ljetnu (prelaska promjene biti se obroka ba biti vrlo oprezan. jer njosmije nagla, Nijedna promjena treba izazvati mogu buraga Mikroorganizmima poremećaji. probavni Poseban krmivo i da novo 2—3 buragu. uvjete priviknu tjedna voluminozhranidbe zimske kad sa oprez grubim potreban je proljeće, travom zelenom mladom hranidbu krmivima nim bogatombjelanprelazi kradana Nekoliko vode. visokim i čevinama prije izgona pašu sadržajem treba zelene količinama poštali hraniti bi trebalo k oju hrane, manjim kratko ali krave Zatim početku vrijepašu, puštaju p ovećavati. stupno krave Kad štali. hranidbe tek nakon u priviknu pašu, sata), (2— 3 23 obroka

litara. Prilikom

sa

zimske

tre-

na

ne

me

u

nove

na

se

se

u

na

na

ve

u

se

me

u

na

se

na

,

izlaska i dalje prije mladu vrijedi pogotovo

treba

im

dati

pašnjak manje (2— kg). sijena To ali siropašukoja bogata bjelančevinama, je 3 mašna sirovim vlaknima.

Kad trava naraste oko 25 cm, sadrži pašnjaku sirovih vlakana i tvari tako da idealno dovoljno drugih h ranjivih predstavlja krmivo i krave konzumirati Dnevni obrok temeje mogu po preživače volji. kravu dnevno 25 Tabliljen paši koja proizvodikg mlijeka prikazan je ci 6. na

količine

za

na

na

za

na

Tablica

za

6.

u

Ljetni dnevni

obrok

za

proizvodnju mlijeka kg/dan SUHA TVAR BJEL. ET (kg) od

25

kg 2 sijena kg 2 šrota žitarica kg paše

75

U

u štali i

područjima poljoprivrede najčešće U te krave hraniti većim količinama zelene mogu prekoljeta.proljeće ozimih krmnih kao što landbermeđuusjeva, z ob, raž, ogrštica, repica, ška itd. dolaze travne smjesa Kasnije lucerna, djetelina, djetelinsko te trava livada. Obroci hranidbu krava za štali u ( DTS) smjese ljetnu novi Tablici su 7. proizvodnje mlijeka prikazani Tablica 7. Primjeri ljetnih dnevnih obroka krave teške 650 kg pri proizvorazličitoj dnji mlijeka (krmivakg/dan) intenzivne

se

drže

krave

se

ma-

se

su:

crvena

s

na

os-

u

za

u

PROIZVODNJA

KRMIVO

Livadna Landberška

5 smjesa

[m

| o]

sijeno

koje proizvode kgmlijeka 1 šrota (ječam svaka 2 iznad /zob/kukuruz) kg kg mlijeka

Kravama

kg/dan

(kg/dan) (kg/dan) (kg/dan)

djetelina Lucerna Zelena zob (mliječna zbrioba)

PO

[6

u

trava

Crvena

Livadno

MLIJEKA

dnevno

više

od

20

treba

za

(nastavakslijedećem broju)

u

obrok 20

dodavati

kg.

u

24

Mr.

Marijan

Posavi

Rauola Rauola

otporna na sušu

—

iz ubraja jednogodišnje zeljaste biljke porijeklom Njemačke. velike količine zelene i rahli Zbog vretenastog korijena, koji tlo, se kao upotrebljava krmna biljkaishrani stoke,dobra jei kao zeleno gnojivo. se

u

mase u

a

visoka 100 i više ili Stabljika biljke uspravna je centimetara, poluusdobro pravna, lišća. od mnogo do razgranata Cvjetovi svjetlocrvenkaste Plod mahuna 10—20 kn u kojoj razvija zrna boje. je svijetlosmeđe ove

s

su

se

je.

čak ni zrelosti.

Mahuna, puca uljane r epice, punoj Ova veoma i niske prema Dužina jebiljka otporna suši, temperature. od do fiziološke zrelosti iznosi 150 dana. getacijenicanja Rauola ishranu za stoke zelenom zatim zelenu proizvodi stanju, te Budući da ima veliku lisnu stoka masu, gnojidbu proizvodnju sjemena. rado osobito one jede, krave; je zahvaljujući vrijednoj biljci, povećavaju ovoj Osim i bolesti ako proizvodnju mlijeka. toga, životinje zdravije otpornije hrane

razliku

za

od

ne

a

u

na

se

ve-

u

za

za

su

se

zelenom

ovom

Rauola

na

masom.

i dobra

biljka povećanje proizvodnih tla. Prinosi svih kultura rauole viši od onih se mnogo koje siju poslije zasnovani bilo. koji parcelama gdjenjenije Koliko važno rauole kao vidi se iz je zelenoga zaoravanje gnojiva, rauola nastala kao i rotjednogprimjera: je proizvod križanja uljane r epice kve. od iznosi iz Dakle, uljana kojejejednimdijelom r epica nastala, zemlje velike količine tvari dvostruko veće od onih žitaiznose hranjivih koje koje rice. Prema nekim iznosi iz uljana ispitivanjima, tla, repica prisrednjim prinosima: na

je

krmna

i dobra

osobi-

za

su

su

na

samo

su

kg

DUŠIKA

KAN-a.

Uz

ove

istraženi.

Budući

jednomhektaru, odgovaralo FOSFORA KALIJA 84 i KALCIJA 113 99 kg, kg kg. nalaze i nisu makroelemente, mikroelementi, koji jošdovoljno 162

kg

što bi

po

količini

od

oko

600

se

da

“suola

veći

korijen uljane snažniji repice, vjerojatno i količine iznosi veće. Iz ovih tvari, nranjivih koje biljka još podataka bi da tom ništa količina moglo zaključiti mjerom postiže hranjivih jer kakva iznosi iz tlu. ponovo u sastojaka, god bila, koju biljkatla, ostaje to lako. Da bi to ćemo Međutim, nije bolje razumjelo, poslužit slijedećim mineralnim osobito gnojidba primjerom: usjeva dušična, gnojivima, od se do U tom određevremenu pa obavlja predsjetvenog razdoblja cvatnje. količinu dio veću dakle potroše biljke, drugi gnojiva dubinu, ispire dohotka izvan sustava. korijenovog Biljke čiji korijen razvija površinskom tako bez hrane.

U takvom sličnim i dijelu zemlje dijela o staju slučajevidolazi do »izvlači« odnosno troši te izražaja rauola, kojasvojim korijenom veću dubinu. se zelene svi ti sastojke koji isprali Zaoravanjem dolaze nadohvat zelene tojci korijena drugihbiljaka. opet Drugaprednost što tome sastavni dio mase pa gnojidbe hranjivi jest organske sastojci Oni se i služe kao hrana mogu ispirati. postupno mineraliziraju jevu.

Treći način rauole Za ovu iskorištavanja jeprizvodnja sjemena. proizrauola nešto veći razmak.

Prema nekim rauola vodnju sije podacima, može imati stablu čak do 130 mahuna oko U 5 centimetara. dugih kao što se mahuni Masa 10—20 1000 iznosi svakoj nalazi, jerečeno, 14 grama. ima

su

od

i

ova

se

se

ne

ona

ova

se

nu

a

se

se

na

se

u

ma

su

na

u

mase

sas-

su

se

ne

novom

se

na

us-

na

svom

zrna.

zrna

25

N

Korijen biljke je je uzgoj biljke ali da bismo potenast i olakšali, razvoj njegov kojurahli, razvija zemlji sušnim vrlo što duboko obaviti trebno godinama. značajno tla, je oranje je zadaci nameću tla obradi Prema tome, specifični čiji jecilj: biljku, kote u tlu, uništavanje vlage skupljanje sloja, dubokog rastresitog stvaranje rovskih biljaka. važnu tla također obrada ulogu uzgoju biljke. igra Predsjetvena i nicarastresiti stvara obradom Ovom klijanje sloj uspješno površinski korovskih te biljaka. nje, suzbijanje Za 1 do 3 dubinu 20—30 razmaka redove cm, Sjetva obavlja zelene Količina ili 9—12 m? treba oko 1,5—2 grama po kg jutru. sjemena od tona.

12—46 kreće po jutru Željko dipl.

Lukaček, ing. dobro došla Nagrada tla za

Obrada

se

osobito

ove

važna.

vre-

ove

u

u

za

se

ovu

,

ove

u

za

se

cm.

na

u

se

mase

se

—

prošle »Nagradne Mljekarskog nagrada igre« Babisela iz Petrač usrećila moslavačkog Dragice godine jegospodarstvo nac, Čazma. općina bređa bila Glavni zgoditak Nagradneigre je junica. i mljekamlijekakooperant dugogodišnji Dragica Petrač, jeproizvođač sabiračica i 1975. iz 17 »Sirela« mlijeka god.) punih godina(od Bjelovara II kola

Prva

lista izvučena

—

u

re

svom

selu.

Četiri godine godineDragica jemlijekokante, 500 lisabirno rashladnim selu kapaciteta uređajem, jeizgrađeno mjesto od 30-tak Svakodnevno tara. proizvođača sakupimlijeko vrijednih Dragica »Sirela«. i sela Babinac mljekari isporuči bez supruga težak. Rano Petrač Životni ostaje dvoje je putDragice Ali male posustaje. djece.

Petrač

sabirala

u

a

1979.

sa

u

sa

ne

Obitelj Dragice 26

Petrač

štali ima

krave, joj mlijeko. jejedini prihoda često omogutiče odnosa »Sirelom« »Sirela« Što zadovoljna je. joj je kredite ćivala kratkoročne i nabavu repromaterijala ostalog potrebnog obostrano gospodarstvuproizvodnju mlijeka.

Suradnja nastavlja i korist. dovoljstvo Bez dobro došla i će biti nagradaje sumnje vrijedna sigurno poticaj buduću proizvodnju. *

U

tri

se

te

izvor

sa

u

za

za

se

na

za-

ova

za

S. Haler

»Harmony« novi model muznog uređaja »Alfa-Laval«

Tvornica

sve

Riedu

prikazala je Poljoprivrednoj muzni znatno uređaj »Harmony«, kojimje poboljšan odnosi dio novost sklop.

Najveća razvodnik, tj.

godine muzni dosadašnji 4 sisne koji spaja novi

1991.

izložbi

na

u

nazvan

se

gume

s

dovodnim

sisnim

U novom

na

gumama

sam

za

zrak

i odvodnim

razvodniku

mlijeko. uređaju »Harmony«, zraka i što stabilnost To velika odvojeni mlijeka, uvjetuje podtlaka. je nadraživaprednost mliječnu žljezdu, nepotrebno jer smanjuje njezino i razvodnika Dok oblik dugotrajnom zdravlju. je dosadašnjeg nje doprinosi bio vrlo složeno ima nastati jednostavan, kojenije moglo »Harmony« rješenje, »Alnoći« već radom znanstvenim tvornici »preko dugotrajnim stručnjaka sisnim

gumama tokovi

za

za

u

su

se

u

fa-Laval«.

Dobro muznih čara

da

najčešće ispravnosti jeupozoritizdravlje i te stouređaja, higijenskih izmuzištu, znanju primjeni mjera staji vimena

krava u

odnosno

ovisi

o

o

muzača.

Zlatko

Mašek 27

Promjena cijenemlijeka,premijeza mlijekoirasplodni podmladak te regresa za U. O. predstavnici mljekaraRepublike prisustvo 24.siječnja Ministarstva skladu rastom predstavnika inflacije poljoprivredu, utvrdili te mlijeka,premiju. cijanu Prema od 1. obračunavati će tom o.g. dogovoru veljače jedinica Hrvatske

za

su

a

u

uz

sa

novu

masna

se

:

5,00 dinara

za

jedinicu,

ili 18,00 dinara

masnu

za

jednu

litru

mlijeka sa

3,6%mliječne To od odnosu predstavlja siječanj. porast 12,5% mjesec Također od 1.

Vlada Hrvatske određuveljače, Republike primjenom to: i je premiju mlijeko ravničarsko litće se 3,00 dinara 1 područje isplaćivati premija bazi te masti, 3,2%mliječne dinara bazi 1 litru 4,00 3,2% brdskopodručje Prema rečenom će od %-tku 1. iznosit gore prema mlijeka cijena planinsko tablicama 02. 92. kako jeprikazano masti.

u

na

sa

novu

za

za

—

ru

za

na

za

za

—

m.m.

na

m.m.

u

RAVNIČARSKO

A)

%

PODRUČJE

REPUBLIKE

Osnovna

m.m.

3,3

3,4 3,5 3,6

3,7 3,8 3,9 4,0 4,1 4,2

%

3,2 3,3 3,4 3,5

3,6

3,7 3,8 3,9

4,0 4,1

4,2

28

+

PLANINSKO

m.m.

cijena

16,00 16,50 17,00 17,50 18,00 18,50 19,00 19,50 20,00 20,50

3,2

B) BRDSKO

HRVATSKE

3,00 3,09

21,00

PODRUČJE Osnovna

Premija

REPUBLIKE

cijena

*

Ukupno 19,00

19,59

3,19

20,19

3,28

20,78

3,38

21,38

3,47

21,97

3,56

22,56

3,66

23,16

3,75

23,75

3,84

24,34

3,94

24,96

HRVATSKE

Premija

Ukupno

16,00

4,00 4,13

20,63

17,00 17,50 18,00 18,50 19,00 19,50 20,00 20,50

4,25 4,38 4,50 4,63

21,25

16,50

21,00

20,00

21,88 22,50

23,13

4,75

23,75

4,88 5,00

24,38

5,13

25,63

5,25

26,25

25,00

Područja kojaimaju brdskoopćine: Benkovac, Biograd,Brač, Čabar, Buzet, Cres, Lošinj, Crikvenica, Donji Lapac, Drniš, planinska Delnice, JastrebarDugaResa, Dubrovnik, Dvor, Glina, Gospić, Gračac, Hvar, Imotski, Otosko,Kostajnica, Knin,Korčula, Labin, Lastovo, Obrovac, Ogulin, Omiš, Titova čac, Ozalj, Pag,Pazin, Petrinja, Samobor, Senj, Sinj, Korenica, Vis, V ojte otoci Zadar. nić, Vrbovsko, Vrginmost, Vrgorac, području općine kvalitetan za stoke vrste sve iznosi: po Premija podmladak grlu 5.500.goveda(junice— din; 1.275.(nazimice— svinje din; bikovi) i koze 520.din; nerastovi) 15.000.- din. konji (ždrebad) Za kvalitetnih bikova Centar U. O. užisperme proizvodnju sjemena status

su

na

za

—

—

ovce

—

—

za

va

i to

regres

za:

elitne

—

bikove

dvostruko

—

130.-

din. doza bikove

testirane

jednostruko

bikovi

netestirani

—

45.-

doza

din. doza

20.- din.doza.

Uz

PO

bikove

testirane

—

70.- din.

navedeno, utvrđuje i to: grlu(za vrste) 120.- din. goveda 60.- din. svinje se

i regres

troškove

za

umjetnog osjemenjivanja

sve

za

—

—

koze

—

kobile

—

1. 02.

60.-

150.-

din.

din. po

osjemenjivanju.

N. N. 5/92. od 5. 02. 1992. obznanjena je

odluka

Ova

GU

i ovce

u

1992.

a

STUPA

NA

SNA-

Stjepan Deneš, dipl.

inž.

Cijenjeni čitatelji Mljekarskog lista, Prije godinu (1991.) pokrenuli Nagradnuigru.

Podijelili je četiri i evo ste i četvrto kolo. kola, odigrali S očekivali vaše smo radovali i im se, smo nestrpljenjem odgovore jer i tako da List čitan i vašem domu.

Kroz četiri kola uvjerilije prihvaćen od kuda U tri kola Nagradneigre promatrali pristižu odgovori. pri563 i to: stiglo jesveukupno odgovora, I kolo dana

smo

smo

U

se

u

smo

ova

nam

nam

:

242

II kolo II

211

kolo

Vidi

110

da

brojposlanih odgovora s manjivao, kolo, kolu vrtom začudo! iznosi 521 brojka odgovor.

Interesantan da daleko jepodatak područja Bjelovara pristiže najveći i to mahom točnim! brojpošiljaka odgovorima Govori li se način da se list tom više taj Mljekarski području čita, ili više ili sve čitateljizainteresirani,ljudi željni igre troje vrijedno je hvale. se

iz kola

se

—

u

no

u

čet-

—

s

s

na

su

na

su

—

29

drugimpodručjima reći, čitateljstvo način Pa raspon iz i Stižu smanjio taj područja. udaljenijih odgovori lja. varaždinsko, od karlovačko, područja druga:zagrebačko, bjelovarskog Mesi Maribora čak Kutine, pa Novog Ljubljane, Broda, Slavonskog područje No

da

možemo

ne

ne

na

se

se

poprav-

na

na

ta.

Što

nagrada! i koliko su bili Koliko objavkoje sponzori, mogućnostitako smo veće Bile kolu svakom nagradedijelili. pomagali, ljivali igre i bi se radovati se trebalo ili dalje »igrati«. manje, ikakve bez člana tri od izvlače Točni prikomisiji uvijek odgovori stranosti!

Vjerujte sadnovim list odlučili Mljekarski obogatiti Promatrajući igru Uvesti krireceptima, rebusima, dosjetkama, upotpuniti igre, ržajima. list nam biti, prvenstveŠaljite svoje prijedloge jerMljekarski žaljkama. tiče

se

smo

smo

nam

u

one

u

u

se

—

nam.

smo

ovu

nove

mora

no,

vaš

list!

suradnju,poštovanjem daljnju Zahvaljujući s

za

—

Redakcija

izvlačenja IV kola Nagradne igre»Mljekarskog Rezultati lista« Se-

dipl.

Vranić, ing., Dugo veljače, komisija Mirna »Dukat« i Zoran Udruženje Božičević, Zagreb ing. dipl.

Martić, lo, ing., točne utvrdilo RH radnika odgovore: Zagreb, mljekarskih je 1992.

17.

—

—

—

u

sastavu:

lista

Mljek. broja lista 11/91. iz Mljek. broja lista 12/91. iz Mljek. broja

iz

10/91.

—

—

—

Zlata

Bjelovar b) 500 1 b) Varaždin c)»Vindija« »Sirela«

nagradneigre Sponzori Autobusni kolodvor; »Agrariacoop«Zagreb »Krmiva« Zagreb; V. »Zdenka« Zdenci; Slav. »Zvečevo« Požega; RH radnika Zagreb. mljekarskih Udruženje IV kola

—

—

—

—

—

—

30

su:

—

—

—

—

PZ

Za

kolo

IV

osigurano je zgoditaka. utvrđeni dobitnici: Izvlačenjem zgoditaka slijedeći 12

su

ag 1.

re:

nagrade

Naziv

Stroj

krava mužnju »Agrariacoop« Zagreb Pojilice za krave 5 kom. »Agrariacoop«

_— _

Mjesto

za

2.

Ana

Žakanje,

Karlovac

Perla

— Zagreb Kranjčević Kompolje, krave 3.

5 kom.

Pojilice Ivan Kolar Oborovo »Agrariacoop« Zagreb Travna 4. smjesa (1 umj. jutro) pašnjak Zlatar Rudolf Bistrica Čebrajec »Agrariacoop« Zagreb Travna 5. umj. smjesa (1 jutro) pašnjak Pitomača Slavko Brkić Jure

Otočac

za

za

za

»Agrariacoop«

Smjesa »Krmiva«

Zagreb

kg Zagreb telad 50 Smjesa kg »Krmiva«

6.

za

7.

telad

50

StrahijaPrelog Josip

za

Kolekc.

8.

Zagreb proizvoda

«Zvonimir

»Zdenka«

V. Zdenci

>

ForjanČvrstec,

Križevci

Damir

Bogadi

Gola

Katica

Plentaj

Čvrstec,

Kolekc.

proizvoda »Zvečevo« Slavonska Požega Travna za um. smjesa (1

9.

Križevci

jutro) pašnjake Vrhovec Herendići, Luka Draga — »Agrariacoop« Zagreb »Pasmine Knjiga goveda« Berek Marija Udruženje Zagreb Brajković »Pasmine Knjiga goveda« Pršir Obrež, Novi Udruženje Matija Zagreb

10.

11.

—

12.

Tajništvo Udruženja mljekarskih načinu i podizanja mjestu nagrade.

radnika

ka

o

IV

ko

kolom

završavamo

najavljujemo

karskom

vam

listu 3/92.

NOVU!

obavijestit svakog će

dobitni-

Nagradnuigru»Mljekarskog lista«, O nazivu i načinu ćemo vas igre izvijestiti Mlje-

ovu

ali isto tau

Uredništvo

31

Zučni kamenci stanovništva

žučne

kamence.

odraslog posto ali bolest žučnih nikakve teškoće velik tih zbogtoga, Istina, broj ljudi češća i i kamenaca svijetu je niz faktora od i Žuč sastoji organskihanorganskih Postoji spojeva. sastav utiru su: porežuči, kamenaca, glavni poremećeni koji putstvaranju nemalu Pritom žučnih žuči i mećena organa. uloguimaju cirkulacija upala činioci. bolesti i neki neke genetski faktori, dob,spol, nepoznati Ima činilaca. niza Sastav žuči može slučajedjelovanjem promijeniti kokolesterola ili količine kad se bilirubina, nepotrebno povećane stvaraju talože i eto kamenaca. mogu je otopiti, idealvodovima žučnim i žučnom upravo mjehuru glavnim Upale žuči ili oko može taložiti kamenac.

Usporenacirkulacija jezgra koje odfaktori bez kamenca.

Genetski također pogoduju sumnjeimaju pojavi stoj Svi da kamenci kamenca. možda i bitnu ulogu stvaranju ređenu, od bolesti. ili rođaci te osoba češći mnogo boluju Dob, roditelji najbliži čiji kamenci češći. Žučni starošću kamenci nevažna: su čini se, su sve nije osobito češći žena.

Prehrana češći! Oni znatno su kalorijama, kojaobiluje ali bitan obole i ima Istina, mršavi, ipak zastupljeniji masnoćama, utjecaj. svaka također 50. siti i debeli. Šećerna pogoduje.

Poslije godinaživota, bolest, kamence. žučne ima žena dijabetičar druga ih oko 25 osoba Nosi nikakve kamenci prave »Nijemi« smetnje. posto ili ako Nalazi ih sasvim od kamenaca. slučajno,obdukciji, kojeboluju uzrokuju komplikacije. obliku različite »Glasni« žučni Najčešće kamenci, pričinjaju smetnje. obično kolika«. To iznenadni tzv. »žučnih najjačih napadigrčevitih bolova, Mučnina desnom lukom. leđa i desnim rebrenim Sijevaju je pod znatno rjeđe. obavezna,povraćanje Smatra

da

se

oko

10

ima

nema

u

u

sve

nas.

se

a

se

va

se

se

ne

su

u

na

za-

se

su

znamo

u

u

sve

sa

u

su

ne

na

se

u

su

u

ramenu.

u

a

težak

Liječenje —

problem medicinska

još problem, koji Liječenje je kamekolesterolskih Tek počelo riješila. posljednje vrijeme jeliječenje nije neke kiseline. već tvornice žučne u svijeLijek proizvode pomoćujedne i ali to tu. Prvi rezultati boljih traženju previše ohrabruju, jeipakputokaz dežučnih kamenaca i A jedino liječenje uspješnijih lijekova. dotle, uspješno žučkirurški zahvat belih i mršavih i odstranjenje sitnih, gladnih jest s kamencima. nog mjehura Vaš liječnik vrlo

kamenaca

težak

znanost

u

naca

ne

u

u

Izdavački

u

u

savjet:

—

Bolić, Antun dipl. inž., doc. dr.

Bratanović, dipl. inž., Stjepan Brlek, dipl.inž., Vesna Jovanović-Bunta, Mirza Miroslav Hadžiosmanović, Kobra, Majić, dipl. inž., dr. Berislav Pehal, dipl. inž., Petrić Vlado, dipl. inž., Miljenko Turk, dipl.

Miljanović, dipl. vet., Slavko

Milan

mr.

dipl. vet., Stjepan Deneš, Ivan Mašek, dipl. inž., Nada inž., Dubravka Vuković-Svoboda, Uređivački

odbor:

Glavni

i odgovorni

Tehnički

urednik:

Vlasnik

i izdavač:

Uprava

i uredništvo:

Mjesečna

dipl. vet.

Mirko Brčić, dipl. inž., dr. Pavao Caput, dr. Mirza urednik: Stjepan Deneš, dipl. inž.

Vera

dipl. inž.

Volarić,

Udruženje

mljekarskih

Tiraž: Tisak:

Grafička

32

radnika

Republike

Hrvatske

Zagreb, Ilica 31/III, tel. 424-420

za pretplata privredne 40.000 primjeraka mjesečno

škola

Hadžiosmanović

u

Zagrebu

organizacije

i ustanove

kao

i za

proizvođače

iznosi

20

HRD