Mljekarski list 12-1992

St

GODINA

XXIX

Ini

ri

Mu

PROSINAC

1992.

u sušnim i kultura krmnih naknadnih i Kombinacijeozimih godinama daju puno krme

vrlo

proizvoditi plodoredu prifarmskom donačin s Na zelene zivno na površine jedne taj površine. uvjek principu treba Tu žetvi iliviše krme u zasijati površinu puno godišnje. (košnji) dvije bije više koristiti se i kulturama mogu takovim tijekom vegetacije koje smjesama, vrlo kvalitetne i kulturama vremenskom prikoje razdoblju, dugom puta visinu i za vrstu, na kladne kategoriju gospodarstvu korištenjepostojećem na će voluminoznoj potrebe p odmiriti d ijelom najvećim koje proizvodnje, silidobro viškovi kulture mogu i krmi proizvedeni bjelančevinama, kojih u voluminozne Za rati ili sušiti za ploprifarmskom krme, proizvodnju sljeno. visoke dati će hibride ili koristiti treba doredu prirode koji kulture, smjese ratarskim ostalim će kratkom vremenu, u i mase koje konkurirati već hranjiva fazu brzo kulture Te kulturama. moraju generativnu prelaziti smiju vrlo direktno s koristiti da kvalitetne biti približno mogu dugo, polja dugo lisdo tri dva često stočni iste kvalitete (hibridni (srpanj mjeseca kelj) sirak, nužnom ishrane s obroka tom u osnovica One i razdoblju pa duže). topad čime obroka posamo namiruju dijela energetskog najčešće nadopunom dnevno.

1 od 10—15 trebe za proizvodnju mlijeka kultura. i kultura nekoliko koristiti može Za tu svrhu kombinacija ako travne i koristiti Vrlo se mogu n aročito, smjese djetelinsko djeteline dugo sušno ako travne lucerna. osnovica ljeto je smjese djetelinsko Međutim, je nestado dolazi trava osnovi naročito pa slabi a ljetne smjese porast imaju kulturama s oranica, mora se često predvišice koje podmiriti koju hrane, neka bio ove To goszimi. pa i đene godine slučaj je korištenje spremanje krme ta zimu. krme za nisu Manjak ove dovoljno spremila podarstva godine namiriti imati će što za poveće morati posljedicu kupovinom, gospodarstva često nerentabilnu i troškove ćane proizvodnju. skupu, hranu

U

za

stoku

treba

inten-

se

su

u

za

se

u

ne

se

—

su

se

;

:

se

na

su

za

178

Tablica

1.

Prirodi, prinosi i kvaliteta sirkova

kao

kombinacije usjev prosjeku:

naknadni

ozimih

smjesa grahorica

u

t/ha Brutto Kultura

=

pšenice

te hibridnih

Dnevni obrok 50

suhe

lene krme

Broj =

silaže

Prob. sur.

obroka

zel. krme

on

a

bjeg.

pšenice 9,0 44,3 grahorice 58,3 55,4 1.055 1.317 Hibridni sirak 68,6 65,1 12,5 52,1 1.240 698 126,8 21,5 Ukupno 120,5 96,4 2.295 i

_

Postignuto 1992. godini prosjeku sa

u

smjesom

ozime

pšenice

i

u

ozima

smjesa

70

hibridni sirak

80

ukupno _—

150

ae

Hibridni titi od

sredine

više od

100

sirak

kg

zel.mase

Netto

tvari

smjesa ozime

1

graška najrodnijim te

hibridom

der

5,72 6,30 _

šećernog

sirka

66

10,8

76

14,6

52,8 1.266 1.317 5,7 60,8 1.447 698 6,3

142

254

113,6

našim

2.113

može korisse pa uvjetima daje do mrazeva često nekih u a 80, i srpnja jačih listopadu godina u

dva

do

tri otkosa

dana.

179

i.

s

a

ta

i

—_—a

a"

. _a—_

o

m

nt

_-

Kombinacijeozimih naknadnih krmnih kulturaosiguravaju se i tvari mase, ako izuzetno bjelančevina, suhe zelene prirode visoke i ne mogu količinu potrebnu osigurati kombinacije Ove koriste. ranije u dnevza Energija bjelančevina. proizvedenih iskorištenje energije izvora iz mora se koncen(silaža, nome drugih nadoknaditi obroku u proizvodnji. trat) visokoj na ozimih m ogućnosti velike upućuju ovihistraživanja Rezultati u prifarmskom u krme voluminozne kvalitetne proizvodnji kultura i nase na neznatno nas u su a koji kao zastupljene, koje plodoredu, na više vrlo kvalitetne čin može proizvesti površinečČčijedinici krme se me povećavadohodak gospodarstva.

Zvonimir Štafa Prof.dr i

visoke proizvodnje preduvjet krme i dobre kvalitete

Optimalna kiselosttla

—

Na

puno

ra-

su

u

:

odnos

skladniji je R epublike posjedu privatnom bi Trebalo poveali i stočarske tarske optimalan. nije proizvodnje,jošuvijek hektaru. ćati po grla brojuvjetnih da hrane veći namijenjepovršine taj problem proizvodnji je Drugi hrane proizvodnih svojstava. najlošijih uglavnom (travnjaci) njeproizvodnji tla kisela Obično ostavljena sloja, isprana oraničnog plitkog su tla za ili teža zbita često plavljena livade. ostavljena pašnjake suhe tvari da livade proizvodnje mogućnosti dajunajveće Zaboravlja mineralna a najveće daje pravilno primjenjena po jedinici gnojidba, površine Hrvatske

za

—

se

efekte

livadama.

na

kg Prosječni gnojidbe po og nan oi livada Pšenica“Č“Č___Kukuruz Krumpir Sijeno do 30 —————“_ do 90 dušika 1 15— 16— kg do 26 do 46 3—5 5—7 fosfora 1 (P20:) kg 20 do 12 20 do 19 3—4 2,5—3 1 (KO) kalija kg hn Am ..—G e te što i što koriste niz se Travne ispašom košnjom godina dugi površine stalno osiromašuju. se te površine ispiranjem, a to ako ne na se napasaju pogotovo travnjacima, Organskagnojiva što dušična to malo mineralna koriste a nikako čest i uglavnom slučaj, je jeneispravno. viši i livada bi bilo podignuti pašnjaka plodnost prirodnu Ispravno i vrtlarstvu to što kao u nivo vinogradarstvu. voćarstvu, je karaktei bi Uz kemijske valjalo popraviti plodnosti prirodne podizanje učinci

u

PZ

“EEE

i

se

ne

na

ristike takvih

tala.

bi trebao

radnji Redosljed analizu kemijsku napraviti

—

biti:

tla

osnovnih

sadržaj (kiselost),

hraniva,

organ-

sku

tvar, obaviti

kalcizacijujepotrebno tla. dotični do hraniva osnovnih tip optimuma sadržaj podići tvari, činitelj. o graničavajući uglavnom, nije organske sadržaj

—

za

—

—

*

ako

180

omPi

_-

va

——_————

a

ooo

>

_

———;

a

WNAvjčđaA'xaa_roarvraa—'_a3a

o

oo

Kiselost

u

mum

vrlo često

tla

je tla. sa tipom

skladu

niska

i trebalo

Optimalne pH vrijednosti (kiselost) u

Tekstura

Laka

KCI

0,1 N

na

bi

podići optijekalcizacijom

travnim

na

površinama

tla

optimalni pH

tla (do 10%

5,0

gline) teška tla Srednje (10— gline) Teška tla 30% (iznad gline) 30% Znači

bez

obzira

5,5 6,0

tla, tip pH ispod stvoriti i racionalnu za se uvjete optimalnu proizvodnju.

Kalcizacija obavlja fino ili dolomitom dvostruku a ima vapnencem mljevenim ulogu.

Prvo kiselost zalihu i (povećava pH vrijednost) drugopovećava smanjuje u tlu kao dosta kultura treba veće količine kalkalcija hranivog elementa, jer fosfora. Uz to nikada se iznosi ne a stalno se nego kalcijem gotovo cija gnoji vodom. i ispire prirodom Količina analize tla i obično kalse na osnovu se za vapnenca određuje koristi doza od 3.000—10.000 i nakon 5—6 se kg/ha ponavlja cizaciju godina.

Ukoliko analizu tla treba nemate 1000 reprimjeniti kg/hapričekati pozitivnu i češće. alizaciju primjenu ponoviti malo gnoje, treba znati da se i na se nažalost no Travnjaci travnjacima kiselost ili povećava iznošenjem kalcija prirodom ispiranjem.

Pravilo što su više više više bazičkoncentracijezakiseljavaju je imaju ni ekvivalent da za 1000 to znači treba dodati i odrekgodređenog g nojiva đenu količinu sva

na

bi kalcizirati

5,0 trebalo

sa

i

“X

—

—

—

vapnenca.

ekvivalent

Bazični

za

100

kg

gnojiva

VRSTA KAN

GNOJIVA 27%

—

46%

UREA

kg

MAP

I

N

N

—

Znači

—

SOL

ako

(KC!)

—

80

—

—_6do— —17do 22 8 36 0

CaCO, 20

—

46

—

12—52—0

kg

vapnenca

12

—

INA

KALIJEVA

(Cao)

vapna

FAZA II INA NPK FAZA NPK

kg

gnojiva

100

-

—_10do— —

30

do

—

—65

15 40

0

gnojidbi kocentracije primijenimo bazični 15 znači trebalo bi hektaru i po Petrokemija koeficijent primijeniti 75 i da zadržimo istu kiselost. Sama tla sa kiselošću vapnenca kg optimalnom dati kvalitetnu mineralnih što mogu krmu,omogućiti djelovanje gnojiva znači dati velike po jedinici prirode površine.

Primjena organskih gnojiva tehnološki direktnoj gnojidbi travnjaka nije ispravna.

Ukoliko ima i za treba ih zaorati i travnjake dovoljno organskih gnojiva travne sistemom se mogu djetelinsko smjese posijati koje kasnije pre: košenja tvoriti u travnjake. ing.

Ivan Gašpar, dipl.

NPK

u

niže

I FAZA

INA

—

—

—

u

181

|

Zimska hranidbakrava iz br. (nastavak 11/92.) hranidba

Zimska

krava

u

laktaciji .

voluminoznim

temeljiti preživača, zimi na krmiva Od voluminoznih se kravama krmivima. mogu ponuditi koja krmiva Osim odnosno i dolaze prvo sjenaža. spomenutih sijenosilaže, mjesto ratarneki i stočna koristiti i krava hranidbu se za repa mogu nuzproizvodi silaža lišća i ili ske glava (kukuruzovina, industrije proizvodnjeprehrambene Pokvarena suhi šećerne repe, trula) (pljesniva, pivski rezanci, tropitd.). repini ili krava vosamo Pri hranidbi nuditi kravama. krmiva se ne pretežno smiju i to tako da nadorazličita krmiva goveda

treba

krmivima

luminoznim

Neke

jednadruga. punjuju Tablica

4.

treba

kao

Hranidbu

Kombinacije

krmiva

u

zimskim

za

mliječne krave

ODGOVARAJUĆA Kukuruzna

silaža, sijeno, stočna

Kukuruzna

silaža, stočna

repa

repa

silaža, sijeno

silaža

Travna

i lišća šeć. repe

Sijeno,

travna

silaža,

silaža) (kuk. kukuruzna

silaža

sijeno. predstavljaju Najbolju kombinaciju stočne te 20 može dodati i 8—10 obroku se pivskog kg svježeg tropa, kg travna,

Ovom

tino

obrocima

DOPUNA

glava

Silaža

tablici 4.

su

voluminoznih

Sijeno Kukuruzna

prikazane u kombinacija

od

silaža

Travna

na

kombinirati

KRMIVO

OSNOVNO

i zimi

i

pivski nabavljati trop.

Tablica

5. Dnevni

obrok

za

mliječne

KRMIVO

kg

Sijeno

3

(35% ST) Kukur. silaža (30% ST) ST) Repa(13% Pivski trop (24% ST)

Travna

silaža

dodatak

Mineralni

krave

14

12 20

3.8

310

2.8

10

24

234 607

UKUPNO potrebe

Ostatak

za

MJ

NEL 13.0 274

24.0 19.8 15.0

0.15 16.0

Uzdržne

krmiva

iz voluminoznih

pretežno ST ESP kg 330 2.5 4.9 686

sastavljen

mlijeka proizvodnju

kg/dan mlijeka Mogućaproizvodnja

2167 —475

1692

99.2 —35.5 63.7

'

ši

potencijala (do kg mlijeka/dan) nižegproizvodnog Silai od silaža obrok može dnevni se kukuruzne). isključivo (travne sastojati kvalitete suhe biti odlične že u tom o tome s dosta slučaju tvari, jer moraju krmiva. vrlo ovisi maksimalna Ovaj jednosta-. najviše moguća konzumacija će kračemu obrok može kravama dati po se van (samoposluživanje) volji pri ili sočnu hranu moći hranu voluminoznu nikakvu ako ve ne drugu dobiju uzdržne suhe što oko 14—15 konzumirati maksimalno za kg tvari, jedovoljno Pored silaža kraod 15 i za mlijeka kg/dan(tablica 6). potrebejoš proizvodnju ovisno dati i mineralnu 100—150 obavezno dnevno treba vama g smjesu, minerala sadrži i vitamine svih o potrebnih kojapored njenomsastavu, DiE. A od silaža Tablica obrok krave 6. Dnevni sastavljen Za

krave

nešto

15

za

kg

KRMIVO

Travna

silaža

(41% ST)

17

silaža

ST)

1050

7.0

(30%

smjesa

7.2

24

NEL

39.2

1750

142

potrebe

OSTATAK

ZA

MOGUĆA

PROIZVODNJA

700

44.1

0.15

UKUPNO Uzdržne

MJ

g SP

'

Kukuruzna

Mineralna

kg

ST

83.3

—475

PROIZVODNJU

MLIJEKA MLIJEKA

—35.5

1275.

47.8

[155]

kg/dan

tena U rijetkim primjerima mogućaproizvodnja mlijeka jednaka i sirovih iz voluminozne hrane.

Zimski obroci su meljuenergije proteina koji iz silaže travne i kukuruzne silaže sadu sastavljeni sijena, (omjer 2:1) pravilu višak sirovih rže i Kako iz tablice 7. osmanjakenergije. je proteina vidljivo zimski novni obrok od 20 travne 10 kukuruzne silaže i 2 kg silaže, kg kg sijena sadrži uzdržne uz i za 11.7 koja energije potrebe pokrivapotrebe proizvodnju U istom obroku nalazi 1672 g sirovih se što uzdržne uz kg mlijeka. proteina, je 13.8 za obrok može sadse potrebe po dovoljno još kg mlijeka.

Ovaj izjednačiti i sirovih dodatkom 2.5 ržaju energije proteina kg ječma.

bit će

'

Tablica

Ei

7. Plan

kmivo

=

ST

mliječnih krava ovisno proizvodnji hranidbe dnevnoj mlijeka ramazana) SADRŽAJUOBROKU O | o

pise

svjca| P [na[ke [xa [m['g ['g [a — — fetejelnja BEBBE

pm lju

[e

[e]

183

1

—

nn

e

dt

_-——

gp

_—-

o

—aas<“Aa»

"gom

o

ooo mm

af

;

een [24 en [09[07[01| 2 [ovo[1s u [06 285]5 [24[08 2 foeo[4a on] Dre

BEBE:

bi nj | |P ri

mar

PPP

712

dem ITA m A EN | | [mje [s[m]o] orao MeđurumaGa pro mijekaj || [som] [ur| [s ogeta proza | [s] |[ur[asjek|os[2 opao konto ova [ONE OO [Bg o

Djenan Mema roga

na prozmjeake

[a | |

amen DTT Mineralni

frajas[me[us | [o [rs|meolasusr] | | [| [«|ele OIOICMME

[3

dodatak

P11%

14%

,

[mo

9%

Na

17

obrok

kg ječma ovoj (voluminozni) (tablica 7.) ukupna od-17 U takće za dnevnu u obroku hranjiva dostajat mlijeka kg. proizvodnju obroku treba što se čini mivom samo podmiriti minerale, odgovarajućom još neralnom Ca:P:Na moovom mineralnoj smjesi smjesom(u primjeru omjer biti ra 14:11:9).. treba na obrok Kravama više od 17 dnevno iz koje proizvode kg mlijeka sirovih tablice 7. dodavati ima NEL 20% određene količine 6.9 MJ i koja smjese (tablica 8.). proteina Dodatak

2.5

na

osnovi

u

hranjeneplanu (za koje ovisno visini mlijeka 4.) proizvodnje 18 20 2 AU 28.

28.

30.

32 mlijeka (kg/dan) Proizvodnja

Tablica

8.

Potrebne

dnevne

ce

Potrebna 6.9

184

Mj

NEL

smjese

krave

iz tabli-

po

su

o

količina

i

količine

20%

smjese SP

(kg/dan)

04.15.

27.

40.

53.

67...

82.

9.8

Iz svega

voluminoznom hranavedenog v idljivo je nom uzdržne i mogu za 15—20 pokriti potrebe proizvodne kg mlijeka/dan.

Preračunato na voluminoznom hranom u laktacijsku proizvodnju moguće je kombiniranih od 4000 a pasmina postići proizvodnju mlijeka kg, mliječnih od 5000 Ukoliko ne navepasmina kg mlijeka. proizvodnja mlijeka premašuje dene a na količine kvalitetne volumipostoje dovoline količine, gospodarstvu hrane nozne krave hraniti hranom. nepotrebno je krepkom da

se

kvalitetnom

u

Mr.

Trap

—

Marijan

Posavi

najjeftinije skladište

obuhvaća raznim Poljoprivredno gospodarstvo cjelina je koja omjerii stočarsku ma U i ratarsu biljnu proizvodnju. biljnoj proizvodnji zastupljeni ski a često i kao što su stočna proizvodi, gomoljastokrumpir, repai se koristi kao stočna a i hrana za drugi.

Krumpir dijelom hrana, dijelom korjenasti ljude. Stočna koristi kao stočna se hrana repa Ta ratijekom zimskog perioda. tarska vrsta voluminozna velik tokom za pa zime je zahtijeva prostor čuvanje bez od za ali su oni českvarenja. opasnosti Najbolje mjesto čuvanje podrumi, to veliki da bi se uskladištiti konisudovoljno mogla cjelokupna proizvedena ličina. Veće količine i stočne hrane možemo gomoljaste korjenaste uspješno sačuvati i zime tijekom improviziranim spremištima Trapovi trapovima. nekada su se skoro koristili za stočne hrane vrste ove isključivo čuvanje svakom domaćinstvu. se rade različitih oblika i različitih veličina. No Trapovi kao stari način raznih stočnu za hranu se trapovi mogu čuvanja proizvoda koristiti i tim više što su to skladišta za uspješno danas, najjeftinija jednokratnu upotrebu. u

*

u

—

u

nakon se kulture U proljeće mogu poporavnavanja druge sijati (uzgoj vrća i Kao što već rečeno biti različitih oblika i veličina. mogu sl.). je trapovi oblik ima trokutasti Najčešći jepravokutnik na koji poprečni presjek.

Mjesto će se treba biti suho i dobar i u blizini gospokojem postaviti ocjediti prilaz darskih u osnovi iznosi oko Širina 1,5 m, a visina oko 1 m. Dužizgrada. trapa na zavisi o količini mase se želi imože kretati do i se 20 m. trapa koja utrapiti, Dobro se kreće od 2—6%C. Takva temnačinjen trapjeonajgdje temperatura će se ako dobro i ako ima oduške. peratura postići jetrap pokriven ugrađene Takvih odušaka treba biti zavisno od dužine svakom na trapa, d va, najmanje Oni po suvišne kao krajutrapa jedan. služe za odvođenje vlage koja nastaje i Model od 10 metara produkt disanjasušenja proizvoda. jednog t rapa slijeje deći: na tlu se 10 m 1,5 dubini od 30 cm. na Na iskoiskopa pravokutnik taj dio slame se od 10—20 Na slame cm. se materipani postavljasloj sloj poslaže smo za Proizvodi se jalkojeg namijenili skladištenje. koji utrapljuju moraju biti Suhi i zdravi. Plodovi slažu u obliku trokuta se u Kapoprečnom presjeku. da se visina se debelim s 20 cm jepostigla željena plodovi pokrivaju slojem slame na nabaca se zatim u debelom oko 30 cm.

Odušci koju zemlja sloju koji su u vodu u postavljeni s laganja prije proizvoda trap, n esmiju propuštati Oblik oduška svaki a na dužinski meunutrašnjost trapa. donjeg trokutast, je tar dolazi po vertikalni odušak za zraka iz Na jedan odvođenje vlažnog trapa. oko se kanal za vode. U toku zikraju \ trapaiskopa otstranjivanje površinske za treba me, vremena tako da se na lijepa mijestu otpregledati trap jednom uz

x

185

zaopet se zdrav, vori. Ako gomolj trap korjen upotrebljeni je su mora se do došlo trapovi tvara, a ako je Slegnuti presložiti. kvarenja trap došlo do da redovito kvarenja. znak, je Lukaček Željko

suh

odnosno

i

MljekariceizSvete Klare Centar

kulturu

Novi

ali sa

očuva-

IV, obljetnice Klare«. U okviru iz Svete prired»Mljekarice priredbu je Zagreb, organizirao a arh. izložba be Perković, Sponza Ljubice dipl. ing. etnografska prikazana je »Gruda«. i KUD nastupilo je Centra rada U okviru sustavnog na području pučketradicije njegovanja Klara.

Sveta zauzima Novi kulturu za posebnomjesto Zagreb, Zazone razmeđi selo To na Novog industrijske p odručja gradskog je Vukomeobronaka i nizine velike te i turopoljske č vorišta, prometnih greba Povodom

ričkih

Zlatne

750-te

bule

Bele

za

Gorica.

Sveta

Klara

danas

je

urbanizirano

potpuno

selo,

Međutim, baštinom. tradicijskom dobro orkao i (vrlo seoskoj auhtohtnoj pojedincima, široj Zahvaljujući za sinonim Sveta Klara maglovita jutZagrepčanima je zajednici, ganiziranoj) kante noseći s stizale veže i kućne tržnice kad na su mlijekom ra, mljekarice i sirom. košare na vrhnjem glavi Potaknut ovom industrijalizakojujepotisnula tradicijom, mljekarskom dokumente o i sačuvane izložiti kulturu Centar za predmete odlučio je cija, izuzetno nastavak kao bogate Zagreba, industrijske mljekarske nastajanju okolice. sela tradicije zagrebačke

nom

a

s

186

Osobito

KUD »Gruda« iz Sv. zadovoljstvo prisutnima pružila je Klare, autohtoni kojenjeguje folklor.

Izložbi su nesebično dali prilog mnogi: svoj Ante kolekcionar ambalaže gospodin dipl. ing.

Rodin, »Dukat« mljekara Zagreb i Došena iz Sv. Klare. obitelji Stjepana Martinjaka Josipa Na i kušali su iz kraju p riredbe pjesmu glazbu p risutni »specijalitete« Svete Klare: sir s »kuruzni a sve zalili su vrhnjem, pogaču, kruh«, g ibanicu, dobrom kapljicom.

—

—

—

uz

Lj.

Kršev

Cijenamlijekaza XIImjesec 1992.godine Predvidivo

povećanje mlijeka cijene »Mljekarskom rilo se i to sa od cijerfe33,40%. povećanjem utvrđena za Cijenamlijeka dogovorommljekara je mjesec prosinac 1992. u visini od 41,7 HRD ili 150,12 masna HRD/1 m.m.. jedinica 3,6% za ostala ista kao u te Premija mlijeko je studenom, ukupna mlijecijena ka iznosi: uravničarskom

listu« 11/92.

u

ostva-

području 31,55% u HRD/! ili 159,12 brdskopodručju 30,98% Prema rečenom za od 1—31.

XII 1992. gore premlijeko predano godine planinskom masnoći biti će kako mlijeka isplaćeno slijedi: —

156,87 HRD/

ili

više

—

ma

187

A.

područje

Ravničarsko

Osnovna

%

Masnoća

133,44 137,61

3,2 3,3 3,5

145,95

3,7

154,29 158,46 162,63 166,80 170,97

3,8 3,9 4,0 4,1

B. Brdsko

151,23 165,59 169,94

7,31

174,30 178,66 183,02

7,50 7,69

7,88

8,00 8,25 8,50

141,78

141,44

145,86 150,28 154,70

8,75

145,95

3,5

152,52

7,13

područje planinsko 3,2 133,44 3,3 137,61 3,4

6,38 6,56

148,16

143,80

6,94

175,14

4,2

6,00

139,44

6,19

141,78

3,4

UKUPNO

Premija

cijena

o

a

154,29 158,46 162,63 166,80 170,97 175,14

3,7 3,8 3,9 4,0

41

4,2

EE:

9,25 9,50

163,54 167,96

10,00 10,25 10,50

176,80 181,22 185,64

172,38

9,75

usporedbe posljednjem mjesecukako godine rasla u se ostalih roba sa godini cijeje toj podsjetimo povećanjem cijena na mlijeku uključivo premiju mlijeko. m.m. iznosila za XII/1991. u mlijeka godine je 3,6% mlijeka Cijena a u ravničarskom 13,75 HRD/I području u brdsko 14,00 HRD/I planinskom. m.m.

XII/1992. iznosit će za u mlijeka 3,6% mlijeka Cijena i ravničarskom HRD/I u 156,87 području u brdsko 159,12 HRD/I području planinskom da XIL/92. konstatiramo XII/91.

Iz mlijejecijena mlijeka prikaza cijene Kako

se

nalazimo

tv radi

1992.

u

za

—

<

:

ka

rasla:

području ravničarskom godinu ukupnacijena puta brdsko u 11,37 području planinskom ukupnacijena puta osnovna 11,55 cijena puta ravničarsko za 8,00 područje Premija puta brdsko za 8,00 područje. planinsko puta ne državnom radi nažalost u za proračunu problema Premija mlijeko iznosila učešča u stimulativno a je: postotak premijacijeni dovoljno sudjeluje 11,41

dana

za

u

—

188

———

a

<5A_

____——z——a__

a

-

aa_rAaA_AA'?a>ač:aA

BAB

om

-

————a_

XIL/91.

%

HRD/I .

područje područja MERINE ravničarsko

odnosno

XI1/92.

u mlijeka

učešće

cijeni

HRD/I

5,T7

0,75

1,00

7,70

1,78 do

u mlijeka

učešće u

cijeni

600

3,99

8,00

6,23

1,47% cijeni manje mlijeka.

Za 1993. ćemo vladi veći iznos i veće učešće po godinupredložit premije litri kako bi bila važnosti ima u mlijeka, stimulacija adekvatnija koju mlijeko i proizvodnji potrošnji. inž.

Stjepan Deneš, dipl. za

u

Proširenevene Najjednostavniji lijek i redovito i će čak Savjesno provođenje preventivnih mjera spriječit moguće, i vrlo opasne komplikacije Proširene vene su može se obse često oboljenje koje izliječiti.

Liječniku bolesnici od vena na Gotovo raćaju nogama. koji p ate proširenih polovica onih vene slabost su Ako osoba vena. koji s imajuproširene naslijedili stijenki defektom ima i takav posao da mora biti veći dio dana na nasljeđenim nojoš onda krvne žile gama, tlakom krvi u i oslabljene p od popuste njima prošire se.

—

vozite

bicikl

bol uzduž i vena nogama, umor, Najčešći simptomi n apetost ponekad svrbež. Sve navedene teškoće nisu žive s pa stalne, ljudi godinama mnogi bez nekih venama težih ako proširenim problema.

Međutim, komplikacije, biti i To mogu na su, tromvena, nastanu, neugodne ozbiljne. primjer, upale koži i opasna rana na boza, stvaranje krvarenja. su

u

Kako Ako

su

Ako

su

olakšati

tegobe?

do sve možda će noge, jakoproširene, cijele bedara, biti zahvat. Proširene vene na potreban operativni područjima manjim potkoobično biti i mogu Ta u venu. metoda se ljenice izlječene davanjem injekcija može u ambulantama.

Bez obzira će biti provoditi koje liječenje primjenjeno, elastične ili olakšat će da se i čarape povoji pogorsimptome spriječiti stanje ša. vene

uzduž

će biti i radno jakoproširene, potrebno promijeniti li od ukloniti razne vena, Postojiopasnost proširenja mjesto. potrebno podje rubovima na uske i sve gume ostalo što ometa normalvezice, čarapa, cipele nu krvi. jo cirkulaciju masažu dosta i yam šetnju, nogu, Preporučujemo laganu pravilsporta nu U više navrata toku dana u profesionalnu orijentaciju. noge odmarajte uzdienutom nosite i se lagano položaju, higijenske cipelepravilno hranite. vene

možda

u

189

komplipreventivnih mjeraspriječit provođenje Savjesno vena izraženo imate i Na vama proširenje jedan koji najmanje kacije. kraju, da Još nešto: korisna. vrlo biciklom bicikl. pazite Jer, vožnja je kupite savjet: nastati s venama, opasna mogu noge krvarenja, jer ozljeđujete proširenim teško udaraca takvih koži nakon na a vene prilično zacjeljuju.

Vaš liječnik će

i redovito

ne

skupštine Godišnje Izvod iz rasprave Hrvatskog mljekarskog društva sa

redovnu

održalo

mljekarsko jesvoju prosinca članstva. Veseli nas, da velik odazvao se brojnašeg kojoj skupštinu Godišnju da dokaz što za ratnih članovi i naši odazvali sa se su područja je Skupštini i i u takovim struku ima potreberazumijevanja. uvjetima od prodruštva za radu o razdoblje mljekarskog Hrvatskog Izvješćem Drušobuhvaćena do ove problematika jesveukupna šlogodišnje Skupštine društvo

Hrvatsko

16.

tva.

a djelatnost je je oba lista izlazila su redoUredništva svesrdnom zalaganju Zahvaljujući radova. kvalitet i na bilo Na vito. primjedbi sadržaj Skupštini nije ozbiljnijih više list« treba da poprilagoditi Međutim,primijećeno je, »Mljekarski odnosno trebama ga mlijeka mijenjatisadržajno proizvođačima čitatelja nabavke o više o sa kreditiranju obavijesti mlijeka, reportažaproizvođačima te odnosu i o stoke i dr. Bilo govora mlijeka cijeotkupnih cijena je rasplodne na proizvoda. mliječnih gotovih ćemo u i troškova Analizu troškova prerade objavit mlijeka proizvodnje lista«. Predstavnici od naših mljekara »Mljekarskog slijedećih brojeva jednom račun na kritiku mljemlijeka proizvođača seljaka neopravdanom smatraju Posebno

istaknuta

osnovna

Društva

to

obvezu

sačiniti

izdavačka.

—

kara.

obnoprogram vlasti način

preuzelo je mljekarsko nadležnim i fonda muzara ve najorganima predložiti stočnog i postojećeg stanja. rješenja bržeg najefikasnijeg malih da treba smatra mljekreditiranje Sredspriječiti također, Skupština takve nema karskih za pogona, investicije ekonomskogopravdanja. jer u stva treba ulagatiproizvodnju! ćemo u od Jedan objavit zaključke (sveukupne Skupštine zaključaka Hrvatskom da se lista« 1993.

1. pri godine) organizira broju »Mljekarskog odu-. temu na društvu opravdanost pretjeranog mljekarskom savjetovanje mini izgradnje mljekara. ševljenja također i: Zaključeno je za nastavi sa da se u nagradnomigrom proizvođače godini slijedećoj mlijeka, takova moHMD članstvo u da se i mlijeka, jerje proizvođačima ponudi kao i i bave data svima se proizvodnjompreradommlijeka koji gućnost stručno i naučno onima problematiku. mljekarsku obrađuju koji dotreba da HMD bitnih od I konačno zaključaka Skupštine jeste, jedan treba sve one HMD okviru naime u biti mu koji okupiti pripada, koji status, Hrvatske. mogu problematike mljekarske rješavanju doprinijeti Hrvatsko

društvo

3

—

.

—

—

Uredništvo 190

Izvučena super nagrada Nagradnaigraza proizvođače nazivom »STARI RECEPTI mlijeka pod NA NOV s »Podravkom« iz neočeNAĆIN. u suradnji Koprivnice, privukla je kivani interes i brinu se domaćinstvio u domaćica, koje uglavnom mlijeku ma.

Stručna

komisija najboljeg protekla recepta imala a istovremeno i vrlo zadatak. težak, odgovoran je zanimljiv Smatramo, da zaista stručno obavila na svih posao komisija je zadovoljstvo natjecasvoj a dobitnika Posao bio lak zato što bilo mnotelja, posebno nagrada. joj nije je a između go vrlo dobrih odabrati puno recepata dobrih, jednostavno nije najbolji.

U svakom od četiri kola izabrala i ga komisija je najbolji posebno recept uz listu«. u Prvo četiri u nagradila objavu »Mljekarskom nagrađeni recepti kola ušli su u uži SUPER NAGRADU. Naravno odlučile su izbor za nijanse o super nagrađenomreceptu.

Stručna odlučila da bude to »MEĐIMURSKA komisija je recept BIDRA mikrovalnom što danas suvnagrađen pećnicom je potreba svakog Nadamo da ćemo SUPER domaćinstva. se NAGRADOM remenog uštedjeti barem malo vremena Milke Cesarec iz Dubradragocjenog obitelji gospođe za

odabir

kroz

četiri kola

«

VE.

ćemo o GospodaCesarec,predaje repormlijeko »Sireli«njoj tažu u lista« u 1993. objaviti slijedećem broju »Mljekarskog godini.

Bjelovar, »MEĐIMURSKA BIDRA« svim Za Recept udovoljava kriterijima igre. koriste se te DI-GO kvasac.

Osim »MEĐIpripremu mliječne namirnice, toga MURSKA BIDRA: a za ove dane napouvijek je prigodan kolač, blagdanske smatra se hrvatskim božićnim se, kolačem. jer najstarijim da su a u Vjerujemo, domaćice, posebno natjecateljke nagradnoj i gri »Stari način« na nov tako i »Međipa recepti provjerile nagrađene r ecepte, mursku bidru«. »Međimurska bidra« kaIpak, jošjednomobjavljujemo recept ko bi i ostale domaćice imale i da zaista se priliku isprobati recept uvjeriti je zaslužio Pišite nam o Bilo bi super tajrecept nagradu. d ojmovima. svojim da nam nam temu nastavak za u zašto drago predložite idućoj igre godini, jer bi nastavili se ne igrati.

Redakcija MEĐIMURSKA

Tijesto:

1 instant

DI-GO

maslaca

ili margarina,

ka, 1 jaje za

Nadjev:

kvasac, 40

dag dag dag 1 dcl 3—4 jaje, 1 cijelo žumanjak, mlakog mlije-

premazivanje

dag mljevenih ka

oraha,

30

BIDRA

brašna,

1 žličica

soli,8

šećera, 8

tijesta

15

dag

šećera,

1

jaje,1 vanilšećer,

1,5 dcl

mlije-

maslac ili margarin, žumašećer, jaje, U Priprema: zdjeli izmiješajte rastopljeni brašna soli i instant postepeno onjak, dodavanje pomiješanog DI-GO kvascem i mlijeko.

Pri izradi tijestapazite da tijesto bude mijesiti pretvrdo, dok pojave mjehurići. tada stavi da mjesto diže, tijesto i Zdjela prekrije krpom toplo odnosno da udvostruči obujam.

Potom dasku tijestoistrese debeposutu brašnom, prst razvalja lo oblik i namaže pravokutnika nadjevom. uz

sa

ne

se

a

mora

se

ne

se

se

na

na

se

se

u

191

=

mlijekom, kipućim mljeveni preliju da biti toliko mekan Nadjev premekan. obliku rolada pupostavlja oblik tijesta kastavljanja (kalup).

Prije

priprema tako da se doda jaje,šećer i vanil-šećer. mazati po tijestu,ali ne tijestosavije se u roladu,

Nadjev te im se

se

se

može

Premazano

rebrasti

orasi

mora

u

se

a

okrugli maslacem ili margarinom. lup premažite kolač ponovo stavi Potom tijestoponovo mjesto da digne. toplo Peče razmućenim Kolač jajetom i stavi 50 60 pećnicu. treba premaže kolač izvadi iz Kada vrsti ga minuta, ovisno pećnice, pećnice.

— izvadikorica te da vode zašećerene malo mlake sjaj, premazati dobije ti iz kalupa. stol na bidra Međimurska razrezuje ŠteBadnjak, postavlja Napomena: Godine. čuvala i do Nove Nekada fanje. može smatrasimbolizira obliku krunu, pa Bidra po kraljevsku kolačem. božićnim hrvatskim ževe

kućice

u

u

se

na

se

se

u

se

se

o

s

se

na

a

na

se

se

svom

ti najstarijim

Sun

i

uoca

Loši,

godina ovin čitatajima

Dakić,

Izdavački

Ankica

Tomo

Mesarić,

savjet: Kolak, inž., Miro

Uređivački Glavni Tehnička

Vlasnik

Uprava

Mjesečna Tisak:

odbor: i odgovorni

urednica: i izdavač:

i uredništvo:

pretplata Grafička škola

dipl. inž.

Milan

mr.

mona te

79983.

Mjetaskog

»

Devčić,

dr. Mirza

basta

dr. Ivan Hadžiosmanović, Ivan Sunajko, dipl. inž., mr.

dipl. inž., Slavko Pehal, dipl. inž., Biserka Stjepan Brlek, dipl. inž., Franjo Lončarić, dipl. inž., Željko Ljubić, dipl. vet. urednik: Stjepan Deneš, dipl. inž.

Vera

dipl. inž. mljekarsko društvo

Volarić,

Hrvatsko

Zagreb,

za u Zagrebu

Ilica 31/III, tel. 424-420

privredne organizacije i ustanove <

€

kao

i

za

proizvođače

iznosi

150

HRD

Jakopović,

Šegota