Mljekarski list 11-1992

“STUDENI,

ZAGREB

1992.

PNE am.

o

LL.

o

a

m

Zimska hranidbakrava Uvod

mlijeka jeproizvestijemoguće troškove.

Prema luminozne hrane i tako p ronjemačkim proizvodne smanjiti dnevna ako 2—3 se troškovi litri za računima po pfeniga mlijeka smanjuju ST po kravi. Visoka hrane 11 voluminozne s 10 kg poveća konzumacija Za zimsko voluminozne hrane. dobru kvalitetu zahtijeva konzumacija krmiva i sočna voluminozna i treba (silaže) doblje spremitidruga sijeno trasilaže krava silaže za hranidbu provenutih predstavljaju Najbolje (repe). silažom i kvalikukuruznom travnom Kvalitetnom silažom, provenutom uzdržne tvari se tetnim mogu hranjive koje unijeti organizam sijenom dan. Bez obna od 15 i više litara i mlijeka proizvodnju zadovoljavaju potrebe dnevno kravama obroku krmivo čini silaža zira preporuča glavno koja dati 2—5 kg sijena. hranidbe zimske dana 200 računati treba U prosjeku godine. tijekom kako velike dana Za tih 200 silosa, je kapacitete dovoljno potrebno jeosigurati tablici 1. to u prikazano Cilj

više

što

krava

hranidbe

zimske

iz vo-

se

na

raz-

uz

va.

uz

u

'

se

u

s

Tablica

Kapaciteti

1.

silosa

UG

po

hranidbe

grlo (uvjetno =

500

masa) kgtjel.

200

za

zimske

dana

___——————————————————————

Provenuta Sjenaža Kukuruzna silaža

trav.

Suha

Specifična krmivati obroku drami *

50%

5.0 dt/m?

4.0 dt/m?

120.

sijena: rastresitog

baliranog

Kako

6.5

25%

30%

dt/m?

5.0 dt/m?

30kg 20kg 23kg 16kg 15kg 20kg 15kg 20kg

Lo

Specifična masa

iz tablice

1.

je kukuruzne ili 20 sjenaže kg

=

=

115

80.

1.7 dt/m?

kg koji planira 8.0 silaže treba po grluosigurati jednomuvjetnom ako

dnevni

se

sadrži

obrok

dnevne

optimalne potrebno pravilnu jepoznavati dnevnim krave tvari i morajuunjeti hranjivih koje drugih energije 2.). (tablica organizam hranidbu

Zimska

8.0

60

62

48

80.

0.7 dt/m?

vidljivo

m.

Za

silaža

-

35%

tvar

masa*

silaža

Kukuruzna

hranidba

zasušnih

20

količine obrokom

u

krava

koji traje mliječnih započinjesuhostaju ali se 6 musti se Krave mogu tjedana dulje kojedajumanjemlijeka tjedana. treba opkrave zasušiti. Zasušene svakako telenja moraju predviđenog prije kako i vitaminima mineralima skrbiti prikazano je proteinima, energijom, dobiti mora krava do zasušena da znači To tablici 2.

2 tjedna telenja prije Te se 4 i uzdržnih obrok dnevni pokrivaproizvodne kg mlijeka. pored koji hranom voluminoznom s većini mogu srednje pokriti potrebe slučajeva Pravilna

hranidba

krava

oko

u

8

u

za

u

162

Sirovi Ca E

37.7

—_—______——————————

Potrebe

1

za

mlijeka (4% _

kg

mm)**

g

8

8

500

peso “> Gemanumnnn 5GRRRMIRIIREE >SRRBRER 26 26 9 13 g ov o

85

3.2

1.7

0.6

0.6

3.17

PO

Uzdržne

potrebe

53.5

920 69.5 1350 85.5 1780 101.0 2200 117.0 2630

5kg mlijeka 10 kg mlijeka 15 kg mlijeka 20 kg mlijeka 25 kg mlijeka 30 kgmlijeka 35 kg mlijeka 40 kgmlijeka

+

+ + + + +

+ + od

Zasušene

krave

od

8 do

tjedna telenja m Zasušene krave od 3 prije

—_ Svaka oo

telenjatelenja do

krava

12

58

16

43

15

19

74

51

18

22

468.7.

42

3050

1490

3480

1070

navedene

68 76

84

*

Za

svakih

50

kg razlike

tvari

u

tjelesnojmasi

u

sadržaju mliječne

mora

navedene

na

u

obroku

treba

norme

dnevno

dodati

NEL. **

Za

svakih

0.5%

razlike

masti

dodati

29 32

35

93

34

38

34

12

16

15

19

M

a napokon dobiti 250 mg najmanje dnevno dobiti 500

(oduzeti)25

(oduzeti)3 g sirovih

25

31

hranjive i 50 000 IJ vitamina A, krave moraju Bvisokoproizvodne i80000 I J A. P-karotina vitamina karotina uz

22 25 28

59

jJee;_ee,e_venvnvnv,gg 43 50.7 1160 58

tjedna

prije

34

164.5 3900

1330

GERANNSM 5.

UBRENNER

42

90 106 122 138 154

3

Mg

8

>:

potrebe

Na

Pro tein

NEL

_Uzdržne

P

mg

g sirovih

proteina

i 0.2 MJ

NEL.

proteina

MJ

i 22

količine koncentrirane koncentracije (ca. energije NEL/kg ST).

M anje hrane dati da bi tvari obroku mogu izbalansirale.

Udio enerhranjive voluminozne hrane kukuruzna u obroku se gijombogate (npr. silaža) od 10 Zasušenim kravama bi trebalo ne nujakosmanjiti (namanje kg/dan). diti stočnu šećerne repu, lišće i glave Pravilno rezance. repe i suhe sasrepine dnevni obrok zasušene krave tablici 3. tavljen prikazan je 5.5 MJ

se

se

u

mora

za

Tablica

3. Zimski

dnevni

obrok

i ons

Kukuruzna Livadno

silaža

sijeno

(

u

u

za

zasušene

kg 8

2.4

14.4

6

5.3

24.6

0.5

0.4

3

2.7

O

smjesa Ca, 13% P, 8%

(6% _ UKUPNO a

100

Na)

2 tjedna prije telenja

ST kg

cvatnji

Mineralna

do

NEL

(30% ST)

pokošeno) Šrot (zob/ječam) Slama _

krave

MJ

Ca g g g Ćo gnoj (> SamouCo damn 192 5.6 7.2 14.4 576 30.6 SP

P

1.8 3.5 57 81 7.5 2.1 7.5O PA. O RR: OV) ratnioPO —

g

6

13

j

10.8

nn 50.0

gt 906

none 51.3

memo 36.9

163

amo

k rava potrebe zadovoljit 3.) (tablica obrok treba Dva 6 telenja predviđenog tjedna prije suhostaja. tjedana prvih Koi dobivati će krava uvoditi laktacije. kasnije tijekom k oju smjesu postupno telekrava da tako treći svaki se ličina prije dan, povećava ponuđenesmjese biti tako bi morala dnevno. dobiva 2,5—3,0 kg smjese sastavljena Smjesa nja 2 obrok treba uvesti sirovih 18—20% i NEL MJ da sadrži 6.4 Smjesu proteina. zbog: telenja tjedna prije se tvarima naglorazvija jer plod potreba hranjivim povećanih većih količina krave na koju pravovremene smjese konzumaciju pripreme dobivati u će laktaciji kasnije i dan da krave samog treba nekoliko telenja naglasiti posebno Ovdje do zastodolazi hraniti treba iza dana telenja Naime,prilikom dijetno. telenja oko 18 sati. Zato obično trakt kroz hrane prvi traje koji probavni prolaza ja livadnim treba hraniti kvalitetnim krave nakon dan volji)i (po sijenom telenja od količina i/ili od mlakim Napoj manjih smjese. pšeničnih posija napojem iza dan dana.

3—5 zadržati obroku može Drugi slijedećih pšeničnih posija 2 i od kravama se, uz kg), ( oko smjese pšeničnih posija napoj sijeno, telenja dan 5 svaki Silaža po se silaža nudi 2(3) ponovo povećava postupno (8— kg). svaki i količina Isto tako dan) drugi ( 0,5 kg smjese p ovećava postupno kg.

10 i prouzdržnih tvari dok se zadovoljavaju pored hranjivih koje postigne izvodne potrebe. broju 12/92.)

(Nastavak Posavi Mr. Marjan silaže dobre Vanjska obilježja će

krava

hranidba

Ovakva

u

sve

u

.

u

a

za

—

|

—

na

u

.

se

unos

u

nepovoljnim uvjetima, pod načinjena je godine Za kiselu dobru p otrebno je: mliječnovrenje dobro fermentaciju. i prelako se lako količina razgrađuju 1. koji ugljikohidrata topivih kiselo sadrži veću količinu škroba i Dovoljna hrana kiselinu. To koja je tvarajumliječnu silaža

Ove

lošim

vrlo

za

u

šećera.

bakterija razvoj omogućava uvjeti), (anaerobni tvari i utrošorganske razgradnjom najmanjom mliječnovrenja kom energije. kiselog mlikiselosti u bakterija 3. razvoj povoljne silaži, odgovarajuće Postizanje 3,5—4,5. što pH vrijednosti kukuruznu ječnovrenja, odgovara silažu kao za: hrane se npr.

4. silira, koja vlaga Odgovarajuća kiselog i zrna ilažu 3 0— 65—70% kukuruza klipa kukuruznog vlage,s mljevenog sl.

65% 35% i sjenažu vlage vlage, kukudo dovelo ove suše sušenja ge brzog godine je ljetne Dugo razdoblje bilotvrdnuta Suha i i do nedostatka ruzne vlagepotrebne siliranje. biljke I silaži. količini zrak u a zadovoljapored se teško zaostaje većoj stišće, jka zraka u količine mliječnoslabije je prisutnosti ugljikohidrata, vajuće viredovito više a octene, često a silaža sadrži kiseline, kiselo mliječne manje vrenje, kiseline. še maslačne kiselisadrži silaža ukupnih manje vlage postotkom manjim silaža Općenito kvari. lakše i brže se a zaostalog silaže Zbog na, pH vrijednost jeviša,silaži. češće se nalazi i plijesan zraka u i veoma obroka goveda, Silaža čini veći dio svakodnevnog hranidbenog silaže može Kvalitet mnogo silaže. hranidbena i kakvoća važna vrijednost je visinu i proizvodnje. govedarske isplativost utjecati 2. Otsutnost

zraka

u

što

silaži

s

za

.

za

u

s

na

164

kemijskim laboratorijskim, Objektivno ali i pre(organoleptički), higijenskim procjenama pretragama, subjektivnim 5 silaže se može silaže. Kakvoće i mirisu podijeliti vanjskomizgledu silaža. loša i vrlo dobra, zadovoljavajuća, pokvarena stupnjeva: dobra, mirisa i kakvoća silaže na osnovu: boje, Organoleptički određuje silažu. hii građehranjiva kojasačinjavaju Kemijskim biljne čuvanogizgleda i može se nadopuniti organoleptičpotvrditi gijenskim procjena pretragama silaže. nalaza pregledom dobivenog kog i kesilaže ovisi o vrsti izgledu, biljnom hrane, Boja njenomprirodnom žute do žuto-zelene Kukuruzna silaža sastavu. boje.

Bjelanmijskom jesvjetlo i bez maslinasto zelene čevinama su boje, blijedih bogatahranjiva tamnije, To smeđe smeđih trava a (silaža) boje. jeizgled dijelova, provenula jelagano kvalitet

se

silaže može

i

odrediti

u

ma

sa-

se

vrlo

silaže.

dobre

do

smeđa

silaže

kukuruzne

boja soka količini vlazi silaže i silažnog većoj većoj vanju, Jače

stotka

žuta

kiseline.

octene

i crna

Takva

silaža

može

se

smatrata

kvalitete.

-

govorijačemzagrijaili o sadržaju većegpoili dobrom zadovoljavao

juće zelena žuta i narančasta se u silaži ako bojajavlja svjetlo jejače Prljavo kao i nalaz i maslačno veće Ovajnalaz, biljnih boja. vrenjejačarazgradnja lošu silažu. količine silaže crne na upozorava boje, neutra: Miris silaže biti a kod ugodnokiseli, sjenaže blagi, svjež, mirisa tada može Silaža mirisu lan miris se sličan ocjeniti sijena. mora

na

vrlo

osnovu

dobrom.

količina

Manja

kiseline

maslačne

može

se

nalaziti

silaži.

dobroj i ako se pa prstima,

među

vrlo

iu

probom osjetiti.tzv. silaže proizvodi tako da se malo među lazi u Proba se prstima tragovima. kiselina malo maslačna među da sok. Kad se trlja prsti osuše, prstima ispusti maslac. može mirisom podsjeća užegli koji osjetiti kimaslačne veći maslacu Jači miris po upozorava postotak užeglom također biti vrlo silaži. Silaža imati što jako dobroj seline, smije smije kiseli miris. Jako kiseli miris i o veneugodno kiseli, oštar, bockajući govori ako miris silaže slasilaži. ćem kiseline octene ovom, Nasuprot postotku je slatkasto bo s malim o slabo kiseloj silaži, kiseli, aromatičan, postotgovori ali ih kiselina. Takve silaže mogu biti dobre ili kom zadovoljavajuće, ukupnih silažama. ili lako češće treba smatrati lošim pokvarljivim truleži i Pokvarena silaža ima miris po fekalijama, plijesni. i lišća treba da ostane Struktura s (građa) sačuvana,prirodnim stabljike silirane ili stanica. i tvrdoćom pa građe izgledom biljnih Slabijejače oštećenje kod a nalazi se u neupozorava greške siliranja, biljke, raspadanja, stanje silos s vesilaži i slabo u dovoljno stješnjenoj silaži, koja punila ugaženoj siliako hrana duže i više ćim na hrpiprije prekidimatijekom dana, je stajala silaži i ako dobro silažnog soka, pljesnivoj omogućeno istjecanje ranja, nije Maslačna

kiselina

se

može

na-

na

se

na

ne

ne

u

u

'

na

se

u

u

sl.

vrlo

dijelovima promjene silaže nalazi veće količine bre govore raspadanju silaže, dijelova međutim, i silaže i plijesni bakterijama razgradnji organske zagađenju većoj tvari, da silaža loša i pokvarena. upućuje je treba siliranih mirisa i strukture hranjiva promatrati Promjene boje, suda i kvaliteti silaže. pojedinačna Međutim, cjelini ocjene pridonošenju i kakve i mirisa i o su su govore gdje boje, građe pažanjapromjene mjestima činile se tehnološke greške prilikom siliranja.

Lakše

stanične

strukture

mogu i

se

naći

i u

do-

u

s

o

u

o

za-

165

Silaža

biti dobra

i ako

od-

upotrebiva goveda manje mirisom i sačuvanom od s trukturom karakterističnog izgleda stupabojom, vrlo dobre silaže. hranidbe i većih Međutim, tijekom dužegrazdoblja davanja količina silaže kvalitete može doći do zdravstvenih i nekih slabije poremetnji i takvu silažu davati smetnjiplodnosti reprodukciji.

Stoga preporuča mladim i a posebno životinjama plotkinjama manjimkoličinama, razdoblju i visoke ili visoke Naročigravidnosti pripustaoplodnje, proizvodnje mlijeka. silažu s to se to odnosi jačimorganoleptičkim promjenama.

Kod svake kvalitete biti štetna po može o silaže, koja sumnje promjeni i treba izvršiti i silaže. Kezdravlje plodnost životinja, laboratorijske pretrage treba odrediti: octese mijskim pH vrijednost, postotak mliječne, pretragama i maslačne kiseline i ne po prekiseline, ukupne FliegeHigijenskim ocjenu treba odrediti silaži. Na i nalabrojbakterija plijesni u. temelju općih tragama i treba laboratorijskih donijeti zaključakhranidbenoj vrijednospretraga ti i štetnosti silaže po i mogućoj zdravlje, proizvodnju reprodukciju životinja. silaže treba obavezno silažu Očigledno pokvarene dijelove odbaciti, niže hranidbene i trevrijednosti higijenske manjimpromjenama, valjanosti, ba davati količinama.

Ovisno potrebamaživotinja, razdoblju manjim i visini silažu treba plodnosti proizvodnje, nadopunjavati drugimhranjivii hranom ili koncentratima. ma dopunskom Dr. Feldhofer Stjepan Genetska izgradnjau govedarstvu može

i

hranidbu

za

u

se

u

u

na

u

za

o

a

u

s

o

s

Uvod

Izgrađeni genetski potencijali životinja je kojoj temelji Bez formiranih proizvodnih kapaciteta moguće proizvodnje. nije organizacija koristi visoka razina iako se tome ostvariti visoku tehnologije. proizvodnju pri od osnovica trebala biti Visoka bi svim profita proizvodnja uvjetima jedna osnovica

se

na

u

dobiti.

—

postupakaproizvodnji promjena i dulativno proizvodnih kapaciteta postiže organiziranim brzo, izgradnja bioloških rada radom. ovog dobivanje selekcijskim Cilj gotrajnim je uzgojno akumulira iz u pozitivna jedinki životinja kojih generacije generaciju da Iz za ovog gena frekvencija značajna proizvodnju. proizlazi svojstva iako ekonomsku i važnu proizvodnji lekcija predstavlja mjeru govedarskoj direktno tržištu. na pojavljuje realizacitek za predstavljamogućnost potencijal Izgrađeni proizvodni tehnološkom može ostvariti razine odgovarajućem proizvodnje koja ju Dok

tehnoloških

se

može

u

ostvariti

re-

se

u

—

se

se-

za

u

se

ona

ne

u

se

procesu.

izgradnje genetske

2. Provedba

selekcijprovedbomuzgojno izgradnja životinja ostvaruje aktivnost rad složenu skih tijekom koje Uzgojno selekcijskipredstavlja mjera.

Osnovicu potencijala. genetskog životinja višeg stvaraju generacije rada čini goveda selekcijskog Programgojidbenog stvaranja uzgojno navedeni svi U 1991. izgradnje.

Hrvatskoj postupci sačinjen godine. njemu dani ovog programa definiraju genetsku izgradnju dijelovi koji Najznačajniji ovog dijelu prikaza. daljnjem Genetska

se

se

nove

u

u

nas

su

su

u

166

sa.

i

na

m

2.1.

Uzgojni cilj

one Definicijom cilja određujemo izgradnju populacije uzgojnog goveda držimo da treba za kako bi ostvarili koju izgraditi korištenjem je njezinim maksimalni Svaka se dakle na profit. govedarska izgradnja temelji postavljaU se žele unaprecilja. njuuzgojnog koja njemuodređujemo genetski svojstva đivati. Pri izboru ovih uzimamo razinu svako u obzir za svojstava nasljednosti od i međusobnu njih, njihovu varijabilnost (različitost) njihovu povezanost kao i ekonomski od značaj svakog njih.

Kod treba imati da se na kako umu toga uspješnost selekcije smanjuje raste se žele brojsvojstava koje unapređivati.

Aktualni naše određeni za ciljevi uzgojni sadašnjim pasminegoveda u u su Programomgojidbenog goveda Hrvatskoj stvaranja iznjeti slijedećem prikazu.

Tablica

1.

Poželjne vrijednosti za

proizvodne

osobine

goveda Pasmina

Osobina

Simentalska Mliječnost: 305 dana: Laktacija mlijeko % mast

Smeđa

Holstein

u

"5000

—

4,0

—

bjelančevine Indeks vimena

3,8

—

43—45

Broj l aktacija Interval između telenja (dana) Proizvodnja težina teladi porodna završna težina

5500

8000

4,0

3,7

3,6

3,3

45—47

49

6

7

370

370

5—6 390

mesa:

41—44

trupa

dnevni

prirast

randman udio

polovica mišića % %

2.2

Da

bi

550— 1200— 600 60— 1300> 65 63

39—40 450 1150—1250

59—61 59—62

Procjena genetskog potencijala grla

mogliobjektivno najbolji roditelji generacije bi trebali biti od pokoji bolji njihpotrebno njihove proizvodne jepoznavati će se izračunati Osim totencijale temeljem kojih njihove vrijednosti. uzgojne služi za ga proizvodnih potencijala poznavanje postojeće prosudgeneracije bu izbora U se ispravnosti njihovih roditelja. govedarstvu selekcija obavlja za osobine osnovne i meprimarno dvije proizvodne (mliječnost proizvodnja sa).

Osobina ženskom se matične na pomliječnosti ispitujeisključivo dijelu način da se na količina svake žipulacije jednommjesečno mlijeka registrira što na služi za izračun količine laktaciu laktacije votinje, kraju mlijekacijeloj osobinu kod muških za Spoznaja ji. genetskog potencijala mliječnosti grla se

izabrati

za

nove

\

\

\

\

goSpoznaja genetskog potencijala obavlja tovo strani koristeći po isključivomuškoj prednosti kojepružaperformance vlastiti test i i osobine na test na tovne i kvalitet me(test rastrazvoj) progeni za

i kvalitet

tovnost

mesa

se

sa.

Osim

ovih

utvrđuje svojstava drugih uzgojna vrijednost bina kako kod tako i kod Većina ovih osobiženskog muškogdijela roditelja. svrstava sekundarnih odnosno na se u kategoriju (biološki eksterijer, test, tip osobine vimena i i od interesa su za plodnosti), izgradnju muznosti, životinja sastava. poželjnog genetskog svih ovih može se Sumiranjem podataka vrijednost procijeniti uzgojna što služi za izbor novih svakog pojedinog grla objektivan roditelja generacija. više

i za

se

oso-

..

2.3. Izbor

roditelja plannjihovog sparivanja Izborom i njihovim momentu se roditelja određuje oplodsparivanjem muške i ženske stanice odnosno sastav njespajanjem genetski nasljedjajne osnovica na više novog Poslije organizma. mogućemijenjati toga nije genetski sastav buduće već se samo jedinke, (okoliša) promjenomvanjskih uvjeta može dovesti ili izgrađeni višeg nižegkorištenja genotip stanje genetskog potencijala. uzgajivač Odluku izboru donosi nove o roditelja generacije najčešće ili mu kod stručne osobe sam iz selekcijske togapomažu službe, kojeraspolažu kvalitetnim muških i ženskih Pri o podacima genetskom potencijalu grla. tome da budućih koriste se za visu onikoji roditelje jeod interesa generacija potencijala. genetskog šeg i

u

u

Tablica

2.

Vrijednosti ma*

roditeljskih parova

s

obzirom

na

raspoložive podatke

o

roditelji-

Bikovi prirodni ana U i testu Progeno Proge bez testirani = sa mladi testirani porijeklom porijekla +++ ++ ++++H+. ++++ ++++++ + +++ ++" ŠSIFYIINETITI Za

,

Krave Jo

pripost

————————————

MB krave Z krave

bezporijekla++++ Krave

+++

++

+

_

stvaranja ako rezultati novih U tablici su grafički prikazani stvaranja generacija koriste izvora na se s obzirom poroditelji genetskog različitog poznavanje kod oba će biti one su nove tencijala. roditelja generacije kojih Najuspješnije rezultati dok će i najslabiji porijekla genotipa, pozitivnog poznatog poznatog Sve i bez biti ako su oba bez roditelja poznatog porijekla poznatog genotipa. ostale nalaze tih se unutar kombinacije krajnosti. relativno malo S obzirom da za nove potrebno je stvaranje generacije muških ako se koristi to u našim uvgrlaposebno je osjemenjivanje umjetno izabrati muške će roditelje koji značajno dopriuvijek mogućegotovo jetima buduće napretku genetskom njeti generacije.

Podaci o muškim se koriste grlima koja putemumjetnog osjemenjivanja Sve nalaze više bikova i se u se katalogu ažuriraju putagodišnje. informacije *

Izvor: Program

gojidbenog

goveda

u

Hrvatskoj

|

168

o

novim

rezultatima

bikova

testova

dobiva

pa se oni selekcijska taj način i na korisnicima dostupni raspolaganju krajnim uzgajivačima.

Izbor dužinom ženskogdijela roditelja ograničen jenajvećim dijelom intervala i kao vrste generacijskog uniparnošću goveda (u pravilu jedan potomak udio po otelenju). daleko veći i Zbogtogaje pa ženskog d ijela roditelja je izbora bitno To i osnovni da su mogućnost njihova gemanja. je razlog putovi daleko veći osnovici muške ženske po strane netskog nego unapređivanja ditelja.

služba

na

—

ro-

3.

ZAKLJUČAK

će koristiti stvara Uzimajući izgradnje koje generacija se i Na se temelj izgradnje optimalnog genetskog potencijala životinja. taj čin po osnovici genetskog potencijala osigurava najviši profit govedarske Jasno da tome na proizvodnje. jepri profitabilnost proizvodnje govedarske i niz čimbenika nisu svezi sa utječe drugih koji direktnoj potencigenetskim jalomgrla. obzir u u Uzimajući izgradnje sporost genetskog potencijala govedarstvu te da će zakonitosti uvažavajući činjenicu tržnog prevladag ospodarstva ti iu od interesa da se stada govedarskoj proizvodnji je genetskoj izgradnji već danas maksimalna posveti Izgradnja pozornost. optimalnog genetskog zavisi od samih i potencijala najvećim dijelom uzgajivača njihove selekcijske službe svakom momentu sa ažurnim koja raspolaže podacima genetskom muških o matičnom ženske i potencijalu grla dijelu populacije.

Ovo razlozi da bi se naši trebali g ovore koji uzgajivači aktivnije uključiti novih slično ostalih stoplaniranu izgradnju generacija uzgajivačima čarski razvijenih zemalja.

Ova se najuspješnije ukoliko ostvariti su akizgradnja može uzgajivači tivni sudionici rada na provedbe s elekcijskog uzgojno svojempodručju.

Dr. Ivan Jakopović Posebni krediti seljacimaza nabavu rasplodnog stada u

obzir

način

se

na-

u

'

.

u

o

su

u

Dana

novinama 70/92. na strani i 1701 1700 listopada izašla »Uredba nova o kredita Danom uredbe je davanju posebnih seljacima«. se kredita za uređuje odobravanje osnovnog posebnih seljacima povećanje stada kozarstvu i svinjogojstvu. govedarstvu, stočarstvu, Ove kredite odobravat će Poslovne banke živi zaintereteritoriju gdje sirani * seljak.

Dakle uredbom ovom se nabava krava i steonih omogućava rasplodnih i bređe ovaca i ovnova, koza i bređe i junica, šiljezadi rasplodnih šiljezadi jate raca, nazimica i nerastova. rasplodnih krmača, Iznosi kredita će se odobravati na Uredbe visise koji temelju daju ni tržne i to: cijene u tri krava ili bređih a) govedarstvu do grla junica u ovčarstvu i kozarstvu do 15 b) grla i u do 5 krmača nazimica ili nerastova. c) svinjogojstvu Krediti se 5 na sa kamatom visini od 30% u esdaju godina godišnjom kontne Narodne banke Hrvatske ako eskontna NB pr. stope (na je stopa 30% kamata kupnjurasplodnog materijala 9%). je Velika olakšica da za iznos je seljake početna glavnica kupljeno tj.

286.

u

Narodnim

u

na

ove

u

'

|

—

—

za

se

za

169

o

30%-tni

čini

kamate

iznos

inflaciju, povećava grlo vrlo interesantnom seljake. kupovinu kredita nakon tek 12 odmah teče ne nego iskorištenja mjeseci Otplata 2 obračunima godišnje. puta tj. polugodišnjim otplaćuje kredita, sese kredita banci za mjeničnim jamstvom osigurava povrat Garancija instrumentima i osiguranja. ljakadrugim šumari će ministar dati uredbe ove za poljoprivrede Uplate primjenu 64/91.

N.N. dato snazi na do godistva, uputstvo uputeostaje donošenja stoke

ne

—

bez

obzira

a

na

za

se

a

u

u

no

ne.

Prema može

rečenom

otići u

lista zainteresirani

Mljekarskog primitku ovogbroja i dobiti banku Poslovnu uputstva jošdetaljnija najbližu po

za

seljak kredita. korištenje dobiti kod može se vrsta navedenih uzgajivača materijala Kvalitetnog seobratiti se a područnoj najbolje je informaciju materijala, rasplodnog KačićeHrvatske centru ili službi Zagreb, PCH(pri Selekcijskom lekcijskog ili 273-309. telefon 277-626 Bolić 9/III kod gosp. dr Milana u) dipl.

Deneš, ing.

Stjepan '

za

na

va

Nova cijenamlijeka korigiraposljednje vrijeme je inflacije mlijeka. njecijene što stanovništva pomoć Nažalost utječe pada, gradskog kupovna od i mlijekaproizvoda mlijeka. trošnju se su troškova radi mljekare mlijeka, proizvodnje praćenja Međutim, 25 HRD na 31,25 sa masne 11.

1992. da sa 1. jedinice povećaju cijenu dogovorile će se m.m. litra tom 25% i prema ili HRD 1 plaćat mlijeka 3,6% dogovoru Rast

visok

vrlo

u

i izaziva

često

na

sa

za

112,5 HRD/I.

državnom

proračunu nije povećala mlijeka:

mlijeka, stanja Premija masti 1. 08. 1992. te i dalje iznosi 3,2% 6 HRD/I ravničarskim predjelima 8 HRD/I. brdsko predjelima planinskim će od 1. 11,. 1992. rečenom Prema plaćat radi

u

za

m.

od

se

u

u

se

kako

mlijeko |

jeprikazano u

nastavku.

područje sapuan. i Osnovna, cijena Masnoća 100,0 3,2 3,3 103,13 3,4 106,25 3,5 109,38

Ravničarsko

A) roon III

3,6

112,50

3,7

115,63

Premija 6,00 6,19

6,38 6,56

3,8

3,9 4,0 41 4,2

-.ĐĐ.....jQj.j.— 1

Ukupno 106,00 109,32 112,63 115,94

6,75

119,25

6,94

122,57 125,88 129,19 132,50 135,82

118,75

7,13

121,88 125,00 128,13 131,25

7,31

:

“

7,50 7,69.

7,88

139,13

B) Brdsko ———o——

planinsko područje

Masnoća

Osnovna

VV a ov Premija Ukupno i 8,00 108,00 8,25 111,38 114,75 8,50

cijena

—_————____

3,2

100,0 103,13 106,25 109,38

3,3 34 3,5 3,6

112,50

3,7

115,63

3,8

118,75

3,9

121,88 125,00 128,13 131,25

4,0 4,1 i _

4,2

8,75

118,13

9,00 9,25 9,50

121,50 124,88

128,25 9715 131,63 10,00 135,00 10,25 138,38 141,75 10,50 VR o inž.

Stjepan Deneš, dipl.

:

Šmrcanje ikihanje infekcije putova rijetkost, mjesecima ih i za ima dana. uzročnici dišnih su virusi: toplih Najčešći infekcije puteva smatra učestalost virusnih se da oko 90 oko 10 infekcija posto, je posto uzrokovano Dosad verificiran velik oboljenja jeprimarno bakterijama. je virusa uzročnika dišnih kasu organa. broj oboljenja Njihove epidemiološke rakteristike raznolike. ima osobinu: Većina, ipak, zajedničku jako priljepčibrzo se šire i kratak tako da osobe i dva ili mogu vi, imaju pojedine imunitet, tri od uzročnika.

Zaraza puoboljetiistog putagodišnje kapljičnim prenosi tem i infekta govora, prilikom kašljanja kihanja.

Najveće z načenje širenje ima bolesnik bez bolesti radi svakodnevne ili koji simptoma poslove polazi nastavu tako infekta pa (radnici, đaci, studenti, itd.)je prenošenje eksponisredinu bolest dobiva karakter Bolesnici ogromno, epidemije. imaju vezani kuću ili u pa ulogu širenju ograničenu infekcije, jer postelju, time ili kućne samo za »odgovorni« infekcije. usputnaoboljenjamanje Zna se da starci i osobe kroničnim bolestima pouzdano djeca, dobivaju kliničkim s težim Akutne bolesti orinfekcije manifestacijama. respiratornih redovito gana infektivni karakteriziraju opći simptomi: šmrcanje, kihanje, itd. kašljanje, glavobolja, promuklost, Akutne

dišnih

u

hladnim

ali

nisu

a

samo

—

su

se

za

na

ranu

a

su

za

za

su

s

Antibiotike

—

samo

liječnik

će redu o Dok bakprvom Liječenje oboljelih pravilnoj dijagnozi. infekte danas dobro antimikrobnim terijalne liječimo sredstvima, poznatim virusnih nema liječenje infekcija odgovarajućeg pa specif ičnog lijeka, Kod težih bolesnika mirovase provodi simptomatska terapija. preporučuju vitaminski dobra ishrana i kako bi se nje, topli preparati, napici, drugo ojačao Kod male osoba i kroničnih organizam. djece, starijih bolesnika, premda virusni dobro ali to mora biti stropomišlja infekt, jeprepisati antibiotike, o tome može odlučiti samo go individualno, antibiotika liječnik.

Uzimanje kod svake i može nerazumno bolesniku štetu. samo temperature je nanijeti ovisit

za

u

se

se

na

a

171

ovisit će

dišnih

svim

onim

fak-

putova to su nastanak i ovisi blaga kratkotrajna, torima Najčešće infekcije. kojima Izuzetak su pojedina nikakvih oboljene posljedica. koja ostavljajuodređenim oboljenja, baktevirusima, koja mogu provocirati izazvana uvjetima pod nja vikod se Takve infekcija viđaju najčešće siperinfekcije.komplikacije rijalne Prava su brzo ionako influence. npr. prolazi. rusom prilično p rehlada, Jer, čak upala od bronhitis, sinusitis, komplikacije: eventualne opasnost prehlade efitih mnogo postalo je komplikacija Liječenje pluća(bronhopneumonija). mnogo postoji u napredovalo, jer prehlade nije Međutim, liječenju kasnije.

Tok

akutnih

i prognoza

bolesti

o

o

.

se

'

mnogo

različitih virusa.

VAŠ LIJEČNIK REZULTATI IV KOLA NAGRADNE

S

IGRE

jede bolje se

Vegetom

neočekivano mnogo kolu završnom U četvrtom recepata, prispjelo je temu. s obzirom i što je razumljivo i po nam mišljenju su mnogo interesantnih recepata Natjecatelji poslali teško bilo i vrlo najboizdvojiti pa puta ovaj jekomisiji komisije izjednačenih KESTEPUNJENA »GUSKA SEKELJ MARIJE da odlučeno No je recept lji.

NOM« prvu zaslužuje nagradu. trsise zaista n atjecateljica z adanoj t emi, odgovara Recept potpunosti domaćice će da mnoge ga nastupajuće la da ga Vjerujemo, opiše. detaljno isprobati. blagdane odnosno recep9 I njihove natjecatelja još nagrađuje ovajputakomisija i interesantni da su smatra pažnje. vrijedni te, za koje jednako —

na

—

A

u

za

PRVO

NAGRAĐENI

MARIJA

SEKELJ

RECEPT

Štrosmajerova 28

43255

DEVET

DUBRAVA

IZABRANIH

GUSKA

PUNJENA

KESTENOM

RECEPATA

(zanagradu rangiranja) ĐURĐICA 1. ING. MATKOVIĆ Tomislava 7a Trg Kralja ZDENCI VELIKI bez

43293

172

ROLADICE

OD

ČVARAKA

LJUBICA

2.

43232

SNJEŽANA

CIRKVENA

43213

MIKŠEC,

JASMINA

5.

Tomaš

ANTON

BOŽIĆ,

MARINA

8.

Novaki

43255

DUBRAVA

MAJA

BRDAR

43255

DUBRAVA

MARIJA

9.

BEZJAK,

Kao

PITA

NOVOGODIŠNJI

PEREC

71

'

PUNJENE

ZOBENE

PLOŠKE

49

LOVREK,

Novaki

NARANČOM

PATKA

S

OSLIĆ

S

72

Pavljanci

POVRĆEM

20

FERDINANDOVAC

43356

VELIKI

Donja

BEREK

43232 7.

48

ORASIMA

I

Petrička

LUKEC,

SA

MEDENA

BJELOVAR

43000 6.

ŠTRUČICA

5 Pužarova

SIKORA,

PILE

FILANO

DUBRAVA

43255 4.

49

4

VERA

3.

LJUBIĆ, BEREK Radulec 40 PETRAŠ, Babinac

KOCKE

OD

VRHNJA

u cijelosti prvonagrađeni objavljujemo recept

i obično

GUSKA

PUNJENA

KESTENOM

Sastojci: težine 2—2,5 guska kg 100 g junećeg mljevenog 100 g mljevenog ovčijeg slanine 100 mesa

mesa

g

kgoljuštenog pasiranog 1 i od 3—4 juhe ( može kocke) luka glavica Priprema: U staviti oprati i skuhati kesten, pa ga ispasiratii luk, Oljuštiti, posoliti. posudu isjeckan i ovčjim Sve jetrica,slaninu i pomiješati junećim gušćja mljevenim pomiješati Zašiti ili čačkalipireom od kestena pa napuniti napravljenim unutrašnjost guske. toku pečenja bi iscurio malo i otvor, da pričvrstiti nadjev, preliti gusku ulja staviti Povremeno sokom od kad pećnicu da postapeče. polijevati pečenja, ili čačkalicu, konac meko, izvaditi i prenesti tanjur Skinuti isječi kao servirati komade, prilog nadjev.

Guska može ali je ukusna i hladna. poslužiti topla, kestena

i

1

sa

mesom.

sa

com

u

u

ne

sa

se

ne

a

na

za

meso.

meso

meso

a

na

se

Izvan

veoma

Nagradneigre komisija propozicija dodijeli još je utješnih nagrada. završila.

SUPER O Nagradnaigrajošnije Predstoji izvlačenje nagrade. ćemo naše čitaoce 12. super nagrađenomreceptu obavijestit brojuMljekarlista. skog odlučila

da

se

20

u

u na zahvaljujemo sudjelovanju Svim našim natjecateljima Nagradnojigri iželimosretnenastupajućeBlagdane.

Redakcija 173

/

Het

yo UKINE JOdsća V0

<

Već

sam

ki narod

na

rakteristike.

61.

66

Naša

blagdana. slavljima govori stoljetnim kaima naša Tako i ova naćin ima svoje Lijepa slavlja. zemlji svoj naslov

No

Božićnih

o

sva-

Zagorbregovitog polja, Protegli kršne mile nam lijepe Dinare, ravnog Istre, Like, Korduna, Međimurja, ja, i Konavala.

Dubrovnika dičnog Dalmacije, slavi načinu i života, ovisno Svaka Božić, bogatstvu svojem pokrajina, Od neradošću. prve mirom, obiteljskom ljubavlju, toplinom, protkan blagdan sina došašće Advent Božića. blizina adventa Božjeg. je osjećati počinje djelje svičetiri ukrasiti sa i obićava ga U plesti vijenac mnogim krajevima se po do Božića. Svake četiri jedna. upali nedjelje nedjelje označavaju koje “jeće od se radost velika obično pletu vijenci sjevernijih krajeva; je vijenca Pletenje ili slame. crnogorice čak i idu Misama zoru, sv. i zornicama, Advent koje tj. započinje crkvi. božićne za bi ih kako noseći slamčice jaslice prikupili dovoljno dječica, Vapijahu sveta roso starog I s se: svijeta pjeva Padaj neba, visine! duše \ pravedne. čiste, Padaj rajske Barbaslave se od blagdani: prosinca početka razdoblju Međutim, Evi. Adamu i ra, praroditeljima posvećen Badnjak j e Nikola, Lucija, 4.

Barbare adventa, Prvi prosinca. j e blagdan blagdan vreće. zlata živi te pune Baro, Baro, Bog srebra, više i domovini!

A novaca u još hrvatskoj kao kiše! svake sreće, Bože, Dajti, Bože, dajti, se

smo

od žitnih

Podravine

slavonskih

i

o

se

se

na

u

u

s

sv.

u

a

sv.

sv.

—

sv.

—

zelena

bi bila

lijepa, pšenicu blagdansku sije taj Badnjak. čedođi Sveti sporo... djeca pjevaju vrijeme prolazi skoro, Niko, 1 oni čiste obuću 1 sv. Nikolu Marljivo biskupaputnika. prosinca kajući šestog dar. i prozor očekuju cipelice stavljaju najmanji, bez ostala okrutnom Nažalost ratu, mnoga ovom roditelja. dječica bakine da se Možda poruke: jetrenutak, prisjetim Već

dan

kako

netko

nam

na

—

u

su

u

-

»A

kad

sveti Niko

dođe će

.kazat

mu

moja

mama

oduzme

nek

od

mog

dara

daruje će stolac tronožni mladići Na prave kojega togadana,[u Luciju Ime ženu. buduću crkvi kim djevojku, svoju ugledati područjima Božić) sretne, bit će ime djevojčiprvoga djevojka putu kojegaujutro muškarca, redovito treba dana muža. se nog polijevati. koju sije pšenica budućeg Toga oviti uskom će Na biti rodna. i Ako Badnjak ju kažu, godinaće, jegustazelena, domu svakom do spreOd trakom pa Badnjaka trobojnice.togdana, kolači... čisti kuća, pripremaju drva, pripravljaju staja, dvorište, nek

sirotana.«

ne-

s

sv.

na

u

na

sve

ma:

174

se

u

se

I tako

razmišljajući Slavoniji kokošji Badnjak dan Ide idu po kućama i žaračem prije Badnjaka. »kvocanje«.

Djeca želeći domaćinu telilo se, kotilo se vatru, se, čeprkaju plodnugodinu: leglo ih dana kokoši hrane devet U se ...«, domaćin daruje. [obToga »jedek« puta. ruč od kokoši vabiti se stavi inače bi išle ne bačve) hrana, smiju glasno jer nositi stranu. na jaja drugu dan. Post.

Badnji je kruh Peče i Božić. slama za se u »amu«. »linjak« pečenka Priprema stol i sir umotani Navećer je pripravljen: stolnjak, svijeća, žito, tamjan, pogača zataknut ružmarin. ulazi u starinski U kuću a u peškir,odozgo jabuka,jabuci domaćin unoseći slamu Isus i Maria i čestit i Bopozdravlja: »Faljen Bog Isusovo žić, porođenje.« Večera ali svečana: i riba. posna, riblja juha Nakon večere radost svih u kući drvca. jekićenje božićnog Do se i dolazi od ponoćke pjeva, moli, bdije, jerriječ Badnjak rijeći »bdjeti« a vatra od noć ve(Milovan Gavazzi), goricijelu pripremljenih badnjaka liki krene do noć A crkvi. panjevi.

Skupno svjetla ponoćkal!?

Najljepša Misa dođu i oni idu na u crkvu. razkoju koji jednomgodišnje Zabruje orgulje, se ista: U se vrime mir svitu navišse u legne pjesma cijeloj Hrvatskoj godišta ta. Ponoćna misa od Božića. dijeli Badnjak i Poslije ponoćke čestitanje veselje. nastupa Nekada sada se na samo a domaćin osspavalo slami, ponegdje djeca, je budan vatra te svete noći do se baš a tajao jer gasi, svjetlo gori jutra kući. Na dan i samog Božića nitko ne izbira iz u čestitasvakoj Badnjaka kuće; ide na dan Božića dan sv. se na nje drugi Stjepana, prvomućenika.

U život nekada i ubožan bio. No Dalmatinskoj zagori jetežak, govorilo »Ditićevo čuda se: život uboštvu i neimaštini. pa porođenje čini,« uljepšava .

U kući sve od i Na se svijetli svijeća lojanica.ognjištu jepanjkoji polijeva vinom i stolu Na i maslinova posipa jelom; jemed,kruh,bademi, smokve, zataknuta Pri večeri u se a se kruhom umogrančica jabuku. pali svijeća, gasi radeći

i

Božiću

o

se

—

u

osvane

na

_.

»...

.

a

se

se

-

vam

—

|

se

u

u

ne

—

u

.

—

—

a

čenim

u

vino.

crno

Diple sviraju, čuje ojkanje, razliježe pjesma, ponoćku. vrime godišća mir se svitu navišća, ditića porođenje od divice Marije.

I slavi dan svećano. najsiromašnija obitelj ovaj Na Božičnom stolu suha i božičje svinjetina, divenica, pivac Na Božić obično ide se i dođe ne netko a ako pogača. nikamo, sramota da donese dana svatko ima i 1 je dara, j er toga jela pila moli i očekuje obilje Božjeg blagoslova.

Bakalar i fritule neiz»Cok«jepanjna istarskom ognjištu. su na stolu.

Većera a svi su da rukama .bježni badnjem je, oprezni dotaknu ne da bi se dobiti u čireve po tistol, jer vjeruje mogli ljeti jelu.

Na i Lici.

Na u kokošiji badnjak»kvocanje« je običaj Badnju večer žitarice sve proso u jednoj žito, raž, zajedno zdjeli, poseban ukras stola su i zelenu Pod stolom slama. svijeću pšenicu.

Cijeli dan se samo Interesantno da Ličani na jedu posni štroklji. poje noćku hranu na blagoslov. se

U

se

i kreće

se

se

na

'

na

—

a

,

*

>

—

uz

nose

175

ao

oei

=

_—

a

—

—

preporoda vrijeme općeg je svim 1 krajevima,kojikajkavskim radovanja Hrvatlu uostalom ma svakopodručje cijeloj (kao osobitosti. ima skoj) svoje svetke na Badnjak pokorničbožične Pred a i salatu na ki s bažulom kolačem, posnim post i simboli: med stol ukrasit će uz svijeću večernji medene ima slatko i da da bi bilo sve riječi. čovjek a i simbol su i žitarice Orah obiljablagostanja, simbol zdravlja. jabuka >»licitarima«. obično i to Kiti samo grana jelova na će radost na unosi slamu ponoćke, poslije koja djeci, Hižegospodar zaspati. njoj i simboli slama Sve ove molitve, pjesme, slavlja, blagdanskog pojedinosti slične. su misa na svugdje ponoćna stolu, narod!

Ta isti smo x — HRVATSKIBOŽIĆ.

Slavimo e BOŽIĆ Svim na = Izato: veselje mir, zemlji, M doba

Božićno

—

u

u

—

—

<

—

se

—

S

ss

uz

Puno

srdca

Božiću

Da

bi narod

narodu

Kak

i bratu

I da

zadovolen

brat,

godina svin čtatojima

>»

Dakić,

savjet: inž., Miro

Mesarić,

odbor:

Stjepan

Glavni

i odgovorni

urednik:

Tehnički

urednik:

Vlasnik

i izdavač:

Tomo

Kolak,

Uređivački

Uprava Mjesečna Tisak:

Mjetaskog

176

Stjepan Deneš,

Uednštno

dr. Mirza

dr. Ivan Hadžiosmanović, Ivan Sunajko, dipl. inž., mr.

dipl.inž.

.

:

,

tel.

424privredne organizacije Zagrebu 420

za

loča«

Pehal, dipl. inž., Biserka vet. dipl. Željko Ljubić, inž., Lončarić, dipl. inž., Franjo Brlek, dipl.

Zagreb,

u

Devčić,

Milan

dipl. inž., Slavko

Vera Volarić, Hrvatsko

pretplata škola

mr.

dipL inž. mljekarsko društvo

i uredništvo:

Grafička

dipl. inž.

Božičević

1993.

će mina

dk

Izdavački

bu

Jenput Mirna Pripremila: ing.

Božić. i vasea

Ankica

Godinu.

i Hrvat.

da.

Sletun

i mirnu

Božiću Domjanić) (Dragutin

Če si želim ja, Kaj vsakomu Rekel naj bi, bi rekel

Novu

Božić

sretan

Ilica 31/III,

i ustanove

:

kao

i za

proizvođače

iznosi

112

HRD,

Jakopović,

Šegota