Mljekarski list 10-1992

Pa

GODINA ma

=

aaa

aaa

aaa

sra.

........

XXIX

Elitni simentalski

bik

saa

ZAGREB e

regresa

<p

..

»POLDI«

dnevni

age

pone

K-217, HB

prirast

—

1467

CO)

aaa aa čačata“

LISTOPAD, 1992,

m

4756; testiran grama,

%

randman

na

i

mlijeko 60,92%

meso

-RUV-103%;

Jesenska gnojidbalivada kad

gnojidba obavlja će ovisiti visina goidućoj prirasta

livadama

vrijeme o čemu i gnojivima, organskim

Približava

neralnim

se

na

se

mi-

osnovna

u

dini.

iz tla

uzimaju pašnjacima stvaranje onih od veće i čak mineralnih ž itarivelike količine uzimaju koje koje tvari, i to dobro i livade se ujedno najce. je i gnojiti, pašnjaci Zbogtoga moraju Redovnom i livada postižu pašnjaka gnojidbom agrotehnička mjera. važnija razini, pose kao na razne određenoj se održavaju prinosi koristi, primjer:se osobine i biološke veći tla, stižu kemijske fizičke, poboljšavaju prinosi, sastava travnog suzbijaju pokrivača, botaničkog utječu promjenu gnojiva sadstočne hrane, kakvoća po te korovske pogotovo biljke, poboljšava korisnih i sastojaka. drugih b jelančevina ržaju ili i zove i biti osnovna može prihrana još koja dopunska, Gnojidba Osnovna zapravo je prihranjivanje tla, gnojidba gnojidba je prihranjivanje. zove obliku trava. u ovom prihranjivanja Gnojidba slučaju biljaka, gnojidba se po ili površii provodi se gnojidba, jer gnojidba,površinska još proizvodna To tla. kakvoće bi da se izvodi ni. Osnovna poboljšanje utjecalo gnojidba tla osobine biološke i što ujedkemijske fizičke, popravljaju jezbogtoga vremensko duže tvari tlo unose no se razdoblje. hranjive zadatak osnovne popravosnovni da vidi Iz ovog gnojidbe se, dakle, je zaliha te strukture mrvičaste svih osobina dugotrajnih tla, stvaranje ljanje i tlu. Za osnovnu organska upotrebljavaju gnojidbu sastojaka hranjivih da obliku takvom mogu sadrže mineralna sastojke hranjive koja gnojiva tla. Od strukture organi duže vremena popravljanje plodnost djelovati mineralnih od a i dobro skih stajnjak kompost, pregorjeli najbolja gnojiva se livada ova novih Pri fosfora. i sadrže ona mnogo osnivanju kalcija koja se popo ova livadama razbacuju gnojiva postojećim zaoravaju, gnojiva izvodi se kao ili vršini pa zatim gnojidba proizvodna Prihranjivanje zadrljaju. da se te trave rast što da već dobije što bolji postigne površinski, je rečeno, minesluže Za ovu kakvoće. što hrane što više stočne gnojidbu pretežno bolje i lako rastvoriva su ralna biljkama. pristupačna koja gnojiva mineralnim važna vrlo Za osnovnu gnojivima. gnojidba gnojidbu je fosforna i se vapnenac Gnojidba Za gnojiva. gnojidbu upotrebljava odnosno sastovažan vrlo važna vapnenac, kalcij, vapnencem je jemjerajer strane te kao služi što tome važnost tla. druge hrana, biljna je jak Njegova na što korisnih niz na procesa bolje uspijeutječe tlu, opet posredno utječe kao elementa važnost li se Gleda ovog trava. u ovom vanjebiljaka, onda slučaju toliko veliki tako imala bi ova značaj, jer gnojidba sastojka, hranjivog ovo tlu.

Međutim, ima u koliko gnojidovoljno uvijek biljci jepotrebno kalcija odnosneizravno vapna kad veću ima vo djelovanje važno za mnogo ulogu je pitanju Posredno tla. vapna osobina na no je djelovanje popravljanje kalcija kao što tla zatim na vlažna, tlo podzoteško i isprana zbijeno pretjerano što potome se takvim li i slično. vapnenca sastoji slučajevima Djelovanje te tako teško i i rastresito tlo fizičke osobine ocijepostaje zbijeno tla, boljšava zelene

Za

mase

livadama

na

trave

i

su

a

na

se

na

se

se

se

a

u

na

se

a

se

za

u

se

u

u

na

na

su:

a

na

se

ovu

s

u

u

ne

u

su

—

u

u

đeno.

tla

neutralizira

kise-

jer kemijske poboljšava toga, korisnih i lost a što mikroorganizarazvoj uvjete stvaranje tla, omogućuje i na razlažu. i brže tvari se utječe Vapno ma, potpunije uslijed čega organske mahovine. te na sastava uništavanje izmjenu p okrivača, travnog botaničkog Osim

vapno

osobine

i

za

146

Da

analiza

bi

se

znalo

tla. Ako

da

li u

dobiie

nekom

količina

tlu ima

dovoljno

vapna,

kalcija

lakom

tlu 0,25%

mora

obaviti

se

0,50%, da to mora se smatrati normalnim tlom. Sva ostala tla sadrže od koja manje se U orivapnom. mogu kalcija togpostotka moraju gnojiti praksi poslužiti i takozvani indikatori.

Na ako nekom tlu dobro na usjentaciju biljni primjer, iz trave i zatim klasa trave kao što piju porodice leguminozamahunjača, je te znak da tlo ne r ep ako rep, vapnu. mačji lisičji je oskudijeva Obratno, nekom tlu rastu barske onda trave, mahovine, to znak da to tlo kiselice, je je siromašno Prisutnost ili količina tlu u vapna kalcijem. dovoljnihnedovoljnih vidi se i prema strukturi tla. Tlo rastresia vapnu, kojejezbijeno oskudijeva to sadrži količinama. sastojakdovoljnim ovaj Od za livada i se vapnenih g nojiva gnojidbu pašnjaka primjenajčešće sirovi sl.

Sirovi se i njuju mljeveni lapor vapnenci, koji upotrebljavavapnenci sitno su zapravo vapnenca. ju gnojiva mljevene stijene Lapor je mješavina i različitim odnosima većim ili s glinepijeska vapna. manjimsadržajem inž. Željko Lukaček, dipl. se

u

i teškom

on-

za

u

na

u

u

za

u

Ocjenjivanje bikova za umjetno osjemenjivanje U

dr.

Pavla srpnju godine r epublička komisija pod predsjedanjem je obavila i bikova za Centru Caput pregledprocjenu umjetno o sjemenjivanje za u u Križevcima. reprodukciju stočarstvu, služba vrlo kvalitetne bikove za Selekcijska uzgojila je umjetno o sjemei 46 bikova. na Podatke bikovio Predvođenje njivanje. obavljena procjena je očevima i bikovskim ma, te vlasnicima bikovskih iznio majkama, majki je veterinar Centra za iz Križevaca Pero Božić. umjetno osjemenjivanje U trenutačno ima 257 bikovskih samo 22.423 umatičene Hrvatskoj majki; krave »Z« kontrolom 7.125 što 13% od krasvega pod krava, je ukupnog broja Potrebe za rad bile bi barem 30% umatičenih krava. uspješan selekcijski Bikovske su visoke i visoke kvalitete majke najbolje krave, mliječnosti mlijekonformnu telad. ka,kojedaju (skladnu) centar Hrvatske tzv. bikovskih Selekcijski obavlja »usmjerenu« oplodnju 1989. uvezao simentalskih bikova spermu iz Ausmajki, godine je najboljih Dobiveni muška (Morello, trije Horn,Reck). sinovi, najbolja telad, otkupljena od vlasnika bikovskih s dva starosti Testnu stamajki smještena je mjeseca nicu do dana starosti.

Telad se Varaždinu, gdjeostaje godinu najprije ispituočinstvo.

Od do dana starosti teladi je 120365(kad najburniji je rast), dnevni se test naziva se test i mjeri prirast (ocjena), taj performans og (test og vlastiti Tako mladi bik Moris imao dnevni razvoj). je prirast, performans tj. test 1.857 grama, mladi bik Halid bika 1.918 mladi grama, (potomak Horna) bik Matas bika imao dnevni čak 2.057 grama. (sin Morello), je prirast Hranjeni 40% voluminoznom su krmom i 60% koncentratima. ove

u

o

—

a

va.

a

u

u

na

na

a

*

Navedenim

bikovima

vitalna sperma performans ispitana je nost te na Sa tih bikova spermom (živost), sposobnost zamrzavanja. osjemenjiviše stotina vano kako bi u široj je plodkinja populaciji (zemaljskom uzgoju), se dobili o tih mladih bikova. progeni testovi, podaci potomstvu tj. sa

testom

147

se) (uskladišti na preNakon banka test) (progeni testiranjapotomstvu završenog sjemena. mladi bik kad i to široke S. D. sa lazi se spermom populacije, osjemenjivanju testa i do progenog starost U slučaju negativnog godina. pol pet, pet postigne uništiti. mora se smrznuta sva sperma (nezadovoljavajući), bikovi vrši se test vlastiti testa Nakon Postoje osjemenjivanja. razvoj izlučiti iz uzse te bikovi izvanredne koji moraju plodnosti, slabije plodnosti, 60% kod oni se bikovi Plodni prvog oplode osjemenjivanja koji smatraju goja. do 70% plotkinja. telad zdrava to za test. biološki bikovi Mladi najPreduvjet je: dobivaju te ako 30 bređosti bez tok dana), (preko produžene telenja, dobi, l agan ranijoj ili sitna tetiva nogu, telad nema mane prednjih skaćenje dlakavost, (slaba do 40 teladi simentalske težina Normalna telad i je prodajna dr). prekrupna 44 kg.

Prati se tovnost. bikovi se test u stanici U Hrsovu, testiraju progeni ranbikova se tovnih Nakon i dnevni hrane utrošak određuje klanja prirast. hranidbenih koliko Važno 63%. do iznositi 60 treba dman je koji (iskoristivost) da to bude 5,8 treba bik (poželjno je prirasta jedankilogram (H.J.) jedinica uštedi na za troši 20 do 6,0 prirastakraće dkg manje jedankilogram HJ.)Bik, koji veći dnevni 73 vagona 10.000 Štoje prirast, je godišnje. tovljenika smjese Klaonički dr. i kamate štedi se tova, kvas tajski manje prostor, bika hrana, vrijeme može miultrazvukom na života sa i za se litet bikova procijenitivrijeme šićima dijela. rebrenog na bikova se test na temelji podacimliječnost (popotomcima), Progeni se sa a kćeri o ma proizvoduspoređuje l aktaciji, njihovih prvoj proizvodnji bikova u istim o rganizacijauzgojnim drugih (kćeri vršnjakinja njihovih njom % masti, kćeri se: količina Kod bjeprve mlijeka, bika, m jeri laktacije ma). te usporeUV vimena, vrijednost), (uzgojna ocjena lančevina, muznost, ocjena RUF Tako se s uzgojna iskazuje (relativna vršnjakinja. đuje proizvodnjom 1983.

HB 6161 Marina bika kćeri Na (oteljen godine), vrijednost). primjer, kod 4. ili 5. laktacije znači 305 3757 dale dana, kg mlijeka laktaciji prvoj UV 262,79, a RUF do 5500 dat će 5000 vrijed(relativna uzgojna kg mlijeka; je iznad za prosjeka. dakle, 7,5% 107,5%, nost) sida se u zacrtano Prema programu uzgoju Hrvatskoj je uzgojnom će osnova, mentalske najkoja osigurati (nasljedna) genetska pasmineizgradi 650 do 700 to su: težina krave za stočarima. veći dohodak kg,porođajna Uvjeti od dnevni do 600 550 tova težina završna 44 do teladi 41 težina kg, prirast kg, HJ. do utrošak 6,0 5,8 do 1300 za 1200 (hranidbenih grama, jedankg prirasta mlimasnoća 5000 60 do randman kg, toplih polovica 63%,mliječnost jedinica), iznosi 370 i da međutelidbeno dana, tj. razdoblje 3,5% jeka4%,bjelančevina tele. svake jedno godine osjemenjivanje bi se ostvario program Da umjetno potrebno je uzgojni sa a 65% na od poboljšati o plodnje uspjeh 85%, proširitisadašnjih plodkinja stočara, samo očekivati može se suradnjom 68% na 85%. Uspjeh zajedničkom pod za i Centra plotkinje Pripuštati umjetnoosjemenjivanje. osjemenjivača Stočari uz pobikove i netestirane je(zaostalost). primitivazam progeno divlje te kvalitetne i krme, moć proizvodnju poboljšati agronoma povećati trebaju Censtoku. Veterinari plodnost, držati i hraniti poboljšati trebaju pravilno selekcionirati (odabrati) testovima, najprema tar za reprodukciju, progenim za bikove umjetnoosjemenjivanje. bolje U

Centru

se

uzima

bikova

mladih

sperma

i zamrzava

—

na

u

na

za

za

,

u

m.

*“

u

u

su

u

a

148

da domaći simentalski bikovi za Usporedbe podatke test 4000—5000 masnoća umjetnoosjemenjivanje imaju mliječnost kg, Uvozni bikovi iz i test mlijeka 3,5— Austrije Njemačke imaju mliječnost 5000—6000 masnoćom 405%. mlijeka 4,0%. kg, radi

ćemo

navest

na

a

na

sa

vet.

Dragutin Premzl, dipl.

Neke zaboravljeneili manje poznate kulture Ratarske

zauzimale nakulture, koje prošlosti značajno mjesto šim danas vrlo oranicama, rijetke.

Može ih se naći neke samo manjim površinama, područjima koja važna manje poljoprivredu. da tu krmni krmne Podsjetimo spadaju: i grašak, (obični jari), grahorice: i tikve i mnoge (ozimejare), sirkovi, druge. su

u

na

su

na

su

a

u

za

se

Grašak

krmni '

Služi

ishranu

stoke

uglavnom stanju smjesi jednom od strnih ili zobi.

Može davati stoci žitarica, poglavito pšenicom, ječmom i formi ali zrna, za služi Kao uzgoj uglavnom daljnju reprodukciju. koristi ishrani i su rezultati. Znaperadiribe, gdje polučeni najbolji za da velike nema Potrebe čajnoje grašak za zahtjeve toplinom. graška i velike su, te Jesenska vlagom svjetlošču ili prosije (veljača, ranije ožujak). blaža ili suša ljetna, jača, graškananosi velike štete. vrlo različitim na dubokim i Uspijeva tlima,najbolje lakim plodnim dok neutralna do slabo kisela Ph kreće dovoljno se vlage, alkalna, tla, čiji od 7,5 Ph 6 nisu 8, do ispod povoljna graška. uzgoj Za u zelenom stočni nešto od korištenje grašak d ospijeva ranije grahoriSmatra da zimu od Osim žitaricama jemanjeotporan grahorice. može sa Vrlo grašak miješatigrahoricomjednakim o mjerima. povoljna bila bi 65 ozime 65 40 ozime smjesa kg grahorice, kg ozimog graška, kg bi po 1 ha. za

zelenom

u

u

sa

sa

u

se

zrno

zrno

se

za

u

za

se

na

a

uz

a

ce.

za

se

na

sa

se

u

uz

zo-

Grahorice Grahorice

značajne

sludaju koja ži kao zelena krma ili može a silirati. i pretežno sjeme, Sjeme grahorice kao hrana se ali Kao i vrlo upotrebljava stoci, rjeđe. grašak povoljno djeluje tla pa dobri To naročito potencijalnu plodnost predusjevi plodoredu. dolazi do ako se zelenu izražaja grahorice siju gnojidbu.

Karakteristike da su skromne tlu i mogu grahorice imaju prema svim na zahtjeve uspijevati obična proizvoljnim površinama manjugnojidbu.

Postoje grahorica koja više i nešto zelenu te masu, daje sjemena mogrublju manjagrahorica koja že radi na zimu. jesen kasnije bolje sijati o tpornosti Obična i do 2 tone hektaru 40 do 50 tona po grahorica daje sjemena mase sa dok i (sijenažitaricom),maljava d aje upola manje sjemena približno istu ali kvalitete masu, zeleno ili kroz Grahorice nisjemenu finije sijeno. kad ne čiste rado U se siju jer poliježu. proizvodnji sjeme, sjeme grahorice selektorom od žitarica što teško. odvaja nije su

po

tome

što

visokokvalitetnu

krmu

se

na

su

u

za

u

uz

se

u

uz

u

se

za

149

Žanje kombajnomi hektaru t do 3,5 po 2,0 prirod se

to kada uz

dati

Može

ljeta. p rezrelo nije mineralnim ishranu gnojivima. tokom

zrno

skromnu Tikve

i kod

svijetu, svugdje Uzgajaju zaboravljena je tikvica stoke ishranu tikva sorte: i Poznate nas. poljska uglavnomdvije tikva novih imamo Danas je najinteresantnija formi, za upotrebu. ljudsku i stočne namjena ulja bez proizvodnju j e sa joj sjemenom ljuske,glavna kultura.

Gotovo

pa

u

se

za

su

a

za

a

gredice napraviti moraju specifična, jer jepriprema sjetvu 5—10 troši hektaru Po radi kg sjemena međuredno navodnjavanja. jarcima razmaka i 120—150 redu međuredovima.

60—80 herbicidi i Danas biti obilna postoje mora kalijem. posebno Gnojidba radi zaštite usijeva. fungicidi danas od »mesa« posebni i postoje Za, berbu tikve, sjemena odvajanje ciklus tako da mehaniziran. proizvodnje je kombajni tla

Za

sa

se

se

uz

cm

u

cm

Sirak

Današnji uzgoja područja u gdje svijetu Uzgaja sirka se kukuruzu. ravne Uzgaja uglavnom hibridi moderni dajuprirode sirkovi tehnički tzv. ili zrnu. industrijske zelenom stoke ishranu Postoje Ovi i stoke ishranu sirkovi proizvodnju sirupa. i slatki (šećerci) potrebe učinila najveći i napredak. ovdje puno selekcija je interesantniji drugi 10t100 i dati hibridi preko masu mogu Za zelenu preko t/ha, /ha. nema ako ga i može Sirak navodnjavanje, proizvoditi postrno otkosa nekoliko gosirkovi Danas sušu. d aju dosta dobro koji postoje podnosi Premalo trave. sudanske i sirka i križanci sirkova Osim postoje dišnje. ta što sirka i proizvodnja radi je zbog toga proizvodnji oplemenjivanju uvozu ovisna sjemena. svuda

se

kukuruza.

su

za

za

u

u

za

su

a

za

a

uz

se

zrno

se

u

na

nas

o

Dr

Koza je koza obzir da je Da

u

be

a

vrste

li

i koze

domaćih

ova

se

Lončar

krava? sirotinjska reći. Ako

ispravna, je i hranidmalih smještaja u zgoja, pogledu zahtjeva onda svijeta, mnogo regijama siromašnijim uzgajaju izreka

narodna veoma

—

Ante

teško

sasvim

uzmemo

u

u

veoma

životinjajedu. ne

vrlo

viso-

je itd.

Italiji Francuskoj, Švicarskoj, Njemačkoj, već vrlo siromašne nisu to i koze kom zemlje mnogo uzgajaju, stupnju kozama? toliko oni Zašto i Odgovorje posvećuju pažnje napredne bogate.kozu dohotka. izvorom važnim oni vrlo smatraju jednostavan: kozarstvo

U

se

150

a

na

Glavni

ona stvara od hrane proizvod jemlijeko, i koje najjeftinije zato od i Istovremeno jeproizvodnja njezina mlijeka jeftinija kravljeg ovčjeg. domaćim i količine daje,usporedbidrugim životinjama najveće mlijeka odnosu na težinu. tjelesnu svoju Dobra koza toku lako 10—15, pa čak i 20 više daje laktacije mlijeputa ka od težine. Dosad rekord kod tjelesne svoje zabilježen je svjetski mliječnosti iznosio litara 3026 što odnosu živu kokoze, koji vagu je mlijeka godišnje, od 50 čini 60 više od vlastite težine. Kod krava rekord kg puta godišnji je od 20.491 što 700 težine krave proizvodnje mlijeka zabilježen kg, kg tjelesne čini oko 30 više od težine. puta njene lako vrlo i te ima odlična i Kozjemlijeko je probavljivo tečno, dijetetska slično ali ima viši masti, hranjiva Mlijeko svojstva. kravljem, je postotak masnoća masnim nego jeraspoređenamanjim kapljicama kravljeg.

Fermenti sustava brže i ih probavnog utječu njih potpunije rastvaraju tvari go masne masnoća oko 2,5 kravljeg mlijeka.

Prosječna kozjeg m lijeka je do 4 posto. može od može i Kozjemlijeko piti svježem s tanju njega praviti maslac i sir. U 80% koza u su vrhnje, Francuskoj mlijeka preradi koji sireve, vrlo kvalitetni. ona

koze

u

s

u

u

u

na

ze

na

a

u

one

na

se

ne-

u

a

se

se

Osim

ima određenu kakmlijeka, proizvoda, je koje voću.

Priličnom kakvoća brojuuzgajača glavni proizvod j e Doduše, mesa različito među to ima i kozjeg ocjenjuje potrošačima, razloga.

Meso stare 8 sisi fina i vlakna jaradi tjedana uzgojene posjeduje nježna mašću.

Takovo meso kuhanom ili staprotkana priređeno jelo pečenom visoku ima kakvoću. tvrde da mnogo nju Mnogi jepečeno ražnju jare od koza meso ukusnije pečenejanjetine.

Međutim, starijih je ukusno, manje nešto tvrđe tako i odnosu teletina i je žilavije, je govedina, janjetina ovčetina.

kao

tu

prvog

i meso,

meso.

se

a

za

na

za

u

na

a

u

—

—

i bez niskom Prije jarad pravog poslije odbijanja nekog tova, i od bili veoma mesa slabi. pa tjelesnom težinom, prihodi Međutim sad,pogotovoplemenitim koza, k oje pasminama krupnii veće količine može hranije, ranozrelije, plodnije daju mlijeka jarad b olje veću težinu i imati izvrsnu kakvoću mesa. ti, postići Oni idu tri što kojima glavni j e proizvod jarenja dvije godine, dosta teško kod naših domaćih je postići koje gotovo pasmina, isključivo pare jesen.

Međutim kod lakše izvan sezone plemenitih pasmina postiže parenje Ako bi svakom dale to tri po pripusta. koze jarenju dvoje j aradi, je jarenja šestero odnosno tri po tijekom dvije godine jaradi prosječno jareta. godišnje Ako tovi do 16—18 to bi značilo da koza 48—54 žijarad kg daje godišnje kg tovi do 25 znači da bi koze vage. Ako dale 75 žive jarad kg, godišnje kg se muzu vage. Te koze tako nego mlijeko posiše jarad.

Doduše, jedn ije nostavno doći do tih rezultata.

klala

se

s

su

s

su

se

meso

na

u

se

u

se

za

se

ve

se

ne

sve

važne koža odKozjejareće kožarskoj industriji.

Kozja nosu ima čvršću i dobro tkiva vlakaovčju žilaviju građu zbog razvijenog siromašna masnim tkivom. na, Poznata kožica od je je jareća (»ševro«) koje služi i izradu rukavica i luksuzizrađuje najkvalitetnija obuća, drugih nih Kože od nekih su koza dobar krzna. Nepredmeta. materijal pravljenje ošišana koža više služi sve izradu raznih vrsta i kozja toplihnepropusnih rukavice i odjevnih predmeta (kaputi, kape, o vratnici, sl), pokrivače, tepihe i dlaka ili se seoskim kućanstvimnogo drugo.

Kozja kostrijet upotrebljava i od Dlake služe i nje prave vreće, torbe, konopi, prekrivači konje. izradu kistova i četki. i

kože

vrlo

su

u

u

na

.

a

se

a

za

za

za

za

u

ma

se

za

za

151

imaju pasmine vlaknima. najskupocjenijim

smatra vuni

osim

koza

Neke

i grube koza vunu daje Angorska dlake

puh,koji sličnu ovčjoj

niti, tzv.

fine

se

vrijedgnojidbenoj vrijedan gnoj Gnoj je i nosti konjski svinjski gnoj. kravski, nadmašuje mnogostruko vrsta. Plemenite koza Od svih po najplodnija preživača je pasmine jaresvakih 1200 Prema literaturi se vidi da 1,8—2,2 jareta. njudajuprosječno šestero svakih 7000 sa koza dolazi s jedna jaradi, jedna petero ojarenih Koza 5—7 se možedržati godina. rasplodu jaradi. malom ako i za zapregu, naravno se Negdje jarac upotrebljava jeriječ i takva i teretu zaprega mlijeka, jeprikladna povrća sličnog), (prijevoz dobroćudne. su djecu, jer životinje takoze nisu tako a Za zapregu služe samo jake, uškopljeni jarci, jer i Za biti bi Kola kav davale posao manjemlijeka. moraju lagana prikladna. i znali takve mnogo zaprege jači međutim, upotrebljavati je psi, jarca utoviti i može lakše hraniti nego psa, upotrijebiti naposljetku jarca SO. Dr. S. Banožić isto tako

koza

kao

i

ovaca,

a

po

na

a

na

u

o

za

a

uz

su

se

za

se

a

me-

'

Pasmine koza ali

mišljenje, jedinstveno postoji pasmina povijesnom i Afriiz da smatra Europu A zije južne prešlo udomaćivanje jenjihovo ipak ostale kontinente. i zatim ku, živoi ostale domaće kao koze U toku razdoblja dugogavremenskog i proizgrađe bile tjelesne pogledu promjenama trajnim podvrgnute tinje načina klimatskih bile Te su prilika, vodnih posljedica svojstava. promjene tako kao pa te pojedinim i hranidbe uzgajača, čovjeka djelovanja držanja i se po tjelesnim različite proizvodnalazimo koje k oza, skupine predjelima Tako a ta prenose veoma nim potomstvo. svojstva razlikuju, svojstvima nastale razne pasmine. koza

razvitku

O

ne

se

u

na

a

su

u

u

su

na

neki

proizvodnost, njihovu upotrebnu svrhu, takva da i vunske koze podjela je Drugi smatraju pasmine. mliječne dijele za vide Oni ove nešto pa pasmine pasmina: skupine proširili. preuska, je zatim i kostrijeti, mlijeka mlijeka, pasmine proizvodnju proizvodnju za i vune puha. proizvodnju pasmine proizvodnju pasmine kod koza Kod većine međutim, mlijeko, pretežni jeproizvod pasmina odnosRazlike i muze. nekih u iskorištavanju, gotovo pasminamlijeko račuOni Turske. iz raznih i no izvještaj pokazuje pasmina, mogućnostima 17% od mesa, 80% od se koza da malteška mlijeka, k oji sastoji prihod daje _naju3% od kože i od 34% koza domaća oko primitivna dajeoko prihoda Njihova 17% koza kože i od a 9% od i 37% mesa vune, prihodaje angorska mlijeka, i vune. i 43% od kože 40% od mesa da od mlijeka, niti od dužina 10 i 80 mikrona kreće se između i Finoća puha kostrijeti metra do desetak centimetara specijalnim uzgojima. jednog da se svom tako udomaćile Neke su se drugim podneblju pasmine te teško i slabo mnogo zemliama kakvološije dajuproizvode aklimatiziraju, S obzirom

odnosno

na

na

na

su

mesa

za

za

ne

se

u

a

“

vune.

a

u

u

152

u

će, a ne

se

daju

ih

i mnogo

vrlo mogu po čitavom

dobro

manje

po

količini

aklimatizirati

svojoj Drugepasmiraširile gosu u pa drugimzemljama nego

domovini.

u

se

svijetu.

Neke žive u vrlo lošim i primitivne pasmine uvjetima hranidbe, držanja neke i korisne a i visoko a su, pasipakdaju proizvode plemenite produktivne mine koza u i hranidbe bi davele ništa njihovim smještaja, uvjetima uzgoja ili bi ne jednostavno opstale.

Koze ali i koze za se proizvodnju mlijeka uglavnom uzgajajuEvropi, i mesa i U Africi se koze proizvodnju mlijeka kostrijeti. uglavnomuzgajaju i mesa.

U za osim se za proizvodnju mlijeka Aziji mlijepasmina proizvodnju ka i mesa i za i vune specijalne uzgajaju kostrijeti, puha pasmine proizvodnju (kašmirska koza, angorska koza).

Uvozom koza iz određenih pojedinih područja, križanjem pasmina pojedinih ishrane i te nastale su mnopoboljšanjem držanja selekcijom pasmina, koza visoku Neke za znatge nove plemenite proizvodnju. pasmine pasmine novih no su i na utjecale stvaranje pasmina sojeva.

Neke širokom su se i veoma pasmine rasprostranile nejednoličnom te iako to te ista neke prostoru, ipakpojedine je jedna skupine pasmina, imaju ih nazivamo pa posebneznačajke svoje sojevima. tovo

ne

u

za

.

na

Dr.

S. Banožić

Proizvodnjamlijekau prigradskimpodručjima dalekoj prošlosti, Zagreba snabdjevač je sirovim stanovništva i mnoga grada mlijekom.

Raslojavanjem migracijom, su karakter.

Sva prigradska naselja izgubilasvoj poljoprivredni poljoprivrednašla na oslonac staračkim dona proizvodnja jeodjednom isključivo gotovo maćinstvima.

Nekad sela po Sveta Klaproizvodnji poznata mlijeka: Buševec, sela ra, Sesveta s i SesvetJakuševec, Hrašće, Resnik, Petruševec, područja ili su se na skogKraljevca, potpuno ugasila jepak proizvodnja mlijeka pala zanemarive količine. U dva znatno smaposljednja desetljeća broj p lotkinja je osobito 10 posljednihgodina. njen, Kod veseli i svaka ovakvogstanja, raduje pojavadobrogproizvođača Marica iz I Resnika Božić mohikance.

U mlijeka. spada posljednje sigurno blizini INE-OKI-a u doneposrednoj krugukemijskog gotovo giganta, postoji maćinstvo 1991. »Dukat«-u litru 34.991 kojeje godineisporučilo kvalitetnog mlijeka. to U sve. sa Međutim, nije suradnji poslovnim g ospodinom partnerom Katićem tove se u sa U prilično kooperaciji»Sljemenom«. svinje neprikladi nefunkcionalnom nom 8 muznih krava i dvistajskom smješteno prostoru je Krave izvode se ne košenu na zelenu krmu dobivapa jejunice. ispašu, svježe u ovisno sa o dok im dnevzajedno sijenom, ju staji godišnjem dobu, glavni je ni obrok toku 200 kašasto-tekuće trou cijele godine kg mješavine pivarskog šrota i keksa tvornice »Kraš«. Na pa, kukuruznog otpada pivarski otpada trop 20 kukuruzni šrot 10 te keksa 10 Sve ove kg, kg, otpatke kg. komponente m ijeda bi se dobila se s masa. šaju vodom, spomenuta Važno da vlasnica toku sama selekciu jenaglasiti, proizvodnje provodi te krave. ju, izlučuje neproduktivne Sav posao na vlasnica dva stalno sa gospodarstvu obavlja još zaposlena radnika.

Ne

tako

u

okolica

bila

veliki

u

neosporan Pa ipakmješovito gospodarstvo Božić, kojepostiže u neku osobitu nema i iz dva to osuspjeh proizvodnji mlijeka, perspektivu Marice

153

gospodarstva, širenje razloga. sada, urbanizacija spriječava skučeni to ni govora, muznih krava nema dozvoljavaju povećanju broja jer i neadekvatni stajskih kapaciteta držanja krava, povećanje uvjeti dozvola. že se ishoditi potrebna vlasnice živi zet i domaćinstvu U pored dvoje zajedničkom njenakći, domaćinstva i nisu vezani izvan unučadi.

Kćerka i zet su isključivo zaposleni što također za pa je faktor, zbogtogaprisiljena proizvodnju,je ograničavajući tražiti radnu snagu. vanjsku ublažava nedostatke a Sve neosporna ljubav, entuzijazam, spomenute tako visoka i korist naravno proizvodnja daje. materijalna koju Nakrenulo Put prigradskom području kojimje mljekarstvo jejasan. bar za sada vidimo i već dobro ne se kraj. stavlja agonijapad,kojem poznata dati šansu. i sličnim i ovakovim trebali bi ga zaustaviti proizvođačima Ipak, bi bile velike investicitrenutak.

Možda sada ne potrebne Vjerojatno je pravi neke ili Samo mali za se probleme, koji razumijevanje je?! poticaj jošbolje da se ovakova i slična domaćinstva bilo bi mogu jednostavno riješiti, dovoljno Ubrzo bi i krenu istim o a nova mogligovoritipravim održe, putem. pojave te nebi blizini velikih urbanih u sredina, proizvođačima mlijekaneposrednoj litrom domovine naše bilo lutati s u za na lijepe potrebno kraja kraj potrazi mlijeka. inž.

Zoran Martić, dipl.

Već

novna

pa

o

ne

a

ne

za

mo-

u

UKUPNO HRVATSKOJ

BROJNO

STANJE PRIVATNOM

NA

I KRAVA

PLOTKINJA

I UDIO

SEKTORU

REPUBLICI

U

POD

KRAVA

SELEKCIJOM*

Ukupanbroj

Općina

Plotkinja Krava

Bjelovar Čazma Daruvar Đurđevac Garešnica Grub.

Polje Koprivnica Križevci Pakrac Virovitica Klanjec Krapina Pregrada Zabok ZI. Bistrica Duga

Resa

Karlovac Ozalj Slunj Vojnić *

Izvod

154

iz Godišnjeg

Ukupno Br. MB Z uzgojnih krava krava — org.

pod selekcijom % Broj

Udio

1071

18710

15529

12

3756

6207

5152

3

1029

6000

4980

4

834

423 116

krava

4827

31,08

1452

28,18 19,08

6

1764

242

4980 4258 9505 16000 13280

3

258

1033

24,26

5

820 928 1519

950 2006 1078

396

1915

20,15

2

1340

2

342

625 111

1965 453

14,80

4800 3500 4100 3800

1

4l2

31

443

11,12

1

99

352

451

15,52

l

48

108

3,17

— 1 _1

— 45 _10

— _1 — _

— _ 827

13500

11205

6000 5130 11452 —

3

—

3984 2905 3403 3154

6135 8050 6682 3500 2905 12000 9960 2947 3550 7391

—

—

—

—

izvještaja o uzgojno-selekcijskom

_

—

—

radu

u

105

60 —

_

341

—

—

—

—

govedarstvu

Republike

45

.

235

Hrvatske

0,73 3,52 _—

_

— 1168 _ — — _ _

—

21,65

—

—

— 225 _

17,90

za

—_

39,63 —

—

1991.

godinu.

Ukupan

broj

Plotkinja

Krava

Općina

Vrginmost Donji Lapac Gospić Gračac Otočac T. Korenica

Đakovo

Našice N. Gradiška P. Slatina

Požega Sl. Brod Orahovica Valpovo Vinkovci Vukovar Županja Buje

Buzet Crkvenica Čabar '

Delnice

Labin Ogulin Opatija Pazin Poreč Pula Rijeka Rovinj Senj Vrbovsko Uni

Glina

3250 955 1150 3450 2864 8100 6723 8063 6692 721 869 963 1553 12890 799

—

—

4170

1095 890 180

909 149

342

809 829 688 3200 2656 671

61

73

2020 465 560 1096 1320 345 286 813 980 388 322 481 580 — — _ _ — 8715 10500 _ 2434

—

Benkovac n/m Biograd Drniš

—

—

—

—

81

97

>

Dubrovnik Imotski Knin Metković Obrovac Omiš Sinj Split

—

— 3200 _ 785

—

—

2656 — _651 — 830 1000 _ 7500 6225 2250 1868 —

_

—

—

_

—

—

1

1

— _ —1

— _ —

—

—

—

—

—

_ 153 132

—

—

—

701

4

1

_ 713 —

—

—

—

38

1 —

—

—

— _ o.

— — _1 _ — — _ — _ _ — — _ _ — _ —

—

—

— _ —

—

— — _ — _ — _ 296 _ —

—

—

—

—

— _ — _ —

643

66

_ —14 _ — _ — _ — — _ — _ 190 _ — _ —

—

—

—

_

—

— _ —

—

—

— _ — — _ _ 155 142

—

—

—_

—

—

—

-

—

—

—

—

— _ 875

9,57 5,35 —_

—

-_

—

—

30,55

734

10,92

1344

20,08

— 70 _

—

8,76

_

_

—

—

713

20,60 —_

—

52

6,85

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—_

-

_

—

—_

—

—

—

—

119

—

— _ — _

—

243

— _

—

_

—

—

—

—

—

—

-

_

_

—

—

10

—

—

1

_

2

—

—

2

— _

-

—

2

—

pod selekcijom % Broj

—

— — _ 632 _ 615

—

739

412

—

— _ — _

3461

—

Kostajnica Petrinja Sisak .

—

2698

Osijek

na

—

—

—

Miholjac

Dvor

— — _ _ 3500 2905 — — 4565 5500 _ _ — _ 1619 1950 2656 3200 1592 1918 —

B. Manastir

D.

Ukupno Br. Z MB uzgojnih krava krava org.

—

krava

Udio

—

— _ — — _ _ —

—

—

—

— _ —

—

—

—

—

—

—

—

— 486 _

—

44,34

—

—

_

—_

— _ — — _ _ — _

—

—

—

—

—

—

—_

—

—

—

—

—_

—

—_

— _ — _ —

—_

—

—

—

—

—

—

— _

—

—

—

—

—

—

—

155

Ukupanbroj

Općina

Plotkinja Krava

Šibenik Vrgorac Zadar Čakovec Ivanec

840 400

krava

org.

697

—

332

12150

10085

6402 5250

5314

1

4358

1

473

—

— _

—

— —_ _ — 159

—

—

1091 132

46

81

228 .

N.

Marof

6340 5493 6618 4660 3868 3200 2656 4400 3652 10300 8549 3770 3129 2410 2000 3200 2656 3200 2656 5769 6950 12600 10458 3171 3820 2850 2366 5434 6547 5262

Varaždin D. Stubica

Selo

Dugo Ivanić Grad Jastrebarsko Kutina Novska Samobor Sesvete

V. Gorica

Vrbovec Zagreb Zaprešić Sv. Ivan

Zelina

UKUPNO

326770

271219

335 142

1 1

— _

— — _ _

—

>

-

—

— — _ — _ — _5 _1

—59 _ -

_

_

_

_

—

—

_

— — _ _ 3500 147 —

—

1

23249

57

—_

_—

-

12,39

178

3,35

309 335 201 —— — _ — _ _ — — _ — _ _ 4368 194

7,09 6,37

3,66 —_

_

m. _

_

—

—

—_

_

=

41,77 6,12

—

309

764

_

1250

—

—

_

_

— — _ — _ — _ 868 _47

—

krava

pod selekcijom % — Broj

krava

—

— _1

570

Ludbreg

Ukupno Br. MB Z uzgojnih

Udio

—_

1073 11,29 30608

19,74

7359

prikazu plotkinja općinama prijeukupnobrojno stanje sektoru vatnom i dan 31. 12. 1992.

Republici Hrvatskoj godine. bio odnosno krava.

326.770 271.219 Ukupanbrojplotkinja je radom bilo obuhvaćeno MB krava 23.249 i 7.359 Uzgojnoselekcijskim je »Z« kontrolom krava ili obuhvaćeno radom 30.608 pod selekcijskim uzgojno odnosu krava, 11,29%. ukupnupopulaciju Dr. MilanBolić U

i krava

na

po

na

a

na

u

Osjetljivost krava na unošenje soliu organizam“ tako

da

osjetljive sadržaj soli kod može hrane dodavanjem ispaši, njih postići povećano biljne uzimanje i brže varenje.

To vršenih univerzitetdonjet pokusa jednoj jezaključak farmi Krave bile dnevno danima 350 minuta po skoj Britaniji. ispaši kada im davana sol odnosno dnevno bez soli.

277 minuta dodavanja je Istraživači Wales-u utvrdili da standaruniverziteta Bangor dni od soli suhu obroku krava može smatrati tvar postotak 0,2% prenisotkriti kim odnosu Krave stvarne njihove potrebe. stanju prisustvo konzumirane hrani. soli hrane, Dodavanjem povećava količina natrija Krave

muzare

su

soli

na

na

u

su

*

na

u

156

su

u

na

Iz strane

su

se

literature

hrane

na

u

na

u

obrocima

osnovu

sa

u

u

u

se

se

Zahvaljujući preživanje pašnjaci da vrste Također duže nadimanja. vjerojatnoće jeprimjećeno smanjenje je brže rastu ako visoko trava prišutan produktivnim, koje smatraju jenatrij sredstvima prignojavanje. i mi ovo naučno Koristimo stručnjake. saznanje, konzultirajmo čak

i kada

nalaze

se

u

blizini

tra-

tome

mora.

uz

se

za

u

no

Problemi

vezani

za

krava

smještaj

stajama*

u

problemomstajmlijeka proizvođači krave i od skih boksova prilagođeni kojih mnogiprojektirani manjeg krava. i britanskih od vrsta rasta frizijskih frizijskodanašnjih službi tvrde kako teškoće To farmerima čini znatne Savjetodavnoj holštajn bavi i u koja proučavanjem (ADAS) Velikoj Britaniji, poljoprivredu razvoj težem Te teškoće ovog krava, ogledaju najčešćepovređivanju problema. ulaska ili čistoće mastitisa, šepavosti, odbijanja boksova, održavanju pojavi kvalitetu krava i muznosti što mlijeka, boksove, utječe smanjenje obavio kaže Engleske, koji ispitivanja savjetnik područja jugoistočne je koncentrirana od proizvodnja mlijeka. jednoj glavnih gdjeje regija tako malim boksovima da krave Iskustva su odbijaju ležanje pokazala kraće da samo proposlije leže, čega imaju vrijeme njimauglavnomstoje veličini Dužina blema mora sa krave, odgovarati prosječnoj dizanjem. ležaja širina leleže ako im krave važna i širina no ležišta, najviše je jer je čeonom dijelu podstiču životinjustajanje Pregrade žajaprilagođena. položaju. odgovarajućem i da vole meki koriste da krave ležaj najradije Proučavanja pokazuju, idealne Vlažan svakodnevno ležaj pruža prostirke. uvjete mijenjanje štetnih mikroorganizama. voj kada iskustvom Koristimo ovim se proizvođača mlijeka Engleskih prii izgradnji staje! stupamoprojektiranju često

britanski

Mnogi

se

susreću

s

za

su

za

u

se

u

se

u

sve

a

na

na

u

s

u

a

u

vremena

.

u

na

na

za

raz-

|

DIMIĆ«

»NADA

ZAGREBAČKA TRIKOTAŽA| POZAMENTERIJA, ZAGREB,Erdodyeva16b.

PROIZVODI POTREBE

SVE

VRSTE

MLJEKARSKE

PAMUČNIH

PLETIVA

ZA

INDUSTRIJE.

VAŠE ZA POTREBE OBRATITE SE HRVATSKOM DRUŠTVU MLJEKARSKOM U ZAGREBU tel.041/424420 SLUŽBI PROIZVOĐAČA DIREKTNO KOMERCIJALNOJ

ILI

TEL.041 416 665 FAX. 041 412 681 ZAHVALJUJEMO NA POVJERENJU! 157

Kako statina krajupalama sinusa? Što šupljina je doživznatan ima od sinuse.

Svatko povremeno ljudi Nažalost, broj glave. zatražiti budu i često tih sinusa (sinusitis) prisiljeni ljava tegobezbogupala pomoćliječnika. sekiz biti sinusitisa nosa, nos, mogu začepljen curenje gusti Simptomi ili ret nos po prema ždrijela, jaki cijedi dolje, stražnjoj stijenci koji začepi bolesti može Akutni i glavobolja. napad trajati pritisakglavi, temperatura obično tako nisu Kronična dana do od koja jednog jednogmjeseca. stanja, »vući« mogu dugo. neograničeno bolna, osam

malih

Točno

utvrditi

To

sinusi?

to

su

unutar

koštane

strukture

nas

se

u

se

bolest

upala proglase Mnogiljudi te razlike imitira sinusitis. Poznavati bolesti i lijejer jevažno, kojdrugoj koja isto. uvijek čenje nije takav kao hunjavica, prijejedan Alergično oboljenje, poznato peludna osobe od Nosna sluznica hunjavice upaljena, kojapati peludne postaje mjer. ili iz kao što slične sinusa, začepupali uzrokujući jecurenje simptome U ovakvim alergije. slučajevima, prisutne ljenje jeliječenje nakon huodmah katkada Problemi sinusa strane mogu peludne nastupiti njavice. sikanalićima Sinusi sićušnim Stijenke šupljinom. spojeni sluznicom.

U obloženi strane i nosna kanalići su nusa, šupljina, unutarnje lako tih i zrak iz sinusa normalnim sekrecijasluznica, prolaze okolnostima, kad nešto kroz iz sinusa prema šupljini.

Međutim, kanaliće, nosnoj put svoj sinusni tom problemi. počinju ispriječi putu, sinusima. imitirati Kao već što mogu problem alergije je spomenuto, Pei prave sinusne izazvati istaknuti da one mogu nezgode. valja Međutim, da iz i potiču gljivice, organizam lud, prašina, grinjedrugialergeniokoline, ovih vodi bitku i histamin se koja protiv okrivljekoja otpušta supstancu sluznice. i histamin istovremeno nih uzrokujeoticanje Nažalost, alergena. sinusa otvore blokirati drenažne može sluznica otečena to Ova upala, jest što ima nosu, Jasno, nakupljanje nakupljanje sekrecije posljedicu njima. razmnožavaokolnost i te predstavlja pogodnu uzrokuje sekrecije napetost tom području. njebakterija karakterizirana uzrokovana sinusa bakterijama Upala jeglavoboljom, iz ili zelenim lica iznad zahvaćenih sinusa, žutim iscjetkom osjetljivošću Kontakt niz i katkada ili zagađecijedi temperaturom. otraga ždrijelo, može zatvoriti otili sluznica recimo plivanjaronjenja vodom, vrijeme bolove i izazvati Vore sinusa glavi. sjevajuće malih čvorića također uzrokovati mogu Alergijske reakcije stvaranje kanalićima.

Ovi čvorići mogu ili sinusnim izvodnim sinusima nosu, (polipa) sinusima. zraka i sekreta stvoriti sličnu Tajzastoj blokiranjem situaciju nastanak sinusitisa. to že olakšati infekcije, bakterijama jest izazivanje Na može biti i Uzrok sinusima sa iskrivljena pregrada. nezgoda osoba otežano diše kroz strani iskrivljena, (septum) kojoj jepregrada onoj i strani lica. I bol ili i sinusima polipiiskrivljeni osjetljivost toj osjeća zahvatom. kirurškim lako odstranjuju septum li izazvati sinusa.

I virusi mogu prehlade? zadnje upalu Sjećate svoje sekili iz žutim ili zelenim Možda završila cjeđenjem iscjetkom tog nastala sekunda To znači i reta otraga ždrijelo laganomtemperaturom. je sebe

žrtvama

sinusa,

a

ustvari

radi

se

o

ne-

nosa

osnovno

nosa.

sa

nosnom

sa

su

s

se

na

sa

zove

u

u

za

za

na

nosa

sa

se

za

nom

u

u

nos

u

mo-

u

nosna

na

u

nos

na

se

se

sa

se

u

158

nosa

darna

bakterijska infekcija koja prilično sinusa, jakomglavoboljom u napetošćuglavi.

U sinusa zatražiti poslučajevima upale (satemperaturom) potrebno je moć će antibiotike radi o liječnika, koji vjerojatno propisati (ako infekciji), obaviti i i uzrok U drugeterapeutske mjere potražiti oboljenja. slučajevima će odrediti tealergijske prirode bolesti, liječnik odgovarajuću antialergijsku rapiju. ide

i

sa

se

Dobro Nos

se

jeupamtiti

ispuhuje lagano (nesnažno), i to

na

obe

nosnice

(ne

samo

na

jed-

nu). ili bez za u nos, mogu Kapljicesprejevi dobijeniljekarni recepta, pomoći da i ta nos može nosne bol. »otčepi« pogodnost šupljine smanjiti Međutim, te neće osloboditi vaše osnovne vas kod duže a osim kapljice bolesti, toga, prioštetiti i nosnu sluznicu.

Priloženu kod mogu mjene kapljica valja pažuputu ljivo pročitati.

Prestanite i s puno pušitiizbjegavajte pušača. prostorije Kod akutne da odete se u kreupalesinusa, pokušajteoduprijeti porivu vet. Ležeći će sinusnu bol. položaj dapače, pojačati Najugodniji položaj (koji je istovremeno i olakšava drenažu iz s uspravno nosa) sjedenje, laganim nagibom prema naprijed.

Na stanu staviti kako bi radijatore posude vodom, izbjegli udisanje zraka. suhog se

u

s

Vaš

NOVO

SIRILO

»ZLATA

liječnik

R«

SIRILA U PRAHU »ELCON« IZ ZLATAR BISTRICE PROIZVOĐAČ BIOLOŠKOG NUDI PRERAĐIVAČIMA MLIJEKA (raznih jačina) SIRILO U PRAHU —

—

TEKUCE

SIRILO

VELIČINI POTROŠAČA PAKOVANJA DEVIZNA SA DINARSKIM PLAĆANJA ZAMIJENITE SA »ZLATAR« SIRILO NARUČITE NAŠE POVJERENJEM »ELCON« ZLATAR BISTRICA NARUDŽBE ŠALJITE: tel.

049/61049 61-357 [ax.

124 ILI POSLOVNICA U R. KONČARA 5 KOMERCIJALNA ZAGREBU, tel.

041/317041 317-936 fax.

935 SU

PRILAGOĐENA

—

159

š

Nagradna

igra

PODRAVKA

202

2024

21,27

I na kraju...!

NAČIN., Nagradna igra kola. Čitaocima ne završava izvlačenjem četvrtog našeg da a izbor znano lista, posebno natjecateljima slijedi je SUPER NAGRADE. »STARI

RECEPTI

NA_ NOV

Princip Super nagrade prethodna je četiri kola. Uz bit će i ponovo Super nagradu nagrađeno devet bez Ako su četiri u nagrade recepata, rangiranja. kola dobitnici u super izgledale simbolične, izvlačenju bit će te za trud ugodno iznenađeni, nagrađeni. svoj Izbor SUPER NAGRADE obavit će komisija neposrednakon izbora IV kola i no nagrada objaviti Mljekarskom listu 12. broj Redakcija izbora

isti

kao i u

u

.

Izdavački mo

Kolak, inž., Miro

Uređivački

i odgovorni

Tehnički

urednik:

Vlasnik

i izdavač:

Uprava

i uredništvo:

Mjesečna Tisak:

160

škola

Milan

urednik: Vera

Devčić, dr. Mirza

Pehal, dipl. inž., Biserka

Stjepan Brlek, dipl. inž., Franjo

Stjepan Deneš,

Hadžiosmanović,

Sunajko,

dr. Ivan

dipl.inž., Ivan

mljekarsko

Lončarić, dipl. inž., Željko Ljubić, dipl. vet.

dipl. inž.

društvo

Zagreb, Ilica 31/III, tel. 424-420 za

u

privredne organizacije

Zagrebu

i ustanove

kao

i za

proizvođače

iznosi

95

Jakopović,

Šegota

Volarić, dipl. inž.

Hrvatsko

pretplata Grafička

dipl. inž. mr.

dipl.inž., Slavko

Mesarić,

odbor:

Glavni

Dakić,

Ankica

savjet:

HRD

To-