Mljekarski list 8-1991

Bik

»Monet«

—

Centar

za

umjetno

osjemenjivanje

u

Riedu

Plijesani njihovi toksiniu stočnojhrani Posljednjih godina zagađenomplijesnihrane visoke Razvoju plijesni pogoduju prirodna kojadaje neotpornost kao i suvremene i tehnologije prinose, hrane, spremanjačuvanja p otpomognute i klimatskim nepovoljnim općimfizikalnouvjetima. aerobi i ali ima su i onih Plijesni razvijaju zraka, prisutnosti kojima kemijskim mala i veoma zraka.

Za ako jedovoljna plijesni prisutnost odgovara razvoj hrana sadrži više od 13—14% ako relativna zraka 80—85% i vlage, je vlaga C. 20—35 u širokom rasponu ? Plijesnirazvijaju temperatura pH vrijednosti dakle kiselim sredinama i i kao što i silaža.

(PH 1,5— podlogama je više veće Ipakplijesnima odgovaraju pH vrijednosti.

8,5), i već u odKontaminacija plijesni započinje polju razvoj pod utjecajem ređenih klimatskih vlažnim kass mnogo prilika, godinama oborina, zbog i hladne i vlažne nog ranog dozrijevanja ubiranja hrane, zbog nastupa jeseni, nakon ranih i sl. zatim mrazeva Plijesan dalje skladištima, razvija posebhrani mehanički ili oštećena osušena ili kojaje zgnječena, nedovoljno i u nakon i spremljenatoplanedovoljno skladišta, smrzavanja provjetravana sl. Tako kukuruz veoma se ubire s većim npr. plijesni podložan koji je postotkom često oštećen prilikom vlage, nedovoljno osušen, krunjenja (kombajniranja). rašireni i hrane su veoma ninema Plijesni mikroorganizmi koja gotovo kontaminirana nalazi žitarica i lese plijesnima.

Najčešće plijesan je zrnju ali i voluminoznim krmivima kao: guminoza, silaži, sijenu, sjenaži, slami, i biti i mogu kukuruzovini, gomoljačamakorijenjačama.

Plijesnima zagađena i sl. može doći i do sekunoprema skladišta, prekokojih strojevi, naknadnog, darnogzagađenja. od hrane i obično se iskapo Opasnost pljesnive zdravlje životinja ljudi nekom krmivu.

Pravilnikom da stočspora brojem plijesni zuje jepropisano hrana kao npr. na i krmne sadržavati, hranjiva biljnog porijekla smije smjese odrasle 300.000 i za 1 g a životinje, najviše gljivica plijesni uzorka, mlade i 100.000 1 g uzorka. u svega životinje gljivica plijesni Prisutnost svakako od velike štete za u hrani plijesni proizvodnju, je jer hranidbenu i veoma plijesni energetsku vrijednost smanjuju hrane, smanjuju težine i i kvalitet na tjelesne životinja utječu smanjenje proizvodnje prirast To velike štete. ekonomske mlijeka.uzrokuje Međutim, plijesniopne ipo i zdravlje životinja ljudi. zbog život i i leži redu toku prvom p o Opasnost zdravlje životinja ljudi sičnih tvari luče Toksične tvari produkata (metabolita) koje plijesni. izmjene ih određene vrste se nazivaju plijesni mikotoksini, toksinogenih plistvaraju Tako kao mikotoksini: aflatoksin, ohratoksin, jesni. poznati opasni stahibotritoksini i sl. Osim mikotoksina otrovni mogu zearalenon, specifičnih biti i razni kadatvari kao amini: nespecifični raspadajni produkti organske nastali kao i histamin, amonijak dr., posljedica djelovanja verin, putrescin, plijesni. da samo u s toksičnosti.

Brojplijesni Predpostavlja nije korelaciji toksine 30—40% stvara i to ne uvii opasne po plijesni zdravlje životinja ljudi već u određenim klime i hrane. Treba reći da metaboliti jek, čuvanja uvjetima široki raspon i to od veoma žipo plijesni djelovanja toksičnog zdravlje imaju do i neke i na pa ljudi (mikotoksini), djelovanja mikroorganizme plijesvotinja ni i tzv. vrste koriste a druge (antibiotici), plijesni koje postoje plemenite hrane. industrijskoj preradi češće

sve

se

hrani

se

u

stoka

hranom

ma.

se

u

=

u

se

no

u

na

a

na

na

u

u

za

su

a

su

veoma

se

se

114

u

već hrani, pljesnivoj očigledno 1—2 određenim se a u tijekom uvjetima hrani,stvarajupod zdravoj prividno ovisi o mikotoksinima slika Klinička dana.

7—10 otrovanja dana,najčešće kao i o vrsti i vrsti i količini toksina osjetljivosti životinja. primljenih hranom, kardiovasi se obično nisu specifični očituju probavnim, Simptomi otrovanja i bubrežnim i krvnih kularnim sudova), živčanim, jetrenim (oboljenjima i oslabljene otpornosti djelovanja poremetnjama,zbogimunosupresivnog sekundarnim česte su bakterijmikroorganizmima, komplikacije organizma skim i virusnim kokcidioze, kolibaciloze, (bronhopneumonije, infekcijama i poreto se i sve Naravno i salmoneloze proizvodnje smanjenjem očituje dr). u metnjama reprodukciji.

Na mnoveć iz uvodnih Način napomena. proistječe plijesni suzbijanja iliuroda na Slaba činioce ge plijesan biljke mogućeutjecati. otpornost nije očekivati da će se provisoke vrste Stoganije kojedaju prinose. je To i više uroda. da se visokih izvođači odreći još dobije jerjetežnja Također prinosa, klimatske i selekcionera. zadaci redu biti prvom opće trebaju može se ne utjecati. prilike da hranu toliko hrane Proizvođači samo mogu uberunavrijeutjecati dobizrelosti. i s pravo me, ubiranjem Ranijim vrijeme vlagom optimalnom ali sadrže krmiva zbog probavljivosti, celuloze, biljke manje bolje jer vaju Vlažno se međutim veći su troškovi prilizrnje sušenja. vlage većegpostotka ili loma veoma i kom berbe više ujedno oštećenja lomi, mjesta oštećuje veća dobra spreza p rilikom pažnja plijesni.

Stogajepotrebna podloga razvoj izloženo hrane ili i polju ostavljanje Okašnjela berba, skladištenja. manja biti uzrok i sl. može čestim mrazu, vremena, jačem kiši, snijegu promjenama i a plijesni. zagađenju,kasnijerazvoju dobro osušiti ili konzervimora odabrana Hrana za kasnije trošenje 13—14% osušiti mora se zdrava i ubrana hrana rati. Ako ispod vrijeme je tako osušena plijesni. pružapovoljne uvjete razvoj vlage, jer stalnom bude hranu sa da skladište važno Veoma za temperaturom, je da s tim suho i dobro mogućnost izbjegne provjetravano, ispod18— vlakao i iz vlage, migracija kondenzacija okoliša, (apsorbcije) vlage upijanja 20*C, okoliš odnosu i razlika i ge (termodinavlage zbog temperature topline mički odnosi). kao i u poi skladištima, plijesni kontaminacije razvoja Sprečavanje redovnim i za čišćenjem, mogućeje preraduhrane, strojenjimaproizvodnju To se odnosi mikroklimatskih određenih i uvjeta. dezinfekcijom održavanjem silosne i također prostore. već od samo ne i očuvati konzervirati može Hrana sušenjem, plijesni obično sredstvima se vrši sredstvima. i kemijskim Konzerviranje kemijskim Sredzraka i krmivima uvjetima). vlagu prisutnosti (aerobnim postojeću salicilkiseline i soli su stva za propionske, benzojeve, najčešće konzerviranje drui rast To tzv. kiselina. i su ne sprečavaju plijesni mikostatici, koji drugih voćne koriste i često se (za industriji prehrambenoj gihmikroorganizama biti otMikostatici i konzerve i mesne sl.). smiju druge marmelade, sokove, rovni ili štetni po i ljudi. zdravlje životinja i da i su bakterije sprečava razvojubija pokazala amonijak Istraživanja i zaštitu okoline tehniku obzirom pokazala aplikacije Posebno, plijesni. .1 UBEE 70 se veoma Naime, (INAKutina). pogodnaprimjena PETROKEMIJA Mikotoksini

se

nalaziti

mogu

samo

ne

i

u

za

srca

a

ve-

zana

za

uz

na

u

u

se

su

a

na

se

na

za

ne

se

na

u

u

na

se

s

u

uz

u

ne

s

na

115

nakon

stvara se i oddodavanja spontanom ržava uništava i i način koncentracija amonijaka koja bakterije plijesni taj ili sanira hranu konzervira zagađenuplijesnima (vlažne žitarice, travu, sijei .no, slamu, vrste koma i UBEA 70 kukuruzovinu, grožđani, jabučnidruge sl). se raširene hrane ili hranom po posipava slojevima izmiješa mikserlici. prikoobrade krmiva s UBEOM 70 hranu samo za preTehnologija pogodna je živača.

7—10%

UBEE

hidrolizom

70

uree

na

s

u

.

doPlijesanrazvija silaži, gdjejeposebnoprisutna nije bro i ako sadrži zrak, ako je silaža izložena vlazi i kvaše(sprešana) zgnječena od kiše i čeka za silaži i nju korištenje dugo snijega, kojarazrahljena stoji hranidbi i sl. Prema da od treba dobro silaža sačuva tome plijesni ju ugaziti i tehnički hranidbu na uzimati način, siječenjem spremati ispravan koliko treba Sve ostatke silaže i hrane mo jednodnevnu upotrebu. druge treba dobro oko siloi hranidbenih očistiti iz a okoliš, posebno staja prostora, i u

se

ako

silaža

u

u

se

a

za

sa-

za

sa,

treba

držati

čistim

i urednima.

.

Dr.

Stjepan

Feldhofer

Hranidba teladi Hranidba

teladi

Još

kolostrumom sazakiseljenom

istraživači dodatkom 3 85%-tne prije godina ml kiseline po litri znatno mravlje otopine mliječne prozamjene smanjili pojavu u teladi. Dadatkom kiseline snižen 4 do 4,5, te ljeva na na pH mlijeka je je taj način i kvasca spriječen bakterija, razvoj plijesni otopini.

Koncentracija kiseline od rast coli dok rast mravlje i kva0,2%zaustavlja bakterija, plijesni saca i znatno niže kiseline u spriječavaju U koncentracije mliječnoj zamjeni. istu svrhu biti i mogu kiseline fuupotrebljene druge (citronska, propionska, ali rezultati su s marna) najbolji postignuti mravljomkiselinom. Nedostatak kiseline visoka što jemravlje njezina koncentracija (85%), predstavlja priličnu za ako se opasnost čovjeka, pridržava mjera predostrožnosti prilikom priPraktičari koncentriranu kiselinu premanjaotopine. preporučuju mravlju svodom za razrijediti u omjeru1:10 te takvu upotrebljavati otozakiseljavanje ili U tom 30 ml se pinemliječne zamjene mlijeka. slučaju dodaje razrijeđene kiseline po litri mravlje zamjene. otopine mliječne Praktična iskustva da se i su kolostruma napokazala zakiseljavanjem kon prvog obroka može znatno mlade teladi.

U tu smanjiti pojava p roljeva svrhu 4 ml 85% ili ml 40 dodaje mravlje kiseline,bolje razrijđene (1:10) litri kolostruma.

Time po se mravlje kiseline, jednoj zgrušava kolostrum, pH se snižava 4,0—4,5. Kante sisku na dnu nisu za kojeimaju pogodne napajas zakiseljenim nje kolostrumom (mlijekom, mliječnom zamjenom) j er ugrušci Kazeina Za tu svrhu ventil. zacepijuju bolje su kante SISKU NA KOJE IMAJU gorrubu siske do dna a od kante vodi Plastična kante, njem plastična cijevčica.

8 do dna kante promjera široka da i cijevčica koja dopire dovoljno je najveći kroz bez Tako kolostrum ugrušci kazeina prođu nju zastoja. zakiseljeni hladan s napomenom da za može seteladi ponuditi (na stajskoj temperaturi) dane kolostruma prve bi ne biti niža 20*C. temperatura smjela od 20

nizozemski

su

u

ne

u

se

a

na

mm

116

*

perioda kolostralnog različito hranom teladi tekućom hranidbe sisanje) (napajanje, Razdoblje što se U u prakticira je Britaniji zemljama.Velikoj evropskim trajepojedinim tood 5 s dobi u a to znači Nasuprot tjedana. prosjeku odbiće, mogućeranije intenzivnom s me u zemljamaEurope jednako mnogim drugimrazvijenim U do dobi 8 do 12 telad se Republici tjedna.našoj (siše) napaja poljoprivredom Na do dobi od 8 telad farmama društvenim se na tjedana. napaja pravilu količinama se velikim telad za punog prodaju napaja gazdinstvima seljačkim od 8 telad često u dobi muška Tako do momenta je prodaje. hranjena mlijeka od 1500 dnevni odnosno ostvaren teška 130 g/dan. prirast je preko kg, tjedana teladi i odbiću U se teži što držanju svježem Britaniji ranijem Velikoj ili zraku nadstrešnicama) zbogslijejeftinim (napašnjaku improviziranim dećih razloga: je hrana najskuplja (1)mliječna zamjena(mlijeko) vrlo hranom teladi tekućom i za objekti držanjehranidbu (2)specijalni skupi teladi rada za utrošak velik napajanje (3) je kod hranidbe česta mlijekom p roljeva (4) jepojava kod objenaseljenih posebanproblem gusto predstavlja (5)pneumonija kata stručnost naše S obzirom na govedarstvu, tehnologije uvjete, usvojene teladi. može rano se i obrazovanost Stoga preporučiti odbijanje uzgajača, do tekuće količinama teladi hranidbu treba hrane, umjerenim primjenjivati većini s kako to čini se dobi od 8 do 12 zemalja razvijeeuropskih tjedana, teladi

Hranidba

i tehnika

nakon

napajanja

u

na

u

su

:

u

ne

u

nim

stočarstvom.

Plan

i tehnika

teladi

napajanja

perioda kolostralnog

nakon

punomasnimmlijekom 1)Napajanje punomasnimmlijekom naglašeno je jeranije to društvenim na vrlo raširena na nas gazdinstvima seljačkim je farmama, strane što s tome teladi. hranidbe način Razlog je mlijeko,jedne isključivi hraniddbeno-fiziološkom a s hranu izvrsnu u pogledu, druge predstavlja našim niska. Tako senerealno se u nas strane mlijeka jegodinama cijena tome 1 do i 1000 teletu po Nasuprot mlijeka. potroši gazdinstvima ljačkim koriste veće količisu koja rijetkagazdinstva zemljama europskim razvijenim farmama takvim Na hranidbi teladi. po u punomasnog potroši mlijeka kvota i u tim zemU teletu oko 3001 zbogmliječnih mlijeka.novije vrijeme, ali nešto većih količina po mlijeka teletu, potrošnje tendencija ljamajavlja sistemu se koriste čine tovne više od 500 1. Izuzetak specijalne pasminekoje krave U ovom sistemu se krava ili tele). (sistem kravakravate do dobi mu 6—8 telad a ne muzu, mlijeko majku, posisano mjeseci ostaje dojilja majki treba što sistemu i hranu. ovom jemogućepriMeđutim, glavnu predstavlja koncentrat krmiva dodatnih telad naviknuti na paša, (sijeno, konzumaciju je itd). ili zakisekoristiti teladi može Za se (38— toplo mlijeko napajanje treUkoliko se telad hladno t40*C) oplim mlijekom (20— napaja mlijeko ljeno biti niža od ne ba naročito mlijeka, koja smije temperaturi pažnjuposvetiti 25*C). da kod teladi iskustva viša od 40"C. Praktična 37"C niti napajapokazuju pak što se tome često praksi Razlog proljevi. je javljaju mlijekom njemtoplim Već

teladi

hranidba

da

u

a

na

u

se

ne

se

ne

u

—

uz

u

“

u

117

nezakiseljno mlijeko daje prehladno.

Temperatura mlijeka prilikom oko međutim do trenutka od strane mužnjeje 38%, konzumacije mlijeka teladi to često ohladi 35%C. mlijeko ispod Posljedica zgrušatogajeslabije tako odlazi tanko pa nedovoljno zgrušano mlijeko vanjemlijeka sirištu, Još se gdje razvijaju bakterije kojeizazivaju proljev. nije crijevo p otpuno da li 3-4 mast, punomasnom jašnjeno mliječna čiji mlijeku puta jesadržaj viši od masti izaziva u teladi. Možda su sadržaja mlječnoj proljev zamjeni, teže od dobro mliječne kuglice zbogsvoje veličine, podnošljive masti, emulgii masti Za rane u homogenizirane mliječnim probazamjenama. sprečavanje vih s trećinom poremećajapraksi uvriježilo razrjeđivanje mlijeka umjevruće vode 1/3 Time idealna strane reno se s (2/3 mlijeka vode). jedne postiže koncentracistrane mlijeka temperatura prinapajanju, druge smanjuje masti. jamliječne kako kod to već se s Mlijeko zakiseljuje, je ranije opisano kolostruma, kiselinom.

Da bi litri 4,5 po mravljom pH mlijeka potrebno spustio je dodati ili 30 ml 3 ml koncentrirane vodi mlijeka (85%(1:10) razrijeđene kiseline. Dodatkom kiseline već kanti. Međuse mravlje mlijeko žgrušava tne) dodana kao već više samo tim, kiselina pomoć prizgrušavanju nije mlijeko ovako vrlo zbogsprečavanja bakterija.

Stoga zakiseljeno mlijeko rijetrazvoja ko izaziva kiselinom ne priljev.

Mlijeko zakiseljeno nipošto smije poistovjePrirodno kiselo nastalo titi zakiseljenim mlijekom. mlijeko kojeje spontano kao teladi izaziva u posljedica bakterija mliječnorazvoja vrenja nuditi teladi. teladi te se proljev, stoga smije kiselinskog Zakiseljeno mlijeko davati obavezno teladi većina mirisa na sisku, zbogneobičnog odbija jer piti takvo kante. Telad ili hladnim iz otvorene se može zamlijeko toplim napajati toliko bitna mlijekom. kiseljenim Temperatura mlijeka slučaju nije kao kod može toplog »slatkog« mlijeka.

Temperatura zakiseljenog mlijeka pri biti i niža od 30%C bez od toplomnapajanju Zakiseljeno opasnosti proljeva. može U tom do i hladno. se teladi davati mlijeko slučaju mlijeka temperatura dobi teladi od 14 dana morala bi biti a nakon mo20— togatemperatura 15*C. že biti teladi od 14 dana hranidbi mlisa U ispod zakiseljenim starije22,%C,pri čak ni nikakve 5—7%C niti ne jekom mlijeka temperature izazivaju promjene pakslabije priraste. takvo

taladi

|

se

u

u

raz-

u

u

u

se

:

a

s

se

se

na

u

u

u

se

sa

ne

mora

u

1. Plan

Tablica

Tjedan života

napajanja

teladi

Mlijeko l

1

2—6

2

7

punomasnim

Starter kg —

3

7

4

7

0.1 0.2 0.4

5

7

0.6

6

6

0.9

7

6

1.2

8

6—2

1.5

9

— _ — _ 340

1.5

10 11 12

UKUPNO

-

—

se

ovom

mlijekom

Sijeno

kg _

PO VOLJI

Voda l

Dr rejag

oi

prirasta

_

PO __

VOLJI

1.5 1.5 1.5

TT

20— 30

39.00

din.

Za

mlijeka telad startera 1 kg 4.00 din 1 sijena kg 11

5.85

=

cijene od

upotrebljene din

troškova

obračun

za

su

=

8.30

01. 07. 1991.

din

=

hranidba

teladi

velikim

seljačka gazdinstvs je Takav način hrakoličinama punomasnog mlijeka (600— litara). svježeg niske raširen ali vrlo nidbe nas mlijeka. otkupne jako zbog skup je cijene je 1000 1 mlido sitosti konzumira hranidbe takvom sistemu Telad (8— mlijeko pri Pri odnosima krutom hranom. za nema pa sadašnjim 12 cijepotrebu jeka/dan) košta do dobi taladi od 12 takvom tjedana, kilogram sistemu, prirasta više nego što znatno troškove samo 52,2 din (računajući hrane) je priumjeretablici 1. teladi hranidbe Sistem hranidbi u prikazan 1.). mlijekom (Tablica noj fiziveć i ne samo (jeftiniji je) zbog razloga zboggospodarskih prihvatljiviji je 77 efekata.

340 1 punomasnog mlijeka, kg ološkoPotrošnjom tvari telad unosi telad i oko 25 startera hranjivih dovoljno optikg sijena prehrambenih od oko 70 ostvariti te može malan rast i kg ukupanprirast (umjeren), razvoj i na tele se na Osim 12 privikava g/dan). toga vrijemepostepeno tjedana (830 hrane tele od tekuće trenutku krute tako da odbijanja hrane, konzumaciju treba do sitosti. Posebnu te konzumira 1,5 kg startera pažnju posvetiti sijeno biti što to mora teladi. Pored pokoje najbolje sijeno koje daje toga sijenu li»slatkih« otkosa biti sa to na prvog svega sijeno prije stoji gazdinstvu, života već od 2 teladi se može Osim vada vrsta trava. s puno mjeseca sijena i kvadobro provenuta hrana. voluminozna i svega Prije paša, druga ponuditi Tresilaža s dosta suhe tvari kukuruzna silaža te litetna travna (30%). najbolja konzumirati života neće tri da telad ba imati umu prva značajmjeseca silažu i na telad naali količine taj silaže,jepoželjno privikavati nije krmiva voluminozna stvoriti Uostalom što sva čin od preživača. njega prije tvari već kao izvor dobi nisu toliko važna u se teladi hranjivih daju ranoj koja normalan razvoj predželudaca. su ona neophodna Mr. Posavi broju) (Nastavakslijedećem Marijan Za

Karakteristična

naša

u

u

na

za

za

za

u

se

mora

u

na

na

rano

za

u

.

Bik »Monet« izRieda će

od

do 8.

31. kolovoza

kojem Austriji mjesto Gornjoj Ried izložba.

1991. održati Spomenuti poznat Poljoprivredna glasovita rujna U Riedu nalazi simentalaca. čistokrvnih nadaleko izvrsnom po uzgoju je Centar i simentalaca za umjetno osjemečijem jesklopu Udruženje uzgoj dr Otmar simentalaca Direktor je Udruženja uzgoj spomenutog njivanje. i i Svjetskog udruženja stručnjak koji je predsjednik Vo&ger, poznatipriznati Za1974. osnovano simentalsko udruženje govedo.

Spomenutosvjetsko je grebu. visok 153 cm nalazi se bik »Monet« U Centru za osjemenjivanje umjetno imale kod 29 kćerki su U progenom testu 1295 a težak mlječnosti prosjek kg. dnevni imalo sinova masti! od 4.108 Šest prirast mlječne je kg mlijeka4,26% Ried

malo

je

u

u

se

se

za

u

za

u

za

s

od

1275

g.

Dobro

š

u Hrvatskoj pretke imaju jeupozoritibrojni održava Rieda se Svakogmjeseca Gornjoj Austriji. područja doslovlju i iz same simentalaca Riedu kupci Austrije brojni kojoj prisustvuju aukcija ;

simentalci

da

ro-

u

u

u

s

inozemstva.

ćemo

Poljoprivrednoj donjet Izvještaj o

izložbi

u

idućem

broju.

Zlatko

Mašek 119

Ozimi krmni međuusjevi Ozime

krmne

repice —

Brassica

ssp.

repice uzgajaju prvenstveno proizvodnju kvalitete te i odlične prva hrane, koja proljeće dospijeva korištenje je je stoka rado jede. koriste za zelene vrste se Postoje dvije važnije repica koje proizvodnju Krmne

zelene

za

se

u

stočne

za

hrane:

stočne

Brassica

oleifera

kupusnauljana repica, Brassica oleifera D.C. rapa ogrštica.

Za poima ozime i ozime. a samo Kupusnarepica jareforme, ogrštica forme. trebe krmne ozime proizvodnje značajne Krmnim duboka tla i plodna stoga odgovaraju srednje teška, repicama što moć. slabo slabu i ima apsorpcijsku Uzgakorijen plitak, razvijen jenjihov ih štetnika se u broja koji napadaju (buhač, zbogvelikog repijaju plodoredu čin da dođu nakon Na te korova. istu 4 sjajnik), poželjno godine. površinu je doći iza svih onih kultura mogu Repice kojeomogućujupravovremenu pritla i Odličan žita ozima strna su za premu popredusjev (rano sjetvu. napuste naknadne kulture. te mnoge “ršinu), Tlo se ore treba 25—30 cm same Predsjetvena prije sjetve. priprema ali da tlo stvori pokorica. usitniti, previše Prinos zelene od 40 t/ha i 140 60 mase se sa kg/haN, kg/haPO; postiže odlično 160 na kg/haK,0 kojajeneophodnoosigurati.Repice reagiraju priMože do 4 Uz ga upotrijebitivagona/ha. stajski mjenustajskog gnoja. gnoj i i 80—100 40—50 kg/ha potrebno kg/haPO, jegnojiti 80.100kg/haN, Fosforna treba u obradom i osnovnom K20. kalijeva cijelosti gnojiva unijeti — tla. Dušik oko 50 ostatak i daje kg/hapredsjetveno, proljeće počet ako su vremenske što ranistabljike, povoljne prilike, prirasta prviput je.

Da bi se izu toku izbjeglo potrebno zime, izmrzavanje repica jesjetvu tlo i na vrivršiti sitno a pripremljeno pogoditi površini, jošjevažnije ravnoj Pravovremenom do treu jemesjetve. sjetvom,pravilu polovice repice rujna, dobro ali ne lisnu rozetu i nikako razviti baju korijen, smiju ojačati prizemnu kad što se za se rau stabljiku, ponekaddogađa toplih preći porastom jeseni dušikom. no a zatim mnogo posiju, gnoje Količine zelene stočne hrane ovise o: sorsjemena repica proizvodnju roku itd. Kvalitetnom 8—12 ti, tlu, poželjno sijačicom sjetve jeposijati kg/ha razmak od 12—16 od 2 Nakon i dubinu tlo se mora na cm sjemena sjetve radi i s bolje povaljati postizanja vlagom ravnomjernijeg nicanja.

Od krmu sorata na su nam no za se — raspolaganju Starški, Petranova, koristiti i one inače sorte iz se mogu koje upotrebljavaju proizvodnju se kojeg dobije ulje. krmnih zaštiti od i se Njega pokorice, prihranjivanju repica sastoji —

napus

D.C.

—

i

—

—

su

na

ne

se

ne

se

sa

se

a

u

rano

u

u

u

za

cm.

veze

*

za

zrna

u

štiti od

štetnika

Kr.ne

za-

i bolesti.

vrlo

dospijevaju repice između ali nekih 10. i 15. i rau u nekim godina krajevima nje, pravilu travnja, kratko i to u fazi Vrijeme njihova korištenja (10— dana), nije. je vegetativdo pune nog cvatnje. porasta 15 120

rano

kao

zelena

stočna

hrana

za

korište-

PRILOG,

Obavijesti mljekara...

49—58,

iz

o.

Dukat

p.p.

Zagreb

Mljekara

MLIJEKA

DO KVALITETNIJEG

OBRADOM

PRIMARNOM

1991.

Sabiranje mlijeka gospodarstvapodručju mlijeko otkuplja Mljekara od 860 1.400 sabirnih 29 mjesta, toga Otkupmlijeka općina. jeorganiziran sabirnih i 540 s bazenima sabirnih s rashladnim (laktofriz) mjesta mjesta kantama. mljekarskim dobrim sva bazenima Rashladnim područja prometnisnabdjevena robnih kao i s i većim cama proizvođača brojemproizvođača, gospodarstva dnevne više od 100 litara isporuke. mlijeka loše te nisu i Na dostuprijetka prometnice gdjejenaseljenost području vozilima za ne (autocisternama) otkupjeorganimlijeka specijalnim prijevoz traktorima kante ili cisterne na ziran manje mlijekamljekarske sabiranjem bliže veće sasabirači vozači Tako sabrano kamionima. ili malim predaju ili dovoze izravcisterne u a zatim biralište na predaju transportne hlađenje, no u mljekaru. sabirnim »laktofriziranim« svim obavljamjestima mlijeka Sabiranje određeno 1 nakon u sabirači mužnje točno vrijevečernje mlijeka jutarnje ju vozni red vozača vozarskim a me poštujući linijama sabiranja, sabiranjem Sabirači sabirača. prema sabiranja općimuvjetima obavljaju poslove mlijeka »Dukat«. i mljekare pravilima od 24.000

»Dukat«

na

na

'

s

su

u

u

—

'

na

—

individualnih od (pravila) Općiuvjeti sabiranja mlijeka I.

poljoprivrednika

Općautvrđenja

uređuje sabiranja mlijeka općimuvjetima alnih DP Zana poljoprivrednika proizvodnom području »Dukat«, Mljekara greb. obavezna utvrđena 2. i ovim općihuvjeta pravila Primjena općim je dio ugovora sastavni su mlijeka. sabiranju uvjetima i sred3. Ovi sabiranje općiuvjeti primjenjuju putemprijevoznih 1. Ovim

se

od individu-

način

u

o

se

na

stava.

II. Sabirno

mjesto

Iaktofrizom, opskrbljeno mjesto prijem količine i kvalitete i inventarom za mlijeka, utvrđivanje mlijekaoglasnom Sabirno od inventara količine i kvalitete za pločom. utvrđivanje mlijemjesto ka treba biti salut opskrbljeno: mljekomjerom, laktodenzimetrom, aparatom kiselosti uzorke. i bočicama za za (pištolj mlijeka) pojedinačne ispitivanje sabirnom nalaziti sredstva i 2. Na mjestutrebaju pranjedezinfeksredstva i i za laktofriza, sabirni,listovi održavanje čistoće, otpremnice ciju 1. Sabirno

treba

biti

stolom

se

za

za

x

49

Obavijesti mljekara... iz

drugi formulari, propisani mlijeka. ispitivanje

radno

3. Sabirač

je obvezan

PRILOG,

1991.

(bijela kuta),

za

49—586,

odijelo

sabirača

održavati

te alkohol

laktofriza, 1 te ostalih sredstava rad i Sabirač mlijeka, ispitivanje prostor. je svake inventar opiprostoriju poslije | r““aje mlijeka prijevozniku, laktofriz, dezinficirati klorom. rati i jednom laktofriza 4. Preajć i ostalih vrši za posuda mlijeko čišćenje slije:

čistoću

inventara

za

za

/uo

|

1

deći

mjerenje obavezan

se

na

način:

laktofrizi

a) drugeposudeisperu vodom, hladnom vodom vrši se vrućom b)drugo, poslije ispiranja pranje otopideterdženata. deterdženta prema Koncentracija priprema uputi originalnom pakovanju, vrši se vrućom vodom. vruc)treće, poslije Ispiranjem pranja ispiranje ćom vodom skinuti svi ostaci se deterdženta, moraju učinak briseva i se d) njihovom pranjautvrđuje uzimanjem analizom, isti način i kod kanti u €) kojima postupasabiračpranja do redovita kontrola rada laktofridopremamlijeko laktofriza, ispravnosti prijevoznik, se

prvo

hladnom

i

-

no

se

na

na

se

ZA.

5. Sabirač

obvezan

uređivati

sabirno

je i te snosi higijenskim drugimpropisima, *

nim

standardima

ta.

mjesto

rizik ako

ono

ono ne

čistoće.

6. Sabirno

Radno

da

mjesto obvezno vrijeme mora

biti otvoreno

uvijek odgovara utvrđeodgovara

radno

sabirališta.

vrijeme biti sabirališna izvješeno oglasnoj ploči

mora

samo

u

Opskrbusabirnog mjesta ispitivanje vrši »Dukat«.

Sabirač obvezan čuvati tu imovinu te svaki mlijeka mjerenje je kvar odmah Sabirač nastanak u »Dukat« za najkraćim odgovara javiti putem. te mu povjerenih sredstava, nesavjesno rukovanje.

8. sredstvima i za Opskrbusabirnog dezinfekciju materijalima mjesta sabirnim listovima i dr. vrši mlijeka, ispitivanje materijalom otpremnicom, laktofrizom

7.

i inventarom

i

za

za

za

»Dukat«.

9. Troškove

sabirnog mjesta pogleduenergije vrši 10. Ako se sredsabiranje putemprijevoznih sredstava, prijevozno stvo i za svemu normama, posude sabiranje odgovarati higijenskim moraju kao i stacionarno sabirno Isto odnosi i na inventar za mjesto. ispitivanje kvalitete tiče vremena mora se Što mlijeka. sabiranja, sabiračvremena po pojedinim pridržavati utvrđenog sabiranja sabiranja. mjestima prijevoznik snosi

u

»Dukat«.

u

se

se

III. Sabirač 1. Sabirač

obvezan

uvijek je ispunjavati propisane uvjete rad. uvjete spremnosti obvezan svakih 2. Sabirač šest izvršiti redovne zdravstvene je mjeseci i ishoditi zdravstveni list. Troškove redovitih zdravstvenih preglede pregledzdravstvene

i

za

na

snosi

»Dukat«.

3. Sabirač

obvezan

sabiranja mlijeka je vrijeme otpreme bi kutu i kutu i sabiraču »Dukat« bijelu kapu.Bijelu kapu mljekara. osigurava 4. Sabirač biti stručno osposobljenvršenje poslova sabiranja sabirača vrši 1 to naročito mlijeka.

Osposobljavanje »Dukat«, pogledu: higikvalitete tehnike kvalitete jenskomlijeka, uvjeta, mlijeispitivanja tehničkih mora

za

i

imati

za

u

50

na

se-

PRILOG,

mljekara...

Obavijesti

49—56,

iz

1991.

načina

ču-

evidencije, vođenja preuzimanja, prilikom te i poslova potrebnih znanja obavljanje mlijeka drugih vanja otpremanja mlijeka. sabiranja list i zdravstveni uredan kod sebe imati mora 5. Sabirač mlijeko uvijek odnosno osobno mora A. otpremiti. preuzimati, i individualnim obvezan u kontaktima 6. Sabirač poljoprivrednicima je »Dukafa«. voditi osobama o brigu ugledu drugim sabiralištima sabirača odnose u stacioniranim na se 7. koja Utvrđivanja i na odnose u cijelostisabiračaprijevoznika.

A. inž. dipl.

Dakić, 9/91.)

(Nastavakbroju

Ka

tehnike

neposredno

-'

za

.

s

se

'

u

.

kooperante »KIMa« novi stvoren radnicima i »KIMje Zahvaljujući upornim dosjetljivim ishranu mladih »KIMOVIT« imenom životinja. dopunsku a«, pod proizvod i vitamina dodatka Posebna ovog koji proteina, je bogatstvu vrijednost 25% sastava čine preko smjese. mlađi nešto Klišanić i iskusni ag»KIMOVITA« su Tvorci mljekar Anton Oni tvrde kod Vlado ronom voditelj pokusa primjeni kooperanata.

Petrić, mladih a ishrani tražen u uskoro veoma »KIMOVIT« da će životinja, postati teladi i odojaka. posebno visok teladi ishrani koristan višestruko »KIMOVIT« jerosigurava je veo600 litara po uštedu znatnu teletu), mlijeka (oko kg/dan) (1,09 prirast lako se za priprema napajanje.

(28din/kg), jejeftin Skakavdinara 50.000 »KIM« pokus području praktični jeizdvojio 27 komada više kod Pokus Karlovac. ca kooperanta jeproveden općini Rezultati veoma od 90 dana. naglo potražnja povoljni, teladi,trajanju oko 6.000 ove raste, pa je lipnju godine kg. podijeljeno kooperantima da tehnika umjesto sisanja, napajanja, Voditelj pokusanapominje krava. na mlijeka produkciju posrednoutječe povećanu dana staros31. »Kimovitom« ishrane — započinje Tehnologija kvatelad i i starter zatim na ti za raspolaganje napajanja stavlja neposredno teleta, imamo starosti teleta od 90 dana te tako litetno kompletnog ukupnoj sijeno, bez u tov, 125 cca i zdravog zastoja sposobnog daljnji kg, teškog preživača što će posebnocijeniti. prirastanju, tovljači lako niska i lako se što osim »Kimovit« priprema, jeprobavjecijena telad brzo i rado uzima a i ga prirasta. hrane, iskorištavanje ljivpospješuje budućem a znatno vi »Kimovit« Koristeći tovljaču, štedite, pomažete više i znatno to mlijeka. prodajete radnicima »KIM-ovim« obratite se Za detalje tehnološkoi količinama »KIMOVIT« terenu, ograničenim proizvodi nažalost, jer komercijalne »KIM-a«. za samo kooperante Samo

za

za

u

u

u

uz

a

ma

na

za

na

u

a

su

u

u

ne-

se

a

u

za

mu

uz

na

se

u

Pero

Karamarković Sl

Obavijesti mljekara... iz

PRILOG,49— 56,

1991.

ViTELA

mliječna

zamjenica

telad za

sastav: Sirovinski Obrano

i sirutka

mlijeko minerali. biotici,

u

prahu, brašno, glukoza, sojino mast, vitamini, anti-

Namjena: Mliječna zamjenica namijenjena je do 2 starosti. kravlje mlijeko mjeseca »Vitela«

ishrani

teladi

kao

zamjena

za

Način pripreme: praMliječna zamjenica priprema potrebna hu količinom vode dok ne izmiješa tople (temperature manjom 40— doda zatim ostala vode se težinski dio 1:7 količina tople otopi, (jedan omjeru 50*C), »Vitele« i sedam dijelova vode).

tako

se

da

količina

se

s

»Vitele«

u

se

u

Mliječna zamjenicamora Program 0—

6. dana

7—15.

dana

16—20.

dana

21—55.

dana

56—57.

dana

57—58.

dana

58—60.

dana

35%C prilikom napajanja imatitemperaturu

hranidbe: —

—

—

—

—

—

—

kolostrum

kravlje mlijeko »Vitele« i 31 31 mlijeka kravljeg 81 »Vitele« (2x31) 51

»Vitele«

41

»Vitele»

1—2

k »Vitele«

Jedna mjericasadrži125 g Za

»Vitele«

jedne pripremu posudu zamjeniceodmjerenu »Vitele« i vodom do litre. nadopuniti toplom jedne 52

litre

u

staviti

jednumjericu

PRILOG,

mljekara...

Obavijesti

49—56,

iz

Telad

u

hranidbi

»VITELOM«,.na

pokusnoj

farmi

1991.

Samarica

upotreba:

Dnevna

Napajanje2 puta dnevno. »Vitelom«

U toku

telad

napajanja te kvalitetno »Starter« telad, za

mora

imati

na

i vodu

po

sijeno

krmnu

raspolaganju volji.

smjesu

Kontrola: Zagrebu, poljoprivrednih i Institut za stočarstvo mljekarstvo. obratiti na adresu: izvolite i Za sve »Sirela«, Industrija informacije isporuke tel. 043/24455 Velike Sredice 43000 9, p.o.

Bjelovar, proizvoda mliječnih nabaviti »Vitelu« možete U Lisinskog »Sirelinoj« prodavaonici, Bjelovaru »Vitelu«

kontrolira

Fakultet

znanosti

Sveučilišta

u

se

u

4/a

53

Obavijesti mljekara... iz

PRILOG,

49—56,

1991.

POLJOPRIVREDNO INDUSTRIJA VELIKI ZDEKCI PREHRAMIBENA Biološkapretvorba krutog i tekućeg otpada na

farmimuznih

krava Veliki Zdenci Na

farmi

muznih

krava

Veliki

Zdenci

veliki

ogproblem predstavlja količine romne i Dnevno se krutotone 8,3 krutog tekućeg otpada. proizvede što iznoši 3.029 tona 84 i 79.600 litara tekućeg otpada, godišnje krutoga o tpada 1 29.054.000 litara farme da tekući se tekućeg otpada.

Projektom predviđeno je sistemom na otpad, g nojevka, tj. kišenja poljoprivredne otprema površine vlastite kruti nakon od 6 kao biljne proizvodnje, otpad, zrenja mjeseci, stajtakođer izvozi vlastite na što ono njak poljoprivredne površine.

Međutim, je do danas a blizini farme projektom predviđeno izvedeno, neposrednoj nije nema se dovoljno poljoprivrednih površina.

Postupak k rutog z renja otpada to ne drui oprema provodi, jerza potrebni postoje materijalni preduvjeti, način sav štetne 80. Na ovaj farmu otpadpredstavlja produkte, koji z agušuju i znatno okoliš. Da bi farma normalno ulaže mnogo zagađuju mogla raditi, novca i Iznosimo da uklanjanje krutog tekućeg otpada. podatak ukupni je farme troškovi a samo 21,071,668,00 iznose Prihod dinara, uklanjanja otpada 6,326,762,20 dinara.

RJ Vlastita te veZbogneopremljenosti biljna proizvodnja, like takovo velike udaljenosti poljoprivrednih parcela, zadaje stanje organizaSektoru Iz navedenih se cijske probleme proizvodnje. primarne razloga javila bi se kontinuirano i procesa potreba iznalaženja kompletnog rješenja, kojim skladu a s i efikasorganizirano najsuvremenijim saznanjima trendovima, 1 korisno no navedeni i prouuklanjao otpad.

Nakonprovedenog istraživanja takvo uobličeno i obliku programa« čavanja rješenje predočeno je »Idejnog biološke i farmi muznih na krava organpretvorbe krutog tekućeg otpada sko biološko gnojivo Orbig. farma muznih krava bi se dovela ovog programa u novi Realizacijom Od bi se naime novi tzv. organ: položaj. otpada proizvodio proizvod ORBIG, tj. sko biološko što bi farmi novi od 19.000.000,00 dinara. donijelo prihod gnojivo Troškovi iznosili bi 5,646,251,62 dinara.

Vidimo da trošproizvodnje Orbiga kovi dinara od troškova 680.474,58 otproizvodnje Orbiga manji evakuacije farme.

Na ORBIG-a bi se stalno radnika.

15 pada proizvodnji zaposlilo bi iznosila 21,812.647,00 dinara. da odUkupnainvesticijska ulaganja Predstoji službe DP »Zdenka« govarajuće financijske pristupe konstrukcije, zatvaranju suinvenstitora te i obradi tržišta novi za iznalaženju eventualnog pripremi ORBIG. proizvod Milan Jagličić —

a

u

ne

se

na

u

u

u

'

—

su

za

s

—

54

PRILOG,

mljekara...

Obavijesti

49—56,

iz

ant

ljekara

42230

LUDBREG,

1991.

bolnes-hdiref

TELEFON:

042/661-438, TELEFAX:

663-233

Otkup mlijekau mjesecu srpnju seljakamjesecu srpnju “Mljekara Ludbregotkupila je svojih dnevno i veća od 6.000 litara nešto Ta količina litara odgomlijeka mlijeka. je bio vrlo da Poznato vara topao višemjesečnom prosjeku. je jemjesecsrpanj na vrlo visokim s djeluju proizvodnju kojenepovoljno temperaturama mjesec na i u krava djeluje otkupmlijenepovoljno Nadalje drugih mlijeka životinja. veće količine kada stočari radovi ka 1 žetveni u mlijeka zadržavaju polju domaćinstva. potrebe količine ove u mlijeka preuzela Mljekara Ludubreg je mjesecusrpnju od

"

196.448

u

za

područje Ludbreg Cukovec Hrastovsko Hrastovljan Vrbanovec Poljanec Sigetec Sveti Petar Novo

Selo

prosječna litara isplačeno broj dinara cijena proizvođača mlijeka 17.413 11 6,22 2.799 11.098 45 5,66 63.088 48 5,84 89.478 15.317 5,90 193.154 32.687 98 6,02 145.083 24.094 89 31.913 5,92 189.199 107 5,82 173.694 29.799 93 5,78 237.347 41.043 129 5,93 45.676 7,897 27 *

Ukupno

647

196.448

1,154.137

.

5,87

litara ili 10 litara mli-

proizvođaču je mjesečna Prosječna radi obračun dnevno a to mljekara.

Mjesečni prosjeku drugih odgovara jeka vrlo točan. Obračun vrlo brzo elektronski se i i mlijekompjuterski, jegotov tj. dan. tako dana i završen ka Zbog posljednjeg je jedan mjesecu započinje bila zaobračuna brzo za mlijeka je isplata mlijeka protekli mjesec izvršenog već 5. vršena srpnja! količina

u

po

303

za

Obavijesti mljekara... iz

PRILOG,

49—56,

1991.

& D.P. PREHRAMBENA

Vindija

VINDIJA«

INDUSTRIJA

VARAŽDIN,

MEĐIMURSKA

Muzžnjakoza ipostupak s mlijekom nakon mužnje koza

Mužnja

bitno

od

razlikuje mužnjekrava, stoga pravila kod koza i u se moramo mogu jih pridržavati mužnje potpunosti primijeniti krava. dva načina kod Naši i ručna. mužnje Postoje mužnje: strojna proizvoveći s obzirom za broj đači, životinja stadu, mužnju, primjenjuju strojnu što se koristi za a se na se nakoje aparat mužnju, mužnja obavlja izmuzištu, lazi u posebnoodvojenom prostoru. da se koze i navečer. što znači dojeujutro BespriMužnjajedvokratna, čistoća i čistoća vimena se koji upotrebljava jekorna pribora tijekom mužnje osnovni mlijeka. preduvjet dobivanje higijenski ispravnog svake treba očistiti vime koze da ukloni nečistoća Prije mužnje koja Sav bi u toku se koristi mlijeko. pribor koji prilikom mužnjemogladospjeti odmah nakon treba dobro a ponovupotrebe neposredno mužnje oprati, prije vrućom vodom. se oprema isplahne upotrebe obavkoze se Kao što na a sama doje izmuzištu, mužnja jenapomenuto, Istovremeno strane 2 koze. po se stražnje lja životinje. doje sekret dobiven Kozjemlijeko žlijezde jemliječne potpunimizmuzivaili više koza.

U nalazi se i sisama žlijezdi izvjestan njemjedne samojmliječnoj može onečistiti i nakon a mikroorganizama, broj njima mlijeko vrijeme mužnje. vrlo za pomuzeno mlijeko pogodansupstratrazvoj Stogaje nepoželjnih sastav Nakon nepovoljno mikroorganizama koji utječu mlijeka. mužnje iz kozarnika. kantu treba odmah ukloniti U s mlijekom posebnoj prostorilji iskuhane bi se uklonile kako se gaze grumlijeko procijedi prekočiste, suhe, be nečistoće eventualno su u koje dospjelemlijeko.

Nakon nižim obavezno ohladiti se mora se togamlijeko jer temperaturama mikroorganizmi razmnožavaju. sporije ohladiti na različite naši većini se može no Mlijeko kooperanti načine, koriste hladnom a to voslučajeva najprihvatljiviji mlijeka način, jehlađenje se

ne

na

ko-

se

u

za

su

se

u

ne

sva

sa

se

se

za

'

na

na

u

dom.

mlijekom posudu Poželjno je vode bude iznad razine razina Oko kante u kanti. s posudi mlijeka mlijekom ili boce s ledom. svakih mi10—15 urone se plastične posude Mlijeko dobro nakon nuta mora promiješati.

Temperatura kozjeg mlijeka neposredno oko 38" C biti niža od 10%C. a mora mužnjeje 40"C, poslije hlađenja Ukoliko dobiveno i i se mlijeko miješa večernjomjutarnjom mužnjom, — biti dobro 1 ohlađeno. mora jedno drugo prethodno Kanta

s

stavi

se

u

s

hladnom

vodom.

da

u

se

Irena

56

Đurasek

u staji ishranu repica čemu sitno i krmnim se kosi po kombajnima, sječe želji pri pašu.

Najčešće stada bude tako uz stoci. stadijima Poželjno razvoja, ranijim daje je ispaša stoka do da kod stoke ne dođe novit oprez pohlepprobavnih poremećaja (jer hraishrane suhom zelenu no zimskograzdoblja poslije jedesvježu ako nikrmnih vrši se samo mase iznimno, slučaju nom).Siliranje repica iskoristiti svu na smo proizvodnjuvrijeme.

Siliranje planiranu mogućnosti fazi završetka se obavlja cvatnje. i krmnih kod zelene mase u Prinos košnje proizvodnje repica prosječne i do 80 t/ha. od 30—50 fazi kreće a u se t/ha, boljim uvjetima cvatnje Zelena

krmnih

masa

može

se

koristiti

ili za

za

is-

se

u

masu

u

u

u

I

Raž

—

cereale

Secale

proizlazinjenesposobnosti daje kada kvalitetne od žitarica količine znatne proljeće, druge krme, najranije raži može Zelena iskoristiti kulture nisu masa jošdovoljno razvijene. ali i kao lenu krmu,silažu, sijeno. kulture.

U ozime rasti vrlo Raž proljeće počinje spada jednogodišnje i naročito to čim se se rano, stadiju vlatanja, Bujno razvija, otopi snijeg. dan. zelene mase, čakido1tpoha vrijeme joj jenajveći prirast bitno količina i a hraraste visinu, premda mijenja, Kasnije, od nidbena naročito Najbolji klasanja dalje. opada, početka privrijednost odstoka u fazi raži količina mase to (98,8%) vlatanja kojupojede je mjer od količine. stoka u fazi na masu nosu (58,7%)ponuđene klasanja pojede koju i zelene klimatskim dobre Raž prirode pod najrazličitijim daje kvalitetno tlo. U traži veće i osobito ne plodoretopline zemljišnim uvjetima, tlo da može izvršiti kulture iza svake du na ostavlja koja vrijeme uspijeva dobra i njegova pripremasjetva. ostale odnosu kulture Dobar na za mnoge žitarice, jer, jepredusjev rastom tlu korove i u u proljeće. bujnim korijena najbolje guši tavlja najviše do 30 cm. raž u Dubina pravilu je oranja iza raži na dobra. Ako koji glavni gnojidbu Reakcija njesije jari je t/ha 20—30 treba svakako gnostajskog suncokret), gnojiti je jev(kukuruz, Kao treba dati 50—60 i 80—100 mineralnih Od kg KO. kg/haPO; gnojiva ja. dušik zelene mase, ima kod svih kultura mnogo presudan kojedaju utjecaj ostala količina od 160 i količine se ovis-. visinu su Čak daje kg/haN, priroda. ili rano toku zime i vremenskim o proljeće. prilikama potrebi zelene će Za, mase, poprirode koji osigurati postizanje gustogsklopa razmak od 12—15 međuredni trebno cm 180—200 na kg/hasjemena jeposijati krmne

kao

raži

Značaj

kulture

da

iz

u

za

se

ze-

u

u

u

na

mase

u

se

na

u

za

mase

se

os-

u

za

us-

se

*

.

sa

na

a

u

no

i dubinu

2—4

Koriste

cm.

se

diploidne

i

tetraploidne koje sorte

mogu

se

nabaviti

na

tržištu

dr.).

(Petkus, iz da izvučeno raži se od valjanja, slučaju je Njega sastoji eventualnog tokom i te mladih zime tla prolječe, poslije biljčica togadrljanja, korijenje kada dobro koso su na zakorijenile. biljke smjerredova, do krma od faze zelena Raž koristi kao se klasanja, vlatanja početka korismože hranidbu se po no u potrebi preporučljiva staji prvenstveno je ili da može dio raži U da ostane titi i potrošiti, koji ispašu.slučaju i tada nešto širi koristiti u treba za klasanju, je omjerproteina sije silažu, ju želi dio i lakše silira. Ako škrobnih pa posušitisijejedinica sigurnije treba koristiti vlatanja. najkasnije vrijeme ju izmeod do raži košen zelene Prinos klasanja vlatanja početka je Okta

i

u

u

se

za

se

za

se

se

se

ne

za

u

no

mase

đu

30—50

t/ha.

121

žitaricama

Smjeselepirnjača sa

ozimih

treba

žitarica

sijati smjese uvjetima i i ozimim Žitarica grašak). (grahorica lepirnjačama pšenicazob) (raž, ječam, veliki čime služi kao u gubici otklanjaju prilepirnjaču potpora smjesi veći stočne znatno i kvaliteti. nosima prinos Proizvodnjom smjesapostiže hrana i izbalansirana nijejednolična. vrijednost jebolje hrane,hranjljiva Za zelenu i vremenu Udio žitarice zavisi krmu, korištenja. proizvodnje cilju ozimih običnih s ozise ako treba grahorica korištenje, siju smjese želi ranije duže koristiti za Ako udio se ima mom smjesa smjesi. koja povećan raži, i sa ili krmu zelenu s dlakavom grahoricomgraškom, siju smjese sijeno, žitarica. smanjenimudjelom mada velike tlu Grahorice i prema zahtjeve, najbolje prigrašak nemaju tlima. Dobro dubokim i nose plodnim uspijevajuilovastodaju teška i niti Ne tim tlima alkalna, jako vlagom. podnose osprkbljenim dovoljno pjeskovida im ali iza doći kisela tla. U premogu svakogusjeva, jenajbolje plodoredu naročito ostale za a dobri Inače za thode predusjevi usjeve, okopavine.

Za

zelenu

krmu

u

našim s

se

za

u

se

o

za

u

se

na

na

su

strna

žita.

najbolje ljeti. dobro, Zemljište trenutku obaviti tla treba 25—30 cm. pak Predsjetvenu pripremu oranja je kad vlažnost pogodna. je te načinu ovisi i proizvodnje. posebnoplodnosti osobinama, Gnojidba fosforom i i to onima vrši mineralnim koja bogata Gnojenje gnojivima, i 120 80 obrade Prilikom kg/haP,O; potrebno jeprimijeniti kalijem. dofiksatori Iako su potrebno dušika, jepredsjetveno lepirnjače kg/haK20. dušika. dati 40—50 kg/ha i požitaricama rok jekrajrujna Optimalni sjetve smjesalepirnjača 4—6 i dubinu razmak cm.

15—20 cm četak na se listopada.

Siju 1 ha su Količina za u slijedeće: sjemena smjesama 60—120 obična kg sativa) grahorica (Vicia 30—80 dlakava kg villosa) grahorica (Vicia 50—100 kg pannonica) (Vicia panonska grahorica 100—150 sativum stočni spp. kg arvense) grašak (Pisum 30—60 raž ozima kg 40—80 ozimi kg ječam 40—80 ozima kg pšenica 60—80 zob ozima kg treba

obraditi

Dubina

i

pravovremeno

u

o

su

se

osnovne

sa

—

—

—

—

—

—

—

—

mijenjati sjemena i žitarice. ili sorti vremenu ovisno o lepirnjače sjetve, tipu uzgoja, uvjetima Ratarobične koristiti sorte: Od mogu grahorice slijedeće lepirnjača Panondlakave panonskegrahorice grahorice Igman,Violeta; ka,Sirmium; Pionir.

Maksimirski bijeli, Dunav, graška ka;ozimogstočnog brzo da raži ne bude raži bitno ona Kod puno jer lepirnjače je smjese To možefazu za kada u ostari i otvrdne korištenje. lepirnjača stignenajbolju riNešto nakon tako da se raž 3 mo lepirnjače. bolji izbjeći sjetve sijetjedna ali kod ove davala bi s tam kombinacije ječmom, smjesalepirnjače razvoja može nabusava treba biti nešto on pa lepirnjapotisnuti manjeječma, jer jako i + zob. Reču. + lepirnjačapšenicalepirnjača Najpovoljnija jekombinacija zatim s s raži, ječmom,pšenidoslijed trošenja najranije smjesajeslijedeći: zobi. i kao najkasnije com Navedene

količine

samo

se

sa

sa

122

su

okvirne.

One

se

mogu

isklijalo povaljivati sjeme Poslije sjetve koeventualnu treba Od niknulo. prihranuproljeće spomenuti usjeva njege forsiranje smjese. joj jecilj Služe za ishranu isti način. se na Grahorica i stočni grašak iskorištavaju način silaža i obliku zelenom te kao stoke je Najčešći korištenja sijeno, oko što do faze do zeleno i to za pa formiranja mahuna, traje početka cvatnje fazi pune i formiradana. za 15—20 cvatnje lepirnjačasijeno, je Korištenje ali kada mahuna klasati,prije cvatnje cvijepočinje potporni usjev njadonjih brže

bi

tlo kako

treba

obavezno

i

u

zrno.

u

u

ta.

smanjili sušenja Kod spremanja paziti sijena Zadio hrane. vršnih mladih koji najkvalitetniji biljke dijelova lista, gubici silažu za u fazi treba to lepirnjača je izbjegavati.

Korištenje spremanje sijena hranivih i kada ima mahuna punog jedinicabjelančevina najviše formiranja bošto ali zato ima više suhe tada nešto /ha. tvari, je grublji, Potporni je usjev silaže. lje spremanje krežitaricama zelene sa Prinosi prosjeku lepirnjače smjesi treba

da

dužinu

na

bi

se

su

za

od

ću

t/ha.

30—70

Inkarnatka Inkarnatka

brzog lepirnjača, jednogodišnja

je

Izdrži

mnogo. uspjela zahtijeva niže prema i zahtjevna Nije temperature. jegom tlima. teškim litetu daje srednje

bi

ne

daje

se

25—30

kolovozu

30—35

1—3

Domaća

cm.

rebrastim Za

odrveni.

je

25—40

se

izvodi

obrada

kg/ha

dušika.

na

60—80

kg/hasjemena na

sorta

inkarnatke

valjkom.

cm.

kg/ha

PO;

i 80—100

razmak

je

ko-

Nakon

a

sni-

obradi

U

25—30

Inkara.

rano

se

— pod i kvaali tlu, najbolje prinose 18*C,

dubini

međuredni

te

i do

mrazeve

na

Osnovna

L.

incarnatum

Trifolium

—

rasta

ozima

risti

Da

se

u

u

mase

predsjetvenoj se Sije kg/haK,20.

od

15—20

cm

tlo treba

sjetve

u

i dubinu

povaljati

pune cvatnje, kasnije proljeće početka Prinos zelene vrlo slabo inkarnatka mase Poslije košnje regenerira.

krmu

se

koristi

od

u

pa

do

t/ha.

Inkarnatku

jebolje sijatismjesi u

sa

Landsberška

žitaricama

i istarska

i travama.

smjesa

talijangrahorice (50kg/ha), smjesasastoji zimama U i inkarnatke sa (20kg/ha).krajevima oštrijim (18kg/ha) skogljulja inkarnatke. i 10 15 60 se ljulja kg/ha kg/hagrahorice,kg/hatalijanskog sije Za ili kolovoza se pokorištenje dospijeva početkom krajem Smjesa sije rujna. ili do pune krmu zelenu lovicom se a koristi cvatnje. svibnja, sijeno inkarnatke od »istarska Istri se U (30kg/ha), sastavljena smjesa« sije istarska Nakon roškaste i košnje (3kg/ha). ljulja (10kg/ha)smiljkite gleskog koristi za slabo pa napasivanje. smjesa regenerira, Mr. Ivan Danjek Landsberška

se

od

obične

za

en-

se

123

'PoIHA vao(snnpoui

6's ZL 'qomisg %

Isvu1 'usjefq UruuLDj % (ous[9z "e “ns

Le

€'TI

s'e

O'TI

O'TI TI

s'8 9'8 001

s'8

se

s'€ Ste

o'€

I£ — 91

02 02 — — 91 91

£2 — 91

ZE€ZE€ o'e

z6

ge

1n

uruuljzo HBA) %

ouns uifruzeafeu OSBUI %u/1 POIHMJ (suo(rs) oUP[9Z

#791184] TUATY81938A *Iqedjod frpe1s e[UBJBIA BISIA v[UBSBII *ouel[[s 6Y)020d odNJofpn slusysuoy s.

1SOUATNPOIA “BSBUI “BSBUI“esBuI *ou1z BN1920d OP ruofusu o[uysA9 B(OAZBI BUO[6Z ousrao 15810d BUB[9Zsue[oz “ezsl|s Xiao T

s'oz

*Iqe1jod RISIA *ouol[[s FT

o

*ouo[|s 'ouslis 'Tqemod ruo[ur OUSTAO “BsBuI“BSBUI od ruofureu 'IqoIJOd Buo[9Z suos[oz ouspAo “szsI1s O

1

1

"od

odNJO[pn “BSBUI *ou1z ruo[uru BUG[9Z ousrAo “szsIis o

o

OP

v[usJsuoxg *'0I 97 *SE 'F0€ “PfU9JSLIO — — — FsZ eure 01 01I NA UZBJ |

PAJ9[S

'S61 — s

'0z 'gse — — s s

'SS2 — 01

S'0€ S0€ BU vu o[rep efrep — — 'S'ST 's'oz 01 01 '0V0T *0T'0I '860I1*'801 — — — — 6sz6'SZ 8'SI 8ST

'01'01 '0OV0T '0T0I '0V01 OT0T '8602'602 — — — — — — — &4)o[s 6'SZ 6' 6SZ 6'S2 6'SZ 6'T1068'TO a

:BOJAAI OUIXLIA

SE

:eoguosd

vBso[UuIs

BIO :TZBI

UIOXLIOUBIH UIOJLIOUBIS UIOXLIOUBIB UIOJLIOUBIB UIOAĐXBIP UWIOAĐXVIP BUULIJ su1Izo OWITZO I u1fu990)s BYJSISQSP uwru90)s uiou9|qo uiougiqo BAOUBIJAH BNIBUIBNUJ u10yqse13 U0S813 ZBI SToTed PISIBIS sININH esefuis os9[uIs BUITZO BUIJZO #s #s —

124

—

—

s

S

(e

(q

(2

s

S

(s

(q

(9

Hrvatskamarvogojska udruga

u

Žabno Sv. Ivanu

goveda gostijuKriževaca, Bjeuzgajivača Sv. Ivanu Žabno 23. održana lovara i Zagreba lipnja skupjeobnoviteljska ština Hrvatske marvogojske udruge.

Uvoz si1908.

15. osnovana u Sv. Ivanu Žabno godine.

Udruga je ožujka već 1896. zatim i Hrvatsku mentalskih goobavljen godine, prvih goveda je Tih dina ovoga osnovane su u Sv. Ivan ovoga Žabno. godina stoljeća stoljeća N. V. Gorici i drugdje. udruge Goli, Gradišci, Sv. Ivanu uvodi Žabno knjige, Marvogojska udruga uzgojne uzgojnovode. Potomci uvezenih i danas što se i danas su grla rad, uredno i kod uzornog kontrolnog uzgajivačadugogodišnjeg uzgoju, nasljednika selekcijski Tomičevića. asistenta U

broja

velikog

nazočnosti

i

iz

u

u

u

u

u

Žabnopostaje hrvatskog poznato poznatnog širom Hrvatske. i danas su talca, čiji potomci prisutnimnogim uzgojima stočarska ZaPrva hrvatska izložba Već 1906. godineorganizirana je bila izložena članova Sv. Ivan Žabno. su grla udruge grebu, kojoj Savez U Sv. Ivanu 1913. osnovan Žabno marvogojskih udruga godine je dva rata i dau toku s Hrvatske, koji manjimprekidima mijenjanje imena, PCH Stočarski Hrvatske. nazivom centar — selekcijski djeluje pod inž.

Stjepan Brlek, dipl. rasadište

Sv. Ivan

simen-

u

u

na

uz

nas

Nova cijenamlijeka živimo

suočeni

inf1la-

kojoj Nažalost, uslijed situacije da radi i u 1991. u pokušavaju jeprate, godini posebno togamljekare cijom, viša od zaznatno već duže mlijeka, kojaje otkupne vrijeme području cijene štitne mlijeka. cijene kretala kako se Tokom 20 slijedi: mlijeka posljednjih mjeseci cijena dinara din ili 1 1 2,88 15. 01. 1990. masna 0,8 3,6%mm jedinica dinara din ili 1 mm 22.09. 1990.

3,420 0,95 13,6% jedinica dinara din ili 1 1 mm 11. 04. 1991.

4,104 1,17 3,6% jedinica dinara din ili 1 1. 05. 1991. masna 5,01 1,39 13,6% jedinica dinara din ili 1 1 mm od 1. 08. 1991. masna i sada 6,00 1,67 3,6% jedinica rasla od 0,15 din za ravničarsko Istovremeno za podpremija mlijeko je ravničarsko din narasla na i 0,23 din/1 za brdsko 0,75 planinsko, je ručje i 1,00 dinara/1l za brdsko planinsko područje. područje u

ponovno

—

smo

s

—

—

—

—

'

masna

—

—

masna

mm

—

za

Prema

navedenom:

rasla

indeksnih

mlijeka Cijena je ravničarskom 500 za poena području Premija mlijeko indeksnih 434 za za području poena.

Premija mlijeko brdskood su u istom povećane (uprosjeku razdoblju mlijeka proizvoda Cijene planinskom i 176 indeksnih do za od poeprahu maslaca) mlijeka mlijeka pasteriziranog od

01. 01.

1990.

za

214

za

u

poena indeksnih

u

u

na.

kupovnu razlog je proizvoda sporije, cijene insirovini stanovništva i moć prema mljekarske politike vođenje osnovnoj dustrije. i količina na Količine u navedenom otkupu pad bilježe periodu mlijeka to: Dakle

rasle

su

a

za

to

—

uz

125

6,3% sektor Društveni 10,9% litara mliHrvatsku 12.861.650 što čini odnosno ukupniotkuppada 7,2%, velika državu što namiren uvozom, šteta, je Ovajmanjakmlijeka je jeka. može u do se republinašoj pučanstva našegpotrošačkog jer mlijeko potrebe veću daleko da da ci potencijal omogućava proizvesti, govorimo postojeći i proizvodnju otkup. i prikaz Obzirom na stanja, mljekare uoči 1. 08. 1991. donijele situaciju ili 5,001 sa da od 1. 08. 1991. odluku 1,39 din jedinica mlijeku povećaju cijenu 1 ili 6,01 dinar masti din/1 1,67 dinara jedinicu 3,6%mliječne 20% više od 1. 05. 1991. odnosno litru cijene masti, mlijeka 3,6%mliječne godine. da se od strane bilo iako za mljekara preporučeno Premija mlijeko, je i šumarstvo Ministarstvo također moglo poljoprivredu 20%, nije poveća radi budžetu što iz Hrvatske, neplanimljekara razloga udovoljiti zahtjevu do konPrema tome bilo sredstava. ranih vjerojatno izdvajanja potrebnih nije 1 1 ostati: 0,75 dinara mm će i 1991. ca 3,2% mlijeka godine premije dalje brdsko 11 i 1,00 ravničarsko mm podplaninskom 3,2% mlijeko dinara Hrvatske. ručju kako će se od 1. 08. 1991.

Prema tome godineplaćati slijedi: mlijeko Hrvatske Ravničarsko Republike područje a) osnovna premija ukupno masnoća cijena sektor

Individualni

za

za

za

ne

su

m.

za

masnu

za

na

za

sa

za

za

u

za

za

za

3,2

5,3440

3,3

5,5110

3,4

5,6780 5,8450 6,0120 6,1790 6,3460 6,5130 6,6800 6,8470

|

3,5

3,6 3,7 3,8 3,9

4,0

4,1 4,2

*

7,0140

za

0,7500

0,7734

6,0940

'

A

6,2844

0,7969 0,8203 0,8438 0,8672 0,8906

6,47149

0,9375 0,9609 0,9844

7,68117

0,9141

6,6653 6,8558

7,0462

7,2366 7,4271

7,8079 7,9984

planinsko Hrvatske brdsko Republike područje b) 5,3440

1,0000

6,3440

3,4

5,6780

1,0313

6,5423

1,0625

6,7405

3,5

5,8450 6,0120 6,1790 6,3460 6,5130 6,6800

1,0938

6,9388

1,1250 1,1563 1,1875 1,2188 1,2500 1,2813 1,3125

7,1370

3,2

5,5110

3,3

3,6 3,7 3,8

3,9 4,0 41

4,2

.

6,8470

7,0140

7,3353 7,5335

7,71318 7,9300 8,1283

8,32865

dipl.

Stjepan Deneš,

inž.

126

Prikaznove

knjige »PASMINE GOVEDA«

knjigaza svakog držaoca i uzgajača goveda knjiga koju obavezno morate imati — Nedavno izašlaknjiga »PASMINE GOVEDA« autora Siniše Vujčića,apsolventa VeterinarskogFakultetau Zana grebu,prva je knjigau nas kojajednom mjestuprikazuje najvažnije Europskenam i Svjetskepasmine goveda.

Koristimopriliku da Vas upoznamo sa sadržajem knjiovu i razlozima zašto i Vi imati knjigu: morate ge 1.knjigaobrađuje:21 kombiniranupasminu (za mlijekoi meso) 12 mliječriih pasmina 20 tovnihpasmina 15 radnihirijetkih pasmina —

—

2. Za svaku pasminu obrađeno je porijeklo, odlikevanjstimesa proizvodnja mlijeka, proizvodnja i uzgojni ne, program u boji, 3. svaka pasmina popraćena je s fotografijom kojih ukupno ima 88 4. na krajuknjigeizloženesu adrese uzgajačkihdruštava izcijele Europe s kojima možete direktnokomunicirati Knjigumožete naručiti kod: 1. Udruženje mljekarskihradnikaRepublikeHrvatske Ilica 51/3,Zagreb 41000,telefon041-424420, 2. direktnokod autora:SinišaVujčić, Kluzova 59/IZagreb, tel.: 269jeftinije 265 u knjižaracijeni o d 300 dinara, štoje 35% po nego ma. :

127

NAGRADNI

KUPON

IME I PREZIME PROIZVOĐAČA ADRESA I POŠTA PREDAJE KOME MLIJEKO JE PROSJEK PROIZ“PITANJE: KOLIKI VODNJE MLIJEKA PO KRAVI BIO 1989.GODINE U REPUBLICI HRVATSKOJ?

NAGRADNO

Odgovori: a) 1720 litara b) 1922 litre c)2200 litara Zaokružiti točan odgovor! »Mljekarskog šaljite radnika Ilica 31/III. U sluHrvatske, mljekarskih Republike Zagreb, 041-424-420. javiti izvolite nejasnoća broj: čaju

Odgovore ženje

Napomena:

lista«: Udru-

izdavača

adresu

isključivo na

na

se

«

savjet:

Izdavački

Milan

mr.

Bolić, Antun

dipl. inž., Stjepan Brlek, dipl.inž. Vesna

Bratanović,

Jovanović-Bunta,

Mirza Miroslav Kobra, dipl. inž., dr.

Majić, Ivan Mašek, dipl. inž, Nada Miljanović, dipl. vet., slavko Pehal, dipl. inž., Petrić Vlado, dipL Turk, dipl. inž., Vuković-Svoboda, dipl.

dipl. vet.StjepanDeneš,dipl. in2., doc.dr.

Dubravka

Hadžiosmanović,

Berislav inž., Miljenko

vet.

Uređivački

odbor:

Glavni

i odgovorni

Tehnički

urednik:

Vlasnik

i izdavač:

*Uprava

i uredništvo:

Mirko

Brčić, dipl. inž., dr. Pavao

urednik:

Caput, dr. Mirza

Hadžiosmanović

Stjepan Deneš, dipl inž.

.

.

Vera

Udruženje

pretplata Mjesečna Tiraž: 45.000 primjeraka Tisak:

GOC

»Bratstvo

Volarić, dipl. inž.

mljekarskih

radnika

Republike

Zagreb, Ilica 31/III,tel. 424-420 za privredne organizacije i ustanove

kao

Hrvatske

i za proizvođače

iznosi

mjesečno

7

dinara

i jedinstvo«, Zagreb

Rješenjem-Republičkog sekretarijata za prosvjetu, kultufu i fizičku kulturu na ski list oslobođen promet. je plaćanja poreza

SR

Hrvatske

broj 5249/1-1972., Mljekar-

128

>

dd

i

dod