Mljekarski list 7-1991

ra

ET “uiprerpu 4

ul

“e

JPKORE Šoe

drztgt

o mok

žad!

..

Postrna sjetva ranih kao što na Poslije skidanja t ijekom usjeva lipnja, mjeseca prirani i rana slobodno ječam, mjer: pšenica, grašak slično, zemljište ostaje neke kulture. postrne uzgoj tlima bila se vrši dobro su gnoSjetva postrnih uspješno usjeva koja klimatskom te na ima jena prethodni usjev, području gdje dovoljno vlage kada neka od kultura Postrni može se vrijeme postrnih sije. biljaka uzgoj vršiti radi više Jedna od zelenu namjena. namjena biljaka je uzgoj gnojid"bu. Ova traži zelenu i trenutku masu svog biljke kojedajubujnu namjena razvića vrši radi maksimalnog takovog zaoravanje podizanja u sjeva plodnosti tla. i radi Druga najčešća biljaka namjena uzgoja potrebna dobivanja je stočne hrane će koristiti koja tijekom Uspjeh jeseni. proizvodnji postrnih zavisi i od vremena Ukoliko odmah usjeva sjetve. jesjetva poslije ranija, tj. i skidanja prethodnog postižu boljisigurniji usjeva, prirodi.

Zbogtoga obradom odmah zemljišta početi poslije skidanja prethodnih usjeva, pri čemu također bez se tla i ikakovog odlaganja pristupa pripremi sjetvu mojsjetvi. naročito dolazi do punog Blagovremeno izvođenje spomenutih radova, suhim U obliizražaja predjelima gdje postoji mogućnost n avodnjavanja. ku stočnu hranu zelenu za mogu postrnih usjeva kukuruz, uzgajati: stočnu hranu sudanske ranostasne sorte trave, proso i silažu; sirak, muhar, stočni te će reći nerepa. bijele soje, slačice, kelj, heljda,postrna Ovog puta što više postrnoj repi.

Postrna repa jedvogodišnja biljka koja prvoj godini zadebljali razvija i rozetu a i korijen lišća, drugoj stablo, c vjetonosno Korijen cvjetove, sjeme. različit po obliku i što ovisi sortnim osobinama. je boji, krupnoći, Dužina dana ili 6—18 40—120 Dužina repe vegetacije postrne je tjedana. zavisi a i o sorti, slično svega ove prije uvjetima Sjeme biljke uspijevanja. je Težina 1000 oko 2—3 Nekada grama. sjemenukupusa. sjemenki je postrna dok se danas repa mnogo uzgajala više, površine Uzgoj smanjuju. postrne se zasnivati svake osim slične pe može ima ili poslije kulture, kupusnjača, jer čak iste štetnike i bolesti. Iz se ni ne repe prateće razloga istog poslije postrne istom Obrada tla odmah smiju drugekupusnjače. mjestu u zgajati počinje berbe Tlo dubinu od na 15 centimetara.

Veća poslije glavnog u sjeva. dubina ne iz tla. Površina tla mora preporučuje zbogvelikog gubitka vlage dobro usitniti i se vrlo sitno. direpe poravnati jerjesjemepostrne Sjetva je redove razmaka u od 30—40 centimetara. vrši se prorektna, Poslije nicanja razmak na između redu oko 15 centimetara.

Dubina rjeđivanje, biljaka sjetdo 2 m?

1 oko 0,15 grama ili 1,5 Za je centimetara. potrebno je kg sjemena od sličnih kao i kod ostalih po jednomhektaru.

Njegausjeva sastoji mjera radi a izvodi korova i repa. Okopavanje važna je mjera, uništavanja sprijeiz naročito ako stvorila Ako čavanja gubitka vlage tla, pokorica. postoje treba ih iskoristiti. Prihrana vrši to i mogućnosti navodnjavanje jednom dušičnim Berba kada određenu veličignojivom. počinje jekorijen postigao sorti. Ovisno nu, berba o veličini može biti kojajesvojstvena dotičnoj parcele malim i mehanizirana većim.

Postrna na dobra repa ručna, parcelama je krmna može se osim iskoristiti i lišće. Lišće biljka korijena jer upotrebljava može silirati.

Postrna ishrani krava muzara repa i svježem stanju, je dobra količinama. samo Velike količine nisu umjerenim preporučljive jer okus i miris. davati se dajumlijeku gorak specifičan Zbogtoga preporuča krmivima. treba pu kombinaciji drugim Repu potrošiti polovici prvoj Osim što dobra krmna koristi i se repa zimskog razdoblja. kultura, je postrna su

za

na

..

za

u

se

za

u

se

se

u

se

se

mora

za

sa-

.

u

ne

za

se

se

o

u

u

o

o

se

re-

na

se

ore

se

u

ve

se

se

se

za

“

:

se

na

se

u

a

se

u

u

re-

u

98

s

u

ljudsku postrne i se pjeskovitom tlu, smatraju krvotok

ako

za

u

ishranu.

Jela

od

pogotovo jeuzgojena Postrna na repa povoljno utječe i srce.

Kako sadrži 100 grama 32 samo repa kalorije povoljna je kuru ali malim količinama.

Osim ima, mršavljenja.

Hranjivih sastojaka vode oko ima sadrži repa koje 91%, bjelančevine (0,3%), biljnih ulja (0,25%), šećera vitamina i te korisne tvari. Za ukupnog (3,8%), A,,B,, B,, druge jelo koristi obliku. u kiselom vrlo stara kultura s repa najčešće Inače, postrna je dosta skromnim klimi i tlu. se prema zahtjevima Uzgaja planinskim krajevii ma ostalim Slovenije Hrvatske, dijelovima manje.

Lukaček Željko, ing. dipl.

Naknadna i postrnasjetvasoje

za

repe, delikatesnim.

ova

slabom

na

u

se

u

a

u

(Suhoratarenjenavodnjavanje) ili

Odmah

nakon

normalnim

rokovima

sjetve

glavni usjev prinaknadni tokom i tokom prve stupiti sjetvi lipnjapostrni soje usjev usjev To radi a to su polovice redoslijedom srpnja. skidanja ozimogkrmnogbilja, žitaricama ozimim kao: ozima najčešće leguminozesmjesama grahorica, ozimi stočni krmni raž i ozima može iza se grašak, drugo.

Soja sijati smjese raž + ozima ili kao i i sa uljana repica ogrštica smjesama perkom petranou

treba

za

za

se

u

sa

u

vom.

.

Sojasijana koristiti usjev silažu, hranu zelenom te Kao zelena da sognojidba. stanju, Ranije spominjali osim ima dosta vitamina i naročito zelenom stabjelančevina ja minerala, Potrebno da navesti veću znatno pa nju. bjelančevine je biološku, soje i maju tako i hranidbenu od npr. i nekih suncokreta vrijednost bjelančevina drugih krmiva.

Ona sadrži znatne količine kao libjelančevinastih vrijednih proteina i metionina.

Veća biološka, ovih utvrđena triptofana zina, vrijednost proteina analizom i aminokiselina želucu i je stanjarazgradnje krvnoj plazmi p okusnih životinja.

Naši stočari morali bi naročito silaži obrocima, povećati sadržaj Iako kao naknadni ima oborina soje. soja, sijana dovoljno usjev, vegetacijski ima vrlo posu period (usvibnju dovoljno oborina,temperature razvoja oborina s to voljne, lipanj jemjesec najviše godini)generativnom dijelu mahuna i redovito nedostajecvatnja, oplodnja, nalijevanje zavezivanje oborina.

Ovo i naveliu je jenajkritičniji period razvojuproizvodnji koji soje, ko urodu.

Naročito o konačnom da relativno odlučuje jeznačajno je vlaga zraka i kolovoza često rosišta tokom srpnjuprvoj polovini niska, izostaju noći radi visokih te bi ovakvim dobrodošlo navodtemperatura, prilikama i to 2 do 3 15 do 20 minuta 1 odnosno 150 do 200 m3 vopo njavanje puta ha, de odnosno prilikom svakogzalijevanja, kišenja.

Moramo da se kod svega napomenuti navodnjavanje provodi 350.000 su 3 ha. ha, mogućnosti preko milijuna Navodnjavajuuglavnom i Kod k ulture, povrtne voćnjaci, vinogradiokopavine. okopavina prirodi 50 do i kod odnosu mogu suho na pa povećati 60%, soje Kišenje ratarenje. mahuna i bez zrna. obzira da li obavljacvatnji, zavezivanju nalijevanju Ipak se radi naknadnom ili kultuglavnom, s oje, postrnom u sjevu vegetaciju treba tako da mahuna dođe od 15. 7. podešavati zavezivanje razdoblju do 15.8., nego ili ili što se rokovima i izborom kasnije, prije regulira sjetve te. kao

naknadni

može

se

za

u

is-

za

zrno,

smo

u

u

u

a

u

za

a

u

u

a

zrna

u

a

u

na

nas

na

a

se

se

u

se

u

o

re

ove

ne

u

sor-

99

sjetvu soje —

.

ili silažu

treba

obaviti

najje kako bi iz grupe sortama moglagospodarski prispjeti prije jeranijim treba 19 *C tokom Naime senkih mrazeva. suma). (temperatura vegetacije soja imati stresovi U mogu posljedice, neželjene drugomdijelu temperaturni faza Tako dužinu ročito pritemperatusazrijevanja razdoblja sazrijevanja. rani mražetva kasni U čak 20 do 25 dana. ri 8 do 9 "C slučaju krajnjem traje obaviti iza kultura kvalitet. i se mora zevi koje Sjetva oštećuju usjevsmanjuju i sorte to su: ozimi rano oranice, ječam, repicepšeranije uljane napuštaju i travno nice, kao i travne djetelinske smjese.

FiObrada za pliće. jeidentična,brzojeoranje gotovo sjetvu postrnu obaviti i treba Sve brza kao i nalna jednomslijesjetva. priprema je iztreba te između žetve i obrade Razmak du da sačuva sjetve soje vlaga. te rokovi i kasni Ovakova prirod, desetkuju unaprijed bjegavati. sjetva U ekonomsku nema mogu prirodi postići opravdanost. sjetvi soje postrnoj načinu i vremenu roku što ovisno 1 do 2 tone/ha prisjetve, suhog je dr. tla i preme, Gnojidba sjetvi, soje postrnoj gnojidbi, plodnosti predkulturi, dok se dubiti 50 do 60% fosfora 40 do 50% može kultura a i kod kalija, drugih dati šik potpunosti. dati 2 do 3 t/ha može Uz Sjetva navodnjavanje soje sjetva postrna te iza iza ozime i uljane krajemliprepice grahoricesvibnju ozimogječma dali smo Ovom dobre prednost soji sjetvi prirode. prilikompostrnoj njadaju Ove kultura iako ima se mogu mnogo stanje sijati. godine koje drugih postrno loše i tvari vrlo škrobnatih izvora kao kukuruza dijelom najvećim glavnog je biti će i silaži. će završiti neće za zrno, nego Najboljenajjeftinije dozrijeti kao iz kukuruza silaže proizvodnje biljka)sojom postrne (cijela spremanje ili nekom izvorom kulturom, drugombjelančevinastom bjelančevina bogatim i lucernom kao drugim. djetelinom, graškom, kulture škrobnate kao sa kukuruza Pored mogu gore spomenutim i sudanska repe, trava, kelj, glave perko, postrne petranova, sirkovi, miješati visoke vrlo ili Rauola uročak lišće šećerne repe, pa i uljana kojadaje repica kratku a ima de, vegetaciju.

Lončar Dr. Ante bez

Postrnu

obzira

oo

da

li

za

zrno

—

a

na-

na

a

a

samo

u

se

se

ona

se

o

zrna

u

mora

u

zrna.

u

u

u

sa

se

Što trebaznatistočaro zasušenju mliječnih krava?

Suhostaj jevrijeme oporavka mliječne

krave

za

novo

muzno

razdoblje

Svakojmliječnoj dovoljno godišnje omogućiti kako bi dobro muzno razdoblje.

Najprikladniji odmor, pripremila trenutak takav da u tzv. to znači za teljenja suhostaj; postupak jevrijeme prije odnosno To se dešava tom upmlijeka. razdoblju mužnja proizvodnja prestaje kada i vivrhuncu ravo muznog razdoblja započinju regresivni procesi pri vrećica dolazi do Pri tom i menu. broja žlijezdanih (alvesmanjenjaopadanja Istrošene i s stanice stanica tvore ola) njimaskupažlijezdanh mlijeko. koje usporava oporavak. oporavljajumužnjomnego upravo njihov kravi

se

treba

za

vremena

za

novo

u

ne

se

Kada

ona

zasušiti?

porooporavak životinji omogućilo dovoljno prije U tom stočar 6 do 8 mora s teljenja. đaja, mužnjom tjedana prije prestati i dolazi do propalog, suhostaju, oblikovanja doblju odbacivanja istrošenog tz.

Da

bi

se

vremena

za

raz-

100

tjedana. žlijezdanog taj potrebno je za u novom napore doblju prikuplja organizam Samo zasušene krave i zasve doblju. pravodobno prikupe potrebne hranjive tvari se = koje nakupljajuprvom mlijeku (kolostrum, mljezivo, grušalitkiva.

novog

Za

oko

proces dodatne snage

U

6

tom

raz-

muznom

raz-

u

na).

suhostaju (manje tjedana); pri mlijekanovoj vidno ciji je smanjena, danoprinezasušivanju; gospodarskog opravdanja jerproizvodnja mice opada, od 8 ne (više tjedana); pripreuranjenom zasušenju postupak neopravdan, donosi nikakvu proizvodnu prednost. kraćem

—

od

količina

6

lakta-

u

nema

—

—

Kako

pravilno tri Danas zasušenja: praksi poznata postupka do tzv. zasušiti od brzo jedne drugemužnje, (promptno) zasušenje; onda dva do četiri dnevno musti samo zasušiti, dana, tijekom jedanput svaki tako da konačno više muzemo mužnji tijekom tjedana preskakanjem zasušimo. onda do četvrti dan, zasušiti?

su

—

—

—

u

praksi? potvrdili pojedini postupci brzo zasušenje: i više do sve takoreći Brzo praksi druge mužnje, je jedna je zasušenje, preporučljiv jepostupak. ili hrane količina istodobno i Pri ovom zasušenja smanjuje postupku vime izmuze, se Pri uskrati. nakratko se temeljito mužnji posljednjoj potpuno dira. više vime se raskužno sise urone sredstvo, potom odgovarajuće način zasuse na vimenom zdravim krave sa Samo mogu ovaj mliječne s pomotreba šiti.U krava s visokom postupak provesti mlijeka prozvodnjom Kako

su

u

se

—

u

se

ne

u

ću

antibiotske

zaštite.

do

dana, zasušenja, dođe, postupka ovakvog Poslije otekto treba To vimena. otekline stočara, jer nije uplašiti proces mlijenego nakupljenog p ritiska povećanog zbog prirodni jedan lina, i vimena. ka mlijeka smanjujezbog Postupno proizvodnja unutrašnjosti oteklina smiri dan-dva za, otprilike, pa tj. stanje hranom, opskrbe slabije resorbira i vimenu dopolako tijelo »upija«, mlijeka Nakupljanje splašnjava. vimena. skora dolazi do splasnuća napetosti regresije, i tu ima preddrugimpostupprednost naglogzasušenja Ovajpostupak do dolazi tvorbe pa cima mužnje!), postupmlijeka (nema podražaj izostaje jer vimena. nog splasnuća eventualne zaštita i antibiotksa Ako ovom protiv pridoda postupku izbora. metoda onda ovo od opasnosti infekcije, je mužnji: preskakanje zdravim vimenom musKravu uskratiti hranu.

S početkom zasušenja ili 43-ći izmusti dnevno. dana do dva tri samo ti Temeljito jedanput tijekom ti kootekline do obično dolazi Nakon musti. i povećanja, vimena, toga prestati danekoliko i vime dana se do nakon 8 5 se skuplja smanjuje, postupno je završen. vimena proces je regresije više vimena tijekom tjedana: zasušenja postupak više vimena se Ovim provesti tijekom postupkompokušava zasušenje do više zatim često naime, njih, potpujednamužnja, preskače tjedana; za izostanka ipak nog sasušenje jer p rikladan postupak Ovaj nije mužnji.

2 do 4 prva bolesna nikakva

obično

u

ne

se

u

se

u

se

—

sa

za

na —

se

a

se

101

izostanka proizvodnja mlijeka podražava mužnjomkonačnog odnosno mužnje zasušenje.

Samo krave zdravim vimenom možemo zasušiti. mliječne uspješno vimena zdravstveno Zbog togajepotrebno zasušenja p rije provjeriti stanje četvrti vimena.

Iz iskustva da krave suhostaupravo jepoznato mliječne da dva se se, infekciji. jupodložnije Stoga preporuča tjedna zasušenja p rije zdravstveno vimena brzim testom masprovjeri stanje jednim stajskim (npr.

Pri titis testu bakteriološki svaku test).pozitivnom potrebno je pretežiti pojedičetvrt vimena Ako se, uzročnici pretrazi laboratoriju. pri mlijeka, izdvoje možemo testa na masstitisa, temelju osjetljivosti (antibiograma), poduzeti lijekratkim vremenom čenje, lijekovima najprije izlučivanja, konočnag prije Isto tako vremenom davanja lijeka zasušenjeproduženim izlučivanja. sisa raskužno sredstvo suhospreporuča uranjanje odgovarajuće tijekom dnevno. taja jedanput Krave s znakovima bolesti neuočljivim (tzv. subkliničkim) vimena, v rijeme vrlo za dok krave s suhostaja je prikladno njihovo liječenje,je, vidljivim tek nakon medi(kliničkim) znakovima, potrebno liječiti n ajprije izlječenja kametozno zasušiti.

češćom

među

sa

su

u

s

nu

u

s

s

za

s

se

u

a

Zasušene

(vimena)dalje

krave

i

Zasušene

krave

nadzirati

(vimena)

ili bez

lijeka potrebno ispuštati je Nadzor da se svako tome se dnevno baci vime, sastoji pogled ponekad naročito i na Svaku treba opipa, početku kraju suhostaja. promjenu javiti veterinaru. u

sa

iz vida.

ne

na

na

Dr.

Berislav

Majić

Gruba, voluminozna krmiva u hranidbigoveda grubom, Međutim obzirom da to pregovedarskoj stenzivnoj proizvodnji. prirodna, je živačima mora se koristiti i goveneophodnahrana, razvijenoj, intenzivnoj Za bioloških ekonomskih i mnogo darskoj proizvodnji. njenuprimjenu ima i mikrobske hrane žeorgana u razloga, zboggrađeprobavnih fermentacije lucu preživača. voluminozna hrana sadrži veći teže siroGruba, postotak probavljivih vih ima i nižu hranidbenu Tako kuzrno npr. vlakana, zbogčega vrijednost. kuruza ima oko 16,016 15,840 probavljive kJ/kg, energije pšenica kJ,pšenične kukuruzna silaža 11,792 kukuruzovina oklasak 12,320 10,384 kJ, posije kJ, kJ, kukuruza slama LJ. 8,448 7,744 klipa kJ,pšenična Teže hranu obično u probavljivu preživači uzimaju manjimkoličinama, količina uzete hrane ovisi jerpostoji ograničenje buraga.

Stoga zapreminom ali i o veličini se može mnogo (vrsti životinje pasmini),tijekom razvoja postići da se ranim povećazapremina buraga navikavanjem životinjauzimanje hrane.

Time i se tako grube postiže proširenje povećanje buraga, zapremine da odrasli oko 2 suhe tvari voluminoznih krmiva 100 na preživači kg uzimaju težine. Uz dodatak koncentrata hrane 3 kgtjelesne povećava uzimanje suhe tvari 100 težine. kg kg tjelesne Hrana sadrži veći sirovih vlakana teže dukoja postotak probavljiva, je že se zadržava i treba više vremena dok lako buragu preživanje, probavkao npr. brže kroz Uz hrau ljiva hrana, žitarice, prolaze predželucecrijevo. nidbu koncentratima oko 2 1/2 sata oko 8 preživanje dnevno, sijeno traje Hranidba

voluminoznom

hranom

obično

se

nalazi

u

nisko

ek-

s

u

na

se

na

na

u

za

a

102

uz

To,međutim, opredijeliti potrošnju koncentrata hranidbi već se hranidbeni obrok od mora preživača, sastojati teže i lakše krmiva. probavljivih Hranidbeni obrok sadržavati 17—18% sirovih mora preživača najmanje i voluminozna hrana vlakana, visokoj proizvodnji mlijeka.

Stogagruba, veći dio će ovisiti veličini i doa količina sačinjavati hranidbenog obroka, bi i životinja, njihovu zdravlju kondiciji, držanja, razdoblju proizvoduvjetima i Ovisno i dobi treba davati: o nje reprodukcije. proizvodnji preživača sati dnevno.

ne

znači

da

treba

se

za

veću

u

u

mo-

ra

o

kg Ukupno kg“ kg

hrane/100

3,0

suhe

tvari

kg

tjel.težine.

od

toga grube

kg

kg“

to

2,6%

1,9

63,3

2,8

2,5*

2,0

1,6* 1,7*

2,5

2,3* 1,6*

2,1

hrane

Krave 1—3 4—7

8—9

laktacije laktacije laktacije razdoblje

mjes. mjes. mjes.

suho

'

1,8

71,4

1,7* 1,2*

1,5

84,0 83,3

Junad

,

kgtjelesne težine kgtjelesne težine

težine

100—1500 150—300

kg tjelesne

300—500

2,7

1,5

55,5

2,2

1,8

81,8

2,0

1,8

90,0

2,5

1,2

48,0

2,3

1,3

61,9

2,1

1,1

52,4

1,8

0,9

50,0

Tovna

junad 100—150 težine kg tjelesne 150—300 težine kg tjelesne 300—420 težine kg tjelesne težine 420—520 kgtjelesne količine prvoj laktaciji

X

.

*

Dakle,

hranidbeni

luminoznu

dobi stotak tvari.

Piatkowski

u

i

hranu

kao

obrok osnovnu

proizvodnji, sva vlage krmivima, određenu

u

Veoma

(1983)

preživača grubu, treba ovisno uzrastu, hranu, koju davati, sadržavati

mora

većinom

vo-

uz

količinu su

o

koncentrata.

hranjiva u

tablici

hranidbena

S obzirom

na

različiti po100% suhe na

preračunata

je vrijednost gruboj, energija hrani. ta vrsta krme krave uzdržne osnovne mora za Naime, noj zadovoljiti i 1 dnevno.

Za veću 5—7 potrebeproizvodnju mlijeka proizvodnju najmanje treba dodavati koncentrate.

Smatra dnevnu se da 10 1 proizvodnju mlijeje ka hrana oko 66% ima tvari. Za potrebna koja probavljive organske proizvod201 dnevno oko oko 78% 30 1 nju mlijeka potrebno mlijeka je 74%, probavtvari hrane. veću biti i za ljivost organske Dakle, proizvodnju mlijeka i iskoristivost hrane. bolja probavljivost znači da kukuruzna silaža može u Zbogusporedbe,praksi poslužiti to kao osnovna hrana oko 66—72% ima preživačeproizvodnji, probavljijer vost kao ili i zelena trava 68—75% tvari, organske probavljive vrijedpaša livadno može hrana nosti. preMeđutim, zadovoljiti kao sijeno 55—65% živače ima tvari. svega većoj proizvodnji, probavljivost organske jer važna

i

u

voluminoz-

za

a

za

mora

za

u

sa

ne

osnovna

za

u

103

Posebno

vrijedi

za:loše

slamu, sijeno k oji probavljivost i maju kukuruzovinu 55% s tvari. u probavljive organske Dodavanjem žitarica, redu se prvom i hranidbena vrikukuruza, povećava prosječna probavljivost kukuruz oko ima 90% tvari. “jednost hrane, jer probavljive organske Tu treba da načini hranidbene napomenuti postoje povećanja vrijednosti teško i voluminozne krme s probavljive amonijakom, lužinama, tretiranjem a dobro obrađene su metode s UBEOm 70 posebno (INAKutina).

Hranidbena tako obrađene krme 10—15%. se za vrijednost povećava Petrokemija malo se može na volumiSelekcijom utjecatibolje iskorištavanje grube, nozne i to samo veličinom i Veće hrane, posredno, građomživotinje. životinje, s većim koša i obično veći i mogu isobujmomgrudnog trbuha, imaju burag korištavati više hrane. Ta osobina može biti i neke vezana za grube pasmine goveda.

Također da krave se nakon pokazalo kojeimaju telenja blagozaobljenu s i dužim vikrivulju laktacije, postupnim, povećanjem usporenijim trajanjem soke troše konproizvodnje mlijeka (perzistentniju krivulju laktacije) manje centrata i hranu.

Osim te su bolje voluminoznu iskorištavaju grubu, toga, krave izložene kao i u npr. manje poremetnjama izmjeni oboljenjima tvari, ketoze i brže i lakše hranidbene rezerve u acidoze, sl., popunjavaju organiznakon mu i obično s većim masti. poroda, dajumlijeko postotkom Uz fiziološke i ekonomski razlozi za volumipostoje korištenje grube, nozne i štedi koncentrata. dokrme,jerjejeftinija potrošnju skupih Međutim, bri ekonomski rezultati mogu se ako se samo postizati raspolaže odgovarajućom tehnikom i volumiskupljanja, prijevoza, spremanja, čuvanja hranjenja krme.

Treba nozne i hranidbene spriječiti hrane, rasipanje kvarenjegubitke Hrana biti dobre mora da rado i da ne vrijednosti. kvalitete, životinje je jedu Gubici u valovu. i hrane nekad biti mogu ostaje zbograsipanja odbacivanja veliki veoma i što koncentrata i troškove (20— više), povećava p otrošnju hranidbe uopće.

30% Dobri ekonomski rezultati voluminozne krme prikorištenju grube, ako su gu se postizati ispunjeni slijedeći uvjeti: 1. Hrana biti dobro mora odabrana hrana s više re(zelena hrana, kukuruza, visoki kvalitetno pa i sl.), i prinosi uroda, skupljanje, spremanje pripravljamali dobar sastav i ukusnost hrane, nje rasip, hrane, 2. biti dobro od i malena za krave veće životinje moraju preživače, uzgojene, težine i i prsa tjelesnih mjera(visine grebena, obujma trbuha) 3. hranidbe biti mora načinu vrsti i tehnologija prilagođena držanja s toke, načinu razdiobe hrane.

Hrana se ne razbacivati ili smije ostavljati nepojedena u valovu.

Hranu treba davati dnevno više žitarice i konnavrata, centrat točno količini prema proizvodnji mlijeka (kontrola mliječnosti).

Zelene hrane treba davati ali treba čuvati od najviše, je zagrijavanja, i Stoka imati mora na količismrzavanjakvarenja. raspolaganju dovoljne vode. ne pitke to

ili

45—50%

ili

mo-

u

a

u

_

Dr.

104

Stjepan

Feldhofer

PRILOG,

1991.

41—48,

mljekara...

Obavijesti iz

LA

V

TE

mliječna

zamjenica

Sirela BJELOVAR

-

telad za

Sirovinski sastav: i sirutka

mlijeko minerali. biotici, Obrano

u

brašno, prahu, sojino

mast,

glukoza, vitamini,

anti-

Namjena: ishrani

je namijenjena Mliječna zamjenica starosti. do 2 mlijeko mjeseca kravlje »Vitela«

teladi kao

zamjena

za

Način pripreme: količina

»Vitele«

potrebna Mliječna zamjenica priprema dok se ne vode količinom hu 40— tople (temperature izmiješa manjom dio težinski 1:7 vode količina ostala doda zatim se (jedan tople omjeru 50*C), otopi, »Vitele« i sedam vode). dijelova tako

se

da

se

u

pra-

s

u

prilikomnapajanjaimatitemperaturu

Mliječnazamjenica mora 35C Program 0—

86 dana

7—15.

dana

16—20.

dana

21—55.

dana

56—57.

dana

57—58.

dana

58—60.

dana

hranidbe: kolostrum

—

—

—

—

—

—

—

mlijeko kravlje 311 »Vitele« 131 mlijeka kravljeg 81 »Vitele« (2 3.1) x

51

»Vitele«

41

»Vitele«

1—

21

»Vitele«

Jedna mjericasadrži125 g »Vitele« posudu zamjeniceodmjernu jedne pripremu litre. vodom do »Vitele« i jedne toplom nadopuniti

Za

litre

u

staviti

jednumjericu 41

"Obavijesti mljekara...

PRILOG,

iz

Telad

u

pokusnoj hranidbi

Dnevna

41—48,

»VITELOM«

na

1991.

Samarica

farmi

upotreba:

Napajanje 2 puta dnevno.

U

toku

»Vitelom«

telad

napajanja »Starter« za te kvalitetno telad,

mora

imati

na

i vodu

po

sijeno

krmnu

raspolaganju volji.

smjesu

Kontrola: »Vitelu«

kontrolira

poljoprivrednih Zagrebu, Institut stočarstvo i mljekarstvo.

Za sve i izvolite se obratiti adresu: informacije isporuke »Sirela«, Industrija Velike Sredice tel. 043/24455 43000 9, p.o. mliječnih proizvoda Bjelovar, U »Vitelu« možete nabaviti 4/a Bjelovaru »Sirelinoj prodavaonici, Lisinskog Fakultet

znanosti

za

na

u

42

Sveučilišta

u

Obavijesti mljekara...

PRILOG,

iz

41—48,

Dukat

o

PRIMARNOM

Zagreb

Mljekara

D. P.

OBRADOM

KVALITETNIJEG

DO

1991.

MLIJEKA

postupke mlijepodrazumijeva mlijeka očuobrade Svrha od krave do i okolinom kom na mljekare. primarne je putu kvalitete od zdravih krava kao i prirodne mlijeka dobivenog vanje sprečavaštetnim do od mlijeka mikroorganizmimaputu mužnje njekontaminacije mljekare. kako naših o kvaliteti popokazatelji područja mlijeka Dosadašnji kvalitete mlimikrobiološke tako i sastava i osobina pogledu mlijeka gledu i iz na priukazuju potrebu»ponavljanja jeka, znanja« edukacijepodručja obrade mlijeka.

Primarna

određene

obrada

s

na

u

s

u

marne

kvalitetnog neophodno jeispunjavati mlijeka proizvodnju pogledu:

uvjete u

osnovne

Za

zdravstvene

—

ishrane

—

zaštite

krava

i dobrom

zdravom

hranom

čiste i uredne

staje i vimena i mužnje pranja dezinfekcije prijeposlije mikrobiološki posemlijeka dijelova neispravnih prvih eliminiranjem količinom ih bnu namuženogmlijeka. posudu miješajući preostalom

—

—

u

—

sa

ne

gospodarstvu jesu: postupcimlijekom poljoprivrednom i za i posuda pribora mlijeko čišćenje, pranjedezinfekcija mlijeka cijeđenje i hlađenje mlijekačuvanje u sabiralište mlijeka predaja

Osnovni —

—

—

—

s

na

i i Čišćenje, pranjedezinfekcija zamlijeko posuda pribora Svakodnevna i svega dolazi dod'r brigao čistoći pribora, što posuda sa od osnovnih zdravo i za mlijekom jedanje preduvjeta higijenski ispramlijeko. i svrhu ima otkloniti sve ostatke sastoPranječišćenje mlijeka, mliječnih i ostalih nečistoća i u Na za jaka posudama priboru mlijeko. stijenkama nečistih i ostaci se nađu mliposuda pribora najčešće pojedinih sastojaka masti i nečiste a tako dobra su jeka(bjelančevine, ostali) posude podloga vrsta uzročnika kisei najrazličitijih razvoj mikroorganizama, kvarenja vrlo često i uzročnika raznih ljenja mlijeka, patogenih mikroorganizama u

vno

za

a

43

Obavijesti mljekara... iz

PRILOG,

41 —48,

bolesti. Svakodnevnim

1991.

svježe pranjem posuda bolji postiže nak starih nečistoće i spriječinastajanje naslaga pranja, kontaminacije štetnim mlijeka mikroorganizmima. nečistih

se

uči-

se

i nekoliko faza: se Čišćenje pranje priboraposudaobavlja hladnom vodom čime se ostaci i Ispiranje posuda odstranjuju mlijeka vruće vode bi za sastojaka.

Primjenom ispiranje omogućili koaguliranje ostataka i na bjelančevina njihovih stvaranje naslaga stijenkama posuda, time bi i učinak bio pranja manji.

Mehaničko i četke ili oštre kemijsko čišćenje upotrebom spužvaste i ručno 40—45* C. četkrpe upotrebe detergenata Upotrebom pranje p ri ke mehaničko se 1 nečistoće i naslapostiže čišćenje odstranjivanje grube i rubovima.

B8a na stijenkama posuda ručno 40—45* C poUpotrebomdetergenata pranje p ritemperaturi stiže se svih I i porazgradnja sastojaka mlijeka (masti, bjelančevine soli) učinak se stiže bolji pranja. sredstva vodom Ispiranje pranje(detergenata) temperature 40— i Dežinfekcija posuda pribora upotrebom odgovarajućeg dezinfekcij45"C. sredstva.

Do danas tehničkih i niskog zbogekonomskih, drugih razloga smo sredstva obradi na primjenjivali dezinfekcijska mlijeka primarnoj gospodarstvu poljoprivrednika.

Smatramo da treba ići maksimalno pravcu njihove primjene poštisvih vanje kojepropisuje uputa upotrebi dezinfekcijskog proizvođač sredstva ili mljekara.

Obzirom da nismo na mogućnosti cijelom području postići upotrebu sredstava važno znati da se dobar učinak dezinfekcijskih je postiže ispii vrućom vrućom voranjemopranih posuda pribora (ključalom) vodom, denom i parom prokuhavanjem pribora. i

u

—

a

—

za

za

za

—

4

“

—

u

u

uz

o

u

—

Cijeđenje mlijeka Ova

obrada

podrazumijeva pročišćavanje mlijeka grubih toku bilo ručne ili iz koje mužnje dospijevaju strojne mlijeko okoline, 1 krave ili muzača. hrane, prostirke, priboratijela nepažnjom od

u

nečistoća

u

Najčešće mlijeka uočavaju površini prisamojpredaji dnu.

1 nečisti na a nakon mlijeka grubenečistoće, posude talog pražnjenja To finih na ukazuje potrebu cjedilasvakomgospodarstvu primjene biti izrađena od dna za proizvodnji mlijeka.

Cjedila finog žičanog moraju i od čiste i se cijeđenje materijala koji lako prokuhavaju.

Prisustvo nečistoća sliku o u grubih mlijeku daje higijenskih poštivanju kontanormi a u samom na proizvodnji mlijeka, mlijeku utječe daljnju i najrazličitijim mikroorganizmima mlijeka. minaciju smanjuje trajnost u

sabiralištu

se

u

na

u

u

Hlađenječuvanje mlijekagospodarstvu i

u

i sabiralištu

Hlađenjem mlijeka (+ C)sprečava razvoj temperature tivnost veća i se mikroorganizama, mlijeka, postiže svježina trajnost osigudobre tehnološke osobine dobar a mlijeka preradu,potrošaču ravaju na

niže

4%

za

44

se

i ak-

Obavijesti mljekara...

PRILOG,

41—48,

iz

1991.

proizvod. prethodno postići spomenuta vila obradi Učinak se poštivanacijelosti. hlađenja primarnoj postiže kada onda sabiralište ili predano proizvedeno jemlijeko cisternu, u maksimalno higijenskim uvjetima.

Odmah nakon nižu ima nešto od mužnjemlijeko temperaturu (35% C) Da bi se očutijela (37% C). mlijeku produžila temperature trajnost, vala i i enzima su svježina spriječio mikroorganizama njihovih koji razvoj uzročnici ohladiti + 4% C u vrekvarenja mlijeka, neophodno jemlijeko na od 2 sata nakon menu mužnje.

Na našem većina sabirnih rasotkupnompodručju mjestaraspolaže hladnim i pa uređajima hlađenje mlijeka dovoljnog kapaciteta mogućnošću što također od velike važi odvajanja večernjeg mlijeka je jutarnjeg nosti kvalitete očuvanje mlijeka.

Na takovim sabirnim biti orgai otkupmlijekasabiranje mjestima način da svi nizirano na u što proizvođači predaju mlijeko hlađenje kraćem nakon kako tako i U takovim vremenu mužnje večernje. jutarnje redovitu i čuvati ne proizvođač smije izbjegavati predaju mlijeka uvjetima tehnološki ga duže Mlijeko (»staro, vrijeme gospodarstvu. neispravno može sabiralište. ne kiselo) predati Na slasu dijelovima otkupnog područja koji zboggeografskog položaja be i loših naseljenosti, malogbroja nedostupni proizvođača prometnica vozilima 1 su specijalnim mlijeka, otkup sabiranje prijevoz organizirani malim ili traktorima sabirališta do prevoze kamionima, koji mlijeko bližeg na hlađenje.

Ovo

će

se

ako

naravno

u

su

pra-

sva

u

samo

u

muzare

za

za

mora

na

na

u

za

takovimuvjetima očuvati

mlijeko Postavljapitanje, hlađenjem? načina: nekoliko To na jemoguće sa rashladnih na 1. područja uređaja dijelovima manjih Instaliranjem nekoliko proizvođača. rashladnim 2. svakogproizvođača. uređajem gospodarstvu Manjim kanti 3. mlijekamljekarskoj kojimje Upotrebomuređaja hlađenje kante.

2—3 održavati temperaturu moguće kante sa vodu u ledenu se bazena za 4. koje stavljaju Upotrebom mlijekom. količinom malom sa 5. U mlijeka čuvanjem hladnjaku. gospodarstvu kante ili ciskvalitete u sabirne dobre Samo ohlađeno predano mlijeko dobar dužu i ima ternu potrošaču. proizvod daje trajnost mlijeko inž.

Ana dipl.

Dakić, se

kako

u

kvalitetno

u

u

za

u

u

za

45

Obavijesti mljekara...

PRILOG,

iz

41—48,

1991.

POLJOPRIVREDNO ZDENCI INDUSTRIJA VELIKI PREHRAMIBENA

Za boljukvalitetunaših proizvoda pustiliprobni proizvođači talijanski Sektora sira rad Mliječni proizvoProizvodnja jedinici radnoj i novi polutdi,proradio jeRotomatic, stroj pakovanje vakumiranje sira. vrdog starim Novo pred prednostima strojeodlikujeznačajnim postrojenje minuti sira 60 komada vima.

24), (prijašnji stroj Kapacitet je umatanja vrećice se a sam proces plastične zatvaraju odvijaboljim uvjetima, način i vari vrećicu već pripotpunoonemogućuje taj kopčama, stroj Nakon

što

opreme i maslaca

su

u

montirali

i

u

za

se

u

se

ne

u

na

stup

zraka.

pre

ni E

46

SRA ii

i

E Aa

92

boki

KP)

se

PRILOG,

Obavijesti mljekara... iz

41—48,

1991.

potrebi, mogućnosti određuje komadi od sira mase različite a za »Zdenke« potrebe prodaje umataju 0,80 kg do 3 kg. sirevi: Novim se naši Edamac, polutvrdi Sport, strojem umataju poznati i Zdenka.

Zdenački komadi Edamca te Zdenko, manji sir, kade i poZa Radne i su kupljene dvije pretprešanje potrebe jedinice sira opreme kapaciteta Magnabosco, talijanskog proizvođača rcioniranje kredita. litara iz sredstava 10.000 mlijeka, talijanskog usirenog taliMontaža desetak dana u novog trajala organizaciji je postrojenja službi »Zdenke«. opreme janskog proizvođača pomoć više nikoristile stare odnosno Kade 15 su se do sada 12, i koje godina kvarovi učestali traženi a sasu zadovoljavale kvalitet, organiziranje bilo neefikasno. procesa mog proizvodnje je M. Basara Format

omota

i brzina

rada

su

prema

se

se

za

uz

su

su

47

ZANATSKA

RADNJA

vlasnik: Damir Koprivnička

Zorko,

—

dipl. ing., Križevci

17, tel.:043/842-166 nudi

—

»ESTEL«

Vam

električne pastire(baterijske i akumulatorske)za sve veličine pašnjaka,te opremu za ograde raznu želji i potrebikorisnika izrađujemoi po mu (peradarnici, kunićarnici i dr.) .

48

opre-

Hranidba teladi U

stočarstvom do odbića u europskim zemljama razvijenim prosjeku 5 do 10% teladi. ekonomisti utvrdili su da se samo u ugiba Njemački Njemačtih do 200 300 DM. U nas nema kojzbog uginuća godišnje gubi milijuna pouzdanih analiza gubitaka ali se sa financiiskih uslijed uginuća sigurnošt eladi, ću može tvrditi da ti nisu mali. gubici teladi što uz troškove s uvremenog Cilj uzgoja je manje uzgojiti.zdrav, kako za tako i za tov. Radi genetski vrijedan podmladak proizvodnju mlijeka troškova treba uštedi punog smanjivanja posebnupažnju pokloniti mlijeka, kao hrane i utrošku za rada teladu. po najskuplje tele, Zdravo i tele može dobiti samo se od krava su otporno koje pravilno tokom dva kada hranjene bređosti, pogotovu zadnja mjeseca (suhostaj), je od osam hranidba ploda razvoj najintenzivniji.

Suhostajno razdoblje tjedana, krave kao 6 do 8 litara i dodatak mineralnih da proizvodi mlijeka smjesa hranu će visoku teladi bolesti i visoku mliosigurat otpornost proizvodnju krava u laktaciji. jeka Dnevni obrok za kravu do 2 bi se mogao suhostaju tjedna telenja prije iz krmiva: slijedećih sastojati 10 kukuruzne silaže do 30% suhe kg (25 tvari) 5 na kg livadnog (pokošenog početku sijena cvatnje) 3 slame kg 1 šrota kg (zob/ječam) 100—150 dodatka zasušene za krave g mineralnog 4 do 5 kuhin(npr.

ORVIT; jskih žlica) U dva obrok treba do 2 3 do 18 zadnja tjedna ovaj pojačiti kg smjese 20% sirovih krave Ovakvom muzare hranid(krmnasmjesa proteina II). bom krava u da će se samo teladi već suhostaju omogućiti pravilan razvoj će se i dobra kvaliteta kolostruma osigurati (grušaline, mljeziva), koji jedina j e hrana teladi danima života. Osim krava će se navikaprvim toga postepeno vati veće količine koncentrirane hrane će dobiti nakon tele(smjese) koju nja. važni su novorođeno za se Higijenski pa prilikom uvjeti telenja jako tele, treba držati slijedećih pravila: Ležište za kravu treba očistiti i nastri suhom čistom i telenja temeljito prije slamom s

u

u

na

u

*

s

s

za

ne

u

na

:

—

Treba

—

stidnicu

oprati

i okolinu

stidnice

krave

ramena

Sav

oprati

do

pribor koji telenju pri Pomoć samo u (vučenjem) pritelenju primjenjivati krajnjim slučajevima osobe vući tele u ritmu trudova Najviše dvije smiju Prilikom nosnica i usne od sluzi novorođenom teletu ne čišćenja šupljine ulaziti u usnu se rukom smije šupljinu Odmah nakon treba dezinficirati tračak u poroda pupčani umakanjem jod

—

—

—

—

—

*

i dezificirati ruke

slama

he

se

se

dodaje

u

obrok

koristi

mora

biti dezinficiran

zbog osjećaja sitosti (krava u suhostaju mora

pojesti najmanje

10

kg su-

tvari) Ako

tele nakon

osutelenja ostaje (majku) prije šiti. Ostatke vode treba skinuti.s dlake teleta i plodne struganjem tupim tvrdim a zatim čiste s slame ili čistim ručnikom i prdmetom, gužvom istrljati osušiti. Tele dolazi bez zaštitnih tvari bi ga štitile od uzročnika svijet koje ne

uz

kravu

traba

ga

što

na

105

Novorođeno kolostruma.

Zaštitne jedino preko svakako nakon dobiti odmah kolostruma tele prvu telenja, porciju dva Za života. to sata 4 prva postoje razloga: zaštitbrzo te Sastav kolostruma gubisvoju (grušaline) mijenja jako

bolesti.

dobiti

tele može

tvari

u

mora

ono

se

—

nu

moć

Prolaz

—

prvim

satima

Ako

moguć je

teleta

tankogcrijeva tijela stijenku kroz

zaštitnih

samo

života

telenja ostaje

tele nakon

uz

kravu

treba

često

omogućiti

mu

sirišta 1,5 do

volumen

u

sisanje 2,0 lit-

kg manjih više bi tele danima života re, pa posisati prijednomsisanju smjelo prvim i Time bi se od 1,5 do 2 litre kolostruma. prolaz spriječilo prežderavanje tanko što onde i živih mikroorganizama crijevo, hrane, njom probavljive izaziva proljev. života danima Ako tele ne siše traba ga kolostrumom napajati prvim shemi: 3—5 prema slijedećoj puta, i.dan 3—5 0,5—1,5 lit.kolostruma puta 2. dan 3—4 1,0—1,5 lit.kolostruma puta 2—3 3. dan 2,0—2,5 lit.kolostruma puta lit.kolostruma 4.dan 2.

2,5—3,5 —puta količina svako kolostruma može tele izraprve Optimalna porcije količina

Tele

kolostruma.

teško

ima

45

ne

u

ne-

a

u

s

u

'

se

čunati

za

formuli:

prema

KOLIČINA

TEŽINA

PORODNA

TELETA

(kg)

(lit) 100 navedenoj bi formuli tele teško trebalo 35 po Računajući pritelenju kg Ako tele litara kolostruma. obrok tu 5 1,75 (385/100) prvi popiti popije ili onda bi količinu kolostruma prvom slijedeće pri napajanju sisanju napajatek nakon 5 do sati.

7 uslijediti njesmjelo Telad boce dudom Ako iz termos terne (siskom). posjeduje napaja bocu Plastične od može boce bocu sam mos uzgajač napraviti napajanje. ili veće od ili Coca vode mineralne na 1,5 litara Cole) (od3 litre,octa) koje (od vrlo dude ili umetak iz čaške stave muznog praktične. gumeni aparata i butiPrilikom tele treba i stisnuti ga lagano koljenima opkoračiti napajanja rukom uhvatiti ga desnom rukom mu nama, lijevom donjuvilicu, prinjeti stiskati bocu Desnom rukom treba povremeno s lagano plastičnu mlijekom. tele po Ako tele mlazu bocu tako da tankom siodbija gubici. mlijeko prskas dudu umočiti šećer teletu. i tada sati iz boce mlijeko jeponuditi uputnoje i punog odnosno kolostruma,.a kasnije mlijeka mliječTemperatura otopine biti 38%C. mora prilikom zamjene napajanja moći Kod telad neće muzara pa kolostrum, (popiti) boljih posisati od krava teladi. ostatak kolostruma može dati starijoj Preporučljivo je starijih smrznutom nesretne i čuvati smrznuti po 1 litru kolostruma ga stanju krave kosmrznuti se prilikom telenja).

Prije upotrebe slučajeve (uginuće taj lostrum u vodenu s kolostrumom kupelj čija posude otopiti uranjanjem biti viša 40%. vodene se kupelji smije jer pri jetemperatura Temperatura kolostrumu. višim zaštitne tvari uništavaju temperaturama U zimskim teladi radi podizanja općeotpornosti uputno mjesecima je obliku vodi obrokom 2 IU vitamina s A, dati,prvim kolostruma, milijuna Vitamin A uštrcati teletu usta najjednostavnije plastičtopivog preparata. je bez od 5 ml. špricom, igle, KOLOSTRUMA

-

za

x

=

se

s

za

su

se

za

a

u

u

ne

se

sav

u

za

mora

ne

u

u

u

u

nom

106

Kolostralni

period

završava

dobi

teleta

od

tjedan drugog starosti tele može ili s obranim ili tjedna dalje n apajati punim mlijekom Uz tekuću hranu teladi traba svakako od otopinom mliječne zamjene. drugog i starter te tjedna ponuditi telad, sijeno.

Mr. Posavi Marijan Neiskorištene hrane stocne mogućnosti proizvodnje Grahoricai grašak kao stočna hrana s

dana.

Od

se

za

—

se zelene mase, i grašak zrna, u zgajaju proizvodnju sijena i silaže. može kvalitetne stočne Njihovim u zgojem povećati proizvodnja hrane. stočne hrane ne Proizvodnja višegodišnjim osigurava travnjacima hrane.

Prema stoka više dovoljno tvrdnjama stručnjaka gladna zbog je toga sita. U i mesa nego zato se efekti nego što proizvodnji mlijeka postižu slabiji bi se obzira sastav moglopostići (bez goveda). pasminski kultura može se Uzgojemjednogodišnjih proizvodnja osjetno povećati i mesa Nažalost te po se mlijeka jedinici uzgapovršine. biljke jošnedovoljno na tradicionalnu jaju posjedima seljaka koji orjentirani proizvodnju stočne hrane.

Ukazati ćemo i ovajput mogućnosti proizvodnje grahorice iz stočnog graška gotovo zaboravljenih biljaka porodice mahunarki, koje do tridesetak dominirale kao našim oranicama.

Veliprije godina sijeno ka ovih kultura tla rahlim vrijednost predstavlja njihovo ostavljanje obogaćenim velikim količinama

Grahorica

za

se

na

na

su

na

na

—

su

na

dušika

i očišćenim

ročito

od

korova.

Tim

kulturama

se

na-

sada smo proizvođači mlijeka polako sigurno vraćaju. mjesecu smatramo to vremenom za ozime lipnju pravim pripremu j esenske sjetve ' čiste ili od te grahorice, jednom žitarica, smjesi proljetnoj graška. sjetvi Grahorica 25 do 30 tona zelene mase odnosno 8 do 10 po hektaru, daje tona Prirod ovisi o vrsti i kvalitetnog pasijena. grahorice.

Obična, m aljava nonska međusobno se dužini po grahorica razlikuju izdržljivosti vegetacije, niskim tlu itd. prema se 125 temperaturama, Sije proljeće (dužina vegetacije do 130 ili što češće 260 do 270 dana) jesen je (dužina dana). vegetacije Grahorice se ili s travama strnim žitericama što siju smjesi je najčešće. do 120 se sa žita do 40 Sjemegrahorice (10 kg/ha) i zmješa sjemenom (30 i 70 do 80 zatim 120 kg) sije.

Maljave grahorice dovoljno kg/ha, je panonske i obične 150 kg/ha najviše grahorice kg/ha.

Ako služi zelenu hranu kosi sedam dana se grahorica prije početka Kvalitetno kosidbom se u punom cvatnje. grahorice sijeno dobije (ili cvijetu kad se popune kosidbom može dobiti i se otkos gramahune).

R anijom drugi horice i količina povećati sijena.

Stočni zelenu silažu i zrno i masu, grašakdaje grahorica). sijeno, (kao Po hektaru 25 do 40 tona zelene do tona osam te 2,5 mase, dobije pet sijena, do 3 tone se s žitima ima stablo.

Ne Uzgaja smjesi jer polegljivo podnosi i suši iako ima dubok Niske prema visoke temperatureosjetljiv je korjen. i ozimi i jari od Može i tena temperature bolje podnosi grahorice. uzgajati žimtlima.

Ozimi stočni se i tako ošgrašak sije rujnu(da bolje razvije izbjegne žitarica obično tećenja i izmrzavanjem), p oslije jari jarih sjetve veljači do zobi i Za hektar do 140 kraja 160 ožujka.

Sije ječmom. potrebno je kg i 40 do 50 žita. Za i bilo graška kg grahorice graškove ozime bilo jare n ajposorta ima vrlo čvrstu i godnija vrlo visoje pšenice »Dukat«, jer stabljiku daje ke Ako se provodi širokoredna količina se prirode. sjetva sjemena smanjuje. ali

u

Iako

u

s

u

u

u

sa

za

se

zrna.

u

se .

u

se

a

se

—

u

s

za

107

cvjetanjapojave masu kosi se kultus Silira se zajedno pa pa treba pažljivo sijena. prispremanju postupati ili sirkom. kukuruzom više sadrže rama šećera, koje Za

do

od

zelenu

mahuna.

List se

Dr.

HTV

Ante

lako

osi-

Lončar

u posjeti PANIC obitelji Nagrada u pravim rukama i ALOJZ

NEVENKA

Supružnici

čita oko

prosjeku poznato Uredništvo što bude interesaritniji, da ga

u

PANIĆ

dobitnici

lista

nagradeMljekarskog da

list

mlijeka.želji proizvođača uvelo od ove Nagradnu godine veljače je U

45 tisuća

preporuka uputa savjeta, pruža glasilo koje jejedino ća, stoke do od proizvoda. nizu mljekarskih složenom dobivanja radnji uzgoja te i ime uzornog održati tradiciju uzgoja gospodarstva ugled Nastojeći odlučili su VESNA ZLATKO supruga sin stoke i i njegova mlijeka, proizvodnje i škole završili su i Zlatko I Vesna poljoprivredne krenuti putemroditelja. stosa modernu su te kredita samohranjenjem staju sagradili “pomoć roditelja krava i 35 razne 40 od 75 sada ima dobi, ke u junadi čega grla, ukupno kojoj 40 hektara stoke Za zemlje.

30 od obrađuju muzara mužnju. potrebe toga što po kravi godišlitara oko 400 »Sireli« Dnevno mlijeka isporučuju Bjelovar u pošto litara oko 5 tisuća 300 premalo kaže Zlatko kako mlijeka je iznosi, nje Zlatka muči času što u ovom No ono je farmerom. najviše redbi s europskim trošove Od pokrio jedva j e godine, veliki mlijeka cijena. prodanog disparitet niz

zasada

stručnih

i

u

uz

za

kove vima.

Mladi dućnost radne

radi

da

proljetne sjetve a

se

ne

strojeva govori održavanju

i ostalim

o

da

Samo

snage.

će

se

s

na

četvoro.

njih

samo

bu-

naći

rješenja nadaju jer problemima malim dohodovne biti brojem jako kojemogu Panićevih napomenemo, uglavnom gospodarstvu da

svim se, unatoč farmama u malim

je

troško-

zadruga ukazuje je mijenjati Uz to će biti financijsavjetodavac. potrebna jeprimjerena koja prvenstveno i stočarstabilne to ska poljoprivrednih povoljni pomoć, jest zajmovi, cijene mladima kao sela tržište. Budućnost i dakako skih je proizvoda osigurano i Panić. Od Zlatka i budućnost supruge očekuje obitelji gospodarstva njegove članova vlasništvu kakvih od narednih također starijih nagrada je jedna već broj. obiteljipoveći njegove što treba

Osnovno

i na

moderna

što Zlatko

na

u

se

Branko

Baričević

proizvođačmlijekau VelikojBritaniji Najbolji dobio

mlijeka Velikoj Britaniji je proizvođača Nagradu najboljeg U Norfolku.

John iz Wells-next-the-Sea svojemgospodarTemple gospodin u

za

u

KL

Koa a

pomda. gm

S

oKijanat

e

“+

“o.

Ali =

RS

KB

krave

upisapasmine obrađuje čistokrvne da i svaka to znači matične s rodoslovselekcijske knjige, odličnom Krave gospodarstvu prehranjuju silažom, ljem. smjesomječi kukuruza. ma, rezanaca, Prosjek mliječnosti lanenog repinih soje, sjemena litara 4.365 po kravi laktaciji mlijeka. je za mlijekaVelikoj Britaniji najboljeg proizvođača nije Komisiji ocjenu Uz količinu bilo lako odabrati 3.700 mlijeka gospodarstava. najboljeg između trebalo utvrditi i novčanu dobit mlijeka. gospodarstva proizvodnji je stručnu Gotovo svi punu proizvođači mlijeka Velikoj Britaniji imaju i mljekarskih udruženja. poljoprivrednih pomoć tamošnjih organizacija Podatke o »Poljopnajboljem proizvođaču mlijeka objavio jemjesečnik Ambasada Velike rivredni br. a izdavač Britanije Beograpregled« 2/91, je uzgaja

stvu ne

u

i

crno-šare

104

567

su

su

a

se

Sve

hektara.

u

u

u

u

u

u

du.

ZM

Mlijeko

—

dobro, kako za koga

kalcija bjelančevina, Mlijeko je da ne Možda će vas začuditi čiste čuli Sigurno nekog mlijeko. podnosi da mnogo odraslih osoba Ništa ima 30 te teškoće. upravo nego njenica manje i O čemu 70 do 95 crnaca milijuna Amerikanaca, Mediteranaca, Azijata! posto jeriječ? između laktozu.

Nakon i šećer što doMlijeko sadrži, ostalog, mlječni đe bude laktoza biti nego čovjeka, resorbirana, razgrađecrijeva prije ferment šećere. Tu jednostavne obavlja razgradnju laktoza, koja lazi sluznici ima znatno komnogo tankog Međutim, ljudi crijeva. smanjenu ličinu fermenta tankom ili ga da Posljedica tog crijevu, uopće togaje laktoza odlazi šećer debelo i tu, kombimlječni nerazgrađena crijevo, stvara nacijibakterijama, neugodnesimptome. to To su trbušni naduKoji simptomi? grčevi, plinova, stvaranje napetost, tost i proljev.

U novorođenčadi nalazimo velike količine enzima i a to laktoze, je artikl Mei male umljivo, glavni prehrambeni dojenčadi jerjemlijeko djece. količina laktoze čudan način tako đutim, kasnijedjetinjstvu smanjuje da odrasle osobe malo ili To ne znači da će mnoge uopćenemaju. je imaju takve osobe ali neki će tužiti sve uvijek doživljavatinabrojene simptome, trbuhu već nakon čaše Slične na moneugodnosti jedne mlijeka. simptome i sladoled itd. gu izazvati drugimlječni proizvodi: Laboratorijskim sir, jogurt, krvi može utvrditi nedostatka laktoze. pregledom stupanj kao što znamo, osim šećera laktoze i sadrži Inače, mlijeko, glavnog vrlo dobre Ono te i vitamina. izvrsna mnogo bjelančevina kvalitete, kalcija je hrana mlade i trudnice. dosve, naročito djecu, ljude Ljudi koji nemaju fermenta laktoze kako neku hranu.

Neki sami voljno trebaju ispitati podnose od sustav količina mlječni proizvodi probavni drugih.

Zatim, manjeiritiraju laktoze kod raznih različita Sve će to mlječnim proizvodima proizvođača. je uočiti i vremenom sam one se, prilagoditi izbjegavajućiproizvode pacijent i teškoće. Može i koji stvaraju najjače najneugodnije pokušati privikatako da se količina vanjemorganizma povećava mlijeka. postepeno Nizozemski otkrili su ferment znanstvenici gljivicu kojaproizvodi koji može dodati običnom U tom nilaktozu mlijeku. slučaju, ljudi koji nemaju te Onima izražene nii pokazali simptome. koji pak imajujako simptome šta im da prestanu ne nego pomaže, preostaje drugo mlijeko. piti vaš liječnik izvor

vitamina

korisnih

i

—

u

na

mora

na

se

na-

u

u

nema.

u

—

u

*

s

su

raz-

u

se

na

sve

se

u

se

za

za

u

s

mu

se

se su

ne

lio

s

Prikaznove

knjige »PASMINE

GOVEDA«

knjiga svakog držaoca iuzgajačagoveda knjiga koju obavezno morate imati — Nedavno izašlaknjiga »PASMINE GOVEDA« autora Siniše Vujčića, apsolventa VeterinarskogFakultetau Zana grebu,prva je knjigau nas kojajednom mjestuprikazuje najvažnije Europskenam i Svjetske pasmine goveda.

Koristimopriliku da Vas upoznamo sa sadržajem knjiovu irazlozima i imati knjigu: zašto Vi morate ge za

—

—

1.knjigaobrađuje:21 kombiniranupasminu (za mlijekoi meso) 12 mliječnih pasmina 20 tovnihpasmina pasmina 15 radnihi rijetkih 2, Za svaku pasminu obrađeno je porijeklo, odlikevanjštimesa proizvodnja mlijeka, proizvodnja i uzgojni ne, program u boji, kojih 3. svaka pasmina popraćena je s fotografijom ukupno ima 88 4, na krajuknjigeizloženesu adrese uzgajačkihdruštava izcijele Europe s kojima možete direktnokomunicirati Knjigumožete naručiti kod: 1. UdruženjemljekarskihradnikaRepublikeHrvatskeIlica 31/3,Zagreb 41000,telefon041-424420, Vujčić, Kluzova 59/IZagreb, 2, direktnokod autora:Siniša tel.: 269265 u knjižaracijeni dinara, jeftinije o d 300 štoje 35% po nego ma.

lll

NAGRADNI

KUPON

IME I PREZIME PROIZVOĐAČA ADRESA I POŠTA KOME PREDAJE MLIJEKO NAGRADNO

PITANJE:

KOLIKI JE BROJ KRAVA MUZARA _ISTEONIH JUNICA U REPUBLICI HRVATSKOJ U 1989.

GODINI? Odgovori: a) 503.000komada b) 575.000komada c) 630.000komada Zaokružiti točan odgovor!

Napomena:Odgovorešaljite isključivo Udruženje mljekarskih radnika Ilica 31/III. Republike Hrvatske, Zagreb, na

Izdavački

savjet:

ta, dipl. vet.

Ivan Mašek,

inž., Dubravka

Stjepan

Deneš,

odbor:

Glavni

i

Jovanovići-BunBratanović, dipl. inž., Stjepan Brlek, dipl. inž. Vesna Miroslav Majić, Kobra, dipl. inž., dr. Berislav Hadžiosmanović, dipl. inž., doc. dr. Mirza Pehal, dipl. inž., Petrić Vlado, dipl. inž., Miljenko Turk, dipl Miljanović, dipl. vet., Slavko

dipl. inž., Nada Vuković-Svoboda,

Uređivački

urednik:

Vlasnik

i izdavač:

Uprava

i uredništvo:

primjeraka

Tiraž:

45.000

Tisak:

Grafička

Zagreb, za

mljekarskih Ilica

privredne

dr. Mirza

Hadžiosmanović

dipl. inž.

radnika

Republike

Hrvatske

31/III, tel. 424-420

organizacije

kao

i ustanove

i za

proizvođače

iznosi

6,00 dinara

mjesečno

škola, Zagreb

sekretarijata Republičkog list oslobođen je plaćanja poreza

Rješenjem

za

ski

na

112

Deneš,

Caput,

dibi.inž.

Volarić,

Udruženje

pretplata

Mjesečna

Stjepan

urednik: Vera

Tehnički

dipl. vet.

Brčić, dipl. inž., dr. Pavao

Mirko

odgovorni

izdavača:

Bolić, Antun

Milan

mr.

adresu

prosvjetu, kulturu promet.

i

fizičku

kulturu

R. Hrvatske

broj 5249/1-1972., Mljekar-