Mljekarski list 12-1991

OD.

XXVIII

ZAGRE

PROSINAC

1991.

Zaštitagoveda izloženih utjecajuzime vrste i Današnje goveda p asmine uzgajane lekcionirane visoku za U tom dosta visoka proizvodnju. jepostignuta genetska osnova, ali da visoka intenzivan rast tepostigne proizvodnja, tjelesne visoka i treba žine, proizvodnja mlijeka, zdravlje plodnost, životinjama pružiti to i stočara To znači da o pogodneuvjetepovećati brigu životinji. životinje imati dobro dobru moraju izgrađene objekte (staje), ugodan smještaj, hranu, i dr. njegu Zimi teško pružiti vije najpovoljnije potrebne uvjete životinjama soku Često i zdrave hrane dobre hranidbene proizvodnju. ponestaje prirodne nisu velikim a sada ošvrijednosti, staje uvijek izgrađene, najbolje dijelom i U nedostatku hrane i materinovca, tećene, negdjeporušene. građevinskog često ni to ne jala, prilike dopuštaju, životinjama mogućepružati nije najbolje i zima i loše oborimnogo zoohigijenske smještaj hranidbu, uvjete, vrijeme i i vlageutječu smanjenje proizvodnje uzrokuju reprodukciji smetnje i zdravlju životinja.

Zimi treba teže života i na privikavati uvjete lošije zoohigijenske prilike. treba neke fiziološke činioce osnovne i Stoga upozoriti koji p omažu od da bi zimi lakše štićuju životinjehladnoće, preživjele. te obŽivotinjedio prirode, najuže prirodu, posjeduju rambene sustave i cikličkim kao što u premapojavama promjenama prirodi, su: klimatske i meteorološke doba, promjenegodišnjih (topline, promjene i tim vezi sastavu i u hladnoće, kiše, snijegadr.), količini, promjene kvaliteti hrane i dr. su

udomaćene

većinom

se-

se

za

sve

za

su

a

na

s

na

u

se

na

za-

su

vezane

a

s

za

u

Suvremene

sve

na

pasminegoveda, modernim uvjetima držanja, uzgoja stabilne hormonalne i fiziološke procese, tako i cikluse i imaju spolne svim dobima.

U suvremegućnost oplodnje tijekom cijele godine, godišnjim nim zaštićena od većine su i klimatskih utdržanja uvjetima goveda vanjskih kontinuitet razliku od srodnih za jecaja, imaju hranidbe, životinja prirodi, su i često što izaziva i koje izloženije promjenama moraju prilagođavati, hormonalnih i fizioloških i često na propromjene nepovoljno procesa utječe i izvodnjureprodukciju.

Goveda žive izložena klimatskim nau koja prirodi promjenama imaju određeno vremensko glašeno razdoblje plodnosti, kojeodgovarauvjetima vrste i To najpovoljnijim održavanje prehranu ujedno o dređuje p otomstva. i visinu razdoblje proizvodnje životinja prirodi.

Cikličke i obliku se mogu promjene reprodukciji proizvodnji blagom i kod kod tome što se im opažati goveda kojih usprkos pruženi najbolji hranidbe i ovisno o klimatskim držanjanjege, jeti javljaju uvjetima razdoblja i i slabije bolje plodnosti proizvodnje.

Dakle, životinje posjeduju svojoj prirodi ostatke fizioloških i bioloških također i refreakcija predaka, potisnute leksne obrane od i u prirodi. nepovoljnih prilika promjena U suvremenom stočarstvu o preuzeo čovjek brigu čuvanju j e ž ivotinja, uzvrat i dr. vunu meso, koje dajumlijeko, (demestikacija).

Međutim, kad iznenada nađu stočari ne mogu životinje nepovoljnim uvjetima, i svu doći će do ili izospružiti brigu zadovoljiti životinja, potrebe smanjenja tanka kao i do i proizvodnje, oštećenja zdravljasposobnosti reprodukcije. zaštite od treba odmah reći da imaRazmatrajući utjecaje zime, goveda fiziološke obrambene mehanizme prema nego jubolje razvijene hladnoći, velikim vrućinama. niskih prema Čak i kod temperatura mijenjaju fiziološke kao mnogo reakcije organizma pod utjecajem topline, kojoj pri i se krvi i aktivsastavu smanjuje apetituzimanje hrane, n astaju promjene nosti hormona sl. i (toplinski stres). i

u

a

mo-

u

u

se

za

u

u

u

su

uv-

u

a

mu

se

za

u

a

veoma

ne

se

u

178

i duže

dlake

govedaprotiv je gušće koja mi refleksno od hladnoće. i čini dobru zaštitu Životinjanakostriješi vanjsku zaštititi od zime, treba radom mima, mogu koje kretanje, omogućiti jer šića cirkulacitvari hranjivih (glikogena), pojačava sagorijevanje pojačava krvi i stvara i organe. toplina koja tijelo Dakle, životinje ja zagrijava pojedine izložene hladnoći držati treba da slobodno kreću: po odvezane, želji i o stvara Toplina energetskim hrane, organizmu sagorijevanjem hrani treba zimi Hrana sadržavati više posebnubrigu. povesti energetskih masti i više žitarica i konsastojaka (ugljikohidrata, škroba, sl.), šećera, hrane centrata. stvara Energetskim sagorijevanjem bogateugljikohidratima naročito što služi se masti, toplina, potkožnomtkivu, stvaraju naslage kao ali i kao izolator od hladnoće.

Na veće stvarezerva, energetska toplotni hladnom okolišu masti i hormoni. ranje utječu Osim i hladnim za toplinenepovoljnim poticaja stvaranje uvjetima treba sačuvati da da držanja, gubipreviše topline tijelaokoliš, životinju olakša i način prehlade tjelesne održavanje spriječe taj temperature tj. ili u cjelini. hlađenje pojedinih dijelova tijelaorganizma zrak ili okoliša Toplina tijela gubi prenošenjem topline predmete ako zraka napose propu(kondukcija), (izloženost tijela pojačano je strujanje hu ili vjetru konvekcija). dolazi ako Do utroška okrui velikog odvođenja topline tijela ježivotinja žena vrlo vlažnim ako vlažni okolni ili ako zrakom, predmeti, ležaj, stelja mokro i treba tijelo (mokradlaka, koža,pokrivačsl.).

Stogaživotinje je redu zaštititi od oborina nadstrešnicom od i im prvom omogućiti sklanjanje kiše i treba zaštititi od Ogradama prekomjernog strujanja snijega. vjetrova, zraka bale slame kood Za to veoma mogu dobro poslužiti propuha. ižaštititi i vlagu dajuosjećaj topline. jeupijaju treba suhom biti neki i Pažnju toplomležaju, koji posvetiti od čin i odvojen prostora kretanje Vlagajeopćenito prostora hranjenje. veliki zimskim i i Stoga, prostoneprijatelj ljetnim organizma uvjetima. biti dobra boravi stoka dobar odvod mokraće i gdje kanalizacija, i odmor stoke biti suha zaležanje oborina, prostoru uvijek stelja. stoke zimi voda se a smrzava, Napajanje zbog jeposebnootežano, jer hladne vode hladnoće vode češćim razmacima.

Pijenjem govedapiju manje hrana i ako više oduzima Isto'se i hladi događa još toplina organizam. je biti: povlažna ili smrznuta silaža i sl. mogu repa, npr. ako Posljedice daje sl. i probave, upaleželuca, ermetnja crijeva U nedostatku tehnike vode i kojasprečava pojilicama smrzavanje rada i treba češće utrošiti više u lovima, valja ljudskog govedima nuditi, vodu.

Nakon vodu treba isi malo svježu njimobrocima, zagrijanu napajanja, da Isto treba hraiz valova i i pojilica spriječi pustiti smrzavanje. postupiti nakon te treba očistiti iz valova. nom, hranjenja je malo hre sočne Zimi krave dobivaju suhu, piju manjevode, količine i što mlije općenito smanjenje manjetekućine, utječe mliječnost može i &ka. S obzirom da na se činioci, padmliječnosti mliječnost utječudrugi ili žitarica ublažiti ako kravama dnevno 1—2 kg posija mljevenih daje više tekukrave nekoliko litara mlake što vode, potiče Rk uzimanje Prirodna

se

obrana

zime

rast

se

zi-

ne

se

se

se

u

mora

se

u

u

u

ne

se

u

na

se

na

—

su

u

mora

za

na-

za

u

ru

na

u

u

mora

a

u

mora

u

se

se

:

u

va-

ma-

se

s

a

vei

veoma

na

raz-

se

na

u

-

ćine.

2

bi-

držanja ipakglavna briga smije uvjetima ekonomski lako se ne može zanemariti ti interes, mlijeka. proizvodnja potrei be stočara treba i zdravog očuvanju tržišta,pažnju organizma posvetiti buduću stada i za osnovnog reprodukciju. kapitala čuvanju Feldhofer Dr. Stjepan U

veoma

lošim

zimskim

ne

svu

'

179

Mogućnosti gnojidbegnojovkom i efektina poljoprivrednim kulturamapšenici, kukuruzu, krmnom biljuitravnjacimau bližojokolicisvinjogojskih farmi mineralnih

Primjena proizvodnji, gnojivabiljnoj je skupniz lja, donijela je negativnosti. nakratko i cikVraćanjemstajskog prekinuti gnoja, gnojnicegnojovke, dobiva važnost imala. ponovno lus, organska kojujeoduvijek materija ima ali i Stajski najveću hranidbenu, drugevrijednosti, gnoj upotrebi kultura.

Iza i gnojidbi poljoprivrednih stajnjaka slijedi gnojnica kraju Obratno s ovog gnojovka. materijala.

Najlakša je manipulacijom jemanipulagnojovkom. cija tekući dobiva stoke bez steGnojovka je stajski držanjem gnojkoji Prema raznim iz sadrži različite količine 2lje. podacima literature, gnojovka suhe tvari što ovisi o vrsti načinu načinu stoke, ishrane, spremanja, itd. U sadrži suhe tvari i siromašniupotrebe prosjeku goveđagnojovka 5,59% od sadrži suhe tvari. Treba da koja 6,87% jaje svinjske, napomenuti gnojov ka sadrži mineralne tvari što su i Stuvrijedne kao dušik, fosfor, kalijkalcij. mineralnih tvari iz odnosu 80 do 90% panjiskorištenja gnojovke približno je reakVrlo važno da ima izričito alkaličnu na mineralna gnojiva. je gnojovka od 8 do 8,5. To važno radi a se kreće dijeneutralizacije je privremene ciju,pH aciditeta kiselim tlima. na la što

osim

u

sve

u

u

na

se

vremenu

-

u

Ozime

strne

Iako

žitarice

daleko

opravdanija gnojovke je primjena okopavinama, krmnom oranicama i na dati i ozime strne se može bilju travnjacima, kao žitarice i raž i to naročito u pšenicu, ječam predsjetvu jesen slučaju i slamom užegplodoreda ponavljanja prethodnog tj. unošenja njem.

Prva mineralnim se proljetna prihrana obavlja gnojivima, jerdopuštekoličina m? po ha ne dušika.

U 20—25 dovoljno proljećegnoosigurava može dati sredine jovka poslije veljače. tzv.

na

ona

za

u

sa

zaorava-

na

Jare

se

strne

žitarice

tla za a primjena Mogućaje gnojovke predproljetnu pripremu sjetvu, tom Visina doze 25 do 30 m?/ha pogledu jenajzahvalnija jarupšenicu. je i 20 do 25 m*/ha Ova se goveđe svinjske gnojovke. primjena obavlja veljači i ožujku. u

za

u

Kukuruz ili 60 m*/ha

svin-

goveđe Preporuča se'daU obroka. više da i to u jednom rasporedi pod g nojovke, jske uvjetom i to od 40 m/ha količina zatanjuragnojovke, prije prekoračiti vanju smije ako ili ona predsjetvu. proljetna, brazde, je vanja zaoravanja međuredno i unosi Ako dodaje kultivaciji, gnojovka primjenjuje ima kukuruz tlo kada atoje5do7,i7do9razpotrebe dušikom, najveće može fazama ovim količina u listova. Maksimalna ukupno gnojovke .vijenih se

maksimalna

količina

od

80

m*/ha

se

ne

se

za

u

iznositi

180

se

u

30

m“/ha.

Krmno bilje na

oranicama

vegetacijcijelog travnjaku vrijeme primijeniti Gnojovka se se kad dušika ali prirod dobije inajveći djelovanje skograzdoblja,najbolje livada u kod To proljeće prvom je vegetacije. dijelu primjenjuje gnojovka i livada kod kada se ili drljanje obavlja vegetacije, kretanja kretanju “prije kad se Visoki tratine. gnojovka postiže iskorištenja stupanj prozračivanje lakše način na sloj površinski ako prodire vodom,jer taj razrijedi jegusta, amonise i gubitak tla. Radi temperature) smanjuje (niže primjene toga ranije jaka.

KRUMPIR Za hektaru. podo 80 m? gnojovke po nije podnosi Travnjak se kvalitetu. još Gnojovka negativno gnojovke jerutječe dodavanje željno zatim za vrste određene za gnojidbu može povrća, predsjetveno upotrijebiti i voćnjakavinograda. izostavimože da misle se Obično gnojovke primjenom poljoprivrednici To mineralnim p reporučenim ti Gnojidbom pogrešno. je gnojivima. gnojidba kulodređene određeno kvalitete količinama prosječne reducirati do 50% vrijeme gnojovke Samineralne može način ona gnojidbe. i ria određeni ture obilno tla* vrlo kod kao prethodno iznimnim u tla, mo plodnog slučajevima to su i fosfornim uglavnom kalijem, bogatim prirodno gnojivima do gnojenog mineralnim gnojitla tzv. g nojidba godine dvije jednu sektora, društvenog ušteda. velika što izostaviti, može se vima je može

se

za

na

u

u

se

u

na

.

za

u

a

gnojovke aspekti Higijenski do dolazi i Kod samozagrijavazrenja spremanja prilikom gnojovke da poznači To način. klasičan ako se sprema kao kod stajskog gnoja,zaraznih bolesti nja Ako virusi i da uzročnici prežive. bakterije mogućnost stoji bolesti zaraznih od bolesne utvrdi da slinavka, šap, (bruceloza, životinje i obaviti i mora gnojovke. (bazena) se laguna dezinfekcija kuga dr.), svinjska ili lužina koristi kao sredstvo da Budući natrijeva najčešće dezinfekciju takva poljopklorno gnojidbi u potrebljiva vapneno gnojovka nije mlijeko, ne

na

se

su

se

za

u

;

rivrednih

kultura.

Dr.

Ante

Lončar

181

.

Gnojidba livadai pašnjaka U

nizu

između govora, napisa popravljanju pašnjaka je o Rečeno da osstalog, najvažnijoj agrotehničkoj mjeri gnojidbi. je postoje i ovna zatim da osnovna od dopunskagnojidba, gnojidba sastoji unošenja i vapna odnosno te na stajskog zemlju, gnojiva vapnenih kraju g nojiva fosfornih Ta strukturu što svega gnojiva. gnojiva prije popravljaju zemlje, je te služe kao hraniva. primarno važno, biljna

livada

o

bilo

i

—

se

u

a

Gnojidba fosfornim gnojivima Ova i zove zadatak da tlu gnojidba fosfatizacija, joj još j e osigura količinu fosforne kiseline.

Ona onim livadovoljnu obavlja prvenstveno dama nalaze kiselom odnosno nizinskim livakoje podzolastom tlu, dama šumskih Osnovna fosfornim i priosnivanju pašnjaka. gnojivignojidba ma onim sadrže fosfor i provodi pretežno vapno, kombinacijama koje tako istovremeno i fosfor i pa unose zemlju kalcij.

Prema nekim fosfor i tlu važni i su što vežu autorima, kalcij zbog toga te štetno izražava u aluminij paraliziraju njegovo djelovanje koje vrijeme i trava. nicanjabusanja Za se koristiti sirovi zatim Tomasovo mogu gnojidbu fosfati, brašno, nekim i slučajevima superfosfat. fosfornim obično Gnojidba gnojivima obavlja kraju proizvodnog odnosno procesa, livada ili Prije jesen. početka r asipanja gnojiva, pašnjak dobro Nakon se Količina moraju prodrljati. toga počinjerazbacivanjem. četvornom metru ovisi količini po odnosno jednom gnojiva koncentraciji fosfora od 100—200 se

a

u

se

se

na

na

na

se

uz

se

u

u

se

ovu

a

u

se

na

na

se

s

o

g.

kako bi Poslije razbacivanja gnojiva prodrljati opet dobro Ukoliko se gnojivo pomiješalozemljom. obavlja podsijavanje livada, onda se osnovno i odmah mladodaje gnojivo koje gnojivo je pristupačno Ukoliko smo osnovnu onda će lidojbiljci. gnojidbu obavili pravilan način, vada biti fosforom nekoliko Unutar osigurana slijedećih godina. toga samo lako doblja provodi prihranjivanjerastvorljivog gnojiva. novoosnovanih livada Gnojidba

livada

se

mora

se

sa

uz

na

za

raz-

se

Za

kao se, gnojidbu pri osnivanju pašnjaka upotrebljavaju što već osim i fosfornih i te komvapna je rečeno, gnojiva, još stajsko gnojivo Ova dva livada i post. posljednja imajuprizasijavanju umjetnih pašnjaka veće mnogo osnovnu livada i nego značenje gnojidbu postojećih pašnjaka.

Ovom i gnojidbom p ostiže f izičkopopravak bioloških te hrane duže vremensko bina, stvaranje biljne razdoblje. kemijskih Dopunskagnojidba ili već se livaDopunskagnojidba prihranjivanje obavlja postojećim dama i Svrha da ove trapašnjacima. je gnojidbe biljkama,ovom slučaju tvari kako bi se od pružepotrebne hranjive pristupačnom stanju njih dobio što veći i stočna hrana što kakvoće. tu se naprinos bolje Zbogtoga brzo sama mjenuupotrebljavaju koja gnojiva djeluju, gnojidba provodi ili više vrijeme jednom vegetacije puta. obliku vrlo trava, Gnojidba prihranjivanjapovoljno utječe razvoj time i visinu te kakvoću stočne prinosa bez obzira to da li na hrane,

livada

novih

i

za

se

oso-

za

:

na

se

vama

u

u

za

a

-

se

za

u

na

182

na

a

se

upotrebljavaju prihranu vegetacije. puta Od mineralnih jednom obavlja NPK i mineralna primjenjuje gnojiva organska gnojiva. komod a raznih manje gnojnica, organskih najviše kombinacija, gnojivo Za proi i gnojidbu prihranjivanje. ljetno proljetno Postoji stajski gnoj. postsluže Kod fosfor. dušik i su zatupljeniji kojima gnojiva, kombinacije ljeće više ima kojem gnojivo upotrebljava prihranjivanja drugogproljetnog fosfora. i dušika manje kalija, ili kosidbe i to po prve se samo poslije jednom, obavlja gnojidba Ljetna Ovim ako se postiže prihranjivanjem p ašnjak. gnoji ispaši, prvoj završenoj NPK služe Za otkos. ovu trava kombinacije prihranu drugi razvoj pojačan fosfora i kalija. dušika, zastupljenošću jednakom! iriž. Željko dipl.

Lukaček, Za

tokom

ili više

se

se

a

u

u

u

se

a

se

za

s

u livadarstvu stremljenja i Načiniiskorištavanja

stvaraju prihod (meso mlijeko) proizvodi ciklusu nalaze Goveda — domaćinstvima. zemlja (kruženju) seljačkim izbi potrebna je unaprijedilo, bilDa govedarstvo jka—govedo—gnoj— i dobivamo livada S i dobra najjeftiniju najbolju prehrana: jeftina dašna, zemlja. i Pod nikad nema pašnjacima) samo (livadama travnjacima dovoljno. je krmu, nastaLivade oko nalazi površina. poljoprivrednih polovine Hrvatskoj bi desetak bismo ih i ako ne šuma le postale godina njegovali, krčenjem i šume. šikare opet su stoke. i stočnih od će i živio dugo Travnjaci proizvoda živjet Seljak je za su osnova zelene uređene dobro bili zanemarivani, površine (stoljećima) stočarske Dobri stočarsku proizpojeftinjuju travnjaci proizvodnju. uspješnu i krme kakvoća i slaba niski mlijeka proizvodnju poskupljuju prinosi vode, stoku. i da hrane teret ostao sav oranicama na mesa. obitelj je tad i Uslijed toga, nazadovati. loša i nema hrana Ako moraju najbolji uzgoji dovoljno, je je nećemo Ako stokom. i uvezenom često To proizvoplemenitom dogodilo iz izvući moći nećemo kvalitetnu osnovnu diti najveću goveda genetkrmu, i mesu. sku mlijeku proizvodnju (nasljednu) i livada Za razvitak pogodan zemljište klima, potrebni odgovarajuća rastu samo tu dobre biti kiselom vode. Na režim mogu livade, jerklima vrlo zemljištu Naša i trave je drugo). preslice žabnjaci, sitovi, loše,kisele (šaševi, livade Za i oborina količine i što se tiče rasporeda je temperature. kolebljiva oborine 1 oko 500 litara vode količina velika moraju m?), (čak potrebna vlaži suhih 24 24 bilo 100 U Križevcima biti godina je raspoređene. pravilno oborina količina »normalne«. bile 52 nih godišnja Srednja godine godina, Važno 1 litri 1 oborina milimetar 880 prim). je odgovara (jedan je od 2000 mm. više ni od 600 oborina mm, da nema livada nose manje trati10 cm vode samo razina Previsoka površine ispod (npr. podzemne dobivamo takovih da Utvrđeno male površina je prinose. ne)uzrokuje kod lakih tala vode razina 30—60% je podzemne Najpovoljnija mlijeka. manje tratine. do 110 cm 80 tala teških kod 60—80 cm, površine ispod 5—6 i mokro tlo oborina I hladnije je jer prinose, snizuje preobilje ima oborina i zaduši Tlo Najviše ukiseljuje. kapitare) (začepe stupnjeva. Inače oborine livaPrevlažne rast na VI. i X livada. utječu povoljno mjesecu. drenažnim ili kanalima otvorenim osušiti de moraju Najmanje cijevima.

Stoka

UVOD.

stalni

i

i stočni

u

u

se

se

su

se

u

za

a

s

se

u

su

ne

a

na

u

su

a

na

mm

za

a

s

a

za

se

se

u

se

183

To kritični sušni Ako u za mjesecu. mjeseci. vrijeme suše može iskoristiti livadi na korijenje biljaka podzemnu vodu, prinosi jako opadaju. oborina

VII. i VIII.

ima

su

ne

KAKVE

SVE

IMAMO?

LIVADE

Livada

močvarne, nizinske, brdske i Prema tla i režimu sastavu vode na planinske. njima uspijevaju pojedine vrste trava i Na određenim tlima određene samo vrste bilja. uspijevaju i trava, djetelina zeljanica (korova).

Na močvarnim toku u zadržava gdje staništima, godine dulje voda, raste šaša te razni šaševi i sitovi biljna zajednicalivadnog (kareks) (juni vrste kao busika i S takve zakus), žabnjaci (ranunkulus) lošije trava, druge. loše i 1 ima oko samo hranidbenih jednice sijeno kg je sijena D,35 jedinica.

Kod busike tlo zajednice (dešampsietum cespitoza) pokriveno je dom samo i kasnu se i stvore džomu proljeće a r aspuca jesen, ljeti zemlja be. Osim i vribusike, rastu kojaprevladava, ž abnjaci, preslice druge manje trave. To slabo ima hranidbenih 0,4 jedne je koje sijeno jedinica. krestaca vlažnim se stanišZajednica (sinosiretum kristati) razvija tima s visokom vodom.

Osim krestaca raste podzemnom vlasnjača, stoklase,' i razni korovi. šaševi, Čestosu livade krestaca jakozakorovljene. djeteline Obično livadama na 1/2 dobrih i loših 1/3 korova i 1/6 ali je trava, djetelina, ima livada čini korov. krestaca ima hranidbe0,5 gdjepolovicu raslinja Sijeno nih jedinica.

U nizinama terenima stvara se rane ocjeditim zajednica pahovke to su naše livade.

Osim rane (Arhenateretum raselacioris); najbolje pahovke te zlatožuta razne i stoklase te ovsika, klupčasta oštrica, vlasnjače, vlasulje razne i malo korova maslačak i To vrlo dobro sidjeteline (ivančica; drugo). je i ima hranidbenih 0,6 jeno jedinica.

Otave svih obično kakvoće. su bolje zajednica imamo

se

vo-

se

na

“

na

KAKO

SE

zelenom ISKORIŠTAVAJU?Ili se obavlja hranjenje može se sušiti ili ili od trave učiniti krmom, sijeno silirati, povenule sjenaža ili se livada može iskoristiti za Silaža i kod nas dosta ispašu. sjenaža rijetke. sistemom.

Najbolje jeiskorištavanje košnoHranidbena vrijednost livada iskorištava i stoke zelenom travom.

Jedna najbolje pašom hranjenje pašnim tona zelene ima mase oko 250 hranidbenih Ako se silira masa jedinica (HJ). imamo 185 samo ako osušimo 108 HJ. samo sušeHJ, sijeno dobijamo Dakle, njemsijena nastaju najveći gubici hranidbenim jedinicama. va Kod zelenom krmom trebamo krmu svakodnevno hranjenja stajama kositi ili kratko uskladištiti i razastrti tankom da je vrijeme sloju, spriAko zelena se masa ječi ugrijavanje. ugrije previranjem mikroorganizama, može ona dovesti do i Kod probavnih (prestanak smetnji preživanja proljev). zelenom krmom da se duže tako hranjenja to se nastojati što godini hrani, zelenim krmni Da bi postiže kontinuikonvejerom (zeleni slijed). osigurala rana hranidba zelenom zelenu (povezana) po krmom, valja planu proizvoditi krmu na i to kao kulture oranicama, glavne (lucernu, djetelinu, d jetelismjese i i silažni i naknadne zimske trava, kukuruz) postrne (ozima usjeve r epica, zelena ozima raž i zeleni i stočni pšenica, repe postrni kukuruz, postrne kelj).

Krava može oko 8 do 12 zelene krme svakih na 100 vlastite pojesti kg kg težine. Zelena krma biti ni Ako tjelesne zelena smije premlada prestara. je krma do 15 krma u sebi ima previše vode od premlada (visine cm) (više 85%), malo suhe vlaknine. surove Kod takvom zelenom tvari, premalo hranjenja LIVADE

za

su

se

a

u

u

na

u

se

u

a

se

na

ne

a

184

na

suncu

gubi

se

90%

stvara karotina, koji tijelu u

ta '

vitamin

A,neophodanza

u slijedećem (Nastavak broju) D. dipl. vet.

Premzl, 185

na privatnom Hrvatskoj i krava Brojno stanjeplotkinja selekcijskim uzgojno obuhvaćenih sektoru i udio krava radom“ m Zea pi a i krava Udio Obuhvaćeno uzg. = pod Ukupan sel. radom selekcijom pik: broj Općina u

Plotkinja

Bjelovar Čazma Daruvar Đurđevac 3Jarešnica Grub.

Polje

Koprivnica Križevci Pakrac Virovitica Klanjec Krapina Pregrada Zabok 21. Bistrica

Duga

Resa

Karlovac Ozalj Slunj Vojnić Vrginmost D.

Lapac

Gospić Gračac Otočac T. Korenica B. Manastir D.

Miholjac

Đakovo Našice N. Gradiška

Osijek P. Slatina

Sl. Brod Sl. Orahovica S]. Požega

Valpovo Vinkovci Vukovar Županja Buje

Buzet Crikvenica Čabar Delnice

Labin Ogulin Qpatija 186

MB

Krava

18895 15683 5152 6207 7600 6308 12800 10624 5100 4233 6241 5180 14344 11905 13446 16200 3818 4600 3984 4800 3200 2656 4500 3735 3486 4200 5500 4565 8172 6783 3071 3700 9794 11800 3700 3071 5890 4889 2300 1909 8120 6740 2250 1867 5860 4864 4432 5340 7360 6109 4731 5700 1494 1800 1900 1577 2905 3500 1617 1948

12

3 4

6

Z Krava

Ukupno

3775 990 908 1609

1469

5244

222 185

1212

1821

17,14

309 200 323 951

1024

24,19

1594

30,77 14,71

715

3

1394

3

1428 1309 704

5

2 2 1

413

l

94

1

26

—

1

—2 _1

4500 3120 2590 2926 3526 8553 7099 819 987 10000 8300 1025 851 3200 2656 1396 1682 4820 4001 848 1022 1142 1376

1 1

151

2

1

177

180 267 322 766 923 1277 1539 3370 4060 96 80 149

>

22 —

—

2

654

1

591

108 70

1

552 649

290 700

— 2 _1

—

579 T

1

18

— 1 _1

— 497 _ 197

1

40

— — _ — _ — _1 _1

— _ —

—

—

72 29

—

168

85 — — _ 250 _ 229 23 — _ — — — _ 147 _31

1277 436 141

3,40

24,91

15,23

41,58

8,92 7,39

—

330 — 993 _ 229 342 153 199 — 762 _ 661 842 1349 — T47 _92 18

— 747 _ 426 63 —

_

14,34

27,19

—

—

11,55

—

11

130 72

27,00

—

982

—

_

16,81

1,87

70

— 114 _ 99 270

2

460 381

1080 — 216 _

—

3735

2260 1031

1873

793

1

1751

231 765 1492

1

1

1093 17,33

221 337 825 468 403 139

1

1

23,52

—

—

428 667 809 33 2.

1

33,44

—

—

10

1

327 47 44

—

—

212

287

—

—

%

Krava

— _ — 219 _60

6,78 —_

16,25 4,84

22,89 9,70

6,85 —

20,40 25,92 28,78 19,00 —_

9,00

10,81

0,68 —_

18,67 50,23 5,52 —_

—

—

—_

6,50 75,00

Općina

Dvor

.

«

na

2448

670 1517 402

1100

2032 556 1259 334

'

Varaždin D. Stubica

D. Selo

Grad

Jastrebarsko Samobor Sesvete V. Gorica

Vrbovec Zagreb Zaprešić Sv. I. Zelina

Sveukupno

1

301

332 761 632 4250 3527 8000 6640 l 4300 3569 5976 1 7200 13695 16500 4 1300 1079 70 84 3500 2905 1200 996 — 3500 2905 _ 3200 2656 — 1053 874 _ 1200 996 1000 830 — 7500 6225 2400 1992 _ 702 846 — 400 332 _ 570 473 10574 1 12740 7013 1 8450 1 6091 5055 1 6340 5262 1 7004 5813 5895 4843 3200 2656 — 2 4400 3652 _ 8715 1 10500 3 3500 2905 1 2713 2252 2800 2324 — 1 3300 2739 _ 5421 7 6531 12695 5 10537 1 3700 3071 3050 2531 — 5714 1 6884 _ 428553 356528 107 _

—

—

-

—

_

—

—

—

—

—

—

66 1031 185 79 344

293

240 598

250 — — _ _ _

—

—

—

_

177 119 223 — 163 _ — 105 468 225 41

_

_

-

_

_ — 6,72 _ 10,01

=

— — _ _ — _ — _

=

_

ž

—

—

=

— 35 _ 166 45

432

_

—

—

_

205

-_.

=

_

=

—

40,90

515

_

_

_

11,15

—

-

—

<

62

—

—

—

a

214

—

205 — — _ — _ _ — — _ _ — _

pod k selekcijom % Ukupno RUpNO ZAR JŽ

_

_

_

-

Novska

62

— — _ _

Udio krava

_-

1

—

913

Z Krava

m

_

Marof

Kutina

Krava

—

Dubrovnik

Ivanić

MB

_

'

uzg.

sel. radom

_

Glina Kostajnica Petrinja Sisak Benkovac N/M Biograd Drniš

Novi

OPganiz:

401

Uni

Imotski Knin Metković Obrovac Omiš Sinj Split Šibenik Vrgorac Zadar Čakovec Ivanec Ludbreg

Br. uzgoj.

broj Krava Plotkinja

EV Pazin Poreč Pula Rijeka Rivinj Senj Vrbovsko

Obuhvaćeno

_

— — _ — _ — _ _ — _

_

—

—

—

66 1208 304 302 344

1,82 —

— _ — _ —_

_

_

_

— — _ _ — — _ 13,95 _ 11,42 —

4,33 5,97 6.54

356 7,84 _— oc — — 317 422 11,55 _ _ 12,71 640 1108 578 353 19,90 149 8,44 190 — — 49 148 5,40 99 _ _ 1343 1236 107 24,77 39,76 3300 890 4190 112 53 165 5,37 — — — 312 16,10 608 920 _ _ _ 31752 45797 14045 12,85 _

_

—

-

_

—

_

bilo

428553

je

356528

odnosno

plotkinje,

krava.

godine krajuprošle ili krava 45797 obuhvaćeno 21,85%. bilo radom Od je s lekcijskim daletogauzgojno potreban je Za gnojidbenog programa ciljeva ostvarenje uspješno novom će se organizacikrava, aktivne postići ko veći postotak populacije koji terenske rada službe. selekcijske jom Na

Bolić

Dr. Milan

*

Izvod

iz godišnjeg

izvještaja

o

uzgojno selekcijskom

radu

u

Hrvatske Republike govedarstvu

1990.

za

godinu.

1991.

XII od 1. mlijeka Nova cijena sastanku

od

25.

11. 0.g.

do-

mljekare inflacije, porasta naglog te će od 1. 12. za 11. od 1.

30%, poveća da d/) (10,00 mlijeka govorile cijena iznositi: 0.g. cijena mlijeka m. m. din/1 ili 13,00 mlijeka.

3,6% za dinar 3,6111 jedinicu ista iznositi će kako ostaje tome, koja Prema premiju, mlijeku cijena slijedi: na

su

Radi

se

za

m.

uz

Hrvatske

Republike područje a) Dee PR NNZA Ao vj I Osnovna cijena Masnoća Ravničarsko

11,5555

3,2

11,9166 12,27T77 12,6389 13,0000

3,3 3,4 3,5 3,6

13,3611

3,7

13,7222 14,0833

3,8 3,9

4,0 4,1

sure

4,2

a i...

Brdskob) ng gig Soo APV E planinsko Masnoća

0,8202 0,8438 0,8672 0,8906

13,4591

13,0746

0,7969

0,9141

14,8055 15,1666

.0,9609

Republike područje ore s g Osnovna

cijena

3,3

11,9166 12,2777 12,6389 13,0000

3,5 3,6 3,7

13,3611

3,8

13,7222 14,0833

3,9 4,0 4,1

188

12,3055 12,6900

0,9375

11,5555

oi+2Ms a

0,7500 0,7734

13,8438 14,2283 14,6128 14,9974

.

15,3819 15,7664

0,9844 +

16,1510

Premija

Ukupno

1,000

12,5555

1,0625

13,3402 13,7323 14,1250

U

an

g

Hrvatske

34

ue

Premija

or Ukupno

14,4444

3,2

4,2

I

nj

1,0313

12,9479

>

1,0938 1,1250 1,1563 1,1875 1,2188

14,4444

1,2500

14,8055 15,1666 o I

1,2813 1,3125 i

14,5174

'

*

,

14,9097

15,3021 15,6944

16,0868 186,4791 = inž.

Deneš, dipl.

Stjepan

Kompjutorsko mjerenjekoličine mlijeka više koristi elektronika sve u svijetu progospodarstvima pri izvodnji mlijeka. susSredišnjim povezan kompjutorskim sklopom je mjerni tav muznim i nosi svaka krava.

Tako uređajimamagnetskomogrlicom koju se elektronskim svake krave i putempovezuje proizvodnja mlijeka prehrana prema ovisi o količini koncentratom stvarnoj potrebi koja proizvedenoj mlijeka. Tako znatno olakšava rad stočara u potpuna automatizacija gospodardo hranidbe stvu, od mužnje koncentratom.

Za sustav da svaka krava ima spomenuti mjerni potrebno je magnetsku s matičnim hranilište ogrlicu središbrojem. povezano Nadalje, posebno je sustavom nadzire koliko krava može dnevno njimkompjutorskim koji pojesti i tu količinu odobrava i nadzire.

Količina se smjese prema određuje smjese količini krava U hranidbena mlijeka koju proizvodi. gospodarstvu poznata je

Danas

.

€

se

u

s

sa

đu

LEEEJEZEĐIEKI LJERAS ZINID

zelena

kukuruza, primjerice: obroka, vrijednost svake krastvarnim tako prema dr. se i potrebama pa sa, paša dodaje smjesa ovisi o proizvodnji mlijeka. koja za modela dva izradila »Miele« mužnju Tvornica gospodarstva, je kod isti: modela i i kod je i izmuzištu. je princip drugog jednog No, staji k oju ogrlicom m agnetskom sklopom, povezano kompjutorskim središnjim hraniliautomatiziranom te muznim i krava svaka nosi mjernim olakšan uređajem hrastočarima u rad znatno Tako gospodarstvu za com smjesu. je dnevno prokoličini izbalansirana prema krava nidba mlijeka koju potpuno silaža

osnovnog

trave

ili

ma-

ve

u

za

sve

a

izvode.

Zlatko

Mašek

lista« »Mljekarskog igre Nagradne kola III izvlačenja Rezultati referent samostalni Zoran sastavu: otkupa dipl. ing, Martić, Komisija radnika Vera Zagreb, mljekarskih Udruženje dipl. »Dukatu«, Volarić, ing., utvrdila radnika Mirna je: Zagreb, mljekarskih Udruženje Božičević, ing.

100 ukupnojeprispjelo odgovora 8 III kolo je zgoditka. osigurano Točni odgovori: 503.000 lista odgovor 7/91. iz grla a) p od Mljekarskog broja litre 1.922 lista 8/91. iz podb) Mljekarskog odgovor broja 28 lista 9/91. iz godina. p odb) odgovor Mljekarskog broja II kola nagradneigre Sponzori Hrvatske radnika Republike mljekarskih Udruženje »Sirela« Bjelovar »A. Bohnec« Ludbreg Mljekara »Agrariacoop«Zagreb Franc Šebenik Ljubljana »Krmiva« Zagreb dobitnici: utvrđeni Izvlačenjem zgoditaka slijedeći DD. E E= air“ Naziv oda Mjesto nagrade u

u

“

—

za

—

—

—

—

su:

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

su

T...QjQj/...j/./////—__//_/_—_—___————

D. Selo

Lupoglav, = Kolekcija proizvoda Nova KEŠERAC JANJA telad 50 2.

Kapela = Smjesa kg Ludina DRAGA krave 3.

SVILIĆ = Pojilice IVAN Bohnec« »A. 4.

KOŽARIĆ Bjelovar = Kolekcija proizvoda STJEPAN Gornja Rijeka FURMEG telad 50 kg 5. = Smjesa Petr. Selo St. MARIJA Kanta 6.

MATIJAŠEVIĆ = mlijeko Ivanska JOSIP 7.

TARITAŠ =Nagrada »Agrariacoop« KRNJAK Varaždin JOSIP Kanta 8 mlijeko i... uta sj m i i dobitniće radnika svakog obavijestit mljekarskih Udruženja Tajništvo i načinu ka nagrade. podizanja mjestu iz obuhvaćeni će Mljekarskog biti odgovori kolom IV. nagradneigre 1992. goće biti kola IV dobitnika krajemsiječnja lista 10, 11 i 12/91. Izvlačenje »Sirela«

1.

KAŠNAR

ANA

za

za

za

za

za

o

Vaše

Očekujući

želimo

odgovore

Vam

puno

sreće!

uredništvo

Komisija i

Godišnja skupštinaUdruženja mljekarskihradnikaRepublike Hrvatske Bez

obzira

okolnosti radnika

ratne

Udkojima Predsjedništvo Hrvatske odlučilo se da održimo ruženja mljekarskih Republike goi da će biti dišnju skupštinuove godine, dolaskom sa deleznajući poteškoća istu. To iz na da se ne gata razloga prekine kontinuitet.

Kao i u normalnim i to: uvjetima podnijetiuobičajeni izvještaji Izvješo tajPredsjedništva Udruženja; za Izvještaj poslovanju mljekara prošlu g odinu; Izvještaj o Nadzornog i odbora; Izvještaj izvršenju plana prihoda rashoda; o o radu Izvještaj izdavačkoj djelatnosti; Izvještaj sekcija mljekarskih radnika, i »Litra nagradnoj za humanitarnoj igri prognano akciji mlijeka dijete«.

Svi od su na bez izvještaji delegata Skupštini prihvaćeni,ozbiljnijih prina

u

nalazimo

se

su

——

i to: iz

mljekare »Vindija« Varaždin D ragutin Drk, iz dipl. direktor, ing. »Sirela« mr.

Kirin mljekare tehnički Slavko te iz »Sladirektor, Mljekare na

—

—

—

Izabrani

su

Josip, dipl.

ecc.

odbora: članaNadzornog Slavko

i tri

i mr.

mr.

Kirin.

Tratnik

Maligec Ljubica,

predsjednika.

Donesen i da se nastavi radom oko je zaključak izdavanja Monografije.

Za su interesanti proizvođače mlijeka posebno slijedeći zaključci SkupŠtine: '

—

izraditi

program

razdoblje;

za razvoja poratno proizvodnje otkupamlijeka

i

Uredništvo

čitaocima

Našim proizvođačima

»Mljekarskog

—

čestitamo

mlijeka

godinu

i Novu

Božić

lista«

krugu proslave godinu iduću da željom u sa domovima. svojim i obitelji svojih u Uredništvo SR

BA

rane Ro

RA u

tat o

AA Pm

KUPON

NAGRADNI IME PREZIME PROIZVOĐAČA I

-

I

ADRESA POŠTA

KOME PREDAJE MLIJEKO PROIZVODI MLIJEKO

MLJEKARA KOJA PITANJE: NAGRADNO ZBREGOV? Rijeka »Mljekara« a) Odgovori: Karlovac b) KIM c) »Vindija« Varaždin točanodgovor!

Zaokružiti

=

—

—

i

—

a

i o

urednik:

Tehnički Vlasnik

i izdavač:

Uprava

i uredništvo:

pretplata

Mjesečna

Volarić, dipl. inž.

Udruženje

mljekarskih radnika

Zagreb, Nica za

Republike

Hrvatske

31/III, tel. 424-420

privredne organizacije i ustanove

kao

i za

proizvođače iznosi

12,00 dinara

primjeraka mjesečno

Tiraž:

45.000

Tisak:

Grafička

Rješenjem

Vera

škola, Zagreb

Republičkog

ski list oslobođen

sekretarijata

je plaćanja poreza

za

prosvjetu, kulturu

na

promet.

[4

i fizičku

kulturu

R. Hrvatske

broj 5249/1-1872.,

Mljekar-