Mljekarski list 9-1990

DSL

oo 7.9

GOD.

XXVII

>

ZAGREB

azese RUJAN ai

katkad

nage

Pat

1990.

kukuruza zahvaćenog sušom i konzerviranje Siliranje dužim

ljetnih uvjetima, nepovoljnim kukurui dolazi do sušnim dozrijevanju poremećajavegetaciji razdobljima, karakteće biti veoma mogu utjecati teške, njih jošposebno Promjene osim i sl. rokovi ristike i vrste značajnijeg smanjeTako, agrotehnika tla, sjetve, i kukuruza, doći može iskorištavanje uopćespremanje pitanje prinosa, nja žetve. može doći do dakle u propaštavanja potpunog žitorodnim česta vrućinama visokim Suša jepojava ljetnim praćena Kukuruzna na izražena osobito ali biljka mnogim godine. krajevima, je blažim dozorio i razvio što suši nego slučajevima klip, prije mjestima To će i do došlo velikoj mjeri u manjti nalijevanja razvoja je slabijeg što će ga biti osim kukuruz će biti kukuruza, će, manje, urod, manje više celuloze. škroba hranidbenu i imati vrijednost, manje slabiju stočnu hranu. kukuruza Naime, i Bit će prilikom spremanja poteškoća kukuruza veća količina da češće će pomišljati slabog zbog p rinosa biti će iskoristi i nepovoljni. uvjeti kad kukuruzna siliranje Međutim, siliranjem. bilsilira Kukuruz zriobi, dobro mliječnopravilu i tvari. Viši oko 30% suhe sadrži gaženje omogućava postotak vlage jka voštanoj anaerobnih zraka i dobro koji uvjeta postizanje istiskivanje silaže, kiselo zbijanje konzervikiseline i koja mliječne vrenjestvaranje potrebne mliječno kao

klimatskim

U

vrućina

za

npr.

s

u

a

za.

na

u

|

u

se

ove

a

se

u

zrna.

*

u

a

zrna

a

s

za

se

se

zrna

veoma

za

se

u

u

su

za

Ao

silažu.

U nedostatku

ra

postotak posebno vlage, što iz zraka dobro otežano vlakana i istiskivanje silaže, gaženje (celuloze), je silaže i imati može gubitak oksidaciju, zagrijavanje produženu posljedicu žida te loš okus maslačne tvari, kiseline, postotka većeg stvaranje organske od osušene da silažu. kubiljke Upozorava stoga slabije uzimaju votinje kukuruzne i mekši kuruza samo biljke silažu, dijelovi zeleniji sijeku gornji suhi stabljike. dijelovi ostavljaju trebamo odlučimo ukoliko pokukuruza, posvetiti siliranje Dakle, silaže i dobrom kukuruzne kontroli sebnu gaženju biljke, vlage pažnju kvalitetom i računati silosa. Treba robnom silaže, slabijom jer zatvaranju tahranidbene kukuruza, zrna će silaža sadržavati vrijednosti, manje manje i da bi više koncentrata dodavati morati ko da će hranjenja prilikom stoke. razina čuvala proizvodnje suhe tvari i celuloze postojeća Kukuruz siliranje, nije postotka visokog koji z bog aerobnim konzervirati može riziku da se velikom izložen ili pod pokvari, je To UBEOM 70 KUTINA).

(INAzraka) (uprisutnosti uvjetima kui osušen konzervirati 70 može UBEOM da znači zreliji prijevremeno PETROKEMIJA issuhe tvari i većim i p otrebno gaženje celuloze, nije jer postotkom kuruz, zraka. Kukuruz kao i se silažu, silopokupi sasjecka tiskivanje raši70 po 7% UBEE slaže zatim s lojevima tanjim hrpu posipavanje kombajnom može UBEE 70 kukuruzne rene rukom, manjanehomogeposipati biljke. nost nema značenje. posebno da nakon toliko suha Ako kukuruzna uopće ispušta sjeckanja biljka je 70 UBEOM kukuruzne treba biljke posipavanja prije sjeckane slojeve vlagu, vodom i će slobodna da otapanje vlagakoja omogućiti dobije poprskati uree te hidrolizu amonijaka. djelovanje suhom 70 treba UBEOM konzerviranu Kukuruznu spremiti biljku ili nabacati ostaviti može od kiše i oborina, zaštićenom hrpi treba prostoru Ako ili se kukuruz ga sprema podkrovom, kukuruograđene prostoresilose. način će i mo isušivanje spriječiti folijom taj plastičnom pokriti i dobro važni i i konzerviranje amonijaka.

Vlaga amonijak gubitak hranidbene ali i konzervirane vrijednosti poboljšanje hrane, AT čuvanje ukuruza. sadrži

kukuruz

ako

sirovih

veći

za

se

se

um.

za

a

za

se

anae-

sa

se

se

sa-

za

se

.

s

se

s

s

za

se

a

uz

na

a

se

*

ne

se

'

oj

,

|

na

s

.

na

se

u

sa-

se

na

su

za

za

130

za

ostavlja krovom, prostoru, zaštita od oborina. često Kukuruz treba tada pofolija nije d ovoljna plastična rubove kriti katranskom treba međusobljepenkom (terljepenke dobro zalijepiti. papirom), kukuruzna Nakon što 7% UBEE može 70, sjeckana biljka izmiješa bale. Bale kukuruzne slažu zatim i prešane biljke hrpu prešati folijom. plastičnom pokriju konzervirana UBEOM Kukuruzna 70 2 nakon biljka ostavlja mjeseca, Već nakon može može 7-14 dana preživača. početihranjenjem togamiris dobiva smeđu amonijaka koji biljka boju p ostaje intenzivniji, ._jetiti mekša. čvrste i Amonijak djeluje pritiskom razdvajanje pod postaje i hranidbena i iskorisnačin celuloze i poboljšava lignina vrijednost taj baktericidno Uz to i tivost kukuruza. pa amonijak d jeluje kvarenje sprečava kukuruzu.

Konzervirana tako kukuruzna: plijesni biljka ostaje stvaranje hranu više od 1 stočnu upotrebiva godine.

Intenzivan od miris po amonijaku odbija h rane, preživače uzimanja ako konzervirani kukuruz hranom. napose daje pomiješan drugom Daje konzervirane kukuruzne oko 4-6 ovisno uzrastu svega kg biljke dnevno, Kukuruzna sadrži veći poi i ima biljka amonijak, zbog životinja. čega 10-15% sirovih ali to stotak sirovih (oko proteina), ograničava proteina njeno hrani. kukuruzna konzervirana UBEOM može 70 davanje Dakle, biljka hraniva. i već biti treba davati silažu i glavna jedina hrana, druga je kukuruzne UBEOM Prema 70 tome, konzerviranje biljke postavlja može i trei obrade siliranju drugim tehnologijama kukuruza, nasuprot ali konzerviranom kukuruznom ba da ih biljkom cijelosti zamijeni, hranidbeni obrok i hrane ovisno že o aktualnim proizvodnja nadopuniti uvjehranidbi hrane i i tima potrebama preživača. mogućnostima proizvodnje hrane i zadovoNa način iskoristiti proizvodnje mogućnosti trebaju taj hranom. osobito kad To važno ljavati ukupne potrebe životinja je ogranije stočne kao čeno klasičnih tehnologija pripravljanja hrane, korištenje drugih zahvatila teškim suše npr. posljedicakoja godine je uvjetima kukuruza. proizvodnju Ukoliko

se

kukuruz

nezaštićen

otvorenom

na

a

no

.

e

se

sa

se

se

u

na

se

se

se

se

os-

a

s

sve

sve

a

na

veze

se

na

na

za

ne

se

s

se

o

ureu

s

u

ne

uz

ne

se

ne

ne

se

u

mo-

s

u

se

sve

za

ove

u

s veoma

ma

Feldhofer

Stjepan

Dr

Tlo,govedo i proizvodnja l ancu, kojem prirodnom ljudi, b iljke, životinje Tlo, stalnom kružnom Sad elenalazi ista kretanju. pojedini (tvar) materija sad tvari. menti «uživoj tlu, ali ti od Od kora?Sastoji stotinjak elemenata, zemljina čega sastoji devet elemenaima elementi nisu podjednako raspoređenizemlji.

Najviše klor i to ta, 99,96%), fosfor, aluminij, (oko silicij, željezo, kalcij, kalij, natrij među kori ima svih ostalih elemenata 0,04%, elemenata njih spadazemljinoj itd. Dok onih ima mangan, kobalt, jod prvih srebro, bakar, juzlato, ima 1 dio. Oni 1 1000 samo 100 drugihU zraku i vodi dijelova zemljišta dijelova dio, količinam ima mikroelementi. dušizato dovoljnim nazivaju kisika i ugljika. ka,vodika, »živi 98 % iz Interesantno da plinova ugljika, kisika, svijet« sastoji je dika i 2 % čini 6 elemenata sumpor, fosfor, (kalcij, kalij, kisika, magnezij Od biću svih ostalih elemenata. živom i pedesetak 0,1% dušik), i

sve

to nalazi

se

u

u

se

su

u

a

u

se

se

na

a

su:

samo

u

a

a

na

na

se

u

vo-

se

samo

a

samo

u

su

131

ovih ih .

ne

mikroelemenata

pedesetak ni imati

nekih

biljke, a

mogu

luju

na

otrovno.

manjkaju, zemljištima pojedinim i suviše ima elemenata pa dježivotinje neki

pa

na

priisplahnjivanje nastaje Razaranje zemlja i te se skida i sa popokrov biljni (kišasnijeg) vjetra, djelovanjem nazivamo To i i se vršine u rijeke, uništavanje zemljeisplahnjuje jezera To i Ali čovjeka. djelovanjem je zemjišta nastaje (trošenjem). erozija erozijom iz tla tlo se žetvom Svakom Biljke iscrpljuje. (kosidbom) erozija. antropogena ili ga ima nedoAko element elemente. izvlače manjka zemlji koji potrebne će hrai neće biti tada ga ni Životinje (a ljudi) dovoljno. jest voljno, kakvoće. biljkama kaže da S pravom kojoj proizvod grude životinja je slabije što Ono ali i obrnuto. i hrana bit će živi. Što i životinje, boljaali z emlja, bolja je i što kod kuće troši to sve mlijeko grad, ž ito, proda zemlji, seljak ostaje i i i odlazi njene je nepovratno drugahrana, nestajekanalizaciji također koliogromne uklanjaju ljudi Sahranjivanjem izgubljeno. zemljište također velikim čine gradovima Organski otpad(smeće) organske materije. ekskremenata (izmeta) ljudskih Neupotrebljavanje kanalizaciju. izbacuje Na otoblasti neki prehrane. rasipništvom najvećim smatraju gnojenje bi vodama s proalge, čiji (izmetu) fekalijama uspijevaju ljudskim padnim To iskoristiti kao hrana teini životinje. je antropogena mogli (bjelančevine) žiskrivena i zemljište, bilje, koja osiromašuje kojaje (čovjekova) mikroerozija, troši erodiranu i,konačno, Čovjek kraju (osiromašenu) biljnu ljude. votinje i to i nego većoj zdravlje, m jeri koja pomalo nagriza hranu, životinjsku bobolestima se što mi degenerativnim civilizacije, očituje naslućujemo, bolesti i krvnih kao što lestima alergije, žila, zubiju, kvarenje stalno vode

Plodna rodnim

tla

i

troši.

se

more.

u

u

na

se

nu

u

se

za

mora

u

u

se

be

u

ia

u

se

a) s

u

za

zg.

se

K

pPei

za

na

u

mu

u

a

šećerna

razne

srca

su:

-

i rak.

bolest

obolijevakrmi, zemljištu zdravoj zdravlje životinja elemenata Ako ima krme. erodirane premalo zemlji (osiromašene) juuslijed tim tada i ili oba ili fosfora elementima, oskudijevaju biljke elementa, kalcija od osteomahranom erodiranom hrane takvom obolijevaju koje životinje ili ustateško Takve ne mogu uopće dižu kostiju). životinje licije (omekšanje ima tih hrana može im i ako ti i,ako u kojoj pružiti pravilno liječe iztakođer uska Utvrđena klaonici. povezanost je elemenata, završavaju da bi se Takvo i fosfora među u valja popravilo, zemljište, plodnosti. sijenu Koliko fosfornim ili kalcinirati degradirano gnojivima. je (povapniti) pognojiti to mineralnih treba i koliko agroistražuju upotrijebiti gnojiva (upropašteno) davati minetreba Za osteomalicijeRumetotrof liječenje laboratorijima. nomiPfosfor krmiva ralna Biofos, Fertilfos, Ppretežu kojima pedolozi i kod se -120. Ista krmiva neplodnosti. daju 120, kobalmikroelementima nekim siromašni npr. koji predjeli Postoje hranom iz hrane bakrom. tom, manganom, Životinje biljnom koje jodom, Kod skriveno. to obole tla njih primijećuje jest takvog najprije supklinički, slabokrvnost, probamliječnosti,poremećaji klonulost, smanjenje mršavost, takve te vi, proljevi, uopće životinje rasplođivanju, najčešće smetnje dobro daTakvim teško i ili gone životinjama je zabređaju. preganjaju mikroelementima. sol vati stočnu obogaćenu teško elementi lako tla iz Ima u nakupe otplave, topivi kojih topivi tim tlima otrovna Krma ćim količinama bakar). molidben, je (kaoselen, livada kojaobiluje gnojnicom prekomjernim Također, gnojenjem životinje. kafosforom i siromašna nakupipreviše biljkama dušikom) kalijem (a je iz kod otrovno, istiskuje neophodannatrij. tijela djeluje jer koji životinja lija, liili su takvom travom Krave slabog jako mršave, apetita, sijenom hranjene malo ima travama Kako i slabo žu uopće svim predmete, doje jalove soli. stočne davati svakodnevno kravama valja trija nitratne dušikom Kod biljkama soli, nakupe gnojenja prekomjernog ovisi

I

odnosno

i

o

one

u

se

a

se

se

ne

se

|

ne

na

u

u

su

se

se

u

a

ne

se

u

su

se

se

a

'

za

na

se

u

su.

na-

u

se

132

ve-

u

upale proljeve, izazivaju životinje koje nitrati Osim slabi (začeća). koncepcije toga, posteljice.i postotak ostajanje i iz mikroelemenata manjak zemlje, nastaje (upijanje) sprečavaju resorpciju A. vitamin karotina vitamina A,jerjespriječeno pretvaranje zakodrži treba vratiti.

Sve što iz uzme, Čovjek zemlji toga zemlje Dosada dio i način i vraća sve, nego zemlju. iscrpljuje taj joj kvalitetu da tlu brinuli (kakvopovećaju prinosi, manje ljudi ovisno i može krme. čovjeka Zdravlje je upropastiti. ću) Zemlja iscrpsti stvaran Humus i kvaliteti strukturi tlo) (plodno je zemljišta. (sastavu) bez tome Mineralna prema humus, stvaraju gnojiva godina. lji m ilijune mineralnih humus samo i stoke gnojiva Primjenom nestaje. prirodnog gnoja tla sadrži Svaki do dolazi gram plodnog zemlje. (osiromašenja) degradacije i crva, sitnih živih koji i maju algi, praživa bakterija, gljivica, bića, milijune bića i ta sitna tla. Pesticidi važnu pakuništavaju plodnosti ulogu održanju iz nafte. i Pesticidi i prave gnojiva umjetna rijeke v odu, zagađuju nekoliko 100 nafta tvrde da će Znanstvenici ugljen godina, iscrpsti staro traktori će Kad nestane stotina željezo.

Drugi pretnafte, postati godina. ili naći neki izlaz ili da će sunčevoj energineuklearnoj čovjek postavljaju »nuklearni nuklearne nakon otpad«, energije zaostaje upotrebe Nažalost, ji.kod Solarna 800 tek nakon izaziva godina. bezopasan rak, postaje koji ljudi treba i da bi moglaiskoristiti, jesakupiti. pakjeraspršena energija treba Za prvo livadama povisiti prinose gospodarstva unapređenje više otkosa da što Livade treba NPK (više dobije pokositi ranije gnojivom.

Početvlaknine. sirove a ima u sebi više trava od dok bjelančevina manje tri), Početkom silažu ili bi trebao otkos kom sjenažu. upotrijebiti svibnja prvi treba kišni maksimum. teško pravilno Sijeno posušiti jer je sijeno, lipnja je Nadaventilator bi imati trebao kladištiti i svaki sušenje sijena. gospodar oranihranu voluminoznu dobru treba krmnogbilja sjetvom povećati lje, i dobivati hranu stočnu postrnih usjeva.

Rentabilnost ovisi ali rentabilno intenzivno Želimo (unosno) govedarstvo. može imati ako I krava i tele, krava, najmliječnija plodnosti. mliječnosti ekonomski vrlo važan Plodnost krava i klanje. redu je gubivrijednost postaje zainteresirati stočari, prvom koji trebaju krava se problem, (privredni) iz i terinari mnogo (10 rasploda isključuje jalovosti Zbog agronomi. da čekati 2 treba veća i do 20 godine (jer mlijeka uzrok %), zbogtogajeKod cijena i loša hrana neplodnosti glavni krava). mliječna uzgoji 365 od 100 krava dobivamo U godišnje (u hranjenje. našoj r egiji odgovarajuće štete od 80 do 85 teladi. Prema tome, ekonomske 65 teladi jalodana) veće od umjesto što nanose bolesti. i nametničke vosti gubitaka iz fakultet Veterinarski g)sijenapodkalničkog Zagrebuispitao je(1966. i utvrdio: krajada ima vrste uzoraka koje livadnog sijena«, »slabije spada najviši broj sirovih malo i hranidbenih 0,4-0,5 (3,5-%) bjelančevina kg., jedinica vlaknine sirove visoki da (24sadržaj imaju sijena 4,0 što izrazito fosfora da fosfora manjak nizak, ukazuje sadržaj je 33%), tlu. i kasna od uzroka košnjanegnojenje. lošeg sijena je jedan kod 47 % krava krava krvi kod izraziti ustanovljeno je pak Pregledom takve i bakra kod 83 % krava Posljedice manjaknatrija. manjak fosfora, njak i zime težini niska hranidbe smetnje vrijeme gubitak mliječnost, je (jalovost). razmnožavanju kod i bikom skoka kod isti kod Problem jalovosti prirodnog plotkinja je skoka kod više nego ima Čak prirodnog jalovosti o sjemenjivanja. umjetnog su

također

za

otrovne

maternice,

i

za-

a

u

na

ne

se

se

se

samo

su

na

samo

ne

za

a

na

o

se

na

zem-

ne

u

se

mora.

za

a

za

se

|

u

u

a

se

na

se

za

se

us-

za

na

sa

cama

ne

o

za

ve-

u

se

za

se

se

a

nas

ne-

su

zaraze

su

u

'

u

—

na

—

u

na

—

:

—

ma-

na

u

za

sa

133

nas.

ako kraju osjemenjivanja (trihomonijaza postojespolne od i hrane. borba jalovosti počinje zemlje oza). protiv Dakle, i treba degradaciju zloupotrebu, iscrpljivanje Zaključimo: spriječiti I NARODA JEDNOG NAPREDAK iskorišćivanja. uslijed ljišta nesavjesnog I O TREBA ZATO TLO O OVISE ZDRAVLJE NJEGOVO ČUVATI ZEMLJI, kod

i

u

i vibri-

zaraze

zem-

BRINUTI!

SE

NJEMU

Premzl, Dragutin dipl.

vet.

načela injihovaprimjenau Osnovna zadružna poljoprivrednomzadrugarstvu 1. Uvodne

napomene

reformskim

zadrugarstva ukupnetransformacije tržišne i vlasništva privređivaprelaženja uvjete pluralizma promjenama, br. 3/90 i list SFRJ Zakonom saveznim 11/90) ispr. zadrugama(Službeni nja, se odnose niz uređeno zakonom kao sistemskim koja pitanja je specifičnih oblika i rad i zadružnog zadrugadrugih organiziranja. osnivanje, poslovanje usklade da zadružne i obveza orgapostojeće svoju organizacije Propisana je Zakona odredbama akte i samoupravne zadrugama. opće nizaciju kao tržišni tako i da Budući pa zadruge, Poljoprivredne zadruge inače, nekih vrsta načelu dobiti pokoje zadruga (osim poslovanjem subjekti i i načelu poslovanje još respektiorganiziraju dobiti) osnivajusvoje sluju kozadružna načela osnovna te zadružnih podsjetiti načela, valja ranje zadrugarstva. svjetskog ja poznata razvoju razliku od i Zadružne su, drugihpoduzećaorganizacije, organizacije vlasništvu tome što neovisno svom upravo po specifične sredstava, radu, zadružna načela. i poslovanju razvoju primjenjuju ćemo više Što.se našegpoljoprivrednog zadrugarstva tiče, napisu zadružna elaborirati da li se, i koliko ta se nego podsjetiti načela, družna načela kod primjenjuju zakonima i kao Saveznim Zakonom republičkim pojedizadrugama, i upuili će doneseni nim vrstama donijeti, omogućuju koji zadruga načelima. zadružnim osnovnim zadrugarstva ćuje organiziranje ZADRUGA 2, OSNOVNA ZADRUŽNA NAČELA U RAZNIM OBLICIMA 2.1. Potrošačke zadruge ili ima Potrošačka potrošača kupacakoja zadrugajeorganizacija i i svrhu da ublaži trgovačkih posrednika. monopol eksploataciju onemogući zadatak stvari Potrošačka snabdijevanje potrošača čiji je zadrugaje i svim namirnicama, pa proizvodnje. njihove potrebe potrebnim teži da bude čvrst i sistem zadružni Svaki stabilan, koji poslovni načelima ročdeltako određenim Na načelima. određenim prema upravljati načela ta i danas osnovali ski prvu potrošačku zadrugu.

Upravo pioniri oblika i razvitka osnova samo nego zadrugarstva drugih potrošačkog svijetu.

Polazeći

od

nas,

u

s

na

o

'

na

o

s

se

ne

na

s

na

na

se

u

su

za

-

u

o

u ovom

se

na

za-

nas.

o

o

se

se

su

na

na

za

u

savez

za

mora

su

ne

134

se

su

u

slijedeća robe 1. (ne kredit); prodaja gotovinu robe 2. po postojećoj prodaja zadružnoj prodavaonici tržišnoj cijeni; ristorna razlike između 3. robu kuvraćanje tj. cijene kojujezadruga i tržišne robu visini po pila članovima, cijene kojoj prodaje svojim razmjerno članova; kupovine pojedinih diood zarade obvezno članovima ristorna 4. odisplate zadruge, prije zadružne fondove; vaja svaki da određeni 5. kao zadružni iznos zadrugar zadruguplati što služi udjel, formiranju vlastitog zadružnog kapitala; te zato svaki član 6. svega ljudi, kapitala, zadruga jeprije bez udruženje obzira visinu ima pravo jedanglas, uplaćenog udjela; ulazak 7. pa zadruganije ograničeni brojzadrugara, je nju novih otvoren broju potencijalnih članova; neograničenom članove tražeći od moralne 8. zadruga njih kvalitete; prima i i otvorena načelu neutralnosti osniva 9. političke vjerske zadruga razlike bez obzira i i svim ljudima, političkom vjerskom je u vjerenju; i i moralnom 10. kulturnozadrugadjeluje socijalnom, planu. prosvjetnom zaslužuju načela i kraću određene Ova genijalna analizu, jer univerzalna i i specifičnosti postala zadružnog tipove varijante organiPotrošačke svim bile koje prije zemljama Evropi. zadruge ziranja toga dobrim što nedostatka obi osnovane propadale dijelomzbogtoga zbog robu bile kredit kod i češtrgovacajoš kupovati rtnogkapitala prinuđene će kredit članovima. prodavati je svojim korisnijal do tada da utoliko više Članovi ukoliko vjerovalijezadruga robe kredit. U također da im prodaje zadruge vjerovali prodaja upravi da Budući članovi nisu izmirivali kredit proširuje članstvo. mnogi svoje dolazile do ruba su mnoge zadruge likvidacije. obveze, time nisu je kupovinaprelazila njihove materijalne mogućnosti, Jedni, čija robu izmiriti obveze, drugi, pošto pokupovali mogli opet, svoje obveze.

Isto tako i činovnici izmiriti nisu ni koji kredit, pokušavali svoje bili razlozi da članoTo često bili skloni dili potkradanju. zadrugama, kredit. Trebarobe više biti odluče kako buduće neće vi prodaje zadruge može dakle koliko da lo navikavati kupikupuje gotovinu, onoliko, kuTako rizik kredit da ti. povlači zadrugara. prodaja Jer, sumnje kredit Osim inače i stvari nisu kompliciprodaja potrebne. toga, koje Puju dužda bilo U prema svojim knjigovodstvo. jeipak najteže zadruga bili kao što bude isto tako nicima dugova, privatni rigoroznanaplati trgovci. cirobe načelo: zauzima važan Jednako po drugo prodaja tržišnoj značaj siromašda bi zadovoljile svojih potrebe zadruge, Ranije potrošačke jeni. dovoTo ih robu nih po cijeni. jedatakođer prodavale gotovo nabavnoj članova, shvatili brzo ročdelski do po dilo propasti.

Zbogtoga pioniri može koristiti prodaja zadruzi znatnu donosi proširekoju dobit, tržišnoj cijeni po p roizvode cijeni djelatnosti. svoje Ipak zadruga jeprodavala njesvoje članoznatno bi bilo To tržišne od niža nešto bila zanimljivije cijene. kojaje od da ostalu ve, monopolskih motiviralo trgovinu odustaje dosadašnjih je cijena.

To

načela:

su

za

na

u

za

se

za

mora

u

a

ne

na

na

vezana

za

u

nove

na

se

na

u

na

*

'

su

za

uz

sve

u

u

ona

su

su

su

na

"

na

su

na

su

na

sve

na

su

a

su

su

su

u

na

u

se

za

se

se

ra-

se

na

nema

na

svemu

ra

su

u

ž

su

su

ona

za

ova

za

a

“—_-

135

od

članova, mjestu je robe. količine kupljene što ali istovremeda članovi više Zadruga zalagala njeni udjela, davalo veći Važilo to pravo broj glasova. jedančovjek, jenije jepravilo: dan glas. donačelo načelo i Četvrtozasigurno dijela podjele najvećeg najvažnije je dio dobiti dičlana. se biti prema Naravno, prethodno manji svakog kupovini fondove i kamata za udjele, amortizaciju jelio isplatu zadruzi načinu član tom nih sredstava. najviše kupurada, koji Zahvaljujući robu. veće ili ristorno veći dobiva Brojčano porodice, kupljenu postotak je, Tako ristorno. koristile i i više namirnica, najveći potrokoje kupovale da dio zaboravila Ova šačka porodice. zadruga podstiče brojnost nije zadruga da i su dobiti rezervne omogućavali razvijaju fondove, koji joj usmjeri svoje članovi razliku od i određenu Jer, kojeg kapitalaudjelima, proizvodnju. može mobilan i ako to rezervama mogu upotzažele, kapital povući je zadruzi i on Rezervni novih razvitak kapital pripada poslova. je rijebiti dobiti Ročdelski 10 i neotuđiv. su odvajali stvaranje prioniri posto djeljiv Za novost. uvela Ova prorezervnog zanimljivu jednu još kapitala. zadruga je da dobiti. Time 2 članova praktično dokazuje odvajala je posto svjećivanje isto tako moralekonomsku samo nego organizaciju zadruga predstavlja čitaonicu i biblioteku. imala školu i socijalnu.

Zadrugaje nepismene, Na

načelo

trećem

prava jednakosti

se

nezavisno

svih

unose

no

za

osnov-

rezervne

na

za

u

za

su

su

u

u

za

on

u

se

ne-

za

za

se

ne

za

nu

zadrugarstvo konačan Stoga proizvodnja proizvodnje. jeuvijek cilj Potrošnja sredstvo kredit snažno prema Međutim, potrošača. je zahtjevima usmjeravati svake i U zamahu i osnova proizvodnje, razmjenepotrošnje. razvoja polazna kredita snaga Prije uloga proizvodnih u kapitalizmu, jepresudna. stvaranja kreditnih kapitalističko bankarstvo, čiji djelovalo zadruga jeisključivo kreditiralo nivači i akcionari najbogatijih slojeva, kojeje predstavnici i krupnuindustriju trgovinu. kotim bankama svega seosko, mogloje stanovništvo, Siromašnije prije Sasvim da takkamatama. zelenaškim ristiti kredite jeprirodno kreditne stvarali društvenim vim prve javljaju zadruge koje uvjetima da sebi stanovništva hom omogućedobivanje slojevi siromašniji namjeri vlastitu kredita i da štednju. razvijaju sličnost ima razliku od Kreditna tadašje ali bankom, zadruga demokratska svim banke stanovništva.

Zaustanova, dostupna slojevima nje i odnosno kreditne i oslobadružne banke, zadruge pomažuseljake zanatlije ih od i ostalu zelenaškog proizvodnju. đaju poljoprivredu utjecaja, razvijaju stanovništvo da štedi. Osim i Ove navikavaju institucije toga, prikupljaju ostale izvore sredstava fondovima razvitak kod i svim djeluju proizvodnje i ostalih stanovništva. slojeva seljaka, zanatlija Jedan sistem (Šulce- poznaje zadrugarstva slijedeća kreditnog čela: Delič) članova i teži da stvara 1. snagu isključivo svojih zadruga oslanja što veće treba članstvo Zato vlastiti udjele; kapital. upisivati dioničarskih društava kao i kod i dividenda 2. udjele plaća unesenim udjelima; propisuje 2.2. Kreditno

mora

se

su

os-

samo

u

samo

se

sa

su

u

ma-

u

sa

ona

za

'

one

na

PA

na-

se

na

:

na

.

136

se

ona

se

odre-

koji kapitala zadruga svoj vlastitog eventualno dobiti i služi od gubitaka; pokriće godišnje đuje dijela 4. dobit zadrugadijelizadrugarima; i solidarna članova 5. odgovornost neograničena; je slobodni kreditna Time i kapiprivlači zadruge sposobnost osigurava tal zadrugu; i sebi biti će veće same što osnovati 6. poslodovoljne koje zadruge, cilj je vati samostalno; ovih 7. tehnika kapitalističjeposlovanju poslovanja zadrugaistovjetna fond

rezervni

stvara

3. osim

se

za

se

.

se

u

banaka.

kih

ŠulceRajfajzen drugačiji je i moralbitni ekonomski nisu interesi, nego tem kojem zadrugarstva Deličevog obisistemu Ono što kvalitete članova. i dajeposebno njegovu ljudske nominačela samo odnosi se svega udjela, kojeje ukidanje lježje prije To zakonodavstvu. bi kako nalno uveo, njemačkom tadašnjem prilagodio da se i svega seljaci, zainteresiraju slojevi, najsiromašniji prije jeomogućilo ulazak zadrugu.

Karakteristike ovog zadrugarstvaslijedeće:sela ili 1. župe; ograničene područje zadruge teritorijalno saveze; 2. radi zadruge udružuju kapitala prikupljanja lakšeg kvalitete moralne 3. bitne zadrugara; vlastitom zasniva ne 4. kapitalu. tuđem, poslovanje zadrugasvoje i članskih zadružnog kapiudjelastvaranje vlastitog Nepotrebno unošenje je zakonsku da bi minimalno tala formu); zadovoljio (osim i zasniva 5. odgovorsolidarnoj neograničenoj zadruge poslovanje nedostatak načelom Tim članstva. nosti kapitala, vlastitog jer nadomješta tadašnjih banaka; kapital privlači iz dorezervni čini 6. fond, koji određuje kapital zadruge njezin jedini kamatizmeđu i razlika što veće dobiti. Zato biti. Zadruzi je cilj postizanje nije i kamatne on unosi po po kojoj kapital zadrugu stope kojoj stope i služi vrlo mala održavanje zadrugarima, korisnicima, plasira vnog fonda; načelu odnosno 7. besplatne. funkcijezaduzi, dužnosti, ali kreditne zadružnih Kod zadruge, prevladavaju organizacija togtipa i i proizvoda, preradu poljoprivrednih zadruge prodaju kasnije osnivaju razliku

Za

od

izradio

sistema,

sis-

|

samo

u

u

ne

on

na

se

.

a

u

za

su

na

su

u

se

su

na

a

na

se

se

;

se

se

u

se

ne

samo

u

rezer-

za

su

u

za

se

slično.

njihoseljacima unapređenjerazvoj povoljnih Osiguranjem učinile ove vih p oljoprivrede. razvoj najviše zadruge gospodarstava, i članova međusobnom One njihovoj poznavanju ogromniznačaj polažu kontroli. đusobnoj kredita

i

za

za

su

me-

U

—

—

—

ćemo:

objavit broju zadrugarstvo proizvođačko zadruga značajke Zajedničke načela zadružnih primjene Mogućnosti

narednom

u

zaslugama. poljoprivrednim Mr.

Željko Mataga

137

mlijeka Kontrolakvalitete (analize)

uzoraka

Način

veliki

rezultat

mlijeka. sastavu po cjelokupnom istovjetan količinom kontroliramo.

Način uzoraka mlijeka kojeg mlijeka poduzimanja međunarodnih robno standarda. određuje prijedlog uzoraka važno dobro Razi Prije mlijeko temeljito izmiješati. uzimanja je ličite količine i nakon sastojaka mlijeka, mužnje utječu temperatura vrijeme sastava Posebno to nejednakomjerni raspored komponenti mlijeka. vrijedi ng mast, koja mliječnu skuplja sloju mlijeka. stajanjem gornjem Uzorak nakon uzima U ako saa mlijeka. miješanja protivnom, promiuzet će masti ili siromašan ješa, sloj bogat mliječnom donji gornji mliječPmmesmapučanas masti. U tome rezultati analiza realni. nisu slučaju nom odozdo uzoraka dobit ćemo preJednakomjernost temeljitim miješanjem ili deseterostrukim te kružno iz gore prelijevanjem mlijeka jedne drugu posudu. uzoraka: količini uzeti uzorak Drugijezahtjev priuzimanju srazmjerno mlijeka. namuženog oh, uzorkom biti Bočice označene.

One biti staklene mogu pravilno moraju biti čiste i suhe. ili plastične.

Moraju biti do 2 uzoraka Nivo ispod čepa. naAnaliza mora Uzorak najkraćim doprema laboratorij. putem uzoraka.

24 sata po najkasnije praviti uzimanju Ukoliko uzorak uzima biti te imati komisijski, zapečaćen priložen zapisnik.

Uzorci doći nepromijenjeni, osobito što teško laboratorij moraju je Iz tih laboratoriji konzerviranje. sugeriraju razloga ljetnim mjesecima.

Sredstva biti i konzerviranje moraju provjerena smiju utjecati rezultate analiza.

Obično uzorak upotrebljava kalijev bikromat, koji oboji pEekoj žutonarandžasto.

Kada radi nim biti sredstvima, moraju čena otrovna. jer Ukoliko radi kontroli i mikrobiološkoj biokemijskim analizama, rakove sterilan U uzorke konzervanse. upotrebljavamo pribor. stavljamo Ohladimo ih 6"C i tako ih transportiramo.

Rezultati analiza biti različiti ukoliko iste metode mogu primjenjuju određivanja. metoda količine metoda masti Rčseodređivanja Najtočnijaodveć adekvatna mlijeku je Gottlieb, te kojanije Gerberova laboratorijske najčešće serije, primetoda.

Iste rezultate i fotometar Milkonajbliža daje mjenjuje “Tester. uzimanja uzorak Pravilno uzet

ima

svom

utjecaj biti na

analize

mora

s

na

se

za

u

se

se

se

ne

—

ma

u

s

s

mora

cm

se

u

se

se

mora

u

u

:

za

ne

na

se

se

o

ona

ozna-

su

se

o

ne

na

se

ne

|

u

za

se

—

Čistoća mlijeka pravilnici jeRezultati njegovu analize morali bi biti prilikom plaćanja. uvažavaju najznačajniji kako bi mogao otkloniti nedostatke proizvođača priproizvodnji E OBE mlijeka. filtera od Postupak slijedeći: laboratoriju procijedimo mlijeko preko je Na filteru zaostala vate i nekogaprikladnog materijala. naslaga o mogućava razrede. mlijeka razvrstavanje će (nastavitse) faktor

bitan

održivost.

za

Neki

to

.

ove

u

u

Dr.

138

J. Lukač

Zaustaviti nazadovanjegovedarstvau Hrvatskoj. | LI

nepovoljno Današnje je gotovo stanjegovedarstvu tržištu i su poluprazne.

Na dovoljno mlijeka goveda Brojne s taje Hrvatske vrlo visoka stočara dob žive stoke. Životna gospodarstvima je uvozi se Za i mahom to »bake potrebe prehrambene i ndustrije djedovi«! doba i već dvadesetak drugi m liječni mlijeko, mliječni prah godina novije stoke i kao i živa stoka. i uvoz meso Spomenuti prerađevine proizvodi, dobro Tržište više stočnih prilikegovedarstvu. je i brzi proizvoda još pogoršava namirnicama pa cjeloviti zbog gradovima opskrbljeno izostaju toga odnosno obnovu govedarstva. stočarstva, programi desetke državi ili Za obnovu kraju p otrebno godina. jednoj govedarstva je noći« ili čak ili obnove da To znači »preko »godinu govedarstvu stočaobnovi dana!

Od svih zahvata govedarstva najteže pri je povratiti dvije« razidržavama zaštitnim brojnim govedarstvu.

Zbog mjerama toga i stočara od tržišta i žive stoke! štiti .ni države mlijeka govedarstvo hirovitog ali »robnu bile U proizvodnju mlijeka« izgrađene Hrvatskoj staje kravama. danas tovnom razlog Najčešći junadi koje u mjesto popunjene Hrvatniska robne otkupna koja proizvodnje mlijeka cijena napuštanja je stočara takva riječima od do 3 dinara litru. Prema iznosi skoj cijena 2,5 krava! U troškove stomože prehranu susjednoj Austriji podmiriti čak dinara!

5 dinara čari 8,20 Švicarskoj dobivaju mlijeko približno stočarstvu Saveznom komiO raspravljalo zabrinjavajućem je stanju komori kao i i šumarstvo “tetu Republičkoj privrednoj poljoprivredu više namirnica Hrvatske. proo cjelovitom Raspravljalo je manje i obnove stočarstva time gramu govedarstva.

Hrvatske

u

vrlo

ili

nema

za

no.

kritič-

u

—

|

su

a

u

mesne

u

u

za

u

za

nema

u

se

ra

na

u

za

nove

su

su

u

ne

za

za

osnovne

a

za

u

u

se

u

u

za

se

o

uvozu

a

a

vi

Izvrsna

kakvoća

bikovaSredišnjem u

zavodu

za

.

domaćih razmnožavanje

e

životinja u

Križevcima 139

i m

koja Hrvatskoj manjkajedna organizacija Mišljenja stočarske dila djeluDanašnje govedarstvu. organizacije brigu cjelokupnom bilo bi bez svaka sebe to znači programa. potrebZbog toga cjelovitog ju bi trebalo i odmah koju nazvati: jednugovedarsku utemeljiti o rganizaciju, bi obuhvatila zavod »Hrvatski oplodnju, selekciju koja govedarstvo« uzgoj, U selima trebale bi i goveda. kupo(aukcijsku) organiziranu Nekada stočara. kao samostalne vati govedarskeudruge prodaju organizacije bila čak prva udrugea utemeljena godine postojale marvogojske je Hrvatskoj i selu Sv. Ivan 1908. ŽabnokrajBjelovara.

Zahvaljujući spomenutimudrugasimentalaca. naših kakvoću Spomenute postigli svjetski priznatu raditi 40 približno godina. udrugeprestale marvogojske prije bi Da potrebno govedarska središnja utemeljila jedna o rganizacija već ponekoliko bi trebalo udružiti vrlo mnogo novca. današnjih, Zbog toga je »Hrvatski zavod stočarskih govedarstojećih spomenuti organizacija domazavod da se Bilo bi dobro stvo«. »Središnji razmnožavanje današnji »zavod Križevcima ćih goorganizacijski preinači spomenuti životinja« i matične i vedarstvo« kao selekcijske knjige govegovedarski stručnjaci stočarske Hrvatske. centra Stočarsko darstvo Spomenute selekcijskog organibi trebalo nastanovčanu i danas koju pomoć zajednice imaju zacije trebala bi Takva stočarska viti nego i obilnije povećati. organizacija Hrvatske. i šumarstva Ministarstva imati punu poljoprivrede potporu bi zaustavile Hrvatske.

Rasprava mjerama koje nazadovanja govedarstva treba što da bi dala raspravu hitnije No, najbolja rješenja. siguran obnova desetak godina! govedarstva traje najmanje započeti jer Zlatko Mašek sam,

da

bi

snažna

u

vo-

o

a

za

no

za

se

osnosu

u

u

smo

ma

su

nova

se

za

u

-

za

|

za

u

u

za

ne

samo

nova

o

|

samu

sam

Siščani u Gornjoj Austrijii Bavarskoj od

Sisak

do

kolovoza

vrlo

organizirao je poljoprivredu bilo 47 Na i SR stručno putovanju je uspjelo putovanje Auštriju Njemačku. i veterinara.

Programputovanja poljoprivrednih inženjera poljoprivrednika, bilo i naporno izvanredan i stručno bio dvije bogat.

Putovanje jeRiedu i iz Munchenajer je iz Siska ći prema Gornju vožnji proveliautobusu, troškove ali to znatno smanjilo putovanja.

Radgonu, je Ried 21. 8. 1990. autobusom noćne Nakon zbog doputovali vožnje simentalaca tamošnjemglasovitog organizaciji prodajnomsajmu posjete bila dvorana simentalsko puna, zapažeA ukcijska govedo. je Udruženja Udrudirektor Pozdravio stočara iz Siska. i spomenutog je je prisustvo simentalaca dr. Otmar počelajepredvođeVčger.Prodaja ženjagospodinabikova. brorednim bik označen jeZa Najvećucijenu postigao njem rasplodnih bika 62.000 14, »Harlekin«, početna svakoga šilinga. kojijeprodan jem od 24.000 bila 16.000 isklična postiglo šilinga je Najnižucijenu šilinga. cijena je i 187 54 bilo bikova. nekoliko predvedeno prodaju bika, junica Ukupno je i dobro bila Stoka 20 krava. kondiciji izvanrednoj njegovana. Riedu. je simentalaca Nakon posjetili mlijekaru masprodaje aukcijske dnevno 150.000 mlijeko, kg mlijeka pasterizirano MljekaraprerađujeObrano Tvornicu lac i obrano mliječnog upućuje susjednu mlijeko mlijeko. dvorištu. nalazi istom plaćaseljaAustriji Mlijeko u cijeloj prahakoja 1,743 šilinga), cima prema prema masnojjedini(pokilogramu razred osnovnoj cijeni Takakvoći 0,84 šilinga)! i po ci najviše (zaprvi šilinga) higijenskoj (0,62 SIZ

SO

za

20.

23.

u

smo

za

u

u

no-

u

smo

u

a

za

nas

no

za

na

u

smo

u

u

se

140

u

se

u

TA

2)

Pa

..«

za

"|

4%

VIE

Tata

EM

A

pr

s

"

87

id

e

PK x

mE

PRESE

vi

Bei

a

E

E

CELJE

Mapa

Ab

EE

Pu

e

Forma pse

jala

+

>

PEKE

*T A

4

3,8 %

kilogram mlijeka mliječne higijenske državni uračunat tu će 5,04 porez U dobija šilinga kilogram. seljak cijenu je osnovna obračun redovite analize U 10 % i odbici mlijeka.

Austriji mjera litra kao što Treba da 100 litara mlito znati nas. mlijeka kilogram je je obično ili 100 ima 97 litara 103 jeka kg kg mlijeka!

Friedricha Nakon Wipplingera mljekare posjetili gospodarstvo ha. Od selu simentalaca Schremsu.

38 susjednom 11 Gospodarstvo posjeduje od 1 mlađih 12 od 1 10 ima: 21 starijih godine, godine, kravu, junica junica da bik bika tovu i 1 bika.

Zanimljiv podatak potomak glasovitog junadi je je Riedu:i sada iz iz Centra oplođuje obližnja umjetno o sjemenjivanje junice Ako dobra 22 progenom pokažu gospodarstva.bika njegovi potomci testiranju Centar će selekcijska tamošnji preuzeti umjetno o sjemenjisvojstva, visoku novčanu naknadu.

U gospodarstvu razumljivo vanje, spomenutom i kći. stosupruga, vlasnik, zaposleni maloljetna Zadivljuje njegova punica svake krave odnosu i i čarevo na rasplodne poznavanje junice potomstvo Malo tako stočara. oduševljenih Gospodarstvo postiglo brojne je je pripust. izložbama. krave iz i žisu nagradediplome Mnoge gospodarstva postigle do 50.000 Na rastanku od 40.000 votnu kg mlijeka! laktaciju upisali p osjetilaca. knjigu Nakon vrlo napornog odmora trenutci danabili ugodno gostionici hof« selu Pramet Rieda.

Vrlo dobra i muziku »Prameter kraj večera pivo dobrom doprinijela veselju. je uputili SR doručka Nakon 22. 8. 1990. prema ranog Njemačkoj. formalnosti i već sati bili Vrlo brzo obavili smo 9 Rottu, granične nalazi tvornica Poopreme glasovita mljekarske »Alpma«. kojem mjestu sirarska kada znati tvornice »koagulator« koji proizvod je spomenute p otpuautomatizirano prerađuje mlijeko;jednomkraju prihvaća mlijeko, ko

za

s

masti

prvog

kakvo-

razreda

za

za

za

a

ne

u

samo

smo

u

u

za

u

u

za

uz

su:

u

na

smo

se

su

u

uz

u

smo

se

u

u

u

smo

u

se

na

no

i

PJE

se

a

NAV

141

I

A

E

i

spomenukraju jednog odvaja gruš drugom te kade »koagulatora« mogli vidjeti obližnjoj mljekari »Alpenhain« vrlo srdačno Tu Lehenu. grupe primili.

Podijeljeni pregledali dvije Gotovo da radnika!

Sve nismo cijelu mljekaru. mljekari moglividjeti je automatizirano.

Bavarskom GruNakon stočarskom institutu mljekare slijedio je posjet bu. S velikim p ogledali pokusne brojživotinje smještene zanimanjem simentalske nim Veliko stado pobudilo junadi stajama. zanimanje je pasmine bez bezrožnost što znači da bez rogova. genetski rađaju Njihova stečena, je To veliki rožne uspjeh tamošnjih genetičara. je došlo nekoliko Munchenu.

Nakon Dobro sati odmora večere izje noćnom vrsno minhenskoj vožnjom uputili pivo poznatoj pivnici izložbi. Na28.

Radgonuzbog međunarodnoj poljoprivrednoj Gornju posjete izložbe vratili vrlo kon sudionici razgledanja zanimljive poljoprivredne i naučili! i sretni mnogo zadovoljni jer togavidjeli Mašek Zlatko

nakon

na

sata

sirutke.

Rad

u

smo

su

od

se

u

nas

u

u

smo

u

u

smo

se

osnove.

u

uz

smo

u

su

se

u

se

su

Katastrofalna suša b rojnih poljoprivrednih stručnjaka predizjavama Ministarstva Hrvatske da stavnika i šumarstva poljoprivrede procjenjuje lošem urodu suša biti kukuruza će urod jakosmanjen.

Razlog dugotrajna je Hrvatske i cijelom području Jugoslavije. gotovo SIZ-a SO zatekli Nedavno smo Sisak, tajnika poljoprivredu gospodina Nikole Culeka kako Tišini inž. Jukića gospodarstvu procjenjuje razvoj da kolovozu.

On kukuruza kukuruznog k lipa g otovo potvrđuje stabljike da se već kukuruza Posavini. suše će biti Stabljika zbogdugotrajne gotovo kukuruzne siće hranidbena suši bez pa vrijednost klipa zbog razvijenog toga laže biti osjetno smanjena. uroda kukuruza odlučeno da iz obaovogodišnjeg Zbogsmanjenog je tržište znatne količine Hrvatske dostave rezervi veznih republičkih kukuruza iz uroda 1989. godine.

Prema

službenim

i

se

na

za

u

u

ne-

u

u

se

na

zrna

ZM.

Nove cijenemlijeka (mjesecodlukuprije najave Mljekarskom r ujna mjeseca izvršno Savezno mlijeka. zaštitnoj cijeni donijelo novoj vijeće je 8) Nova zaštitna i iznosi određena 22. stupa snagu je kojaili rujna cijena, masti 3,3984 din/1 0,94 dinara mlijeku, 3,6%mliječne jedinicu listu 53/90.

Službenom objavljena i to: kao do sada 8.

1990) (1. mlijeko, Premije ostaju ravničarsko 0,25 din/1 područje a) brdsko masti 0,37 din/l 3,2% mlijeku. područje planinsko b) obračuna Radi mlijeka jedinimljekare tj. cijene jednostavnijeg 1 litru ili 3,42 din zaokružile 0,95 din/masnoj 3,6%mliječne jedinici masti mlijeka. kako od 22. 9. 1990. tome Prema mlijeka (premamasnoći) godine cijene slijedi: dana

Koncem

listu br.

u

o

na

—

u

za

masnu

za

,

u

a

za

na

za

u

za

na

za

masnu

su

cu

za

na

su

142

Ji

Pi

područje Hrvatske Republike

a)

Ravničarsko

ne

o

Premija/l 3,0400

'

3,2

0,2503

3,2903

0,2581

4,3931

3,2300

0,2659

3,4959

3,3250

0,2737

3,5987

3,4200

0,2816

3,7016

3,1350

3,3

Ukupno

din/lit.

|

.

3,4

3,5 3,6

,

0,2894

3,8044

3,8

3,6100

0,2972

3,9072

3,9

3,71050 3,800

0,3050

4,0100

0,3128

4,1128

3,8950

0,3207

4,2157

3,9900

0,3285

4,3185

4,0 4,1 4,2

a

dg

3,5150

3,7

o

or 2

mo .

za

s 0 .

0

g

b)

Brdsko

ap

planinskopodručje

Ne

le 3,2 '

3,3

34.

Taoa

3,7

3,8 3,9 4,0 '

4,1 4,2

Ukupno

din/lit.

3,0400

0,3703

3,1350

0,3819

3,5169

3,2300

0,3934

3,6234

3,4200

0,4050

3,71300

0,4166

.

3,4103 '

3,3250

3,5

3,6

Premija/l

1 .

— —

3,8366

3,9431

3,5150

0,4281

3,6100 3,71050 3,8000

0,4397

4,0497

0,4513

4,1563

0,4628

4,2628

3,8950

0,4744

4,3694

3,9900

0,4860

4,4760

'

S.

s

inž.

Deneš,dipl.

e 9

POŠTOVANI

ČITAOCI MLJEKARSKOG

4

LISTA

o

lista, morali

stalnogpovećanjacijene tiskanja Mljekarskog prilista korisniali bjećinepopularnoj jedinoj mogućoj mjeri povećanjucijene cima. neće i Obzirom predpovećanje jepovećana cijenamlijeka otkupu novčano nadamo, pa stavljati posebno mlijeka opterećenje proizvođače da ćemo naići razumijevanje. listu od će 4,00 9 iznositi Iz navedenih broja razlogacijenaMljekarskom dinara.

Još hvala jednom razumijevanju.

UREDNIŠTVO ČASOPISA Radi

smo

—

;

ovo

u

se

za

na

,

'

i

na

*

143

m

Ze

O

p

Najveća biološkastudijau svijetu o raku Dragocjene informacije studiji biološkoj najvećoj godina z apočet Prije je borbu raka. američko Premda udruženje i provodi protiv AmerikaStudiju svijetu. znanstvenici milijun n amjeravali pratiti početku promatrati da bi da dolaze do toliko mnogo utvrdili šest samo saznanja godina, raznoraznih 450 bilo šteta milijuna moždaDanas, prekinuti ispitivanja. naprosto srčanim i raku, načinuoboljenjima, informacija značajnih manjeznačajnih i života drugim tjelesnoj težini, prekomjernoj udaru,pušenju, i istraživači studiji. dalje posustajusvojoj navikama, zdravstvenim rad

dvadesetak

dosad

na

za

u

u

su

su

u

naca

sa

o

nom

u

ne

zna. žena više Što djece *

što

strane,

žena

se

ternice.

:

druge dojke. manje od raka ima veći rizik da će grlića oboljeti uda, ranije ima,

šanse

ima

tim

S

rak

će dobiti

da

ma-

(antacidi) smanjenje Uzimanje sredstava smrtnosti. veze začepljenosti (laksatiUzimanje protiv postotkom sredstava Međutim, ima, ali vrlo malo. (trankvilizansmirenje uzimanje vi) da trankviliznači Da li ovo statistički višu rižičnu kategoriju. stavlja ti) ima ih uzima znak da ili oni zanti koji jednostavno onaj probleme uzrokuju to nitko zna. probleme?

Opet, dolaze kontakt bosalonima rade Frizerke i osobe koje ljepotu, koje od raka. češće žene češće kosu nego obolijevaju druge jama težinu češće barem 40 Ženekojeimaju obolijetjelesnu prekomjernu posto debeli i od raka maternice, Prekomjerno mjehura. jajnika, dojki žučnog vaju i prood raka većem riziku izloženi muškarci debelog obolijevanja crijeva state. veći poi zabrinutosti, ili žale tjeskobe imaju osjećaj Ljudi k oji žale te oni stotak smrtnosti nego osjećaje. koji faktor ali raka zraka pluća, cigarete pojavu z načajan Zagađenje nije niskim ali one Ne vim sadržajem cigarete, »sigurne« postoje j esu. sigurno To otkriće nikotina i niskim katrana opasne. najvažnije manje sadržajem začetnika dr. prema studije prevenciji idejnog Hammonda, mišljenju je, više dokazao ništa maratonski nego ka. On smatra da, ako projekt nije ovaj žineke može i nikotina katrana da spasiti cigaretama sadržaja smanjenje da bilo vote, već to provede. vrijedno studija je Dr. Ivo Belan sredstava

raznih

*

želučane

za

kiseline

nema

s

za

u

vas

su

ne

*

:

za

s

u

za

u

ne

—

*

su

*

umora

na

se

na

ne

se

*

sas-

za

s

su

ra-

o

u

se

Izdavački

savjet:

Stjepan

dip!. vet.

Mašek,

Milan

Bolić, Antun

dipl. inž., doc.

Deneš,

dipl. inž., Nada

Dubravka

mr.

dr. Mirza

Miljanović, dipl. vet., Slavko

Vuković-Svoboda,

dipl. vet.

odbor:Mirko

Brčić,

Uređivački

Jovanović-Bunta, dipl. inž., Stjepan Brlek, dipl. inž. Vesna Miroslav Kobra, dipl. inž., dr. Berislav Hadžiosmanović, Majić, Ivan

Bratanović,

Pehal, dipl. inž., Petrič

dipl. inž., dr. Pavao

Caput,

Vlado,

dipl. inž., Miljenko

Turk,

dipl. inž.,

Hadžiosmanović

dr. Mirza

;

Glavni

i

Tehnički

odgovorni urednik:

Vlasnik

i izdavač:

Uprava Mjesečna

i uredništvo:

Tiraž: Tisak:

urednik:

Stjepan Deneš, dipl. inž.

dipl. inž.

Volarić, Udruženje mljekarskih Vera

Republike

radnika

Zagreb, Ilica 31/III, tel. 424-420

za i ustanove kao pretplata privredne organizacije mjesečno 45.000primjeraka NIŠPRO Štamparska djelatnost, Zagreb »Vjesnik«, OOUR

Rješenjem

Republičkog

ski list oslobođen

Hrvatske

sekretarijata za je plaćanja poreza na

kulturu

prosvjetu, |

promet.

i

fizičku

i za

proizvođače

kulturu

SR

mlijeka

Hrvatske

iznosi

4,00 dinara

broj 5249/1-1972., Mljekar-