Mljekarski list 3-1990

OŽUJAK

1990.

SIVE

DB

u poljoprivrede rr ozi veljače, zraka je Opatija,

sela i

X,KRAK Nane reforme sja o KIKS

o

-

s,

SPENA

ein tj s

S Zašto uvozimo mlijeko?

o

goveda Hrvatskoj, brojnoga podaci kretanju Zabrinjavajući stanja U i sektoru te otkupamlijeka. proizvodnje posebno privatnom stagnaciji stalnom i proizvoda. jeporastu mlijekamlječnih dao sistem efekte, posebno kreditiranja Dosadašnji nije odgovarajuće dio. dobio neznatni individualni sektoru, društvenom je

Ze

u

u

su

u

na

e

uvoz

o pe

na

|

a

Brojno

stanje

+

m

poena er 5

nar Ep 4825 rone

rasplodnih

1979.

1980.

1981.

Privatni 100 486.867 98,39 478.254 453.545 93,30

1982.

433.511

e ra vr

i

društvenom

sektoru

god.

1979—1988.

=

društveni

index

ukupno

index

495.990 98,36 487.877 93,36 463.069 443.265 89,37

100 96,97

89,18

9.754

98,29

1983.

1984.

1985.

437.256

89,95

10.069

427.568

87,96

11.227

407.566

1986.

410.133

83,84 84,37

12.645 13.102

101,47 113,14 127,43 132,03

392.023 80,65 378.091 77,78

12.573

126,70

12.466

125,62 390.557

,

1987.

1988.

100

96,08

447.315

90,00

438.795

88,46 84,72

420.211

423.235 404.596 81,57

85,33

razdoblju smanjenjebroj ili sektoru 107.976 od grla 22,22% čega privatnomili 2.543 ćan svega 25,6%. grla U

krava

navedenom

a

na

78,74

grla

ili za

105.433

za

za

na

razdoblje

za

9.923 9.623 9.535

društvenom

21,30% pove:

za

za

Otkup

od

mlijeka

privatnog

i

sektora,

društvenog

te

za

uvoz

god.

1979—1988.

u

mil.

lit.

;

God.

Privatni

index

društve-

index

index

uvoz

ukupno

index

476,7

100

ni

100 70,88

100 1979. 413 56 103,87 1980.

73,8 1981.

96,25 382,7 85 1982.

89,10 354,3 93,8 89,73 356,8 1983.

94,8 91,29 1984. 363 91 374 94,0686 1985. 354 90,04 1986.

96 1987.

82,49 328 92 346 87,02 1988.

79,1

397,6

gj

privatnom

na

index

Godina

pera .zvirnaže

krava

'.

—

2

.

100 275

471

98,8

462

96,91

93,62

93,41

5,5

107,59

ri 6,8

350 340

446,3

457,4

95,95

120,00 116,20

5,2

463 473

108,80 121,51

13

260 400 650 750

97,12

457

95,86

116,45

29

118,73

8 15

,

439

99,22 92,09

*

1450 467

97,96

Ce

rraaera veni re

sektoru

navedenom

mlijeka pale privatnom Otkupljene društvenom litara ili 12,9 milimiliona 51,6 porasle 13%, periodu da bi uvozili nismo 1979.

Kao što ili mlijeko godine 16,45%. jevidljivo 1.450% više. litara što uvezli 29 miliona 1988. je godine navedeno i uvezenog količine razdoblje mlijeka otkupljenog Ukupne ili 9,7 miliona 2,04%. smanjene odtako drastično sektoru nije otkupamlijeka privatnom Smanjenje rezultat što tomi krava bolje sektoru, jedijelom broja smanjenje i robne boljeg korištenja genetotkupa, organizacije proizvodnje organizacije grla. skogpotencijala količine

na

su

za

za

a

u

za

na

za

ona

za

za

.

su

OI S

KJ A

mt

mi

"re

o mr

za

za

u

na

nosu

34

na

na

stimulativno

sektoru

nije posebno privatnomda mlijeka, Cijena bude zahtjev cijena Stogajeopravdani proizvođače. dajne. iznosile 1988. godini mlijeka Cijene prosječna cijena sektor društveni cijena društveni sektor cijena sastavu mljekare *čijem sektor cijene privatni iz cijena mlijeko na

na

su:

u

—

—

za

—

za

50%

djelovala od malopro-

u

0,0534

dinara

0,0556

dinara

0,0514

dinara

0,0491

dinara

0,0602

dinara

su

—

za

—

za

uvoza

isplakoja je cijene je mlijeka Cijena cida uvaži Ako individualnim ćivana činjenica proizvođačaima. paki troškovi individualne sabiranja priuključeni proizvođače mlijeka jeni stvarno koliko dobili? proizvođači je pitanje jevozom, od 0,0445 kretala 0,0630 dikod mljekara Prosječna cijena pojedinih bila

iz uvoza

za

0,011 dinara

od

veća

su

se

u

sa

za

su

se

—

nara.

od

skuplje prije mljekara koje otkupljeno Mlijeko farmi društvenih od 22,60%.

13,2%, drugih vatnoga 4,7%, količine i U 1988. uvezene proizvoda: mliječnih slijedeće godini sa

farmi

su

sastavu

u

a

za

za

za

uvezeno

su

—

—

sirevi

t

3.829

maslac

1.228

t

mlijekoprahu ili litara miliona iznosi ekvivalentu što 6.561 48,8 t, mlijeka je Ukupno: mli14,2 miliona litara, što 77,8 miliona svega manje je ukupno sektora. od jekonabavljeno društvenog iz 1988. znatno 1989.

Količine uvezene premašuju godinevjerojatno godine.

1.504

u

—

t

u

za

za

uvezeno

ove

proteklom periodu Kreditiranje kada također 60-tih Pored kreditiranja stočarskog kompleksa godina je sektor. U i uvedena vršen mlijeka, jepremija mlijeko privatni U to stočarstva. fondovi ćem unapređivanje brojuopćina organizirani i nivou banke.

Formiran i neke Republike uključene je kreditiranje i poU stočarstva. fond uključene kreditiranje unapređenje moupravni »Vi»Dukat« »Sirela« V. Zagreb, Bjelovar, (»Zdenka« Zdenci, mljekare jedine Karlovac i »KIM« druge).

Varaždin, ndija« i odobravani Krediti kapaciteta, stajskih adaptaciju opremanje silosa i sprepodmlatka, izgradnju mlijekauzgojrasplodnog proizvodnju i Kreditirana kao i stočne jeizgradnja potrebnu mehanizaciju. hrane, manje i U uključeni organizapunktova otkupmlijeka.kreditiranje opremanje kao i tori mlijeka. otkupamlijeka proizvođači fondova Iz proizvođačimadodjeljivane premije uzgoj općinskih Vlastita ženkreditiran Naročito junica. je uzgojrasplodnih plodnih junica. te nabava kod kao učešće ska telad rasplodnih kredita, dobivanja je priznata i krava. junica i to Sve koji grla organiziranje sajmova, prometrasplodnih je utjecalo bilo i U većim svim održavani područjima.prometujegodišnje uzgojnim SRH tisuća nekoliko po dijelova Jugosgoveda potrebe i ostalih rasplodnih u

za

uvoz

za

ve-

na

sa-

za

su

su

su

za

za

za

su

za

su

za

su

za

ras-

,

na

su

u

za

35

lavije. jepovećavan broj proizvođača, od 10 do 100.000 neki i do 200.000 isporučivali litara, Pojedini proizvođači litara Takovim mlijeka godišnje. proizvođačima posebnoorganiziranim stimulativne zborovanjima dodjeljivane Organizirane pojedipremije. nim izložbe.

U bilo i po 10 do 12 izstočarske pojedinim godinama je regijama ' stimulativne ložbi. Bile Načinjen je izvjesnoj mjeri cijene proizvođače. ostaloHrvatske, kojimjepored Programgojidbene izgradnjegovedarstvu i bikova stanici ga organizirano progeno testiranje uzgojrasplodnih testnoj Centara i prirodni Varaždinu, potrebe priumjetnoosjemenjivanje uzgoj. pust zemaljski radom 300 bikovskih Uzgojno selekcijskim uzgojeno preko majki je takovih Prestala bikova centre bikova. goj rasplodnih jepotreba UO i bikovi i zemaljski Rasplodni aukcijama prodavani druge uzgoj. krajeve Jugoslavije.

Tako i sinhroniziranim i kreditiraradom,premiranjem organiziranim tolika da 1978. i 1979. proizvodnja njempostignuta godine pojedine je mljekare i subotom obustavljale nedjeljom otkupmlijeka. da to ne odnosi robne sporazum Postignut je proizvođače mlijeka.

Bila to hiperprodukcija mlijeka. je izvjesnoj mjeri Normalno da tada tebalo uvoziti niti materimlijeko, prerađevine, nije višak nisu odnosno od kajalne otkupile mlijeka, prerađevinamlijeka bi ko to te nažaosjetili proizvođači, smanjili brojrasplodnih grla, koji lost od tada do danas To i među nijeprestao smanjivati.potvrđujejedan 01. 03. 1990.

Curasplodnih sajmovima prvimorganiziranim junica godine Križevci i bigovcu Čazma, koji Vrbovec, područje općine Vrbovec, j e lo 111 kao i 14.3. 1990.

N. Rači 260 nisu prijavljenorasplodnih grla, junica održani bilo kredita. niti odobrenih uopće jernije kupaca unosilo 1967. među Formiranjem Agroindustrijske zajednice (AGRIZ) je stočare Došlo do sredstvimnogo državnog kapitala optimizma. je spajanja kanona kao i sredstava dohodak radnih poreza (50%) ustupljenog djela SRH 1981 1985. agrokomplesa. privreda izdvaja razvoj organizacija proizi ribe dohotka.

Od 1986—1991.

0,3% vodnje mlijeka, jaja izdvaja 0,7% m esa, dohotka.

Stalno

robnih

sa

5, 10, 20

su

i više

krava.

a

na

su

u

su

su

za

u

u

u

za

za

u

za

za

uvoza

za

na

su

uz-

za

u

su

se

na

u

a

rezerve ne

se

u

za

—

za

u

sa

—

sa

ma

na

za

—

se

sredstava

AGRIZ

sektor

63,9% 36,1%

Korištenje Društveni Privatni

Ako

sektor

1986—1990.

usporede podaci raspoređenih podacima zemljiš80% vlasništvu nim stočni koje površinama privatnih proizvođača, fond 80% a krava čak također vodilo broju 96,80%, najvjerojatnije nije efikasnosti čuna odnos krediulaganja, posebno govedarstvu.

Povoljniji je kao i izvozne inprograme, preradbene kapaciteteprehrambena tiranja alimentira sektora. sirovinama i iz dustrija koja privatnog bila kad tov nisu kapaciteta goveda Ulaganjaizgradnju neophodna, sektoru koi kapaciteti nedovoljno koriste, posebno privatnom postojeći tovne kapacitete. jiuglavnompopunjuje od bile nisu 1981—1985.

13 Vjerojatno opravdane periodu investicije novih farmi društvenom 7.700 sa grla proizvodnju mlijeka sektoru, koji koriste od 29,1 U tom rasponu pove67,6% — (u kapaciteta. periodu sektoru krava ćan Ovim stvarno 2.543 svega broj društvenom grla. je 91,6%) sredstava

se

su

cca

sa

o

u

u

se

o

ra-

u

u

—

se

za

u

na

se

u

na

za

se

sa

na

36

u

za

..

——.

17.623

imati

kapacitetima kreditiranjem 5.150 i novim starim ima Sada krave. kapacitetima. grlamanje navedenu proI Prosječna mlijeka opravdava3.813—6.475 investiciju. proizvodnja što 74% koristi se od 5.727 nedovoljno kg) je (od kg izvodnja ekonomične proizvodnje. ostvarivanje narednom Kakovo razdoblju? kreditiranje iz dohotka da Iz 0,7% i i zdvajanje dalje potrebno proizlazi je prednjega i i i kao više i Hrvatske drugih proširenje uvođenje 1%) (ako privrede ini To rade druge grla). rasplodna (premije subvencijapoljoprivredu i Evropi. zemlje svijetu najnaprednije dustrijski državanekim i razvijenim agrarnomjere druge (Subvencije EZ Finska ma svijeta1988. god.: Švedska 48%, 5 8%, Austrija 70%, 74%, Japan političke 43% i Kanada druge).

46%, Slo1% dohotka Od radi i naša To uostalom privrede Slovenija. susjedna farmi krediti između privatnih izgradnju dodjeljuju ostaloga venije 25% inod kredit čemu krava 15 sa jebespovratni mlijeka preko proizvodnju vesticije. učešće matedio i rad vlastiti Uz vlastito građevinskog kojejeuključen dotakove Za 50% može još investicije investicije. ukupne izgraditi rijala kredita kamatama.

25% povoljnim djeljuje od kredit također nabavu Za bespovratni grladodjeljuje rasplodnih se nizinsko dinara područje 4.000 po grlu. dodjeljuju mlijeko Premije dinara doPosebne litri visinsko i 0,80 po 0,56 premije 0,16, planinsko mlijeka. kvalitetno mlijeko. djeljuju 10% sa ono sa od 500.000 manje premira bakterija Mlijeko manje 5% višom izproizvođača od 1,000.000 m lijeka Cijena cijenom. bakterija sektor

društveni

bi

trebao

novim

sa

u

za

ne

za

—

u

ne

—

za

za

u

u

u

za

za

se

u

u

se

se

sa

se

na

se

za

za

a

se

sa

za

sa

nosi

4 dinara.

financira

1% sredstava

»struč-

prikupljenih Republike tako, programa poljoprivrede služba prirazvoja cjelokupnog provođenje 1/3 nivou službe takove U sektoru. vatnom na učestvuju regija plaćanju, Svakom sredstava 1/3 iz 1/3 te republike. zadruge, regije, financiranju takve službe. omogućenojekorištenje poljoprivredniku mala kreditira sektoru Na privreda povoljnim uvjetima pod privatnom Iz

nivou

na

se

na

za

na

u

sa

3

a

sa

*

se

i seoski

turizam.

Što tresredstava tako i U poredostalog dodjeljivanjuprikupljenih raspodjeli sredstva balo bi upravo proizvodnjuproizgovedarsku znatnija usmjeriti 70-tih rađeno sektoru, kao što godipočetku je mlijeka privatnom vodnju kreditirati?

sada

u

—

———— _. osloboditi uvoza možemo način Jedino ————————————————————— mlječnih proizmlijeka, taj izvozte i uvoznika, umjesto postati prerađevina, goveđeg g oveda, voda, simentalca. nik već tradicionalno hrvatskog poznatog i odličnim takovom mi da Zaista kapacitetima iz intradicijom, jeapsurd to navedene uvozimo stočarima i agrarna proizvode zemlja, jošuvijek uvoz Raznim mehanizazabranjen je mjerama zemalja. razvijenijih dustrijski mehanidomaće štitimo čime i proizvođače poljoprivrede dr., potrebe cije i stočarstvo našu štitimo Sa čime proizvodnju posebno poljoprivredu, zacije. lijeka? mlijeka inž. dipl.

Brlek, Stjepan —.

—

u

na

na.

se

na

mesa

sa

za

.

37

za Otkup mlijekana individualnomsektoru,u kooperaciji 1989.godinu

mlijeka Hrvatskoj Proizvodnja godine pada litara do 970 950 litara.

1.050 cca milijuna milijuna Od od 1980. do 1989. otukupnoproizvedenog mlijekarazdoblju godine što bilansu 40 1989.

47%, 41,36%, pdgovaraukupnom kupljivalo godine ovakav: mlijeka, koji jepribližno 393.500 otkupmlijeka sela utrošeno 396.000 prehrani teladi 130.000 utrošeno + 500litara) prekomjerno prehrani (350 i ostalo mačaka hranidba pasa, 40.500 SR

u

od

do

1980.

danas

sa

na

u

se

a

—

*

—

u

—

u

—

—

960.000

mlijeka (Napomena: proizvodnja uključuje kravi po tele) mlijeka kojepopije Iako 1980—1989. u mlijekamljekarama razdoblju otkuppada,prerada od 470 što znači da stanovniš510 varira litara, milijuna potrošnja gradskog radi rasta reći tva bolje blagoopada broja potrošača. stagnira, kod stanovništva od 160— litara kreće gradskog Potrošnja mlijeka što malo odsir i maslac čemu 170 mlijeko),jejako godišnje (pri pretvoreni sela SR 210—220 litara po stanovninosu Hrvatskoj (cca glavi potrošnju litara ili kreće od 220—500 gdje godišnje (postanovniku). ka) Evrope, da mladi novim mogu Želja je privređivanja proizvođači uvjetima baviti i će čime rasuditi i uočiodluke će kod novac, donošenja što ulagati šanse odnose kooti da proizvodnje mlijeka području sigurne postoje može i svaki robni proizvođač ugovoriti»svojom« mljekarom koje peracije i stalan biti svoga proizvoda mlijeka. plasman garantiran siguran ekonomski rišto to i položaj proizvodnje mlijeka Napominjemo stoga je mlidrži dana i već više od 1:1,5 mlijeka paritet pšenica: godinu ješen cijena i telaodnos što Švicarske) koji cijene Evropi (osim jeko, jegotovo najviši tov bilo bilo di simentalske rentadaljnje držanje, omogućuje pasmine, bilnu proizvodnju. iz iz dohotka i Hrvatska sredstava 0,4% privrede0,3% Republika putem do sada korištena nisu znatna poreza sredstva koja potrebnom osigurava iskazana

statistički

lita-

500

ne

ra

u

—

se

su

u

u

u

na

se

nam

ona

u

se

u

za

u

—

sa

u

—

=

uz

u

za

za

u

iznosu

na

selu.

u trošenju povoljnih Situacija je mijenja sada bilo do da to stava pa je (što pojedinac prilika javite nije vaše i sirovinske poslovnice mljekamoguće,najboljepomoć posredstvom i krenete proizvodnju. nivou 1989.

Iz količina i godine mlijeka orijentaciono otkupuprerade što ćete je »glad« mlijekom republikenajveća vidjetkojempodručju prikazu: dajemou slijedećem i selo

sada

se

se

tih

ravnopravno kao i osobno

sred-'

uz

re

u

u

u

38

na

za

vam

Pi RaRRNNTE, gim pama.

-: (8861:6861) \O00 —: 001 $Z ———————— 26'901 6s's8 £9'%4 82'46 €I'€II 8€'76 8€'66 su's6 0€'#6 0s's6 6r'£6 P9'8€ 9€'76 ST's8 c€'68 IP'82 11'69 L2'S6 VODO 6v'96 2256 8861 oooopeei £0I € JM, mmm i .

=

|

J

a LO€'£6€ Soze '8:6861 ssLe 620 899'61 sP8's LE 2VO 2s021 sge L06'€ dnojpno 8$PIP L6V 166'T L9€'€8 298'08 88oj, Tog A 0IS 6ss > i To s€

Te

Te

FI

L

m

"

i 'B oudnxn £e0'€IP sTe B€E2 942!

0921 6Ic€ OpS'0% 80€ 9241 £994 £sLL Ozv'6€ s98' 621? £02's8 sos'€r 2be sj I8LGI 9S0'1 TOF'98 62 '8861 se

Te

ze

I TUgAJSNIP'2:6861 SL8'1 806 000 65q'9 996 68S'SI 0621 9pee £oT€ 6917 IGZ€1 ISve OTI —— 101% EENNA [9S “ft _ —— — 082 dO '3:8861 8091 g€Tr180'9 880% £ 2sve s60'€ PSP10S'91 I8S HTE€I (44! £2 _ €9S1 PI 1

106.02

P

'€1

I 280'02

7V

001 0'#6 =884'96 0'6ZI 9's8 P'8 2'£6 9'IZ 492 016 92 9'96 o'zve 6'001 #66 8'28 €'66 8'76 S'£6 0'#6 8'76 6'z8 TUTBNPIATPUT% & Sow '2:6861 0284 22064 9284 LIGE oIZE€ SOL4 6LO'P OLL'ZE ZSO'ZI 6IWŽI 206 £0% OZI ozs 861'64 PLESI 828 gTI ssLe 6sS 101%19S TzE€ 6€ 91 "a" €

.

Aps _dn>p1O IS6'ZPE '3:8861 9501 26€'8 €SLL 6€0'b 260'8 SPTI LZs'€ 641% zsTee ZE€' 8P€ OPT 599 #1618 18€'81 I8LCI £6 6Ice€ 64 e91 F8 IP LE

"8IBII[ <5<

XA<“\

BUWIBYNSTI

BUBIIS BOTUALId Xruaoaqnq NolIsO BNONOIBV oo?

BIBYOIJN OAGJOAZ Jsuyog đYuopzZ BITPUTA '1S BITABIS syolr4 JepezZ BYISBI Tena BISIIS druotq uruyj olleg "ds sind MIN "JA XNdI BAS OJ N

a E

39

*Kod

da,

osim

na

kolonu

treću

u

u

dana.

ćete

i

su

u

karama nu

(brojaka) vidjet prikaza pažnju male količine i svim sa OsijekuRijeci (gdje mlijeka sela), mljeniži od sektora 6% prosjeku otkup individualnog je godiobratite

ovog

za

za

samo

otkupamlijeka, dajevrijednosti prikaz da vidite kolika razlika između i bit će otkupa proizvođače interesantnije je Ta razlika svake prerade području mljekare. nadoknađuje kupovinom i od mlijeka drugih mljekara, preradommliječnog praha mlijekoproizvode Tu razliku bi trebali i i republici omogućiti mlijeka. našoj proizvesti velik egzistenciju brojproizvođača. sigurnu i te razliku otvara koja otkupa prerade, Dajemoprikaz prostor robni litara tisuća40.000 robne (1 proizvođač mlijeka godišnje) proizvođače Ovakav

no

na

za

buduće

vas

robne

se

u

u

uvozom

za

za

nove

u

ma

litara.

Mljekara

Otkup

iz SRH

1989.

godina

Prerada Razlika 1989. g.

Dukat Sirela

83.367 80.867

Zdenka

41.448

41.448

Vindija KIM

21.497

39.828 43.868 14.280 49.446 3.907 23.170

70.969

Pionir Slavija Osijek Belje

Pula Split Dalbih Tuzla Dubrovkinja Paška sirana

_

=

19.924

8.647 2.228 18.061 — 3.502 _

5.845

21.991

16.146

7.232 7.705

8.178

946

23,7

15.198

7.493

187,3

551 14.079

2.035

1.484

15.861

1.782

37,1 44,6

1.991

2.526

za

388.090 Dakle,

—_

216

230 nisu značajni,

Ostali

—

458

3.907 19.668 21.047

Rijeka

506,3

18.331

31.385

:

20.252

103.619

35.221 12.050

Zvečevo

Najmanji mogući broj kooperanata

55,7 451,5 =

87,6 —

—_.

2.830 sada

479.078

535 2.600

13,4

102.007

2.549,90

65

nego preradiproda milijuna proizvoda što ga i i društveni sektor.

Hrvatskoj proizvodemljekarama predaju seljak Moramo da navedenih 102 sirari milijuna litara, »Sirela«, napomenuti i »Dukat« sirovinu što iskazano za sir, »Zdenka«, »Belje« kupuju topljeni nije tabeli da i čini kao treba više nego ga prethodnoj (zato milijeka njima što budućnosti novih litara 50 te otkupili),je daljnjoj milijuna (najmanje)je časa i 152 ovoga Hrvatskoj potrebno predati mljekarama milijuna proizvesti litara. Kao što kada bi ga 10 krarekli, proizvodio prosječni kooperant odnosno tada bi 40.000 odnosu danas bigodišnjom predajom mlijeka, lo odnosno ako 3.800 farmi bi veće farme. mogućeizgraditi podizale manje da čitaocima lista« rezultate ovog Cilj »Mljekarskog prikažemo napisa je 1988. i 1989. ali i da ukažemo da mladi i mlađi prootkupa godine, potrebu izvođači razmisle o gospotrajnom usmjerenjuproizvodnju

vidimo

da

i

se

za

litara više

102

u

uz

u

se

a

ne

su

u

u

smo

sa

va

u

na

se

na

svom

u

na

svom

darstvu.

jednompozivamo proizvodnje proširenje da novih kreditiralokalnoj objekata mljekari interesiraju uvjete nje Još

sve

se

40

u

zainteresirane

i diza-

za

za

ulasku

eventualnom

dioničarsko-suv-

suradnje sutrašnjem nja trajne oblik novim što lasničku ulaganja kapitala mogući uvjetima je organizaciju, životnu i proizvodnju. opredjeljenja trajnog da velik dio vidi i razlika iskazanih U preradeotkupa je potreprikazu teže se be Istra, (Primorje, gdje mlijeko proizvodi mlijekom područjima da i te znači to ne mogu proizvodnju mljekare organizirati Dalmacija), reći bi netko U kontinentalnim mogao mljekarama.protivnom suradnji zaboraviti ali naći 403 da Švicarkooperanta, smijemo m oguće Rijeci nije GorNaš nadmorske visine. iznad metara 2000 sku proizvodi gdje mlijeko niži i znatno ski Kotar, travnatiji. međutim, je od slika Dok ovo »Mljebrojeva stanja,jednom do slijedećih trenutnog je 2000. ćemo lista« godine, koja prikazat potrebe mlijekom karskog i nabavu da što tu, obzirom materijala priplodnog odluku, realizaciju nije vrlo blizu. doista Dakle 2.000 i do 3 treba godina jevrlo, godine. inž.

Deneš, dipl.

Stjepan ili o

i

u

u

za

se

u

za

ne

no

s

u

ne

u

se

u

samo

za

za

s

ulozi

Savjetovanje

Održano

o

sela

i

refor-

privredne uvjetima poljoprivrede u

me

\

ProglašenSavez seljakaHrvatske Opatiji poljoprivredu, je organizaciji ulozi sela i održano 26. do 28. poljoprivrede uvjetima Savjetovanje veljače i reforme pluralizma. političkog privredne selo i Odbori odlukom poljoprivrepostojeći prisutnih Jednoglasnom HRVATSKE. SELJAKA SAVEZOM du proglasili među oko 110 Ovom sudionika, kojima skupuprisustvovalo je značajnom iz selo i 70 Odbora predsjednik Hrvatske, cijele poljoprivredu predstavnici Hrvatske SR i šumarstvo komiteta Čedo Paić, poljoprivredu Republičkog Saveza RK SSRNH saveznog Željko socijalista Mažar,zamjenik predsjednik Saveza Antun te sekretara Vojvopoljoprivredu Šeda, predsjednica seljaka RK

Odbora

U

SSRNH

selo

za

i

od

u

u

o

za

se

su

za

za

za

dine

Ruža

Deneš.

nestranačka

organizacija seljaka organiziran je selo iz Odbora stala Hrvatske, koji cijele dosadašnjih transformacijom Hrvatsada Saveza unutar socijalista Socijalističkog RNH, djelovali doći do bila mogli izražaja. kojoj seljaci jedina organizacija kojaje ske, će demokratskom izabrana radna Na procegrupa koja Savjetovanju je dokumente i statutarne durom novoformiranog druge programske, donijeti kao

Hrvatske

Savez

na-

su

za

a

saveza

su

u

Saveza.

ukazali

probleme selu,poPohvalno seljaka. položaj je

skupa raspravi i društveni ekonomski sebno neravnopravni vrati imovina zadružna da odredio Zakon koji zadrugama, je ocijenjenili proJednoglasno jepodržan zadrugama njihovim pravnimsljedbenicima.

Ante SIV-a i ekonomskih pogram posebno Markovića, predsjednika mjera inače da rezultate maksimuma, napomenu tih, zemljišnog gleduukidanja ubrzati te da nadležni njihotrebaju organi još osjeća, dobrih, mjeraseljak primjenu.

Sudionici

su

u

na

na

na

mnoge

a

se

o

u

uz

ne

|

vu

41

seljaka provedbudenacionalizacije, zahtjeve tj. je 1953. im godineoduzeta, prilikom koja je smanjivanja seljacima njezemlje maksimuma. zemljišnog Naročito bilo je uvodno Odbora selo i izlaganje zapaženo predsjednika RK SSRNH skraćenom te ga obliku poljoprivredu ]lije Mirčetića, objavljujei na

Ukazano

vraća-

za

za

u

mo:

političkog poljoprivrednika uvjetima pluralizma Organiziranost 800 Odbora selo i Na SR Hrvatske djeluje približno poljopteritoriju Normalno da aktivi rivredu selima, općinama zajednicama općina. je je veća nost poljoprivrednim sredinama, općina razvijenim tj.zajednicama odviše traži Za izlazak iz i Varaždin.

Osijek, Bjelovar nerazvijenosti mjesredstva često Društvena društvene zajednice. koja izdvajaju konkurentni tržištu nisu i cionalno troše programe rješavaju koji dala da bi budućnosti ta sredstva Sasvim adekvatno zaposlenost. jesigurno i rada veće učinke putemosobnoga odborzadrugarstva. imao znatnu da naš Ističem Republički podršku Republičkoj je Hrvatske Zadružnom Hrvatske.

SSRN i smo Uspješno konferenciji kao i i sa Saveznim surađivali za poljoprivredu, Republičkim sekretarijatom Fakultetom i šumarstvo, komitetom poljoprivrednih poljoprivredu fakultetom te ostalim ti,Veterinarskim institucijama. konstatirati da aktivnošću možemo Sa zadovoljstvom svojomjavnom kao i da se Izvršnog roku, pridonijeli donesu, predviđenom vimjereSIVkonačno se ravnopravan položaj poljoprivreda stavlja kojima Sabora, jeća a, radi granama specifičnosti poljoprivrede, privrede, uvažavanje drugim robe tržištu. Osobito što i ciklusa dužine plasmana proizvodnje jeznačajno seki zadružni sistemskim glavnim privatni mjeramanapokonizjednačeni odbor dao sektorom društvenim tor Republički poljoprivrede. jejavnupodobavezu.

Radi tržišnom to moralnu SIV-a. ršku Osjećali mjerama i karegresa u poljoprivredi, repromaterijal zadržavanje ponašanju ili sada koristiti i matnu mogu seljaci neposredno putemzadruga. koju stopu, i Međutim, pojedina poduzeća, prehrambene industrije trgovina ponašaju selu i koriste otkukorektno prema monopol uvijek zadruzi, jerjednom tržnih viškova ni kada robe nema Pu, drugi tržištu, jerotkup nije put, i onih sistemom uvoza tvaren, koriste se liberalnim poljoprivrednih proizvoili Osobito da možemo imamo kojih zemlji kojih proizvodnju. organizirati kriza i radi umnogome zabrinjava ponašanja dugoročna stočarstvu, izvoznika od mesne industrije, koja ranijega pretežni pretežnog postaje nik i stoke. Potrošačima iz viškova nudi tzv. jeftino evropskih našim To da kvalitetom zemalja,kojeocjenjujemo potrebama. odgovara nakon kada odražava kukuruza odmah se na berbe, otkup negativno kukuruz bida dio prodati krupni prinuđen potrošači, znajući je proizvođača bilo radi nedostatka lo radi sredstava pa spremišta, odgovarajućeg jecijena dva do tri bila čak zaštitne. da Svjedoci ponegdje ispod mjeseca cijeje kukuruza kukuruza bila dva do tri veća. Sada ti isti krupni poroeć puta kukuruza. vrše pritisak proizvođače kao Poznato vam se mlijeka javljao jeda problemcijene dobivali 1/3 od litru su prodajne politički problem, mlijeka jer proizvođači administrativnih što nikada ni pa mlijeka, cijena, cijene vrijeme ranije, i Poslovnom Zadružnim sa savezom zajednicom Zajedno nije događalo. u

'

za

»...

u

u

u

se

u

se

rama

se

na

u

nera-

ne

u

u

savezu

u

znanos-

za

smo

u

s

u

uz

na

su

s

smo

se

za

o

za

za

uz

ne

u

se

a

os-

na

u

nas

u

uvoz-

mesa

meso

se

za

ne

su

za

smo

na

za

uvoz

za

za

se

u

za

42

>>

— >> — >> >

o

ke

50%

dobiju najmanje mlijeka pokrenuli akciju proizvođači ininaša Ta i 50% da od mljekaretrgovina. Koliko prodajne cijene, preostalih dijele marže. trgovačke pretpostavlja smanjivanje ostalog, pored cijativa, od i ali ima većina znamo, odstupanja mljekara, pridržava dogovora tog odbora i aktivnost veća i pa je nadalje regionalnih općinskih potrebna njega tih U i to tamo selo i rješavanju javljaju. gdje problemi poljoprivredu, Podkao nekim odbori aktivirali npr. općinama posebno problema i pravom zahtijevali proizvođači gdje drugima, Koprivnici ravskoj Slatini, način. ako obustavu problemi riješe odgovarajući mlijeka isporuke odnose različito da se smo Tom mljekare vidjeti pojedine mogli prilikom ulažu Na selu. npr., napori prema Karlovca, području proizvođačima robna ulaže »Sirela« gospodarstva, području proizvodnjunerazvijenom dva iz Bohnec mlijeko puta mjesecu, isplaćuje Ludbrega mljekar privatni i naši što zahtjevi.

Zakonu i aktivno odbori Naši zadrugama sudjelovaliraspravi tekst i naše neke fazi usvojeni primjedbe ugrađene usvajanja, i amandmanima njegova Hrvatske komora Zakona. smo iz privrednih Suprotstavili kao što suštinska brišu iz zakona da primjer pitanja zbogzahtjeva teda vezi itd.

S tim otuđene i sudbina naglasitije valja imovine položaj Zadatak Zakona i sada ima, zadrugama. je provedbi bilo, otpora tom da selo i ših odbora izjašnjavanju dapitapoljoprivredu inzistiraju zainteresirane i odbora naših članstvo i da selu druge upoznaju nju i imovine zadružne prema seljacima nepravde ispravljaju ranije vraćanjem izlaz te da kooperanata organizacija pretvaranju jedini zadrugarima, je naši odbori savezima zadružnim seljamorajupredočiti Zajedno zadruge. zadružna otuđena i vrati da da cima ranije zadruge osnuju slučaju drušzadaća da Naša oni imovina, položaju. je ostaju drugorazrednom da Zakona tvenom zadrugama,ciljem ćeuključimoprovedbu akcijom morat aktivnosti U selo ima ko programskoj zadrugu. daljnjoj razvijenije mislim Pritom vraćanje politiku. zemljišnu zalagati efikasniju 30 maskimum 1953. smanjen z emljišni godine kojima j e p ojedincima zemlje treba 10 ha. Također ha poljoprivrednog nacionalizaciju preispitati zaštitu zemZalažemo aktivnost. efikasniju građevinsku ljišta izda biti treba Naša odnosu preokupacija promjenunamjene. ljišta vitalna i kako da i mlada nađu preuzimaju gospodarstva druga rješenja ali domaćinstava staračkih cjelokuprješavanje zakupu, dugoročnom lju i iz rente, samo nego tih domaćinstava, socijalnih i nog putem položaja sistemskih te mjera. drugih fondova, primjenom poljoprivrednih sela i odbora naših Važno problemarevitalizacije jepokretanje pitanje odlazak da se i urbani u uspori uvjeta cilju stvaranja razvoj p rivredni njegovda viška iz dio dio omladine, selu gradtehnološkog zapošljava sela, U tom inozemstvu. rada i kao žive sredina skih povratnici selu, koji i sistemu i treba zemljišta nasljeđivanja promjena pokretati pitanja sklopu stočarstvo,

da

smo

+

a

se

se

za

u

u

se

su

.

s

su

na

ne

se

u

se

na

u

na

u

a

su

u

su

a

u

o

o

u

su

se

su

se

na

na

u

renu

na-

o

a

o

na

za

se

na

u

u

sa

se

u

ne

se

u

mo

na

za

se

sva-

s

o

u

sa

.

zem-

na

za

se

raznu

za

se

na

u

zem-

uz

u

ne

se

sa

na

u

s

na

u

'

ostalih

nekretnina.

da

odluka

bila dalekovidna

proizlazije svim selo i odbori za da Socijalističorganizacijama poljoprivredu osnuju i smo rada. dali smo pokretali saveza, koja Pitanja sadržaj kojima kog transformiramo i ako sebi seljaka govore po da, pravljali intresni imati savezi ti karakter, profesionalno pretežno moraju boriti Hrvatske, društvu. treba kada onda ravnopravan seljaka položaj politički Iz ovog

osvrta

na

našu

aktivnost

u

se

ras-

se

sama

u

saveze

.

a

se

za

u

43

rješavati

Moramo

probleme seljaka. ilustracije da smo ovih dana suočili tretmanom oko neravnopravnim seljaka potisredstava što ih svi iz dohotka cajnih (0,7), zaposleni izdvajaju ukupne privre“de razvoj kao i iz poreza promet agroindustrijskog kompleksa građani Želim istaći da do sada većinu tih sredstava dobivao društveni (0,3 posto). je sektor oko 20 obradivih svega poljoprivrede, koji posjeduje posto površina, tih sredstava oko 75 zadružraspodjeli sudjelovao je Zajednički posto. nim savezima da takva smo se nastavi i da suprotstavili politika taj način 30 sredstava društvene preko postoukupnoraspoloživih daje dvije da ili i ostalim sanaciprazne farme, postojeće mliječne zjape gubicima tim bismo sredstvima daleko više farmi. jama, mogli osposobiti obiteljskih U tim raspravama da da primijetili mnogima,nažalost, nije j asno ćim stočarskih vlasulaganjimaprivatni sektor,adaptaciju objekata, titu stočnu hranu i seoskih osipostiže zapošljavanje razvoj gospodarstava, i sredstava i rentabilnost guran je povrat proizvodnje.

Svakom da poznato dobronamjernom čovjeku je Socijalisorganizacije naroda saveza Hrvatske i bile tičkog radnog ranije jedina društvenoi mi smo doći do da kojoj organizacija seljaci mogli izražaja.

Valja n aglasiti politička naši odbori selo i imali razpoljoprivredu proteklom jednogodišnjem i SSRNH. doblju razumijevanje podršku o pćinskih konferencija Sada zanima kakvu će nas Savez predizbornu platformu ponuditi socijalista Hrvatske i će biti i iz kojoj mjeri orijentiran kandidiranje biranje dova Naši odbori ili sutra eventualno »savezi ako preseljaka. seljaka«, njih biti otvoreni rastemo, svim i ostalim zainteresiraniprema moraju seljacima sela i za Morat ćemo biti i kritični prema kandidirapoljoprivrede. razvoj onih i danas sektaštvo prema pojedinaca nju koji još ispoljavaju seljaštvu sektora. forsiranjem društvenog Na izborima morat ćemo voditi slijedećim skupštinskim organizirano čuna da i oni kandidati iz redova iza kandidiraju biraju seljaka koji i maju sebe aktivnost i sela. odgovarajuću p robleme poznaju Tako sada malo Saboru SR samo seljaka je zastupljeno Hrvatske, drug Azenić ti naši kao i članoŽiga su, poslanikSkupštini SFRJ, delgati pokazali vi SIZ-a mirovinsko Skupštine invalidskog poljoprivrednika osiguranja da mogu biti vrlo aktivni i i to kako sceni, Hrvatske, odgovorni društvenoj tako i razumnih ,u rješavanju su krupnih pitanja, davanju prijedloga koji interesu sela i ali i šire društvene sredine SR Hrvatske i SFR seljaštva Jugoslavije. iz Saveza i Drugovi seljaka Vojvodine pokrenuli pitanje jugoslavenUkoliko saveza. to bude vladao širi mislim da ni mi skogseljačkog interes, bismo trebali biti ne Putem Saveza bi iskuspasivni. tog mogla izmjenjivati tva iz rada i odbora saveza sličnih i drugih organizacija susjednih zemalja, To napose znači da Evropskoj ekonomskoj zajednici.ujedno podržavamo članstvo tim opredjeljenje evropskim organizacijama.

U aktivnosti i našim budućoj našoj suradnju uspostaviti iseljei sa našim ništvom inozemstvu da sredstva s ciljem svoja seljacimaradu iz sredina da time i usmjeravajurazvoj kojih ponikli, rješavaju trajno i svoju svojih obitelji. egzistenciju egzistenciju da naš ili eventualno odbor Savez Stojimo stajalištu Republički seljaka Hrvatske biti samostalan i aktivnostima potpuno svojim bez obzira na Moramo takoprema položaj političkim njegov organizacijama. interesne

se

Radi

navodimo

s

za

na

a

u

s

sa

se

se

na

za

a

a

su

u

s

smo

u

se

u

a

ve-

uz

a

su

u

su

za

u

u

za

re-

u

ma

ra-

se

u

a

u

na

u

u

su

za

se

a

u

za

u

moramo

na

u

s

u

su

a

na

mora

44

suveren

u

bi svatko

kako

međuopćinskih samostalnost općinskih osigurati nadležnosti okviru djelovao. sadržajno svojih samostali što veće novim Radi našegdjelovanja kaouvjetima mogućnosti dobrovolšto vlastite i treba radu nosti članarina, prihode osigurati iz budžeta zatim zajednidruštvenoprihodi prilozi, sponzorstvo, jni i ca, SIZ-ova političkih drugo. i reformama svim pridruštvenoga političkoga, dosadašnjim Seljak da reforme domaćinski sistema pa omogućuju sadašnje ponašao vrednog i društvenom privrednom razvoju inicijative svoje razvije jošsadržajnije odbora

i

đer

>

:

u

u

su

u

se

u

mu

se-

u

la.

buduće

konkretno

poticaj Želim mojeizlaganje djelovanje.« Odi rasprave, uvodnih Na materijala pripremljenih izlaganja, temelju ćemo Stavove će izradit selo i poljoprivredu bor objaviti koje Savjetovanja, lista«. narednom broju»Mljekarskog V. Volarić da

shvatite

ovo

kao

za

za

:

u

I

Udruženje uzgajivačakoza 3

jugoslavensko Toplicama je veljače Guhotela dvorani U »Yu-ko«. koza »Matija prepunoj uzgajivača udruženje i stokoza stočari su Stubičkim bec« uzgajivači brojni okupili Toplicama naše izvanrediz svih čarski Spomenutim skupom zemlje. krajeva stručnjaci Dana

u

24.

1990.

osnovano

Stubičkim

u

se

Rao

Sa

osnivanja

Udruženja

uzgajivača

koza

»Yu-Ko«

Žubčić.

Haber,Smiljka Zapaženje bio Nikole iz kao domaćina. Šnebergera pozdrav GronjeStubice, najbližeg Sastanak vrlo svih suda započeo zanimljivim predstavljanjem prisutnih je H dionika. došli stočari i iz Niške »Dukata« 3 | Tako (kozari) stručnjaci mljekare, iz instituta iz dak Zagreba, Svrljiških planina, Maribora, Mostara, Veterinarskog Slavonske Zagreba, Plevlja, Travnika, Požege, Like, Orahovice, Zaboka, Negoi naše tina, Cresa drugihmjesta zemlje.

Naš koza Miroslav Haber iz slikovito upozuzgajivač poznati VA Rovinja je sudionike zadacima nao s osnovnim kozara prisutne stočarskog udruženja i »Yu-Ko«.

Na ime bili izsu Jugoslavije predložio brojnim plakatima koji loženi dvorani hotela slikovito bilo stoGubec«, »Matija prikazano je stanje čarstva te zadaci kozara »Yunašojzemlji budućegstočarskog udruženja među iamo su: stručna kojima bolje stočara, iskustava, upoznavanje izmjena i što koza. sudionici bkodje pomoć postizanje boljih uspjeha uzgoju Nadalje, Ko«, i stočarskih Aa saveza goupoznati dosadašnjom organizacijom (konjarstvo, i osvrt buduće Pak vedarstvo, ovčarstvo, kozarstvo),poseban svinjogojstvo zadatke »Yu-Ko«.

Tako istaknuta prvom stočarskog udruženja je mjestu da uskladi zainteresiranost iskustva stočaripotreba članova, razmjene i međunarodnim našojzemljiinozemstvu, sudjelovanje organizacijaitd. »Yu-Ko« ima Izvršni Odbor Tar, samoupOrganizacijski Skupštinu, odbor, MEA kontrole i odbor.

Disciplinski Stočarsko kozara »Yu-Ko« vrlo dobar kaudruženje Jugoslavije je primjer ko treba i Dobro bi stočarskoj pristupiti suvremenoj proizvodnji. organizaciji da našem i bilo nešto slično. govedarstvu organizira Zlatko Mašek Oiaaćač ag kani PRA E KOREA Munbeaeia |

no

su

rukovodili

Miroslav

Selanec

i Damir

4

su

|

a

kje

mu

Koi

'

u

u

HirkA

>

g

s

u

su

sa

Ce

ELA

uz

na

BEE

na

se

ma

u

sa

u

:

ma

ravne

a

se

u

'

|

će

E

p

-

do

.

ds o

in

+e

Riječkispomenik mljekarici

b Ri-

mjesecaveljače otkriven svečano spomenik je jeci znak na ženi u sjećanja mljekarici Grobnika i iz okolice žene brojne i rata Kastava su jošdugo koje prije nakon oslobođenjaopskrbljivale S kantigrađaneRijekemlijekom. com mlijeka, smještenom platnekretale iz vreći leđima, noj cik zore, sela jošpo mraku, svojih i morale nositi su petrozbogčega Obično pješačile svjetiljku. lejsku Godva sata. do puna gradagotovo ima naš svaki tovo mljegrad svoje i vrlo ili kantare karice jepohvalno zaboravio. što ih gradRijeka nije postavljen je Spomeniku Rijeci mali središtu grada, strogom trg! jeMljekarski prostor akademski izradio Spomenikje iz Bahorić Belizar Zagreba, kipar mladost proveo Rijeci koji svoju je i riječke Zbogtoga Primorju. i dale ostale u sjećanju mljekarice i izvanredan nesvakidašnji ideju spomenik! spomenikmljekarici Posjetite Rijeci!

Početkom

u

o

— p co

gr

oO

n w

u

su

na

om

u

m

n

su

“

a

u

nazvan

3

k

u

su

mu

za

E

u

Zlatko

—;oooooooaoopopoooro

Mašek

rope

maćeha (2) Nije lako bitiočuh ili razmatrali

teškoće

i

nebiološki kojima suočavaju

prošlombroju temom. završavamo s tom Danas i maćeha. očuh roditelji i među da Ne samo djecom, roditeljima ljubomore osjećaji brojni postoje izlaziti na i nego svladati oni ponekad kraj, kojima moraju koje moraju i istodobni to i ambivalentni, ljubavi osjećaji jest osjećaji, podvojeni javljaju odmah znači ne »Odmah ljugotovu »instantgotovo«, mržnje. isto za možemo ne izuzecima, s bav. osjećati rijetkim činjenica jeda, roditeljstvo«, Također, istinito To vlastito naše za što majku. kao posebno dijete.je osjećamo tuđe, U

smo

s

se

—

s

se

za

47

P

sia

o ti

Psihološki

da ima iste kao i nemoguće je osjećaje drugo dijete nosila rodila i očuh i maćeha ne mogu dijete koje je sebi, podigla. Ako da ambivalentni i prihvatiti činjenicu miješani osjećaji prema svojim pasnormalne da znači žive torcima to oni i nerealnospojave, svijetu pretenzija ona

ona

za

za

ono

u

su

u

ti.

Miješana obitelji.Gotovo

obitelj uvijek prošle biološke žele da i otac budu sva ponovo djeca njihova majka zajedno, bez obzira koliko brak bio to Isto bez nesretan. obzira koliko lotako, je ši i sada ili bili svaki to nesposobni njihovi roditelji, pastorak osjeća prije, da NJEGOVI ih oni nitko i da može i istisnuti. roditelji zamijeniti Jedno od ili maćeha očuh najčešćih pitanja koje postavljaju budući jest: li zatražiti od »Moram dozvolu da brak«?

Možsvog ponovo djeteta stupim da čini to međutim poznam apsurdnim, budalastim, pitanje ljude koji tako bez obzira okolnosti su na upravo postupili. Moje je čvrsto uvjerenje da, zatražiti od koliko bilo dozvolu staro ževašeg djeteta, smijete odnosno i od sasvim tražiti da Čak nidbu, udaju. odraslog djeteta smije trebate li ili trebate tome preuzme odgovornost donošenje odluke bit

će

»duhovima«

uznemiravana

na

su

su

su

ne

u

vam

se

ne

ma

ono

za

se

ne

za

o

se

ne

ženiti.

Slijedeće pitanje od Nemojte zahtijevati

često

postavlja:

se

da

»Kako

me

moj pastorak ili

treba

On

zvati?«

njega će što i zbog toga pokušavate zamjerit preuzeti mjesto njegovih Mislim da vašem roditelja. najbolje, početku, ponuditi, predložiti, je pastorvašim ku da To oblik imenom. i oslovljavanja prirodni povređuje mislima S vremenom, ako odnosi djeteta. je osjetljiveosjećaje pastorkom i ako niste to završiti ga najboljem redu, pokušali prisiljavati,može da ili tatom. time zvati počne Sve biti ili maćeha ali očuh teško.

Međutim, svemu, je moguće je žani kao i tehnikama mogučih problema, njihovo razrješavapoznavanjem ćete i podizanje sretnije, kooperativnije bolje prilagođene nje, osposobit što i to djece vašoj miješanoj obitelji,možda bolje nego uspijeva prosječnim biološkim roditeljiraa njihovim obiteljima. mamu

vas

zove

»mama«

»tata«.

već

ima

i

tatu

vam

u

zove

vas

ne

u

su

u

s

na

vas

mamom

u

naoru-

za

za

u

u

liječnik

Vaš

Izdavački

dipl.

vet.

Mašek,

savjet:

Stjepan dipl.

Dubravka

Deneš,

inž.,

Udruženje

Uprava

i

uredništvo:

Mjesečna 45.000

NIŠPRO

ski

list

primjeraka

je

Miroslav

dipl.

inž.,

Petrič

Caput,

dr.

Mirza

Brlek,

dipl.

inž.

Kobra,

dipl.

inž.,

Vlado,

dipl.

dipl.

inž.,

Volarić,

dipl.

privredne

Pavao

Deneš,

OOUR

sekretarijata plaćanja

poreza

Vesna dr.

Jovanović-Bunta, Berislav

Majić,

inž.,

Miljenko

Turk,

dipl.

mlijeka

iznosi

3,00

dinara

Ivan

inž.,

dipl.

Hadžiosmanović

inž.

inž.

mljekarskih Ilica

dr.

31/III,

organizacije

radnika tel.

SR

Hrvatske

424-420

i ustanove

kao

i

za

proizvođače

mjesečno

»Vjesnik«,

Republičkog oslobođen

za

Pehal,

Stjepan

inž.,

Hadžiosmanović, Slavko

vet.,

dipl.

vet.

Zagreb,

pretplata

Mirza

Stjepan

Vera

izdavač:

dr.

dipl.

Brčić,

urednik: i

Rješenjem

Mirko

Bratanović,

Antun

doc.

urednik:

Vlasnik

Tisak:

inž.,

dipl.

odgovorni

Tehnički

Bolić,

Miljanović,

Nada

odbor: i

Tiraž:

dipl.

Vuković-Svoboda,

Uređivački Glavni

Milan

mr.

o

:

'

Štamparska za

prosvjetu,

na

promet.

Zagreb

djelatnost, kulturu

i

fizičku

kulturu

SR

Hrvatske

broj

5249/1-1972.,

Mljekar-

ši