Mljekarski list 2-1990

VELJAČA

“i

drski tudaa

va

cake.

Redovito

baž darenje

mljekom

& E

5

0)S K-| S = >5 |

I

Krašić

1990

Rane jaresmjese lepirnjača ižitarica osiguravajuzelenukrmu između ozimihi naknadnih usjeva “w

i korištenje usjeva l epirnjača jare s mjese One tarica. ishrani stoke kvalitetnom zelednevnoj popunjavaju prazninu krmom.

Od koristiti ili mogu jarih graška grahorice smjesa smjese i osnovi i jarompšenicom, ječmom zobi.

Smjese ječma pšenice prispjevaju nešto zobi i tih kraće nego korištenje ranije, korištenjasmjesa vrijeme j e može koristiti ishranu stoke zelenom do jer pšenica početka stanju do Zob ukusna i stoka ječma klasanja (zbog cvatnje, osja). jedugo ju rado do voštane ako jede zriobe, je smjesigrahoriom, kojajeprikladna zelenom duže Ovakve konego mogu korištenje grašak. stanju smjese ristiti i do 30 nekada i duže.

Viškovi krme tih mogu dana, proizvedene smjesa suhim ili ako silirati,sušiti područjima (Mediteran), sijeno jako ili čak i (uveljačipočetkom sijani ožujka) (koncentrat).

Ove treba što smjese mogućeranije (krajem veljače, sijati je početkom da bi imale U tom će ožujka) dovoljno slučaju vegetativni razvoj. dati vrlo visoki i U rokovima smjese prirodprinos.ranijim (veljača) sjetve koristiti fakultativne može ozime sorte i to Ratarlepirnjačagrahorica jare ka i od Maksimirski Štojekasnija Sirmium, graškaPionir, Dunav, bijeli. niže zelenu krmu daju prirode,vrijeme korištenja sjetva, jare smjese je kraće.

U ili s jaožujku lepirnjača (grahoricagraška)smjesu siju smjese ili zobi. pšenicom Ako nakon i kasnije, jakozatopli smjese siju zasuši, sjetve niže U tim rokovima koriste sorte. pravilu daju prirode. jare Količina ovisi i načinu kliiznosi 150—200 korištenja, smjese namjeni što ovisno masi iznosi 1000 70—120 javih m*, kg/hasjemena Ako tada udio grahorice. jesmjesa namijenjenasilažu, jepovećan žitarice, ili ako zelenu krmu tada udio grahorice. je sijeno, jepovećan Udio žitarice ovisi načinu roku i korištenja, cilju proizvodnje, sjetve kreće od 150 do 300 m? ili 140 menu skidanja, 70 (400) kg/hasjei zobi 60—100 Za zelenu krmu obično sipšeniceječma, (120) kg/ha.

— niže količine silažu udio žitariž itarica, povećava ju sjemena sjemena >aks=aKtag ce. Za zelenu krmu silažu koriste ili osnovi i grahoricegraška. smjese Za lakše suši, stoka prikladnija sušenje grahorica radije jede je jer je Grahorica duže zelena može duže koristiti ishranu zelego grašak. pa je naročito ako zobi. Grašak ima krmom, je smjesi krupnije sjeme, i sorte ročito i vipa populacije, potrebna sjetvu jare jestoga sjemena še nego što 100 do 200 grahorica.

Sije m?, ozimo- grašaka iznosi 120 do 300 kod sorata i i kg/ha, (sitnijeg zrna) jarih populacija (Timo jarih ima iznosi 170 do 300 Sorta Timo koji krupnosjeme dr.) kg/hasjemena. sije nešto m? ako koristi rjeđe (100Dubina ovisi i kreće od 4—6 tla, vlagipripremi, sjemena tipu 150 i žitarice.

Pneumatskim 3—4 odgrašakgrahoricu, sijačicama sije malim zatim žitarice. Na može prvo površinama vojeno, lepirnjače, sijati i ali stalno Količina ovisi pomiješano miješanje. sjeme, sjemena prvenstve1000 roku te krupnoći zrna), sjetve, sjemena(masa tla, cilju pripremi Ako kasni ili ako treba količine proizvodnje. lošija sjetvom, je priprema, i do 25% odnosu normalne sjemenapovisiti uvjete sjetve.

Nakon

ozimih

dolaze

za

ži-

rane

u

nom

se

s

na

za

sa

se

za

a

u

samo

sve

za

u

s

u

se

se

za

u

su

no

za

vremena

ra-

zrno

za

ove

se

a

a

za

se

u

rom

se

ove

a

one

se

samo

o

zrna

u

a

na

o

zrna

za

za

a

o

a

nes

vre-

se

mena

zrna

na

a

se

a

za

se

se

na

se

a

ne-

se

nom

u

za

sa

na-

masa

u

se

zrna

za

na

u

a

se

zrna

na

se

o

a

cm

za

zrno.

a

se

cm

za

se

a

se

uz

no

o

o

se

sa

u

18

na

za

Tlo

obrade

tla i u

gnoji prije predsjetvenoj pripremi i P20: i 60—100 100—120 KO. kalijem.

Ukupno daje kg/ha kg/ha fosfora Količine i zalihama ovise tlu. U u kalija predsjetvenoj pripremi gnoji dušika.

30—50 kg/ha Za visokih i stabilne visoke ostvarivanje prirodapostizanje proizvodnje treba Prvi bukvalitete, proljeće prihranjivati. usjeve prihranjuje puta 100 može ovisno te i više, kg/haKANsanju cilju proizvodnje stanju kada žitarica istom količiDrugiput a, prihranjuje usjeva. usjev je vlatanju Ako izostane ima niže prihrana, gnojiva. rjeđi sklop, usjev daje prirode kvalitete mase, slabije (više vlakanaca,manjebjelančevina). je Osnovna obrada tla zimska brazda Ako ziporavnana. je grubo jesen je suha kao i može već po godine, svježem sijati veljači, oranju čito težim tlima. se

osnovne

rom

tla fosfo-

se

na

o

se

s

u

se

sa

a

u

o

o

se

u

nom

a

u

ma

ove

se

u

naro-

na

Tlo

kao

treba

ali treba

biti vrlo

posjetvu žitarice, pripremiti da bez te da zahvaća tlo. ravnano, omogućikošnju gubitaka, košnji pri Ove dana nakon 55—70 One dospijevaju korištenje smjese nicanja. sijaveć kada vipočetkom ožujka dospijevajukorištenjekrajemsvibnja soke oko 60 cm, koriste zelenu krmu do odnosno do poklasanja ječma četka ako zob do voštane zriobe pšenice, je cvatnje početka smjesi čemu treba da mahune neotvrdnu te bi, pri grahorica paziti (dozriju) jer hune tvrdi šav ako mahuna ili osušena može koji je imaju zrela, sijeno oštetiti stoci treba kositi od pogubicu.

Stogasmjese namijenjenesušenje četka ovih vrši kada žitarica pa do pune Siliranje smjesa cvatnje. početje ku voštane zriobe.

Ako dominira tada mliječno lepirnjača, smjesi i ostavi zatim prepokosi silira, pravilu provenuti, jerlepirnjače imaju malo suhe za

za

se

dobro

ne

za

ne

za

a

se

su

za

a

u

sve

zo-

ma-

u

za

se

u

u

a

se

se

masa

u

tvari.

Prirodi

zelene

tih

kreću

od

do

smjesa roku ovise količini sorti tlu, gnojidbi, sjetve, sjemena, Krmna masi ovih iznosi vrijednost zelenoj smjesa udio masi povećani lepirnjača. noj mase

se

20

o

u

uz

stadij razvoja u u

u

suha u

vlatanju zobi klasanju zriobi mliječnoj zobi

Uz često masi.

dobru

i više, t/ha, i korištenja. % zeleu prosjeku a

mogu

a

vremenu

u

u

probavljive Škrobnavrijednost % % bjel.

tvar

%

u

u

17,0

2,8—3,2

9,2

18,9

2,5—3,0

9,6

22—25

10,9

24,6

.

50

*

gnojidbu korištenje ranijoj postiže razvoja i kvaliteta od naročito ako udio bolja navedene, jepovećani lepirnjače dušikom

i

fazi

u

se

u

Smjese povećanim udjelom imaju vrijednosti bjelančevina, više od 2,2 ako koriste do žitarica. koje uvijek %, cvatnje Krava dnevnom obroku muzara 50—60 zelene pojede kg Ako 50 dnevno količinom tom zelene krme namiri 9,5 svega smjese. pojede kg suhe to treba dati tvari, krmiva će kg jepremalo, jošdrugih stoga j oj kojima tvari to količini od 3 zadovoljiti suhoj (14— kg), sijeno, kg da i kukuruzna U 50 zelene % pro2,5 izbjegne nadam, prekrupa. kg 16 sadržano što 1,25 bavljivih bjelančevina kg probavljivih je bjelančevina, podžitarice

s

su

niže

se

u

mase

ove

a

normu

se

na

a

su

u

mase

s

19

potrebu bjelančevinama miruje omogućuje mlijeka. p roizvodnju obroku tom međutim tako visoza podmirenje nedostaje potreba energija ku od 50 masi sadržano Da bi 4,8 svega proizvodnju kg jer je kg. energije namirila kravi treba dodati i kukuruzne potreba energijom, još prekrupe!

Zelena krma ovih od 50 u količini dnevnom obroku dodatnu iskg smjesa hranu i kukuruzom od 20 1 proizvodnju sijenom prekrupomosigurava mlijeka dnevno. i

za

od

151

U

za

u

se

za

u

uz

Doc.

dr. Z.

Štafa

Dopunske krmne smjese i koncentrati poticajza veću iodržavanjezdravljai reprodukcijekrava proizvodnju'mlijeka —

Dobra

voluminozna

krma

treba

biti osnovna

hrana

hranidbi

preživača. zna da dobre za se Međutim, tjelesne visokog težine, postizanje je p rirasta kvalitete i visoke dobre i mesa mliječnosti, plodnosti reprodukcije potrebno davati hranu hranidbene i svim sa odgovarajuće vrijednosti probavljivosti, Tu treba obratiti na hranjivim posebno potrebnim pažnju proizsastojcima. kvalitetne ali i količine osnovne vodnju krme, dodavanje dopunizvjesne ili koncentrata će se ske krme s kojim nadopuniti hranjiva kojanedostaju obroku. hranidbeni hranidbenom obroci sve Naime, morajuzadovoljiti potrei be i sadržavati: rastu, u reprodukciji proizvodnji bjelanorganizma moraju minerale aktivne i tvari vitamine, ugljikohidrate, celulozu, čevine, (mikroelemente).

Stočari stočnu hranu i hranidbu sami uglavnom proizvode preživača krmnu hrakoriste: žitarice i sl. repu, silažu, kukuruz, druge pašu, Toj sijeno, loše često loše ni često hranjivi nedostaju pojedini pripremljena, sastojci, je bakteriološki i sl. Hranidba tako sušena ili pljesniva, zagađena konzervirana, hranidbenim obrocima i često brojne manjkavimnepotpunim uzrokuje proizi zdravstvene reproduktivne vodne, smetnje. hranom hranidbenim se potrebe Energetske životinja izražavaju jeJedna hranidbena neto hranidbena dinicama. (zobena) jedinica energetska je zobi. hranidbena hrane može izražava1 vrijednost kg vrijednost Međutim, ili ti i škrobnim jedinicama. ječmenim metabolizma rad Za uzdržne potrebe, održavanje uzdržnog (unutarnji obnovu i raznih stanidišnih organa, i srca gana, bubrega žlijezda, krvotoka, oko 0,8—1,0 hranidbene i i ca jedinice topline potrebno tkiva, održavanje sl.) je krava Produktivne težine sintezu ovise 100 na potrebe mlijeka kg životinje. i količini dnevno to iznosi o količini prizvedenog mlijeka mliječne masti, 1 hranidbenih oko 0,48—0,5 jedinica kg mlijeka. prosječno već i o i ovisi samo ne o hrani Proizvodnja mlijeka mogućnostimastanju tako da su često velike inkao i u cjelini, žlijezde, stanju mliječne organizma da razlike. Važnost dividualne se vidi iz pron ajbolje podatka spomenutog oko 4001 krave kroz 1 litre mora žlijezdu proći mliječnu krvi, izvodnju mlijeka iz mlijeka.

Stoga energethranjivi koje izdvajaju sastojciproizvodnju kvalitetnih da hrana sadrži sku važno veoma dovoljno vrijednost, je proteina, Tako litre i vitamina 1 drugih hranjivih sastojaka. je proizvodnju minerala, sadrži oko 55—60 da hrana g probavljivih bjelančevina (promlijeka potrebno uzdržnim koi 1,8 g što treba 2,5 g kalcija fosfora, potrebama pribrojiti teina), u

na

u

razne

za

za

u

se

or-

za

a

za

4

o

za

se

za

uz

za

20

proteina

50 g sirovih iznose: fora dnevno.

je

na

težine,

kg tjelesne

100

25

g

i 15 g fos-

kalcija

mogu kalija, natrija, potrebe nabrajati još Dalje raznih vitamina, i cinka, selena kobalta, bakra, joda, dr., željeza, magnezija, vitamina A, D, E, B:: i dr. posebno fizioloških niz različitih krave prolaze razdoblja Tijekomproizvodnog različite napore što postavlja puerperij, porođaj, graviditet, laktaciju, stanja: hrane. i kvalitetu količinu različite hranidbi zahtjeve organizam,zadatak hrana da krava hranidbi prema osnovni optimalno daje Stogaje što vida način i na i fiziološkom životinja,taj opterećenosti stanjustupnju krai očuva i iskoriste še i reprodukcija zdravlje sposobnosti proizvodne bolje

krava

se

a

za

za

mineralima

na

u

se

u

se

va.

nadopunjavala, tvari svih može zastupljenosthranjivih ravnomjerna postići jetko i obroku bitnih elemenata prema obroku. mliječnosti Poravnavanje krmivima krepkim dopunjavanjem mogućeje životinja potrebama krmnih ili i krmiva obliku premiksa) potpunih (superkoncentrata dopunskih kvalitetu i vezi važno S tim hranidbenu poznavati je ( koncentrata). smjesa osnovne kravama ako i zelena Tako trava, krme. npr. paša daju vrijednost krava hranidbene do sitosti, energijiproizvodnju potrebe zadovoljavaju oko 15—17.1 131 dnevno, oko mlije(proteinima) bjelančevinama mlijeka češće iako fosfor i dnevno. ka fosfor, povoljnom omjeru, trave imanedostaje Kalcij više sastavu biti suvišak, osobito, ako može djeteline. kalcija visoka može krava hranidbi korištenjem proizvodnja postići Dakle, nekih i kukuruzne obratiti treba ali i trave, prekrupe davanje pažnju paše hrani. i fosfora minerala, magnezijadopunskoj posebno ako naročito hranidbene Livadno mnogo je vrijednosti, slabije je sijeno hranidbenu ima do sitosti, samo Ako loše sušeno. vrijednost daje sijeno sadrži ako I I oko 8 oko 51 djemlijeka. sijeno, proteine mlijeka, najviše Prema fosfor. često suvišak imati može telinu i lucernu, nedostaje kalcija, višu hranidbu samo mlijetome proizvodnju postizati m oguće nije sijenom 1 5—7 ka dnevno). (iznad hranidbenu do sitosti, ima ako Zeleni kukuruz, bjelanvrijednost, daje kukuruzovina 51 oko dnevno, i fosfor čevine, kalcij svega jejedmlijeka krava. uzdržne potrebe dovoljna zadokurukuznu silažu, i reći može to zriobi,.a Kukuruz voštanoj krava svei fosforom hranidbene proizvodnju energijom potrebe voljava| I 5—7 i svega dnevno, mlijeka ga 7—10 kalcijem proteinima mlijeka krmivima,

voluminoznim

S

makar

pa

ri-

međusobno

se

osnov-

u

se

u

nom

u

samo

u

se

za

u

za

a

u

su

u

a

se

u

na

u

se

za

a

za

a

uz

se

a

za

za

samo

va

za

se

u

za

s

a

za

s

dnevno.

vidi

Iz tih

primjera različitih krmiva rištenja hranidbene

lansirati

se

kvalitetne

proizvodnje S tim i koncentrate. krmiva dopunska hranidbene

važnost uz

obroke,

a

će dobivati

krave

način

osnovne

sve

održavat

će

krme

i ko-

izbaposastojke će

zdrav

se

taj reprodukciju. proizvodnju i dobra i nizam iskorištavanje bolje mlijeka, proizvodnja plodnost postizati i koncentrakrmiva hrane. utrošak i dopunskih Dodavanje sveukupno manji veću kao novi dobiva način smisao, ta proizvodnju poticaj taj kradavati i da i iz isplati kupovati primjedbe proizašle mlijeka,čega krmne i koncentrate »jeftino« proizvoditi smjese, dopunske skupe mlijeko.

trebne

Na

i

za

se

orga-

uz

ne

na

su

vama

za

samo

se

ne

a

21

Koncentrate

dopunske smjese stvenih i ekonomskih tim da imati vidu razloga, valja proizvodisko i nego U stvari njumlijeka, i bolje +ištavanje hrane, zdravlje reprodukciju. viša i bit će normalna proizvodnja mlijekabolja reprodukcija posljedica dobro hranidbenih obroka će i ekonomskim sastavljenih koji potvrdđivati koncentrata i krmiva. pokazateljima prilog korištenja dopunskih Dr. Feldhofer Stjepan i

krmne

treba

davati

s

iz zdrav-

prvenstveno

u

ne

samo

samo

se

u

u

Kako do kvalitetnog mlijeka Zavod

i Fakulteta mljekarstvo, pomljekarstvo, znanosti, radnika ljoprivrednih dogovoru Udruženjem m ljekarskih SRH, sredinom sastanak temu »Kvaliteta organizirao je prosinca prošle godine i mlijekaotkupu, razmatranje mogućnosti unapređenja otkupa organiziraSRH«.

Na sastanak bili pozvani njasavjetodavnoslužbe predstavnici svih Sastanku i mljekara. prisustvovali Republičkog predstavnici kontrolne komiteta saveza te Stočarpoljoprivredu, Zadružnog SRH, regije Zagreb, Poslovne centra, Instiskogselekcijskog zajednice stočarstvo, predstavnici tuta mlekarstvo Emerik i Ljubljana, dipl. ing.

Valinger, prof . dr.F. Kervina, Mr. Slavica Golc.

Instituta

za

u

stočarstvo

za

sa

na

u

u

su

su

za

Ps

rea

za

za

Svrha

=

sastanka

bila razmotriti

je

mogućnosti poboljšanja mlijeka obzirom kvalitetu i Pravilnik otkupu mlijeka Sloveniji, 1992.

Tim više i situaciju ujedinjenje Evrope godine koja predstoji. bilo razmotriti što naše tržište jeznačajno problematiku mliječnih dolazi više vrlo kvalitetnih proizvoda mliječnih proizvoda.

Također vodila rasprava i centralne mogućnosti stvaranja institucije kontrolu kvalitete i mljekarske industrije mlijeka mlječnih proizvoda, pri kroz to i i opreme InFakultetu, aktiviranje laboratorijskog prostora bivšeg stituta stočarstvo i Tako bi morala stvoriti Instituta mljekarstvo, jezgra i Svrha bila bi dijelu govedarstva mljekarstva. formiranja institucije prije takove svega kontrole prema to bi ugledu organizacije svijetu, bila edukativni Predstavnici organ Insavjetodavno proizvođače mlijeka. stituta iz sudionike Pravilniku u Ljubljane upoznali izmjenama koji te mliprimjenjuje Sloveniji,zaoštravanju isplatu uvjeta proizvođačima kvalitete iskustva da u govore jeka cilju poboljšanja mlijeka.

Njihova da će dovesti do količina već bojazni zaoštravanjem uvjeta pada mlijeka, da količine Novi Pravilnik će protiv povećale kvalitetnog mlijeka. koji više će još pooštriti podkojima uvjete mlijeko otkupljivati temelji odnosno robnim prema ophodnosti koncentracije proizvodnje, orijentaciji više od 20.000 litara stalno proizvođačima koji predaju obrazovanje godišnje, i kontrolne službe stalnu terenu, kontrolu mlisavjetodavne organiziranu terenu, kvalitetu ali i obuka jeka postavljanje objektivnih kriterija proizvođača te mlijeka, korekcije organizacije otkupa provođenje organizirano kontrole službi laboratorijskojmljekara.

U raspravi bilo bez je potaknuto pitanje otkupa mlijeka posrednika, koji do sada nisu interes kvalitete Uz to raspokazali poboljšanje mlijeka. i metodama brzo i točno kvaliteta i pravljalo utvrđivanje mlijeka mliječnih proizvoda. u

no

s

kvalitete

na

u

na

a

sve

veza-

nam

ovu

na

sve

na

se

o

za

a

za

se

u

ove

na

_aaežeihm.

u

a

uz

ona

za

su

u

s

o

se

za

nema

na-

su

se

se

se

na

na

na

za

u

za

o

=

22

za

se

ne-

bili

Zavoda

zadacima

istraživačkim

skupa upoznati kvalitete otće pravog mlijeka stanja koji pomoćiutvrđivanju mljekarstvo, i dati će te cisternama sabirnim prijedlozi rampi, mjestima kupu, Pravilnovi rezultirati i što bi moralo prijedlozima Ph stanja Sudionici

i s

su

za

u

se

a

na

u

na

za

nik.

kontroli-

će moći

koja institucija skupaje Zaključak će biti i ali od i rati kvalitetu savjetodavni mlijekaproizvoda mlijeka,koja ali i stalnu moći terenu, će organa gan, proizvoorganizirati edukciju koji funkcikada održat će dača prijedlog pripremi Slijedeći skup mlijeka. te izvorima takove opreprogramom financiranja, rada, institucije, oniranje i nabaviti. aktivirati treba koju Dr. J. Lukač da

se

formirati

mora

or-

na

za

se

se

s

mom

poljoprivrednika Mirovineindividualnih poljoprivredosiguranje To sis1980.

1. uvedeno SR nika cjeloviti prvi godine. je siječnja je Hrvatskoj individualnih starosti, tem potslučaj poljoprivrednika sigurnosti socijalne domaćinstvu, rad svom i poljoprivrednom pune nesposobnosti trajne roditesmrti mirovinu odnosno druga, bračnog pravo slučaju porodičnu bilo vidova nekih samo tada Do ili uzdržavaoca. sigurnosti socijalne je lja mirovinu starosnu invalidsko i udružemirovinsko kroz (pravo osiguranje mirovini Bosni i nih dobrovoljno Hercegovini, Sloveniji poljoprivrednika i sko i invalidsko zamijenjeno kojejekasnije SrbijiVojvodini, osiguranje i invalidskim mirovinskim poljoprivrednika). obaveznim osiguranjem i deset U ovih invalidskog osiguranja mirovinskog funkcioniranja godina stvorili SR individualnih preduvjeti Hrvatskoj poljoprivrednikaindividualnih mirotakve poljoprivrednika sigurnosti socijalne stvaranje udruženom radnici kakvu radu. i invalidskom vinskom imaju osiguranju i i iz i sada osnovna Već uvjeti prava osiguranja invalidskog mirovinskog visina Različita prava, pojedinog je izjednačeni. ostvarivanje njihovo i invalidsko mirovinsko to osiguranje. ulaganja nejednakog posljedica je i invalidsko mirovinsko kroz Individualni doprinose poljoprivrednici radvisine trećinu oko pojedinačno uplaćuje koju uplaćuju Prava osiguranje solidarnosti šire osnovi radu. udruženom nik koja ostvaruju svih onih sredstava jednazemljište poljoprivredno p osjeduju koji izdvajanju radu udruženom radnici i po visini ka (npr. koja ostvaruju pravima zaštitini dodatak i tuđa naknada novčana oštećenje, njegapomoć, tjelesno mirovina minimalna mirovinu, itd.). individualnim mirovinskim obaveznim 1990.

Početkom osiguragodine iz 225.000 obuhvaćeno individualnih osiguranika, je poljoprivrednika njem staindividualnih pravo 20.000 poljoprivrednika toga osiguranja ostvaruje i tuđu pravo mirovinu, i pravo invalidsku pomoć njegu, rosnu, porodičnu zaštitni pravo naknadu pravo novčanu dodatak, oštećenje, tjelesno mirovine svote i mirovinu minimalnu pravo kojaje isplatu mirovine zajamčenu da iskustvo upozorava niža od preniske Desetgodišnje propisane. individualnih i poljoprivrednika. punu sigurnost socijalnu osiguravaju takve zato što obraod osnovice mirovine Međutim, osiguranja,kojih i invalidsko i mirovinsko i preniske čunava osiguranje, doprinos uplaćuje Obavezno

individualnih

i invalidsko

mirovinsko

u

za

na

za

u

na

na

u

u

su

u

za

se

u

u

a

su

za

u

za

samo

u

su

u

na

se

u

s

za

uz

a

na

na

na

za

na

na

na

su

ne

su

su

se

za

23

općinske prihoda jošuvijek nedovoljno i invalidmirovinsko preniskim postotkom naplate, naplaćuju doprinose sko Na poljoprivrednika. pojedinim osiguranje područjima naplata doprinoi invalidsko mirovinsko individualnih kreosiguranje poljoprivrednika će i što stvari znači da i ispod nedopustivih 30%, Zajednica mirovinskog individualnih ima fiksne obaveze invalidskog poljoprivrednika osiguranja i mirovina iz i osipogledu isplata drugihprimanja mirovinskog invalidskog izvori ovise od individualnih prihoda naplate guranja, doprinosa stupnju iz relativno poljoprivrednika.

Naplata doprinosa katastarskog prihoda j e i kreće oko kao i poreza dovoljavajuća 90%,tj. naplata društvenoosnovice nizajednicama, naplata doprinosa nedopustivo osiguranja je političkim ska i kreće oko 50% od To nalaže i invalidZajednici mirovinskog individualnih kada skogosiguranja poljoprivrednika da, situaciji godišnje novih korisnika mirovina oko roku porast bilježi 64%, najkraćem poduzme da organa društvenozajednica postotak mjerepreko naplate osnovice bude što veći i da doprinosa 90%približi osiguranja naplapolitičkih ti kao što iz Nakon svih prihoda. jenaplata katastarskog iscrpljenih mogućtnoj nosti mirovinsko i invalidsko poboljšanju naplate doprinosa osiguranje individualnih zakonom mehanizam poljoprivrednika, jepredviđen osiguradodatnih sredstava bi trebali potputem društvenog dogovora, kojega vanjaSabor SR Privredna komora SR Hrvatske, pisati Hrvatske, Republičko vijeće Saveza sindikata i Hrvatske Zajednica poljoprivrednika.

Mirovinskim i invalidskim nisu obuhvaćeni svi oni indiosiguranjem još vidualni to U tom Služba pravcu poljoprivrednici koji ispunjavaju uvjete. stručne i administrativno-tehničke zajednice radnika, kojaobavlja poslove ali rezultati Zajednicu poljoprivrednika, poduzimaodgovarajuće mjere, još nisu da ima oko 25.000 individualnih uvijek zadovoljavajući.

Procjenjuje još bi bili obavezni mirovinsko i invalidsko poljoprivrednika koji osiguranje, ali do sada nisu obuhvaćeni.

U službe mironjime zajedničkoj akciji zajednice i društvenih uprava vinskoginvalidskog radnika, Općinskih osiguranja priStručnih službi SIZ-ova zdravstva i i hoda, zdravstvenog osiguranja pojedinih vode organa uprave 1990. koji evidenciju poljoprivrednom stanovništvu, obuhvatit će i dio stanovništva invagodini preostali poljoprivrednog ovaj lidskim i mirovinskim individualnih osiguranjem poljoprivrednika.

Informiranost mirovinskom i invalidskom poljoprivrednika osiguranju nivou i kontinuirana aktivnost punije zadovoljavajućem predstoji daljnja tem sredstava individualnih poinformiranja, konferencija javnog delegacija i lokalnih sredstava ljoprivrednika informiranja, javnog usmjerena točno, i sveobuhvatno i i korisnika pravovremeno prava informiranje osiguranika svim elementima i individualnih mirovinskog invalidskog osiguranja poljoprivrednika. što

zato

uprave

društvenih

ažurno

i s

za

sa

za se

u

u

a

o

za-

se

a

na

se

razreza.

u

u

sve

na

se

u

za

za

za

se

na

o

u

se

o

o

na

na

o

Krajem godine S kupština zajednice poljoprivrednika donijela je luku mirovina individualnih usklađivanju privremenom poljoprivrednika od 1.

1990. siječnja godine još108,32%.

To znači da će mirovine iz 1989. usklađene godine, koje g odini toj od 1.

1990. biti što 671,4%, siječnja godine privremeno povećane 108,32%, 1989. iznosi koliko stvarno rastao propovećanjem godini 671,4% 1507%, je osobni dohodak SR 10 1989.

Iz toga sječni Hrvatskoj prvih mjeseci godine. da će to mirovina kada buproizlazi privremeno usklađivanje povećati 1989.

Od-

o

za

su

u

za

za

u

za

u

se

24

s

u

se

cijelu prosječnih 1990. od 1.

225% će mirovine dobivene Tako siječnja još povećat godinu.

1990.

1989. iz koliko iznosi prenesena siječanj godiinflacija prosinca godine, bit će mirovine usklađene tako 1990.

6 U nepromijeprvih mjeseci godineizvršit će ovisno 1990. od 1. usklađivanje daljnje godine srpnja njene, Na isti 6 SR dohodaka osobnih rastu Hrvatskojprvih mjeseci. prosječnih iz minovčana i ostala će istim i prema način primanja povećat postocima individualnih i (zajamčepoljoprivrednika osiguranja rovinskoginvalidskog i mirovina, iznos, minimalna svota, doplatak pomoć granični najniža naknada novčana oštećenje). tjelesno njegu, iz minovčanih i mirovina bi navedeno Da primanja drugih povećanjeindividualnih i osigurala poljoprivrednika osiguranja rovinskoginvalidskog od 1. i osnovice će istim sredstva, osiguranja povećat postocima potrebna i će razrezivat osnovice utvrđene Na tako 1990. osiguranja siječnja godine. kao i stope godinamasrednjoročnog prethodnim naplaćiati doprinosa osnovicu utvrđenu 10% o siguranikasvakog osiguranja mjesečno doblja, tj. poljoprivrednika. iz miromirovina i i usklađenih tako Nakon drugih p rimanja povećanih individualnog individualnih i zajamčena poljoprivrednika vinskoginvalidskog osiguranja 1990. od 1. mirovine korisniku svota godine, siječnja isplaćuje koja najniža oko 3 i će puta, iznosa od 106,20 dinara pol povećat mjesečno, sadašnjeg svota Granična će oko iznosit odnosno 350,00 dinara. mirovinskog najnižeg će iznosit mirovinu dodatak zaštitni od pravo određuje primanja koje minimalna od 1. staž mirovina oko dinara, 850,00 puni osiguranja siječnja će oko iznosit 1.000,00 dinara 1990. mjesečno. oko godine će iznosit usklađen 600,00 tako i dinara Doplatak pomoć njegu novčane naknade Osnovica oštećenje tjelesno određivanje mjesečno. novčana će oko dinara, iznosit 700,00 utvrđenim tako prema kriterijima će od 100,00 din do 300,00 dinara iznosit knada mjesečno. oštećenje tjelesno utvrđena mirovina 1943.

NOR-a 9.

Sudionici kojima godine, j e prije rujna će od 1200,00 do iznosit 1500,00 dinara boračke osnovice, od mjegarantirane du

znali

podaci

stvarni

o

dohodaka

osobnih

rastu

1989.

za

za

se

u

ne.

o

se

a

u

u

se

*

za

na

za

se

se

u

se

raz-

u

na

se

se

uz

na

se

za

za

a

za

za

za

a

na-

za

sečno.

poduvjepojedinih i tim odluke donose da tom pravima poljoprivrednika zajednice Skupština i Statutom Zakonom skladu visini poljoprivrednika.

Zajednice njihovoj i 1990. bit će odluke Navedene upućene krajemveljače godine pripremljene od 1. radi samoupravnu siječnja donošenjaprimjenom proceduru njihova 1990. godine.

Jovanović Stanko Ove

veličine

prava

iznosit

će

u

navedenim

iznosima o

u

sa

u

s

mpop mm.

nea

Baždarenjemljekomjera Dana

opjepregled mljekomjera području Novi ćina Ivanić Grad i to Jastrebarsko, Zagreb, Samobor, Kutina, jepodRO »Dukat« i otMljekara ručje kojemje Zagreborganizator proizvodnje zavod izvršio iz Savezni kupamlijeka.

Pregled mljekomjera je mjere Beogkovina i iz Kontrola Zagreba. rada, tj. mjera dragocjenih volumen količinu litrai u mlijekamjeri mlijeka Mljekomjer jemjera Prema točnost kontrolirati svake mljekomjera dvije propisima Pri ponovnom svaki godine. pregledu mljekomjer dobija pečatkoji ispravan utisne i plovakposudumljekomjera. označava dva dva koto Pregled broja, posljednja broja godine doizvršen Tako ove pregled mljekomjera. godine (1989) mljekomjeri joj je 9. 10 i 11. 1989.

izvršen

svih

na

a

u

kre

one

seas emo

—

za

za

ma.

mora

se

tara ves

rum

se

na

s

se

a

su

u

su

bili iznaku

»89«!

Stručnjaci Saveznog mjere dragocjene upozoravaju obavezni nadzirati točnost sabirače da povremeno mlijeka mljekomjera, ili 10 litara, i ako i obično kanticom od punom mlijeka 5 najmanje sumnjaju radnu O tome točnost ga upotrebljavati. trebaju izvijestiti njegovu smiju Nii ponovo će koja mljekomjer baždarenje. uputiti popravak organizaciju plovak mljekomjera drugim, jednog jedopušteno zamijeniti jerjeplovak priisti tvornički Svaki ima lagođenposudimljekomjera. plovakmljekomjera kao i broj posuda. mljekomjera »Dukat« vrlo dobro koji Mljekara baždarenje je sabirnihorganizirala Renekoliko bili su Gornja prikupljeni Krašić, mjesta, primjerice: olakšalo Posavski i dr. To i ubrzalo Brezovica, njihovo ka,Molvice, Bregi je baždarenje.

Zlatko Mašek zavoda

kovine

i

za

su

zeti

s

u

ne

na

—— — po

u

appear

a

—.

—

Pregled mljekomjera

u

sabiralištu

—

Krašić

proizvođačimlijekas direktnogotkupnog najbolji »Sirelini« područja,u 1989.godini ne

vara

prošle godikoji mlijeka proizvođača »Sirela« ugoneposredno području kojem

individualnih

pedeset rezultate ostvarili najbolje i mlijeko. otkupljuje listu

Donosimo

su

na

na

a

.—.—.—.—;——.—.—.——.-.—......

IME

karkak zda n mid 2.

Alojz PANIĆ ČUDIN Mile

3.

Milan

1.

eban dd

5.

Miljenko

6.

Ivan

7.

Slavko

a

.

KUŠTER DIDIĆ

PODNAR PRESEK

BROJ

ISPORUČENO

KRAVA

LITARA

R

T

92.337

2.978

Plavšinec

20

18

72.175

4.009

Prnjavor

20

14

17

67.887 67.020

4.849

320

14

52.742

3.767

52

15

41.953

2.796

48

14

39.791

2.842

11

37.805

3.435

12

35.898

2.991

35.886

3.588

35.642

2.545

34.730

3.859

10

31.838 31.739

3.183

Starčevljani 53 Hrgovljani 333

ll

31.131

2.830

8

31.054

3.881

Sasovac

10

30.705

3.070

1

13

37

9

30.671

2.359

30.266

3.363

10

30.138

3.013

9

29.548

3.283

10

29.529

2.953

St. Skucani

70

Kraljevac Novigrad Višnjevac

Babotok

36

10

12.

Mato

Novačka

95

14

13.

Nikola

TARITAŠ

14.

Radmila

VARGA

15.

Vlado

16.

Dragan

17.

Mirko

SABOLEK MALJAK

25.

ŽABLJAČAN VITANOVIĆ Milan DRŽAJ Đurđa MARKESIĆ Jozo SEKULIĆ Nikola Ivica VELIČAN Marija MRZLEČKI IVŠIĆ Martin

26.

Marica

27.

Stevo

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

Mićo

PEHNEC

ŠKVORC

237

Prekobrdo

27

Paljevine 166 Poljančani 18

Kop.

12

Reka

Kovačevac

St. Diklenica

23

Vlaislav

25

Lipovo

Brdo

42 45

9

29.017

3.224

Nova

Diklenica

35

10

28.920 28.535

2.892

28.292

2.829

Hudovljani 43

10

Ladislav

21

11

28.011

2.546

15

27,681

1.845

13

27.468

2.113

10

27.378

2.738

17

27.241

1.602

6

26.928

4.488

26.837 26.473

2.439

10

26.449

2.645

8

26.087

3.261

Donji Maslarac

31.

Stevo

35.

36.

Nada

37.

Franjo

38.

Slavko

34.

DRVENI DLAKA

40.

IVANČAN SMRĆEK Mato ŠUVELJAK Zdravko

41.

Ivan

39.

PETELAS

2.853

Ladislav

MIKLES

33.

10

133

Mirko

32.

3.174

Diklenica

30.

DOŠEN Miljenko MAGETIĆ Stjepan LALIĆ ZORIĆ Milan Marija SRBLJENOVIĆ

3.942

Nova

_Gor.

29.

10 11

Ankica

Marija

9

St. Diklenica

ŠIMUNOVIĆ ČIŽMEKOVIĆ

28.

RA

31

11.

MILKOVIĆ

KRAVI

137

Lasovac

Željko 10.

KRALJ

PO

4.493

Rovišće

9.

PROSJEČNO

121.322

53

MIROVIĆ DURIŠEVIĆ DOŠEN Ivica Franjo VELIČAN

8. Antun

i

27

Miklinovac

USORAC

4. Vladimir

i KBR.

SELO

I PREZIME

=eeav—eveeveevenv

Plavnice

Prekobrdo

20

St. Plavnice Patkovac

145

72

Lipovčani

11

16

Dautan

54

Donja Bregi

Velika

9

31

43

Novačka Zr.

26

12

25.908 25.397 25.305 25.295

7

24.434

3.490

ll

24.374

2.216

8

9

24.301

2.700

10

158

Topolovac

MN. Diklenica

Jabučeta

2.941

144

9

9

14

23

2.591 2.822

2.812 2.108

Visovi

44.

MAĐERIĆ Marija ŠIGIR TOMIĆ Ante

45.

Andrija

SOMUN

Lasovac

109

10

23.875

2.387

46.

Jure

STEFANEC

Nevinac

43

6

23.742

3.957

47.

Miroslav

Grginac

63

13

Vlado

Botinac

32

9

49.

Stjepan

MAĐER

50.

Dražen

LEDINSKI

23.432 23.352 23.094 22.963

1.802

48.

GRBAČIĆ FRANCELIĆ

42.

43.

Mato

Malo

Trojstvo

18

78

Kraljevac

106 Novigrad Zr. Topolovac

8 192

8

Pripremio:

2.594 2.887 2.870

Z. Pavljak,

dipl. inž

27

sabiralište Zanimljivo u

Ludine

sabiralište

mlijekakojemje posjetili svi zidovi sabirališta Vrbanec. okisabirač Tomo Zahvaljujući njemu, gotovo kalendarima. zidnim starim i novim ćeni mljekarskim Sabiranjem mlijeka Sada selu već donosi 14 17 proizvođača, punih godina. mlijeko zaposlen je sabiralištu od 120 do 300 litara dnevno. količina mlijeka je da vrlo zidovi sabiralište Treba oličeni, mlijeka uredno, svježe upozoritije Tomi Vrbanecu! čestitke uredno naše čist.

Zbogtoga hladnjak mlijeko U

selu

Klada

blizini

smo

u

su

a

u

u

za

a

ZM.

mlijeka

Sabirač

Tomo

Vrbanec

iz sela

Klada,

u

blizini

Ludine

Premijskisistem za mlijekoi rasplodnipodmladak itroškove umjetnog osjemenjivanja dulje najavljujemo promjenu mlijeka premiranja (i ostalih skladu i proizvoda) proklamacijama Saveznog izvršnog vijeća agrarne politike.

Konačno 1. novim sistemom i veljačenašoj republici počelo što povećanim premiranjem.

Već

načina

vremena

u

sa

no-

ve

sa

28

u

se

sa

ne-

premiji mlijeko siječnja izmjenu je troškova kao i regres kvalitetan osjemenjivapodmladak, rasplodni umjetnog nja. Zakonu da će utvrđeno 2/90. od 17.

U siječnja) (NN je premiji mlijeko obrai i do po se mlijeko isplaćivati ovčjekozje (kao sada) kravlje, premije masti 1 litru bazi litri mlijeka.

3,2% čunskoj mlijeka društvenim i će 1. Ova pravisplaćivati poduzećimadrugim premija i osobama nim isporučile mljekarama. proizvele koje mlijeko i 2. Individualnim mlijeko mljeisporučili koji proizveli proizvođačima bave samostalnih ili zanatskim karama otkupom zanatlija koji radnjama i to: mlijeka CIJENE VISINE SE OD ODREĐUJE MLIJEKO ZA PREMIJA ZAŠTITNE TO: MLIJEKA I do 15% zaštitne brdsko područje najviše cijene planinsko do 10% zaštitne ostala republike najviše cijene. područja da će mlijeko otkupljivaisporučuje poduvjetom Premija isplaćivati i ču o ugovora suradnji otkupumlijeka. proizvodnoj temelju visinu da konkretnu odnosu Zakonu Novina dosadašnje stanje je nakon Izvršno 90. g. od 1.

Sabora, vijeće stupanja premije veljače utvrđuje snagu cijeni. propisazaštitnoj GODINE. 1990.

SNAGU 1. VELJAČE, NA ZAKON STUPA OVAJ Sabor

Prvo

zakona

donio

11. i 12.

i

za

o

za

o

za

za

m.

na

se

su

su

se

—

za

—

za

se

se

na

na

u

u

na

o

i Za-

siječnja je izmjenjen troškova i regres kvalitetan kon podmladak umjetrasplodni premijama % od ali i regresa visinu nog cijene: premije regulira koji osjemenjivanja tržne od visine po grlu 1. cijene podmladakodređuje Premija rasplodni i to do 10% od te cijene troškood visine troškove 2. određuje osjemenjivanja umjetnog Regres tih troško15% od visine do to i po grlu najviše osjemenjivanja umjetnog U

»Narodnim

istim

br. 2/90.

novinama«

od

17.

za

o

u

se

za

se

za

va

Va.

Saborautvrđuje vijeće premije mlijeko troškova kao 1 visinu stoke po tržne osjemenjivanja umjetnog grlu cijenekao i visinu i regresa. stoke po premije grlu, SNAGU NA 1. VELJAČE1990. GODINE. ZAKON STUPA I OVAJ Kao

i kod

za

—

visinu

Izvršno

—

Sada

važeći

iznosi

i regresa

premija

odluke

dvije vijeće i regres i podmladak rasplodni osjemenjiumjetnog miji mlijekopremiji N. br. 4/90. od 6. II 90. godine. vanja(N. MLIJEKO ZA VISINI PREMIJE ODLUKA O i se: MLIJEKO 1. utvrđuje (kravlje, ovčjekozje) Premije 0,23 din/l brdskopodručja ostala 0,15 din/l područja planinska bazi mm na mlijeku.

3,2% to novinama« »Narodnim danom odluka Ova snagu objave stupa 6. 1I 1990. je Kako ćeradi tehnike datum to poradit realizacije premije, nezgodan je li da ćemo to tome 1.11 1990. o no odluka sa ista da tom mo primijeni lista. br. 3 Vas ćemo Mljekarskog obavijestit pjeti Vrlo

brzo

24.1

već

—

1990.

Izvršno

Sabora

donosi

o

pre-

za

za

za

—

za

—

za

u

u

na

na

a

us-

se

u

29

Budući

da

koriste proizvođači mlijeka i uzgajajurasplodni podmladak usluge umjetnog objavljujemo osjemenjivanja, ODLUKU

o

i

visini

kvalitetni

troškova premije rasplod podmladak i visinu tržne troškova umjetnog osjemenjivanja cijene umjetnog osjemenjivanja.

Tržna i iznos stoke cijena premije rasplodni po podmladak utvrđuje visini od: grluu ="Z- ni dod drama aamiakaninta aja čar a aa ==vrsta stoke tržna po grlu ="Z: cijena premija oo A on“ a oj A 1. i bikove junice 16.000,00 825,00 2. nazimice i nerastove 3.250,00 180,00 3. koze i ovce, ovnove za

i regres

za

se

za

za za

jarčeve 1.100,00 120,00 4. konje 20.000,00 1.100,00 -"-_J_J_V_—_—_n—n—n—no————— .-.....k. do novog = realizira Dakle, po p roizvođač utvrđivanja cijena grlu premiju kako naznačeno koloni. jeovdje zadnjoj Troškovi i regres troškova visini u umjetno o sjemenjivanje utvrđuju od: i

za

u

za

se

nb vana regres poljoprivrednika msaos doo

ov

stoke

vrsta

troškovi

U.O.

za

""'Č;A_—a—aaa__—aoa__—_—_————————>.a ZZ" "- " 1. goveda —-: <: 2. svinje

:

15,00 150,00 90,00 6,00 3. i koze 6,00 90,00 4.

18,00 konje 200,00 <A guvna dinanjo orosamass a ASA jA Odluka danom snagu Narodnim novinama 6. 11 1990. stupa objave tj. i ćemo da to bude II 1.

90. odnosno ovdje pokušati rezultatu čemu, ćemo br. 3 lista. obavjestiti Mljekarskog za

za za

ovce

za

“Ša

na

u

no

sa

vasm

o

o

u

NOVA Nova

CIJENA MLIJEKA

snagu cijena mlijekaveljači proističe stupanja će se, kako sistema, vog sada pa premijskog izgleda, mlijeko veljači plaćati od 1.1I 6.11 0,8 dinara + stara kako to jedinica premija, objavljeno je listu br. 1/90., sada od Mljekarskom 6. II možda čemu vidi članak (ili 1.11) premijama. ili 2,88 din/1 0,8 din 3,6% i iz NN 4/90. od 6. II mj. mlijeka premija 1990. godine nizinsko din/l 0,15 područje 3,2% i brdsko din/l 0,23 planinsko 3,2% Prema tome, masnoći će prema do kacijena mlijeka plaćat daljnjega ko slijedi: u

za

sada

iz

na

u

masna

—

u

a

za

o

za

—

—

za

o

za

mm

za

za

za

mm

mm

se

30

no-

Nizinsko

%

ukupno

premija

3,2

2,56

0,15

2,7100

3,3

2,64

0,1547

2,7947

3,4

2,72

0,1594

2,8794

3,5

2,80

0,1641

2,9641

3,6

2,88

0,1688

3,0488

3,7

2,96

0,1734

3,1334

3,8

3,04

0,1781

3,2181

3,9

3,12

0,1828

3,3028

4,0

3,20

0,1875

3,3875

4,1

3,28

0,1922

3,4722

4,2

3,36

0,1969

3,5569

iva a“,.aa.........._——

Za

cijena

osnovna

mm

.X—oooooooom

oi

planinsko područje

Brdsko

%

podurčje

cijena

osnovna

mm

SRH

ukupno

premija

3,2

2,56

0,23

2,7900

3,3

2,64

0,2372

2,8772

3,4

2,72

0,2444

2,9644

3,5

2,80

0,2516

3,0516

3,6

2,88

0,2588

3,1388

3,7

2,96

0,2659

3,2259

3,8

3,04

0,2731

3,3131

3,9

3,12

0,2803

3,4003

4,0

3,20

0,2875

3,4875

4,1

3,28

0,2947

3,5747

4,2

3,36

0,3019

3,6619 S. Deneš,

SERRA

ESRB

EEE

REESE

EEE

EEE

dipl.

inž.

EEA

Parta

maćeha Nijelako bitiočuh ili oču-

broj postoji ljudi Suprotno ali SAD-u, Nemam maćeha. jedan i ha primjer Jugoslaviju, podatke bračna oba brakova, ovih trećini brak, i od tri braka ponovnih jeponovni od četvoro U braka. iz djece jedno z emlji, toj prethodnog djecu imaju partnera jepastorče! svakom obično i maćehe Očusi roditelji gotovo najzanemareniji da vremena Biološki društvu. roditeljstvu. prilagode roditelji imajunajviše ubačemaćehe i očusi nebiološki od Za razliku naprosto roditelji njih, teška i složena Dok iz kao ni jeroditeljstvo nekogkatapulta.onda roditeljstvo bez nebiološko ikakva ako još roditeljstvo treninga), (naročito je vještina teže. mnogo mnogo, je od

onoga

misli, oko

što većina

znatan

nas

na

u

za u

u

su

se

—

—

su

u

31

života i tada udala 32. godine čovjeka je imao od 13 i do 15 Nakon 5 koji dvije kćerke, jednu drugu godina. je mjeseci obratila i toku razgovora braka, psihologu pomoć plakala. čitavog Rekla »Ja volim Nikolu.

On divan i mislim da imamo je: jako čovjek je sjajne intelektualne i seksualne odnose svakom Ali emotivne, pogledu. djevojke brak. Trudim koliko doda im budem mogu izjedaju, potkopavaju moj bra što uzvrat? i otresite, majka, dobijem Uvredljive, mrzovoljnenepriKad mi od rekla: »Ti si sitničava i poglede. jedna njih tjedna jazne jeprošlog dosadna bih da živimo našom svega, pravom zbog željela majkom«, jedja više nisam Nisam mislila da bi te nostavno moglapodnijeti. dvije djevojke bilo kakav mi stvarni kao moglepredstavljati problem. lijepa Izgledale djei bila da ćemo svi biti sretni.« zajedno sigurna gotovo Ljubomora neizbježna čini život očuha maćehe tako teškim zašto toliko i i mnogo Što ljudi je teškoće i susreću? pripremljeno probleme kojima ti iskustva obično Prvo, ljudi nemajunikakvog treningavještinama i biološke obično kojezahtijeva roditeljstvo.

Dakako,roditelji obitelji nemaju Ali kako i emotivne takav roditelji djecazajedno odrastaju, »trening«. među da lakše žii većina u prebrodi problema pomažu njima učvršćuju će tolerirati nedostatke ali iste nedostatke neće votu.

Djeca svojih roditelja, kao Isto više i koji trpjeti nekogdrugog. vrijedi roditelje, imaju razumijevavlastite nego pogreške djece, pogreške drugedjece.

Uspoređujući nja kaže: »Ja da Sinisina otac svog biološkog pastorkom jedan svojim je mali mrski mali MOJ štakor.« ša ali VLASTITI mrski puta poneki štakor, je emocionalnih odnoobitelj složeniji skup Drugo,miješana jenevjerojatno biološka Ako život nego obitelj. biološkoj obitelji usporedimopartijom kao bismo život reći da partija šaha, mogli obitelji igranje miješanoj je pet šaha simultano.

Gordana

ostala

sama

se

*

do

sve

se

za

za

u

u

one

se

a

za

s

su

ca

sam

—

ne-

na

s

se

u

—

veze

se

se

za

za

za

sa

znam

on

u

sa

s

u

obitelj jeprožeta ljubomore. ljuboTreće, miješana osjećajem zanemariva i obitelji,je usporedbi koja postojibiološkoj da Maćehe i očusi mogu osjećati njihovi obiteljima. miješanim egzistira ili više od strane tabračni odnosi ometani nepravedno jednog djece.

Dijete, više ga od i kođer može da maćeha osjećati odvaja njega prisvaja Premda

sva

mora

u

s

u

ona

su

u

oca

sebe

onom

sve

za

i obratno.

(Svršetak slijedećem broju) u

Vaš

liječnik

—rJrJrJrJr—oooroaoaoaoao-—ao-m—oa——————————————————————————<_—————

Jovanović-Bunta, dipl. inž., Stjepan Brlek, dipl. inž. Vesna Miroslav Kobra, dipl. inž., dr. Berislav Hadžiosmanović, Majić, Ivan dipl.vet. Stjepan Deneš, dipl. inž., doc. dr. Mirza Pehal, dipl. inž., Petrič Vlado, dipl. inž., Miljenko Turk, dipl. inž., Miljanović, dipl. vet., Slavko Mašek, dipl. inž., Nada Izdavački

savjet:

Vuković-Svoboda,

Dubravka

odbor:

Uredđivački Glavni

i

odgovorni

Tehnički

urednik:

Vlasnik

i izdavač:

Uprava Mjesečna

i uredništvo:

Tiraž:

pretplata

Bolić, Antun

Milan

mr.

Bratanović,

dipl. vet.

Mirko

Brčić, dipl. inž., dr. Pavao

Caput,

Hadžiosmanović

dr, Mirza

urednik:

Stjepan Deneš, dipl. inž.

Vera Volarić, dipl. inž.

SR Hrvatske Udruženje mljekarskih radnika Zagreb, Ilica 31/III, tel. 424-420 za

privredne

organizacije

i ustanove

kao

i za

proizvođače

mlijeka iznosi

2,50

dinara

50.000

Tisak:

Rješenjem

primjeraka mjesečno NIŠPRO OOUR Štamparska djelatnost, Zagreb

»Vjesnik«, sekretarijata Hepubličkog prosvjetu,

ski list oslobođen

za

je plaćanja

poreza

na

promet.

kulturu

i fizičku

kulturu

SR

Hrvatske

broj 5249/1-1972., Mljekar-