Mljekarski list 12-1989

s

“Slučaj

petorki kod

krave, u

gospodarstvu Dragutina

Pofuka, selo Kneginec

Donji

.

Koje glavne greške čine stočari?

se seljačkim domaćinstvima stočari vjekovpridržavaju mnogim U kako to su i krme ne njihovi obavljali stoke, hranjenju tradicije spremanju odTakvim naukama. u nova bez obzira na saznanja poljoprivrednim očevi, štete. Poekonomske koči se i napredak nastaju privredni običaja ržavanjem čine u stočardomaćinstva na takva kušat ćemo koje greške glavne upozoriti R stvu. današod stoku bile za drvene mnogo zdravije staje Nekadašnje boltanim Staje. od s malim zidovima i kvadra, s betonskim stropom podom, njih te se u slaba U takvim (prozračivanje), stajaventilacija je prozorima. štetni stajama zasićen i a zrak vlagom. previše ma dr.), je (amonijak nakupljaju plinovi i uslistoci hladna rosa kao i po i zidove orosi zimi Naročito pada strop, vlaga i bolesti sustava, slabija dišnog nastaju manjemlijeka, jedtogakravedaju sredini da se u tako se Takve takvih krava. mogu popraviti staje “jeplodnost krova i natkrit iznad i kroz tavan ide načini od prostran dimnjak, koji stropa Prostranost venstoke. Bočna i ovisi o visini broju staje dimnjaka krovićem. “je dovolda treba su se prozora, postavljeni koji obavlja putem stajama tilacija bi zrak hladni ne kako i da se prema visoko puhao dolje, odozgo otvaraju jno i velika iz ukloni Tako se stoci. vlaga izravno staje po ventilacijom prirodno i štetni za su plodnost. proizvodnju zdravlje, koji plinovi, škodljivi trebali zato bi stočari i krava u neprirodno, j e stajama Držanje Ispusti, isbi trebali to nema Ako za u goveda puštati uvjeta, goveda pašu. puštati Nekada se storužno. kad osim dva sata dnevno, i zimi na vrijeme je ljeti pust, više nema, danas međutim Tih ka pašnjaka pašnjake. mjesne puštala borakrave da Utvrđeno koje trebali su ih zamijeniti je pašnjaci. pregonski rezultate da i ili o sjemenjivana umjetnog bolje imaju zdravije paši ispustu nja. da prelivadama nema našim Na krmivima. hrane dovoljno Opskrba kvalilivada naših su i trava slabije hrane sva sijeno godinu, govedacijelu skromne i slabo livade Kako se prinose. tete daju gnoje, uglavnom (kakvoće). hrane količine naš tome Prema dovoljne problemjeproizvodnja najvažniji saodnos udomaćio se nas kvalitete. Kod dobre pljačkaški prema livadama; bi se Da davati. ništa livadama, ne a livada mo s povećali prinosi uzimati, Pošto u domakrme. kvaliteta i bi se Time treba ih poboljšala ujedno gnojiti. mineralnim ih za ćinstvima gnojiti potrebno je livade, manjka gnoja uvijek doNPK 100 oko na da ako se gnojiva, kg jutro sipa Ustanovljeno je gnojivima.

Ekonotona čak 9 NPK se 400 sa tone 4 oko sijena. dobije kg se sijena, bije i u oranice ako djetelinmično posijati pretvoriti moguće, livade, je veće jenadalje bokrma i a s nego i tako dobijemo sko-travne je livada, prinose smjene više Da bi se vitamina. i minerala osiguralo to s bjelančevina, kvalitete, jest lje rei iskoristiti treba krme svu kukuruz, (zeleni međuusjeve stoku, dovoljno kukurua i krmni ratarskih kultura, Nusproizvode usjeve. kelj),postrne pica, i treba šećerne lišće te spremiti prikupiti, “"zovinu i vrijeme repe glave silirati. (ureom) odnosno oplemeniti 2 kose livade da se Kod livada. nas godišnje. puta uobičajeno je “Košnja količinom većom s kvalitetno dobilo trave mlade od da bi se sijeno, Međutim; učiniti više puto bi trebalo surove vlaknine, manjimudjelom bjelančevina,a

našim

u

*

'

'

'

su

'

|

a

_'

'

u

na

a

na

su

ve

se

s

a

na

“

a

“

*

za

na :

i

178

ske

tada i treba prilike silirati.Svaki nepogodne, prvi zadnji otkos gospobolji dar treba imati i ventilator za dosušivanje sijena.

Sušenjem sijena primiti“van način hranidbene (zaostali) gubiše polovica vrijednosti energiji, bjelan-. mineralima i dok čevinama, sušeno na raznim vitaminima, sijeno napravama na

u

preširoki od 0,7 kukuružnjaci lako pljesnivoće do (Širi dolazi metara) kukuruza.

U široke staviti zračnice obliku slova kukuružnjake treba (daske a kod treba izlučiti nezrele i T); kukuruza spremanja pljesnive klipove.

Pljesnivosti ima raznih vrsta. Na kukuruzu i u kukuruzu razni mikorazvijaju *

Ako

su

:

u

se

odmori

od

ponovno regenerirati dojenja da krava mo(obnoviti), že proizvesti kao i hranu prvu boljemljezivo da neophodnu tele, bude da se krava mlječnost u idućoj brže laktaciji veća, poslije telenja da oporavi, obole u ne krave ketoze i boposlije telenja babinju (od drugih da maternica brzo lesti), nakon oporavi i da krava mobabinju babinja že i lakše teško se osjemenjivati oploditi,Neki stoćari da zasuše odlučuju kravu ako im 5 litara i farmama dobri stočari daje kramlijeka, zasušuju ako im ve i 18 litara Da krava treba uskratiti vodu daje i hramlijeka. zasuši, 2do 3 eventualno malih količina dana, Nakon , davanje sijena. zasušenja treba kravu u suhostajuskromno hraniti samo voluminoznom krmom (siili da krava dođe u jeno trava) volusrednje gojidbeno stanje,a umjereno minoznom krmom i malo ako krma loša i ako krava koncentrata, u vrlo je je lošem U se davati gojidbenom mogu kvastanju. repa i silaža dobre suhostaju litete se treba smrznute i Čuvati količinama. manjim hrane radi u pokvarene i da

se

može

za

se

u

se

a

"nu

na

uz

-

'

.

179

i

1 |

preogriješe, suhostaju pobačaja. mogućnosti do dolazi te krava i kad kao utovljavanja, h ranjenja takvog uslijed doji, bilno; biti će da kod da će biti znači mlijeka “ato laktaciji poteškoće telenja, od idućoj ketoze poremenakon mogu te da krave (bolest oboljeti telenja “manje, svakaU teško krave se takove Osim suhostaju oplode. ćajemprobave). toga, i soli da krava dodatke davati ko mineralno-vitaminske valja stvori rezerve krava da dodaci ti (zas nogu. potrebni Nadalje, spadnu biti i vitamina minerala Otprilike d ojenja. početku potrebni koji ćejoj lihe) dobivati će hranu pona krava mora dana 10 koju privikavati poroda prije krmiva, koncentrate žitarica, na to posije, smjesu (krepka poroda, jest slije da davati dobro od treba Obroke Napoj je posija povećavati. postupno sačme): tvrda stolica. "se omekša te krave

stočari

često

U

hrane

u

sa

ne

su

u

se

,

Pod

očistiti i nastrti

čistom

sla-

telenje pripremiti.

Telenje.

Kad sredstvom. raskužnim od i pomaočistiti mom. oprati balege Zadnji kraj da sredstvu ne raskužnom ruke u trebamo mi i kravi žemo oprati pritelenju k od sluzi. očistiti teleta Gubicu kanala.

Pupa bi došlo do zaraze porođajnog raskužiti svakako i od centimetara otkinuti teletu jodovom pupkovine desetak što tele Važno i ali da kravi dati Tele tinkturom. ga poliže, prije pupak. je dati teletu treba sat od slame.Jedan osušiti, trljanjem poslije telenja gužvom litru.

2 toku dana do 1 litre i po Mljezivo je puta još (kolostrum) mljezivo tele zato i bolesti zaraznih raznih nosilac mljekoje popije je protutijela protiv i vitamiminerala teleta hrana s To mnogo zivo prva bjelančevina, je otporno. čisnastrt Telad se te fermenata poseban prostor stavljau probavu. i dobro slamom: tom u istoj držati svinjeperad. staji Nije i ili normalno traje telenja poslije razdoblje je puerperij Babinje Babinje. roku 12 od očistiti krava mora se Za to dana. oko posteljice vrijeme mjesec kozvati treba opasno veterinara, i sati, a svako duže zadržavanje posteljice je očistiti dana toku mora 14 krava se u U staviti će u maternicu lijek.babinju ji mora se od krvi i sluzi i maternica (involucija prijašnje stanje povratiti i namaternica se krava nego više kod 30 i Međutim pročisti posto ternice). i to čine Na farmama, dana kon zakržljaju. iscjedak, jajnici mjesec izlazi da nakon dana do 20 15 dobri stočari, kravu utvrdi pregledati, poroda daju preventiv li zdrava li maternica (predohproradili toje i jajnici jesu je međubrevažna da ne vrlo se u produži “+ rana) jalovosti koja je puerperiju,treba kravu krava ako se veterinar Također pregledati razdoblje. meno1 do 2 po telenju. mjeseca goni kravama tredana sedam Prvih laktacije. po porodu Prehrana početku dobra očuva da se i kakvoće dobre ba davati pšenične posije, (lucernu) sijeno obrok s koncentratima možemo (smjese povećavati postupno Poslije probava. silažu, hranu, davati raznu i i žitarica, sačme smjese)početi gotove Zaobilna. biti krava mora fazi i dr. U prehrana toj laktacije pivski trop hraonoliko konzumirati nisu krave (pojesti) pravo stanju početku dojenja mršakrave te za im koliko obično p očnu ne mlijeka, proizvodnju jepotrebno oko stvori krava 7,5 žive vage Od mlijeviti. kg kilograma svakogizgubljenog teškrave takve da Dakako se i smršave krave “ka. Neke pedesetak kilograma. bi trebalo kravu selima naše na Za i ko i prilike preganjanja. litara oplodenastaju trenutno što obzira bez 20 da kao hraniti mlijeka, daje l aktacije početku domaća Naša kako bi se mliječnost. najveća m oguća omogućila dajemanje, za za osnovu dobru dosta ima simentalska mliječnost, nasljednju pasmina Kravu

treba

za

ne

“

u

za

na

“

u

'

ma-

u

ne

a

a

se

—

ne

u

“

__

muzne

“

u

u

u

180

“

| |

d

i ,

j

| | |

proizvodnju 5 na ječnost prenijeta je bikovima.

4 do

tisuća

litara

mliza mlijeka godišnje.nasljedna naše s odličnim kravedugogodišnjim osjemenjivanjem Međutim osnovu za unosi kao nasljednu mliječnost/ne »gotovo visoke to se treba svrsisnego svojstvo mlječnosti« zemaljski uzgoj, svojstvo hodnom razviti. kravu treba ishraniti za dobru prehranom Dakle, mliječnost. Zato dobrom bi biti ne da li krava mu gospodaru smjelo svejedno godiš305 1500 litara samo ili mu 4000 litara ili li5000 “nje(u dana)daje dnevno) daje tara 20 do 25 litara Kravama, svakodnevno treba davati (oko dnevno). nadalje dodatke.

Na sol se ne bjelančevinasto-mineralno-vitaminske i to 2 grama svakih 100 težine krave i 2 graz aboraviti, smije kg tjelesne još .ma svaku litru Kod kiselim sa silažama soli za izmuženog m lijeka. hranjenja 3 davati vapnenac. valja

=

Ta

osnova

|

u

:

|

.

na

Ishrana

punoj laktaciji. odgovara p ovećanom mliječnošću na muznih iznad takozvani davanje smjesa potreba (na lavans),tada je krava u i tada se hranidbu na prema punojlaktaciji prema prelazi normama, Kravama hrana se određena koprema stvarnoj proizvodnji. daje propisima; ličina minerala i ugljikohidrata, prema bjelančevina, vitamina, proizvodnji Ako obroku hraniva ili tada će mlijeka. manjka energetskih bjelančevina, krave će biti mršavit će i bit će te dojiti, manje mlijeko slabije, slabije plodne će se krave hraniti zelenim krmivima prema Ljeti preganjati. treba krmnom dolazi zelena dodatak uz koncentrata.

Zimi bi slijedu (kako pojedina krma) stočare bilo da krave hrane voluminoznom najjednostavnije krmom (sijenom i da silažom), dajukupovnebjelančevinato-mineralne- dodatke.

Kod 7. i 8. krave i poodmaklelaktacije vitaminske l aktacije mjesecu doje manje trebaju i da se ne bi utovile. dobivati manjehrane, krava za krava Priprema 2zaosjemenjivanje.

Priprema osjemenjivanje kad pravo krave ne ali se snabpočinjesuhostaju, smijuugojiti, moraju i zato i djeti (imati rezervu) bjelančevinama, mineralima vitaminima, trebaju krave u dobivati i te dodatke.

Krave bi se ne suhostaju smjele o sjemenjivati što no 40 dana od Trebale bi se od“40. prije prođe poroda. početi osjemenjivati do 80, dana.

Ako krave tom u razdoblju oplode, onda daju godišnje jedno tele. Ako međubremeno se oduži i su 80. dorazdoblje oplođene poslije dana, bivamo od od teleta.

Plodnost izlaskom se njih jednog m anje krava povećava i i krave se pašu ispust.

Neposredno p rije poslije osjemenjivanja moraju hraniti zdravom samo hranom,jeru/pljesnivom lošoj sijenu, silaži, gnjiloj nalaze otrovi usmrtiti zametak. m ogu hrani da su krakoji Ustanovljeno je 90% ali da poslije osjemenjivanja slučajeva oplođene; zametak poslije opnavedenih mikotoksina ili hrane lodnje otrovane razugine, uslijed (otrova) nim sredstvima zatim raznim nametničkim bo(pesticidima, živom, o lovom), lestima kao što Zametak npr. također ako maternica je metiljavost. ugine je bolesna i ako krava (endometritisi)je nedovoljno hranjena ( gladna jalovost).

Ako se krave zimi samo voluminoznom dobro 7 i hrane krmom, dana je prije davati do 4 ili poslije ži-' osjemenjivanja kupovnesmjese (3 kg dnevno) smjese mineralima i vitaminima u 3 obroka. obogaćene tarica Kad

u

krava

više

ne

-

u

za

a

u

do

3

za

u

se

.

se

na

Ye

se

.

ve

u

“

krava u na Papci.

Trajnim upalne stajama papcima n astaju u vidu ili promjene ozljeda krune međupapčanaupalailipakrazne deformabi cije papaka(izobličenje), trebalo najčešće produljeni stajski Godišnje papci.

2 deformirane prema i liječiti putapregledati papke ih potrebi, papke ispraviti i tako i obrezivanjem, postići bolju mliječnost bolju plodnost: boravkom

..

.

a

i

181,

domaćinstvima gdje staje Dojenje. treba urei čisto dobiti “može staje Ujutro mlijeko. besprijekorno higijenski dati slamom u čistom ležišta očistiti i nastrti krave i jasle sijeno. otimariti, diti, kod nalaze razne se Tada dojenja koje a klice, zrak prašini prašine, je puri treba Zato i zaraze onečiste i tako kablicu dojenja staju mlijeko. prije padaju sat po urea prozora, jedan obavljati najmanje dojenje otvaranjem prozračiti ili krma a zelena koncentrat, davati može Kod se đenjustaje. samog dojenja da se vodom slanom treba ga pradavati ako se baš mora poprskati sijeno, inače samo treba ako ši. Vime balegom, oprati, dojenja, jezaprljano prije i sredstvo bila namočena obrisati iscijeđena. dezinfekcijsko krpom kojaje čisi sredstvu raskužnom treba također Ruke u oprati obrisati dojenja prije stolicu razne dodirivati npr. tu ne dojenje, predmete, krpu;Potom smijemo svuda na ima u onečistimo da ruke zraku, ponovno kojih raznimklicama, od zaštititi vime treba dlaki koži i na zaraznih dojenja Poslije životinja. podu, sredstvo raskužno u sisa klica i to posudici. plastičnoj posebnoj umakanjem ali i drže narodi u se I stoke, hranjenjugajenju tradicije druginapredni te i nova osuvremenili nauka, gospodarskih prihvatili saznanja suje od dolazi samo života. sutra način ne korist i veću rad lakši Bolje bolji postižu izs već se trebaju zalaganjem zajedno naukom,svojim blagostanje, sebe, boriti sami seljaci. vet. dipl.

DragutimPremzl, neurednim

U

i vlažne

nečiste

su

ne

se

u

u

“>

|

ne

a

u

-

u

:

za

ne

u

uz

za

'

i

Strojnamužnja olakša da se tome Svrhajestrojne obavljanje ljudima tog mužnjesamo Za us-. muzača. iskusna ili istisne da ona nikako školovana, zamijeni posla, rukodobro muzlica, mužnjepotrebna jeispravna strojne pješnoobavljanje i održavanje stroja. vanje brižljivo biti niti u Polovičnih niti upotrebe materijala pogledu rješenja smije uočavamo brzo od nešto Ako muzlice. posljemužnjenedostaje, togatijekom ili vimena dice: se mlijeispravnost smanjihigijenska pogoršava zdravlje u

.

a

ne

se

“

ka.

Prije

se

nego

vi:

zahtjeslijedeći poštivati mužnji, moraju strojnoj pristupi se

:

,

:

: '

zdravo; musti ručno znati dobro ili muzač muzačica krave; moraju i pribora čistog mužnjumorajuobavljati upotrebubesprijekorno muzlicom

—

—

—

čistim

se

muzu

samo

krave

čije je

vime

uz

:

rukama.

od:

stroj mužnjusastoji crpke, podtlačne vakuumvoda, ventila, sigurnosnog ventila, kondenzantnog

Muzlica

ili

se

za

j

—

—

— ..—

—

—

vakuummetra,

pulzatora,

muzlice.

182 .

i.

“

ape

o

mužnje Provjera prije svake treba da li muzlica Prije strojne mužnje provjeriti ispravno radi, to znači vakuummetar i provjeriti: podtlačnu crpku, s igurnosni ventil, pulzator. rada

muzlice

a

.

<

>

'

*

A)

Rad

podtlačne crpke Potreban za podtlak mužnjumuzlicom osigurava podtlačna crpka, k oja možemo »srce« svake muzlice. je, reći, SAVE Osnovni za da je preduvjet besprijekorno obavljanje strojne mužnje podtlačna ima snagu. crpka dovoljnu *

:

nA

13

PAZI, svaki

treba da li su pogon, prije crpka provjeriti svi prina ključci vakuumskoj cijevi zatvoreni; a razinu biti mora i paziti ulja!; ulje svježe neistrošeno!; nakon krave se zaustavi rad nego mužnjeposljednje prije podtlačne treba obavezno otvoriti ili više na crpke, jedan pipaca vakuumskoj cijevi i da do i tek tada rad motora; 0 ako pustiti podtlak tako se padne isključiti oštete lamele .ne postupi, podtlačnoj crpki, posljedica čega je gubljemotora. njesnage osim treba to da toga osobito paziti jepodtlačna crpka spojena (povezakovinsku gumenom za naime ta gumena na) tok cijevi cijev: cijev prekida .elektirčnom bi naponu u staji (ako kojomnezgodomizbio kratki električni način na zaštićeni i pa i krave od spoj) udara. taj osoblje električnog ventil B)Sigurnosni sava obično viši za rad muzlice od onog Podtlačna ko: crpka proizvodi podtlak za visokom šteti jijepotreban mužnju. vimena.

M užnja pri podtlaku zdravlju Da bi se to muzlici na ventil spriječilo, postoji sigurnosni (regulator vakuuma) za koji podešava veće ili (regulira) mapodtlak vrijeme mužnje, p ropuštajući količine zraka vakuumvod. nje Zadatak muzačice ili muzača da povremeno je propusnost Provjeri sigurventila da li ventil slobodno nosnog odnosno propušta.

Kondenzantni ventil C) Kondenzantni ventil mora biti vakuumvopostavljen najnižem mjestu da radi da bi se tekućina vakuumvodu toga nakupljena (kondenzat) mogla redovito Za se ventil automatski ispuštati. zatvara, vrijeme mužnje nataj kon nestane otvara te tekućina slobodmužnje(kada podtlaka) nakupljena nim iz vakuumske padom istječe (kaplje) (vakuumvoda). cijevi D)Vakuummetar vakuuma obično Naprava mjerenja (vakuummetar), koja pričvršćeje na vakuumske razinu uočljivu cijevi mjestu (vakuumvoda), pokazuje (visiu muzlici.

Ta razina tvornički označena nu)podtlaka vakuu(vakuuma) je _ metru treba rada muzlice nadzirati da ne koleba. i je vrijeme Dr. Berislav Majić —

put,

nego

stavi

se

u

'

:

—

na

s

—

a

se

—

na

na

su

Pre

A

u

na

u

a

za

na

na

za

183

e po

Slučajpetorkikod

m

krave

tj. rađa činjenica pravilu Poznata ž ivotinja, govedo uniparna je je blizanaca literaturi Prema izuzetaka. ima i No mladunče. postotak “mo jedno život. i do izneseni većinom Oni su iznosi oko 2%. krava kod krajasposobni su kod kod smrtnost nego Trojci plodova. pojedinačnih dvojaka v eća Ipakje izdo četvoraka veći a sedmoraka) (od plodova broj još (1:15.000), govedarjeđi do redovno dolazi U izuzeci. takvim slučajevima vanredni pobačaja. su gotovo izda i svakakva No čudljiva priredi j e stanju jeipak 1957). priroda (Oklješa, nenađenja. v laspasmine, križanac 6 stara krava Tako je tipusimentalske godina, 2. kolovoza Varaždin sela iz Pofuka nika općini Donji Kneginec Dragutina Inače muško. teladi i ženske četvero otelila žive petorke, je jedno 1989.godine tele Jednom redu. kravi bilo po jedno uginupobacila, je je telenje peto toj othranila. teladi a iza lo je dvoje neposredno telenja, staniVeterinarske od strane 1988.

11, 18. bila Krava umjetno oplođena je telenormalno kad trenutka Do ce pripremati kravapočela Varaždin. krava Od dana.

257 d o dolaska v eterinara je vlasnika poziva nje,prošloje žive telaizvadio veterinar normalno petero je mjehur, istisnula prviplodni bila vrlo živahna, nakon Telad ženske. i četiri muško poroda je jedno di, teladi Težine sisu. tražiti instinktivno i dizati što se kon počela osušila, ženske 15,0; 14,0; težilo tele muško 16,5 bile kon kg, je slijedeće: poroda iznosila težina 80,5 kg. i 19,0 kg.Ukupna 16,0; svih je Nakon napajanjem. ishrani se nakon teladi pristupilo Odmah telenja prii dodavano uz kolostruma, mlijeko prahu. mlijeko je kravlje svježe mljenog tretirabila nadzorom veterinarskim bila telad dana i Od je prvog pod je 20 od U starosti i vitaminom vitaminom B navrata u dva glukozom.

A-Drdodatak uz starterom telad mliječnog dana telad, počelaprihranjivati E,nikakvih vrlo telad do došlo Kod je p oremećaja, probavnih praha. toganijedobro od težini. U starosti dobivala i uzimala jenapredovala “rado smjesu, od 29 kretala 153 težina im se 21 dan kg, pojedinačno povećala ukupna U bile im težine su što Kao ujednačene. do 32 prilično tjelesne jevidljivo, težina kg. do došlo ali im se od 53 dana starosti povećala 337kg, je ukupna tele muško dobi U težinama. je toj tjelesnim razlikapojedinačnim znatnijih i 75,0 kg.

67,0; 65,0; bile 58,0; težine teladi ženske kod težilo a slijedeće: kg, 72 Varaždin te prati stanica d aljnji Veterinarska Telad njihov jepreuzela razvoj.

Dr. MarijanKranjec da

sa-

U

za

u

u

u

>

ovo

“

za

se

a

a

na-

na-

se

a

su

u

na

za

se

na

se

a

na

na

.

u

su

—

'

a.

A

184

sa o — _

Nekoliko podataka o simentalcima Švicarska Po dolini Bernskom kantonu dobila Simmentalskoj goveda pasmina je ime. Tu 100 Prema službenim organizirano uzgaja godina. g otovo podaciiz 1988. ma ima 762.400 simentalaca.

Od 66% Švicarskoj godine, broja tog j e krava i i 44% bikova i Simentalce u Švicarskoj gosjunica junaca. uzgaja 1 7.682 u krave.

U 15,3 sipodarstva.

Prosječno je gospodarstvu zemaljskom u zgoju mentalaca 40%. a za meso mlijeka 60%, uzgoj je Simentalska u ostalim prema pasmina Švicarskoj zastupljena je pasmiod 50%. više Točna adresa saveza simentalaca: Švicarskog uzgoj Schweizerischer i CH-3052 RuttstrasFleckviehzuchtverband, Zollikofen, Switzerland. :

u

se

u

za

AKTE

I

'

nama

.

za

|

se,

:

;

Mađarska

U

na poljoprivredMađarskoj njeguju s imentalaca, uzgoja dobrima i kod simentalske “nim seljaka.

Brojgoveda pasmine p ribližno je: 600.000. dobara simentalce 162. Ne Brojpoljoprivrednih kojauzgajaju je smije se okućnici 1 do 3 krave. zanemariti seljačka gospodarstva koja uzgajaju simentalaca se onima se p rema Broj koji uzgajaju dobivanje mlijeka koji 84%:16%. mesa zbog uzgajaju je Simentalci Točna se adresa na području.

Mađarskoj cijelom uzgajaju simentalsko za Udruženja govedo: se

dva

oblika

u

za

.

u

Šri

#

ZARI

185

Landwirtschaf ine; 11. .suthLajos Ungarn.

Ministerium

fur

t und

H-1860

Kos-

Budapest,

UNGARN// Kes: /HONGRIEJ HUNGRIA >: >

URUGUAY URUGUAY/ URUGUAY/URUGUAY.

Urugvaj državi simentalci se U tojjužnoameričkoj na i uzgajaju cijelom području mesa: su ima 18.500 simengotovo isključivo namijenjeni prozvodnji Ukupno talaca dobra. se u 52 Prema koji uzgajaju poljoprivredna gospopodacima darstvima ima 24 krave. u naprosjeku govedarska Cjelokupna ine za meso. mijenjena je

.

u

-

Z. Mašek

Uzgoj ihranidbarasplodnog podmlatka (nastavakbroja11/89.) od 0 do 90 dana Hranidba teladi iz

*

|

i hranidba najosjetljiviju predstavljaju uzgoj najznačajniju fazu teladi kao intenzivnoj govedarskoj proizvodnji.

Odgajivanje počinje, što obično trenutkom dolaska životna i misli, njegova Zdravlje svijet. teleta u krava ovise o snaga velikoj držanju osobito mjeri periodu bređosti, dva kada fetusa U tom zadnja mjeseca predtelenje, jeporast najintenzivniji. dobiva oko 80% težine. iz tih razdoblju bređosti.fetus Upravo svoje razloga krave treba to kako bi se razviti teleta i orvrijeme zasušiti, plod mogao zaslijedeću laktaciju. ganizampripremiti U teladi utvrditi pravilnoj tehnologije organizaciji neophodno uzgoja j e fiziološko-hranidbene novne mlade specifičnosti teladi.

Te se u specifičnosti ogledajuslijedećem: tekućom za potreba hranom, iskorištenja i proteina, “, ograničena mogućnost slikara predželudaca. postupni razvoj karakteristike uvjetuju Za biološki status mlade teladi važne tri su pokoje teladi satima i danima života.

To su: stupak prvim infektivnim 1)Umanjenaotpornost prema agensima životne na prilagodbe 2)Ograničena mogućriost uvjete stočne hrane 3)Ograničena sposobnost korištenja uvjetovana tek teladi na infektivne agense Umanjenaotpornost oteljene je, kao što slabom za propustljivošću općenito je placentarne poznato, barijere i da stvara antitijela majke nemogućnošću mladogorganizma znatnoj mjeri aktivni imunitet 3-4 života. Da bi se tele zaštitilo od u prva tjedna bakterijske zaštititi od kontamiga ga infekcije, potrebno jeopskrbiti imunoglobulinima, i bakterijama nacije jačati nespecifičnu patogenim otpornost organizma. a)Opskrbaimunoglobulinima Pravilna uzevši i munoglobulinima, je mjeopskrba najvažnija pojedinačno ra ovisi sudbina teleta. Tele se kojoj (preživljavanja) opskrbljuje imunoglo+bulinima i dopunpravilnim kolostruma, slučaju napajanjem potrebe skom ' imunoglobulinskih primjenom preparata. kolostruma teleta s ovisi o Opskrba imunogloimunoglobulinima pomoću kolostruma i o Za. bulinskoj vrijednosti stupnju imunoglobulina. r esorpcije dobre da oko 50 teletreba resorbira postizanje zaštite kg imunoglobulina težine).

(1,42 g/tjel. postiže Pokazalo da se najbolja se kolostruma 3-5 davanjem imunizacija Smatra da prva kolostruma sati se, poslije telenja. naime, porcija podražuje sokova ili nalučenje k oaguliraju probavnih koji imunoglobuline prisisanju

Pravilan

|

i

teladi

u

ne

se

na

u

.

se

u

os-:

*—

—

—

s

u

,

u

o

“

a

u

.

,

.

187

tome, bitna je porcija pajanju. treba teleta iznositi i ciju 12 da kolostrum Treba napomenuti je gamaglobulinima najbogatiji prvih vrlo brzo kao što se vidi iztaa nakon koncentracija pada, sati, toganjihova 1, bele čini

Prema

se

ona

Tabela

kolostruma

da

prva 1-2 1.

imuniza-

za

1

Tvar

<Kolostralno mlijeko “nakon nutku: nakon . nakon.

Normalno 24 sata sati“ 48 sati< poroda 12 mlijeko u

e

Voda

Poba Ko

Suha

-

tvar

<

tre-

66,4

79,1

84,4

86,0

87,2

33,6

20,9

15,6

14,0

12,8

2,5

3,6

3,7

3,7

4,9

3,5

Mast 23,1 Bjelančevine 5,8 Kazein 'Albumin i globulin“ 16,9.

55421 Mliječni šećer A Pepeo A1 .6,5

f

z

13,7

4,5

i

TR

;

7,1

28

42.

3,6

9,0

2,6

1,1

0,7

3,5

4,2

4,4

4,8

6

1,0.

0,9

0,8

>

*“

imunoglobulina najveća istraživanja teladi Ima kroz sluznicu iz kolostruma koja epitela tankogcrijeva. apsorbira misle da se Neki kroz da nisu antitijela crijevo. uopće sposobna resorbiraju može obzira bređosti na razloge stanja) utjecatismanjeproduljenjem (bez kroz propusnosti antitijela crijeva. nje da mehanizam Podaci literature govore jošdovoljno nije poznat resorpcije činilaca: idana niz resorpciju poznatih utječe jošnedovoljno Znanstvena

su

utvrdila

da

količina

se

na

:

držanja Higijena telad treba držati većim individualU skupinama (farmski tipproizvodnje) kavezima ili Boksove individualno no u zasebnim za (katrecimaboksovima). zatvoreni nadstrešnicom teladi držanje mogućejesmjestiti teličarnik, pod ili obliku ili otvorenom kućica. boksova nadstrešnicom u Smještaj pod zatvorenim i ma zbog predsmještajem otvorenom prednosti prostorijama, teškoća Ismikroklimatskih zatvorenim teličarnicima. održavanju uvjeta kustva telad držati indiviiz su da dosadašnje praksepotvrdila jenajbolje boksovima dualnim Na hranidbe način 2-3 tretman se individualni tjedna. taj lakše i kao i međusobne se infekcije, izvodi, sigurnije smanjuje mogućnost i teladi. Individualno teladi i u držanje međusobnogsisanjalizanja kasnijoj dobi bio bi oblik ali to zbogograninajpoželjnijiuzgoja, nije mogućeosigurati farmi. na čenogprostora hranidbe teladi 2 Tabela Program Vrsta hrane Starost Količina Broj +teleta_.: . zajedno hranjenja hrarijenje avi (dana) (kg) 1 teladi

.

u

na

na

|

u

u

u

u

—

:

si

*

<

“>

x

Kolostrum ili Punomasno mlijeko “ mliječna zamjenica 188

1—

6

3/4-1

NIL)

HJEA 7—

14

11/2

]

4

4

|

Punomasnomlijeko mliječna zamjenica Starter telad Starter koncentrat + (1:1) ili

9

.

za

Koncentrat

telad

za

56.

(4—

70

po

84...

25:

T1— 85

-

Sijeno(odlična kvaliteta) Voda piće za

15—

2

volji

2,5

120

—

.S5dalje dalje

>

(3

1

l Id:

volji po volji po

>

od ukusnih krmiva vi-treba vrlokvalitetan i sastavljen 3 soke hranjive Nivo treba kretati vrijednosti. sadržaja prob. bjelančevina oko 18%. dušik biti ne sastavu startera.

Neproteinski (urea) smije Sijeno tre-, ba biti vrlo kvalitetno.

Startet

za

telad

biti

se

u

'

za

Ukupnapotreba

krmiva

Kolostrim

.—

tele od

do

0 301

mliječna zamjenica ili punomasno mlijeko —

—

.....

-=-

starter

koncentrat

sijeno

za

telad

dana <“

kg.

300 1 110 kg 33 kg 40 kg 40

—

—

90

'

X.

od 90 do 180 dana teladi 6 Hranidba mjeseci ženska telad stara 90 dana teška su između Holsteinska 110-120 Intenkg. zitet rasta i što ženskog nego prirasta r asplodnog podmlatka je j e umjereniji to kod tova. Za žensku telad fazi slučaj _ ovoj uzgoja ( 90dana) predviđaod 750 mo treba hraniti DTS i koncentratnom Telad prirast kg. sijenom smje180 14% sur. som sa Za normativima prema proteina.jednotele, NRC, potrebno je 3 koncentrata i kg 1«kgsijena. hranidbu ženske teladi Preporuke rasplod S obzirom da se radi holstein uzeli smo normative NCR 1978 pasmini, of Scrence žensku telad i za (National Academy USA) junice.

U Tabeli 1. su normativi NRS holstein izneseni (1978) pasmine junice koriste se svim se drži ova koji uglavnom zemljama gdje pasmina.

U literaturi slabo iz stranih tadomaćoj zastupljeni prijevodi časopisa, ko da uskraćeni informiranosti iz strane stručmnogistručnjaci pogledu literature. ne —

“

u

za

za

:

o

—

za

u

su

su

u

ove normative hranidbu Upravozbogtoga rasplodnih juniobjašnjenja pogledu t umačenja pojedinih energetskih koji termina, danas koriste znanosti i svjetskoj praksi.

U i se našoj zemlji (znanstvenoj stručnoj praksi) još uvijek energetska vrikrme izražava u zobenim i jednost hranjivim jedinicama (Hj) zbog spadatoga mali mo država koriste Kellneru. broj po koje h ranjive ocjenu vrijednosti star više od 70 i danas smatra se na Ovajsistem je godina zastarjelim temelju znanstvenih dokaza.

To što se kod u tome zobene sagledava prije primjene ne vrsta visina hranjive jedinicerazlikuje proizvodnje (mlijeko, tov) proizvodi dr. kategorija nje, su da metabolička iz hrane ima razliIstraživanja pokazala (ME) energija «čite fiziološkim i to stresu vrijednosti 100%,zaodržavanje procesima; pri za 10-25% itd.

70mlijeko 60prirast:30-reprodukciju 80%, 70%, (nastavak 60%, Dr.Ivica broju1/90.)

Katalinić

donosimo

ca

uz

za

u

se

u

“

u

se

,

u

za

u

189

<

O simentalskojpasmini goveda

| simentalsku

gospodarstvima prihvatili svojim iz ŠvicarPrvi simentalci 100 godina. gotovoveć minu govedakojuuzgajaju Poznato Veliku Goricu ske su u krajZagreba. dopremljeni prošlomstoljeću bile osnovane simentalaca stočarske da su našoj udruge uzgoj je e Zabnu i Goli 1908. . godine. zemlji Tasimentalaca.

100. će uskoro države I uzgoja proslavitiobljetnicu druge stručni 1993.

SWA-NAMIBIJA državi ko organizira godine afričkoj dalekoj Proslava će obuhvatiti simentalaca.

'100. sastanak obljetnice povodu uzgoja da se upozna svrhom sastanak i stručno stručni po putovanje tojzemlji SWA simentalaca Namibiji. goj Z. Mašek Naši

stočari

rado

u

su

pas-

u

u

za

a đa

Kk

u

u

u

> >

i >

u

uz-

sa

'

u

m

2

Dobro je znati!

U

Njemačkoj

SR

krava.

4,9

ima

od

simentalaca, togaje milijuna a

1,8

:

milijuna

“

po 3,39% b jelančevina.

3,99% kg mlijeka je Proizvodnja 20 simentalci u SR da u se Dobro regiouzgajaju Njemačkoj upozoriti je U i 27.105 stočarskih nalnih gospodarstava:spomenutimgospodarudruga nadzorom. matična krava 579.701 se stvima selekcijskim posebnim uzgajaju WirttenBaden simentalaca Glavno je pokrajinama područje uzgojno i berg Bayern! nazivasimentalsku i U goveda pasminu susjednoj Austriji Njemačkoj SR Mašek Z ju»Fleckvieh«! kravi

5.095

masti

s

i

s

u

.

ž

godine od 1.XII1989.

Cijena mlijeka cijena da će Mljekarskog lista smo slijedemlijeka najavili broju od:: što se te,se ćem mjesecupromijeniti, idesilo, jedinicu dinaili 16.200 za dinara masnu 4.500.1989.

1. plaća prosinca mlijeko mm 1 litru mlijeka.

3,6% din po 1989. za 250 studeni kao i ista za za tj. mj. je mjesec mlijeko Premija brdsko za i 500 dinara nizinsko po područje. planinsko mj. područje 1989. od 1. XII u Prema (1. prosinca gore mlijeko otkupu najavljenom, će se kako slijedi: isplaćivat 1989) SRH-a Nizinsko područje a) U

u

se

11

z

i

za

ra “

_VĐĐ...-jj..j...j.j.jjXjŽX———-:

cijena pećSRV IRI. 3 A +.

3,2 14.400 3,3 14.850 JR

osnovna

“

*

3,4 3,5

3,6

3,7 3,8

190

15.300

>

.

15.750 16.200 16,650 17.100

*

ukupno

premija 250,00

-

dinara

257,81 265,63 273,44 281,25 289,06 . >

296,88

14.650,00

;

15.107,81

'

*

15.565,63

16.023,44 16.481,25 16.939,06

17.396,88

39

18.000 18.450 18.900

4,0

4,0 42.

“312,50

.

3,2

3,3 3,4 3,5

:

3,6 3,7 3,8

:

328,13

19.228,13

cijena 14,400 14.850

premija 500,00

> _'.

ukupno

dinara

s :

515,63 531,25

;

15.300 7

18.770,30

SR Hrvatske područje planinsko

b) osnovna

18.312,50

320,31

Brdsko

%

17.854,69

304,69

“17.550

546,88 15.750 16.200. 41.562,50.“ “578,13 16.650 593,75 17.100 17.550 609,38

15.315,63

15,831,25

.16,296,88

16.762,50 17.228,13

17.693,75

:

,

ke

3,9

4,0

'

18.000

:

,

41

«18.450

4,2

.18.950 .,

14.900,00

+

18.159,38

625,00

18.625,00

640,63

19.090,63

656,25

19.556,25

“Danasvjerujemo prosinac da će biti ovakva kao što otkupnacijena je da neće tokom ona navedeno, nitko'nije siguran prosinca promijeniti, ćemo Vas o tome listu« u 1 za 1990. .ali obavijestiti »Mljekarskom broj godinu. inž.

Deneš, sdepan] dipl. za

no

se

Ciji proizvođači ijenjeni Vas pokušavamo Krajem godine, godine, kako kako se kretao i smo inpodsjetiti otkupmlijeka, cijenamapratili ove i od 1. flaciju, kojaje godine nezaustavljivo rasla, to posebno do danas. srpnja iako ne točnim u Otkup mlijekau Hrvatskoj reraspolažemo 1989.; zultatom 1990. godine) to (znatćemo u veljači padao jei ur I tromjesečju oko 1,5%; II tromjesečju oko 4,5%; III i tromjesečju oko 6,5%, u IV tromjesečju očekujemooko 6%,odnosnoza cijelu godinuoko što čini 22.000.000 s — 24.000.000 litara 5,5% 6% mlijeka,timda otkup u individualnom a u pada znatnije manje društvenomsektoruproizvodnje. da osnovni uzrok Ocjenjujemo u padu je pada otkupaprvenstveno kod staračkih va, a kao drugi brojakrava gospodarsta faktor (ekonom-po za skenaravi) jošuvijek nedovoljno interesantna cijena mlijeka proizi za vođače,odnosnonesrazmjercijene mlijeka cijene teladi koja tov, časa od 220.000 za ovog je više dinara kg živevage. kao

što

to činimo

svake

:

—

|

191

je razliku od 1989. doza u godinipratila inflaciju, Cijenamlijeka i ona iznosila: sadašnjih godina je mliječne dinara litru 1988 1 u XII a 3,6% za mjesecu masti, 643,32 din ili masti 1 1989. za u XII litru mjesecu 3,6%mljećne 16,200,00 25,2 više. puta inflacija 1989.

Iako ne znamo kolika da će biti u godini, vjerujemo biti tako kao realizirali što neće proizvođačima mlijeka velika, smo kroz mlijeka. cijene mlijeka da prosječna nažalost “Moramo u konstatirati cijena 1988, kao tako XIL/88 1989. neće u prema biti povoljna odnos cijeni XIL/89, kada ćemo Vas listu« 1 ili 2 no o tome u izvijestiti »Mljekarskom 1990., stvarnim i ćemo te sa raspolagati vrijednostima prosječnim cijenama, 1990. za godinu. stopom inflacije Za 1990. pogodinu,prema najavama Saveznogizvršnogvijeća, bi time i a proizvodnja mlijeka, trebale mjerama ekonom-. ljoprivreda, Uz veće za mau politike situaciju. doći povoljniju premije mlijeko, ske i kredite kamatama na za repromaterijale proizvodnju mlijeka, njim banke trećina Narodne će iznositi 33%,dakle jedna eskontnestope koji mineralnih i ostalim uz gnojibeneficijama, regresiranje Jugoslavije hrane i uvoznih stočne sačsredstava va, zaštitnih [sojina komponenti i mineralne i dr.) i vitaminske mesno ma, riblje brašno, komponente bi i rezervnim mehanizacije,:proizvodnja dijelovimapoljoprivredne intereodnosno t j. biti jeftinija proizvođača e konomičnija trebala za santnija. ukupnoj Nema u ne u mjere porazlogada vjerujemo najavljene i nadamo i da bi u 1990. trebali te se radi proizvesti ljoprivredi, toga da će i otkupbiti veći od veće količine 1989. u tj. mlijekatj. pada nave—

.

:

'

|

“

denih

22

24

—

litara.

miliona

priliku zaželimo sve (Koristimo najda Vam po istekugodine 1990. uz u za blagdane godinu kojojVam i Novu bolje Božićne u ukupnoj povoljnije zdravlje i želimo rezultate osobno sreću što poljoprivrednoj proizvodnji, posebno u proizvodnjimlijekai to pokazateljima. kako u količinamatako i financijskim Uredništvo -

*

'

adorororar_d_n_n_n_n_n_n_ananananaa————————————————<_kk\————=> "

Jovanović-Bunta, dipl. inž., Stjepan Brlek, dipl. inž. Vesna Majić, Ivan Miroslav Hadžiosmanović, Kobra, dipl. inž., dr. Berislav dipl. vet. Stjepan Deneš, dipl. inž., doc, dr. Mirza Turk, dipl. inž. dipl. inž., Miljanović, dipl.vet., Slavko Pehal, dipl. inž., Petrič Mašek, dipl. inž., Nada Izdavački

savjet:

vet.

i

odgovorni

Tehnički

urednik:

Vlasnik

i izdavač:

Uprava Mjesečna

i uredništvo:

Tomislav

Nada

odbor:

dipl. inž., Tomislav

Tisak:

Bratanović,

Bolić, Antun

šado, Piano Vuković-Svoboda, dipl.

Erhatić, dipl. inž., Petar Jelinić, inž, Stjepan Brlek, dipl. inž., dipl Šormaz, dipl.

Kolak, inž.; Marijan Rybak, Gojko

Uređivački

Tiraž:

Milan

,

Dubravka

Glavni

mr.

vet.

mr.

urednik:

Stjepan

Deneš,

dipl. inž.

dipl. inž.

Vera Volarić, SR Udruženje mljekarskih radnika Zagreb, Ilica 31/III, tel. 424-420

Ž

Hrvatske

kao za pretplata privredne organizacije i ustanove 50.000 primjeraka mjesečno TiM, Zagreb. »Vjesnik«, OOUR NIŠPRO Republičkog sekretarijata za prosvjetu, kulturu i fizičku

Rješenjem ski jeplačanja list oslobođen

poreza

Jurkić,

na

promet.

.

i za

mlijekaiznosi

proizvođače

kulturu

SR

Hrvatske

broj

13.000. =

5249/

1-1972.,

din.

Mljekar.