Mljekarski list 6-1987

Izložene

junice mljekare

»Sirela<«,Bjelovar

(Novi

Sad,

1987)

KOVISAD NOVOSADSKI SAJAM u sajam poljoprivredni 54. Međunarodni Novom Sadu (15. 24.5. 1987.)

—

Novom

poljoprivrednom sajmu više od 1.600 do 24.

1987., od 15. održanom izlagasudjelovalo je svibnja Sadu, izložba: Veliko ča iz 67 »Zemlje pobudila je posjetilaca zanimanje zemalja.

Na redom.

15-ti za spomehranu« borbi za kojajeorganizirana put razvoju čak 45 izložbi površiUkupna zemalja. sudjelovalo je zemalja razvoju nutoj bila do pom* od 300.000 na je ispunjena poljoprivrednog sajma Novosadskog sveMiloš SIV-a metra Milosavljević drug Potpredsjednik sljednjeg prostora.

54. Međunarodni otvorio čano brojprisustvovanje poljoprivredni sajam je iz naše i inozemstva. nih zemlje gostiju ni20 U stoka. izložena oduševila godina posljednjih je Svakogposjetioca biti izloženo svako i stoke izložene bilo toliko proglamoglo grlo je gotovo je i inonaše iz 256 stoku šeno zemlje izlagalo izlagača Ukupnoje »šampionom«! bile su stoku su radne zemstva. izlagati svoju koje htjele organizacije Mnoge čak bilo izloženo bilo. Tako stoku godine je nije odbijene jerprostora izložene bilo 103 a 350 ovaca, 403 konja, gotovonije mogućeizbrojiti goveda, i koze. svinje Na

54. Međunarodnom

u

ovogodišnjem

u

u

u

|

uz

ove

za

.

RR

BD

kin

gra

A

',

i

7

s

f

kia

s

K..

:

E

A

poljoprivredni sajam

,

Koa

x

54. međunarodni

3

u

#.

P:

Novom

va

Li ,

bi

Sadu

———————I

mlijeka i radnici

Proizvođači

RO

»Dukat«-Mljekara Novosadski sajam

Zagreb, posjetilisu

Zapaženuspjeh poljoprivrednom sajmu Sadu imala »Sirela« iz Izložila izu stočarskom Bjelovara. jemljekara dijelu je ložbe izvrsne simentalske kao dio stoprograma u junice pasmine, uzgojnog čarstvu i robnih izloženo bilo i de-. proizvođača mlijeka. osnivanja Nadalje, je setak koza »srnaste od mbr.

15 i naslov alpske pasmine« kojih jejarac osvojio »šampiona«.

Prema stočarskih iz naše i inozemzemlje mišljenju mnogih stručnjaka stva stočarska izložba 54. Međunarodnom na ovogodišnja poljoprivrednom ide u »korak« stočarskim izložbama To može biti i u sajmu najboljim svijetu. dokaz da dani stočarstva dolaze! u bolji našoj zemlji ipak Z. Mašek, vet. dipl. Što je biopost? na

54. Međunarodnom

u

Novom

s

Biopost jeorgansko kojegproizvodi gnojivo, Ruše iz tvrtkom s francuskom Slovenije suradnji Biopost Lagny.

Djelovanje svim u 55 država kontinentima. na bioposta ispitano je preko Upotreba t oga bilo u praktički gnojiva kojoj jeneograničena granipoljoprivredne proizvodstalan Uostalom, nje. p otražnje najbolje potvrđuje porast v rijednost. njegovu To humusno tvari. Na organsko proizvodi gnojivo organskih vrenjem tako masu se vrste pripremljenu cijepe posebnouzgajane mikroorganizama različite da se u 1 g su mase Istraživanja namjene. pokazala pripremljene lazi oko 2 Oni su toliko sitni da ih ni toliko gramilijarde mikroorganizama. tvari ne vidimo teško i zamisliti ih koliko kada se pa okom, je prostim, je tlo masa unesena 2 tone hektaru. na po u njihova bioposta putem procjenjuje Pod tih tvar se pretvara utjecajem mikroorganizama organska bioposta humus. time ne preblagi gotovo potpunostistabilni, Njihovo djelovanje će oni i one tvari u humus već ima u ili staje, jer organske kojih pretvarati tlu, su odnosno zelenom tlo. unesene u stajskom, gnojidbom humusno

Tvornica

dušika

u

se

na-

u

mu

.

u

u

.

blagoga poboljšavaju svojstva prozrači brzina se nost, sposobnost vlage, odnošenja zadržavanja ispiranja smanjuje (erozije).

NPK niti ni možemo ne puuspoređivatizamjenjivati gnojivima, Biopost mineralnom obliku. tvari tlo unosimo u tem u hranjive neživom, biljne kojih mineralnih Unatoč djelovanje povećava gnojiva biopost tojnezamjenjivosti i mineralnih između služeći kao neka vrsta posrednika gnojivabiljaka. u možebitnom se, hranjiobilju vrijednost stajskoga Potsjetimonije gnoja orvih tvari, mnoštvu u upravo nego koji mikroorganizama, prirazgradnji silnu u tvari tvari oslobađaju energiju biljkama ganskih hranjive dostupne tvarima istovremeno obliku po prezemljuorganskim topline, obogaćujući žiživota.

To stanku svoga čudnovatog prikaz zadivljujuće jepojednostavljeni koraznih ima U u mikroorganizama: prirodi.stajskom gnoju kruga votnog mikrovrste nalaze one se i štetnih. u Naprotiv,biopostu nepotrebnih risnih, s su u pa stavljeni biopost namjerno kojih jedjelovanje poznato, organizama, više nego u da ih Obzirom svrhom. određenom neusporedivo je biopostu može značiti velitoni i po sl., upotreba bioposta stajskom mjereno kg, gnoju, istovaru i u odnosu ku uštedu u utovaru, troškovima, rasipanju transportnim neke ali se ni na besplatan, granica isplativosIstina,biopost stajski nije gnoj. izračunati. ti može uvijek što da u obliku jednosnačinjen zrnja, omogućuje Dodajmojoš jebiopost Dodavan okoliš.

Nema vegetavnu pa vrijeme zagađuje upotrebu. vonja, način listu. Obzirom na zaostane ako na štetan zrno spomenuti tacije nije i ni uzročnike korova sadrži ne drugih biljnih sjemenja biopost proizvodnje dokazano bolesti. djelovanjeprirode pozitivno Napokon,istraživanjima je kultura. i biljnih uzgajanih prinose U strnih žitarica i kukuruEvo i nekoliko praktičkih savjeta:proizvodnji na ha.

Pri 500 do 1000 po stavljamo vinograda sadnji kgbioposta dodajemo roddo nasadu 2500 mladom 2000 dno po 0,40 kg (400 ha, kg grama), jame Biodo treće svake ha do 2000 nasadu 1500 nom po godine. druge bioposta kg razmaku 14 iza u tlu s ne nego po jedno drugoga NPK, zajedno post rasipamo i od sunca štitimo dana vlage.

Uskladištenog najmanje.

Dr Željko Magdić Tvorbom

humusa

se

tla:

fizikalna

s

na

u

u

ne

na

..

za

a

.

Bjelančevineu

hranipreživačainjihovazamjena s S« »BENURALOM

životinjskog tijeBjelančevine (proteini) organski sastojci Nedostatak od aminokiselina. se u osnovi la, bjelančevikompleksa sastoje dlake i do dovodi hrani na rasta, ispadanja tjelesnog mršavljenja, slabijeg vitalne i slabo ili mrtve vune, pobačaja rađanja plodnosti, jalovosti, slabije nakon veće i porođaja, poremećaja posteljice drugih mladunčadi, zaostajanja metaboličkih i i drugih slabijeg iskorištavanja hrane, poremećaja potrošnje i dr. životnih mesa, procesa, slabije proizvodnje mlijeka Preživači s prednosti preddrugimživotinjama jednodjelnim želuhrane ovisni i kvaliteti o količini su cem, bjelančevina zahvaljujući jer manje i neproiskorištavanja mikroorganizmima mogućnostima buragovim spojeva i i sl. uree mikroorganizmi razgrađuju dušika, amonijaka, Buragovi teinskog do aminokiselina i biološki kvalitetne prave, dijelom bjelančevine najvećim su

a

u

.

su

84

u

bitni

stanica

amonijaka, koji preživačima pretvaraju protein Na za za daljoj probavi zadovoljavanje potreba organizma bjelančevinama. način biološki često loše se ali to vrijedne bjelančevine taj iskorištavaju,daje da i loše po biološkom kao i sastavu, preživačima mogućnost bjelančevine, neke dobro u kvalitetne neproteinskog dušika, spojeve bjepretvaraju lančevine hrane. ovim leži osnova i na racionaUpravo pojavama procesima lizacije prehrane preživača. stočne hrane i česte nePosljednjih godina, zbogstalnog cijena porasta stašice veći interes kao za ureu sirovina, proteinskih javlja jeftiniju zamjehrani Tome i nu za znanstvena i bjelančevine preživača. doprinosenovija tehnološka dobivena toksičs urea veoma dostignućakojimaje ograničene široka Na tom nosti, tako da jeomogućenanjena upotreba. području posebno ističe »BENURAL S« se više (INAKutina) koji prilagođen j e tehnoloških u hranidbi namjena Petrokemija preživača. »Benural S« koristi se u prvom redu za ili pripravljanje gotovih potpunih krmnih Sadrži ureu, dopunskih (koncentrata). smjesa kojumikroorganizmi fermentom sintetizia zatim buraga razgrađujuamonijak, amonijak mikrobske »Benural u kvalitetne S« sadrži uz ureu mineralraju proteine. još ni »Benal« i sumpor, utkoji preparat svojomfizikalnosvojstvima ferment i na ureazu i ravječu oslobađanje amonijaka, amonijaka vezanje kemijskim u sintezi Na iskorištavanje nomjerno amonijaka mikrobskog proteina. taj čin od se ujedno otklanja amonijakom. opasnost trovanja »Benural S« davan hranidbenim normativima netoksičan i gotovo je može davati količinama se i nakon ograničenim mlađoj teladi, neposredno dakle od 90 do 100 kod odraslih odbijanja, kg tjelesne težine, junadi preživača može iz klasične koncentate. isključiti gotovo potpuno upotrebe proteinske Tako krmnim telad i do za »Benurala 2,0 smjesama janjad daje 2,8% S«, u krmnim krave i ovce za do Benurala S. 3,5 smjesama junad, 4,0% »Benural S« sadrži 115% ekvivalent sirovih tako da 1 Benurakg proteina, la S ili 3,5 suncokretove 2,5 po zamjenjuje proteinskoj vrijednosti kg kg sojine ili što krmne za repičine sačme, doprinosi snižavanju koštanja cijene smjese »Benural kao i za ureu i sve preživače.

Međutim, S«, proizvode neproteinskim dušikom da kao hrana se samo mikroza vrijedi pravilo daje buragove toliko da se fiziološki odnosi bitno. To znači organizme njihovi mijenjaju da dušikom može trećina od samo neproteinskim otprilike jedna zamijeniti sirovih hrani ukupnih proteinaosnovnoj preživača.

Danas dobro i istraženi fiziološki i metabolički orgapoznati procesi hrane sadrži »Benural S«. Pokazalo da se nizmupreživača, koja pridavanju »Benural S« dobra samo biološki za kvalitetne u je zamjena bjelančevine hrani već i da kiselost preživača, djeluje povoljno (pHvrijednost) buragova i tako kisele i neke nadmova sadržaja prevenira indigestije pojave (timpanije), i fosfora organizmu, povoljno utječe prometkalcija poboljšava probavu celuloze i i količinu i masnoću Time iskorištavanje hrane,povećava mlijeka. dobili smo na i proizvod koji povoljno djeluje zdravlje, proizvodnju reproduksluži kao za preživača, proizvod ciju koji jeftina klasične, skupe zamjena bjelančevine hrani. u stočnoj Ne treba se »Benurala S« i u hranidbi visoko plašiti upotrebe produktivnih krava. »Benural S« u količinama može ograničenim p omovelikoj mjeri ći biološkim i fiziološkim krava alkalnih elemenata procesima unošenjem i (kalcija, kalija, natrija, dr.), magnezija utjecajem pH vrijednost buragova i biološki kvalitetnih hrane. sadržajaracionalnijim korištenjem proteina a

zatim

ih

u

mikrobski

služi

u

veoma

se

u

za

ureaza

u

na-

u

u

a

se

u

a

za

s

se

se

u

su

u

ne

na

na

u

u

na

85

Za

preživača. tehnologijama jepogodan nalazi hranidbe se različitim u preživača tehnologijama posebne namjene 70« »Benurala S«: »Benural 60« tržištu silažu, »Ubea konzerviranje pored hranidbene i vlažnih krmiva vrijednosti slame,kukuruzovine, poboljšanje dodatak« »Banural i zatim koma i stočnoj drugesvježegrubehrane, voćnoga domaća koncentrat uz hrani kao proteinsko-mineralnodopunski krmiva i silažu. vitaminski Feldhofer dr.

Stjepan »Benural

S«

u

hranidbe

raznim

na

za

za

!'

siloveličinu Kako izračunati prostora U kravu. silirati u količini za krmu dovoljnojjednu Teoretski, jemoguće bači to bi uradili najlonske vreće, biljne praksi, punjenjemzbijanjem mali. Za tai ali to sitničav ilibetonske a učenik ve posao, mukotrpan cijevi,je dara kaže: narod kav trud naš i rad nego tara) »Skuplja (zapravo: mjera.« ili u obliobliku biti može sobe, valjkastog izgrađen tornja, Siloi silo-hodnika. ku silo-korita prostoru nas teže Premda silo-hodnika. u obliku Najčešće, jeprostor siliranje ukošenih bočnih stranica, koritasti silos zbijanje jepovoljniji izvediv, zbog toliili samo zato, što se gume, oplate (felge)gusjenice oštećuju biljne koritasti silosi kada zidovi silosa okomiti. koliko se Ali, moraju ko, oštećuju krme zidova ukošenih biti viši, vanjski sloj postaje tanji. jerzbog Silo-hodnici nisu, kao ni koritasti silosi,pregrađeni čelu i (trenč silosi), traktoolakšava bočne to a stranice, nego manevriranje začelju, imaju mase

u

u

za

za

ne

mase

su

sve

na

samo

rom.

tada

voditi

računa

Zabijamo pomoću do sredine kotača od sredine ku zadnjeg kotača, računajući jednoga zadnjih trakako bi dvostruko Silos mora biti moglipovezati širi, drugoga. najmanje bi razmak krme. kotača 1,38 m, pa gove zbijanja Najčešće, prilikom taj je zaokruženo širina bila 2,76 m, dvostruka 3,0 m.

Najmanjaproodnosno, sredini visina da silo-hodnika visina 1,20 m, a 1,15 m, računajući sječna je je visine li 3,0 širine Računamo i desnom m.

1,15 na 1,10 lijevom kraju puta dobit ćemo 3,45 m? površine. dnevna što zraka silažu ponego bržegprodora je Zbogsprečavanja bilo vobiti silaže mora utrošeni 0,15 m (15 cm),mjereno sloj najmanje trošnja, li 3,45 m? silo-hodniku.

Pomnožimo ili okomito doravno 0,15 u silozaokružiti dobit ćemo na 0,50 m* (pola 0,52 m?. To ćemo kubnog zapreminu tornju, silaže 300 Tolika količina silaže važe da 0,50 m? travne Računa se kg. metra). šest hranidbu dobra dodatak za 2 uz po grlu, kg dovoljna dnevno, je sijena silažom hranidbe Za 200 dana krava i steone grla tolikog broja dvije junice. li 100 m? s 3,45 100 m? zimskom Podijelimo silopotrebno razdoblju je To znači: od 28,98 m, dužinu m? dobit ćemo 30,0 potrebna okruglo površine prostora. silaže 1,15 m a dužine svaki širine 3,0 m, visine tri nam su prosječno, silosa, kraće tri silosa “10,0m.S traje punjenje korištenje jejednostavno; togprostora nakon za a ponovno pripravljen punjesilos, čišćenja, je vrijeme,ispražnjen nje. da od šest silosa širina Kako 3,0 m. To znači, pojedinog je jespomenuto, više nego to i krava cm širine, 37,5 po dovoljno, otpada grlu je dvije junice istovremeno. ne sva jer grla jedu li krmu

traktora

moramo

o

razma-

na u

m

m

u

s

u

m

u

m.

'

a

86

Po

navedenom

teško

primjeru nije

Iz silo-hodnika

potrebu.

izračunati

veličinu

silosa

za

vlastitu

volji, zbogčega junice nisu našem stajalištima.

Manjibrojgrla navedenog primjeru možemo hraniti samo dio otvorene morau staji, visina) (širina jer površine dobro kako bi zrak što teže mo u pokriti folijom, najlonskom prodiraoonaj dio silaže dnevni višak.

Dr koji je Željko Magdić će se) (nastavit vezane

stoka

uzima

hranu

na

krave

po od

i

u

x

Povišena cijenamlijeku SFRJ listu

kojaje objavljena cijena mlijeko od 15. 5. 1987. od 16. dinar 1987. a iznosi 35,41 godineprimjenjuje svibnja masnu jednu jedinicu.

Proizvođačima i iznoza nadalje pripada republička koja premija mlijeko si 3,00 dinara nizinsko i 3,50 dinara SR za za brdskopodručje Hrvatske osnovi masti. na 3,2% planinsko 1. Proizvođači SR Hrvatske niže navedenu nizinskog dijela dobivaju cijelitru masti: prema jednu mlijeka postotku Zaštitna

bila

za

u

Službenom

se

nu

za

za

NIZINSKO

%

Masti 3,2

3,3 3,4 3,5

mlijeku 113,31

116,85 120,39.

123,93

čka

Ukupno dinara

premija 3,00 3,09

116,31

119,94

3,18

123,57

3,28

127,21

3,37

130,84

127,47

3,7

131,01

3,46

134,47

3,8

138,11

3,65

141,75

3,75

145,39

4,1

134,55 138,10 141,64

3,56

145,18

3,84

149,02

4,2

148,72

3,93

152,65

4,0

navedenu

De

3,6

3,9

2.

Osnovna

PODRUČJE Republi-

brdskopodručja litru masti: za prema jednu mlijeka postotku cijenu planinskog

Proizvođači

SR

BRDSKO-PLANINSKO

%

Masti

Osnovna ae

mlijeku

3,2

113,31

3,3

116,85

3,4

120,39 123,93 127,47

3,5 3,6

Hrvatske

dobivaju

niže

.

'

PODRUČJE Republičla

premija 3,50 3,60

Ukupno dinara

116,81 120,45

3,71

124,10

3,82 3,93

127,75 131,40

oi

|

3,7

131,01

3,8 4,0

134,55: 138,10 141,64

4,1

'3,9 \

4,2

4,04

135,05

>

4,15

138,70

4,26

142,36

4,37

146,01

145,18

4,48

149,66

148,72

4,59

153,31

Počelo je,počelo...!

Nijeriječutakmici, ovaj nije poziv navijanje. je nabave ili izugovora opreme, sklapanje kreditiranju priplodnih junica, odnosno Proizvođači i gradnju, adaptaciju stajagradnjusilažnog prostora. molbi nekoliko više nego što bila su podnijeli mlijeka predviđena puta je kredita kredita za ovu za ukupna godinu, premdaje dobivanje potrebučešće U 50% od molbama no investicijske vrijednosti. podnesenim dodjelu kredita naveli neke od su za osnovproizvođači podataka potrebnih stjecanje nih tražioca kredita.

Do kakvih o došli smo dojmova gospodarstvu podataka tih ćemo tri izabrali na smo nasređivanjem izjava pokazat koja primjera, o

ni

pa

naslov

Počelo

za

o

suma

za

sumce.

jednoj poljoprivrednoj području Hrvatskoga Zagorja 26 ha kat. oranica i 115,6 koji jepodnijeloproizvođača, imajuukupno (201 jut.) livada. Ti sada 82 13 i samo 2 ženproizvođači imaju krave, priplodnih junica ska teleta. Svi oni već sada 201 To da u zajedno stajalište imaju znači, stajama. veličina oranica i livada odnosno 1,41 2,45 po prosječna je gospodarstvu ha, kat.

Preračunavši i žensku telad na njihove krave, jut. junice goveda uvjetna dobili smo 90 To znači da dolazi na ha 1,28 grla. jednouvjetno grlo(UG) (2,23 li da i ženska Uzmemo telad treba tada kj). stajalište,jepopunjenost postojeu 111 ćegsmještajnog 44,8%, odnosno, jošuvijek prostorastajama je stajališta Zato da se stav obzir uzmu prazno. u jepotpunoopravdan zadruge ovaj puta oni traže kredite samo nabavu za proizvođači koji priplodnih grla, izgradsilosa i bit će kreditirana tek onima, su u tome adaptacija nja koji dospjeli najvlastitim Ostali nisu im molbe i su zanego dalje ulaganjem. odbijeni, dalje držane kao ali data nabavi važeće, jeprednost junica. zadruzi istom na Ti 44 molbe. su Drugoj području podnesene proizvođači ha oranica i i 153 krave i 260 208,7 posjeduju (363 kj) livada, imaju junice stajališta Iz tih molbi da zatražen kredit za nabavu 35 stajama. jevidljivoje junii 34 nova traktora. li ca i nam Zbrojimo postojeća nabavljena grlajošuvijek 72 li sva s oraprazna. ostaju stajališta Usporedimo grla ukupnom površinom nica i livada dobit ćemo da po kravi ha 1,15 pootpada (2,0 kj) poljoprivredne vršine. Svi molbi kredite radi samo se o pa podnosioci posjeduju traktore, traktore ili o za računamo li samo zamjeni starije kupovini jačih No, strojeva.

34 nova tada na tek 6,1 ha novi odnosno traktora, kj), jedan otpada (10,7 jedan traktor U

zadruzi

molbe

na

a

u

za

novi

na

Treći

svakih

5,50 krava.

područje primjer Zajednice općina podNa 23 molbe. su tih podnesene svojevremeno ručju gospodarstvimaproizvodača sada 108 krava i 37 čine krava. Nepriplodnih koje je 34,2% broja junica ma u tom redovitu za području dovoljno sumnje, jepriplodnih godišjunica krava i višak za što to, priplodnih njuizmjenu Zabrinjava junica prodaju. je 12 ženske teladi. Zatraženi samo krediti za nabavu su 37 bređih ukupno grla .»

88

odnosi

se

na

Sisak.

Na

tom

MakEe

ukupno to bi uz sva i 263 No, junica. stajališta, je postojeća nabavljena ostalo prazno 69 grlajošuvijek stajališta 26,2%. tj.

Iz kako već nasumično izabranih vidimo da ovih, je rečeno, primjera je bi kreditnu sumnogo proizvođača mlijeka jošuvijek praznih stajališta.

Stoga trebalo u najprije usmjeravati postojećih stajališta, popunjavanje izgradi vodovoda.

Nabavu pa njusilosa, uvođenje poljoprivrednih strojeva namijekrme trebalo bi Nema nikaknjenih proizvodnji usmjeravatiudruživanje. računice ve samoutovarnu krmu 3 do livada. za 4 nabavljati prikolicu kj Proizvođači trebali bi i sami da svrha kredita mlijeka uvidjetije dodjele za te a ne unapređenje proizvodnje mlijeka povećanjeproizvodnje, generalna obnova u voznog parka njihovim posjedima.

Dr. Željko Magdić kako

u

*

mu

na

za

.

Računajmo zajedno neka olovku i paČitalac koji računanjem pratiti izlaganje, Evo čemu Imali smo službene priliku pročitati pir. jeriječ. podatke proameričkih te neke tih o hranidbi proizvodnji mlijeka sječnoj krava, podatke krava.

Da bi se naš četiri račundovoljno pratio prikaz, jepoznavati ske Pri tome ali vina i a to kupica korisna, operacije. prijeko potrebna, je čašu i Počnimo: vrijedi mlijeka.

U SAD utvrđena 1981.

5.509 godinu je prosječna proizvodnja kgmlijeka obrok t 1,70 tona 3,10 po kravi. Godišnji po kravi obuhvaća: (17mtc)sijena, (31 silaže i 2,45 t To znači da po mtc) (24,50 mtc). mlijesmjese je kg proizvedenog ka utrošeno 444 grama krave O težini za muzare. kg)smjese (0,44 tjelesnoj ćemo američku kravu i za ma domaću za rapa podataka, našu, simentalku, čunati Osim 600 našu kravu ćemo uzet za u račun prokg ž.v(žive vage). toga, 4.000 samo domasu za izvodnju kgnis (uzagraduopisa stavljenipodaci ću kratica JS znači simentalku, jedinica škroba).

želi

naše

uzme

o

o

osnovne

ne

za

za

ne-

a

američka

onis P

uzdržna

krava 1.095

hrana

kg (4.000 kgmlijeka) ukupno mlijeka

5.509

Američka

krava

1.515

— 2.610 _ više

američkoj ku, smjese. ne

po ali bez

1,70 t sijena

(1,80 sijena) t silaže t

3,10

silaže) t

(9,10t 2,45

kravi

daje, izračunali godišnje pa

hrane

vrsta

smjese

ukupno

.

'

treba

i više

600

žvi

Jš

kgJŠ kg

1.095

JŠ

2.195

—

1.100

kg

dobiti. Iz smo

domaća krava

kg.

podataka domaću potrebe

američka krava 680 — 496 _ — 1.470 _ 2.646

o

za

količini

hra-

simental-

domaća

krava JŠ

kgJŠ kgJŠ kgJŠ kgJŠ kg JŠ kg

—_

730 —

1.456 —_

2.186

8

uopćenije smjesu. hrani danih mala i i zaizračunatih između Razlika hranjivih vrijednosti je američka krava krave.

Naveli i da to zanemariva za po kg dobije obje Intenzivno nešto od mlijeka (444 g). proizvedenog proizmanje polakg smjese voluminozna hranidbe zimi i dobro a konzervirana, još potrebe vedena, odi dostatna 4.000 krma kakvoćom za proizvodnju kg mlijeka jepotpuno ržavanje organizma. dati 4.000 iz voluminozne simentalka može domaća kg mlijeka Ako,dakle, američku kravu. onda ćemo tako računati i i to doista a ona može, krme, 4.000 količine 5.509 utrošene To znači: od proizvodeno ukupno je smjese Prema utrošeno 1.509 za 1.509 2,45 t tome, samo kgmlijeka kgmlijeka. smjeje svaki 1.509 2.450 za 1,62 se, a to znači: : kg smjese kg kg smjese kg mlijeka nabavu li samo tih 1.509 troškom cijelim Opteretimo kg mlijeka mlijeka.

Time višak iznad ćemo da 4.000 ne kg mlijeka isplati. vidjet taj smjese, američki farmeri želimo reći kako ne znamo ono mogu Napročega sjetiti! naši i koliko se na to, tiv, to gospodarski (ekorazlikuju njihovi ukazuje proizvodnje mlijeka. nomski) uvjeti tada računa25% kukuruzne krave ima Ako muzare za prekrupe, smjesi Kako

dobila

simentalka

spomenuli,

domaća

već

smo

u

smo

za

za

za

=

—

=

za

ne

se

se

samo

u

.

mo:

100

:

25

2450

=

x,

:

čitamo:

to

a

25% znači kukuruza, kg (x kg je smjese smjese je međusobno kukuruza.

Pomnožit ćemo vanjske brojeve, kg koliko) poznato tako i unutrašnje:

ako

onda

100

u

u

2.450

ne-

iks

a

100

+

X

2.450

=

100x

25

+

jednako: je 61.250 612,50 kg :100 kukuruzne 612 2.450 ima, po našem prekrupe računu, kg kg smjese Dakle, količina kukuruza iznad onih po kraTo 612). jeprilična (zanemarimo polakg kakav učinak: No,pogledajmo je vi. količinu istraživala Prof. dr. na pojeStojanka Ocokoljić smjese jeutjecaj da Utvrdila krme kravi dene zelene po pašnjaku. pregonskom je Suhu tvari ki 0,55 kg suhe (stv). paše kilogram uzimanje smanjuje smjese odstranila iz nakon što bi se, ostatak ovom tvar čini težinski primjeru krme, ima voda.

U 100 sočne 16,50 kg pašnjaku kg mlade, paše pregonskom ima ako malo oko računa: 100 16,50 kg stv, onstv. Potrudimo se kgpaše još ima da iks 0,55 kg stv, što ćemo kg paše napisati: 100 0,55 16,50 : = izraz: dobit ćemo kao u Množenjem prijašnjem primjeru, 61.250, pa

=

iks

sam

=

u

“

se

na

za

sva-

za

u

na

sva

u

X

16,50

X

=

x

55:

:

55

=

16,50

3,33

=

kg

kg paše kg Drugimriječima, kg smjese znači, kravu uzrokom da vodimo ne 3,33 po Ali, pojela kgpašemanje. je je Zato zanima nas nego krme, mlijeka. zbogproizvodnje pašuzbogpotrošnje izračunati možemo očekivati od 3,33 Rezultat ćemo koliko kgmlijeka kgpaše. da u 100 škroba ima ako 11 znamo (JŠ): kg paše kg jedinica 100 :11 3,33: = 100x 36,63 kg 36,63 :100 0,3663 ili 3,33 kg pašeima 0,37 (zaokruženo) 1,34 JŠ.Tih 37 dekagramaJŠ dovoljno je proizvodnju kg mlijeka.

To

da

u

ima

3,33 krava

stv.

0,55

na

X

=

Xx

=

=

u

za

90

svaki

ask

bjelančevina Osim (pbj).

3,2%probavljivih vrijednosti, paša ima da u 3,33 11 ćemo Istim izračunat dag (dekagrama) kg paše postupkom a to 2,20 kg mlijeka. pbj, jedovoljno proizvodnju krase za stočne hrane U u nas i svijetu proizvodesmjese mješaonićama i škrobne biti da Računa mora se muzare. ve vrijednosti dovoljno kg smjese da 1 To znači 2 kg smjekgmlijeka. bjelančevinaproizvodnju probavljivih kao 0,60 a to sadrži 1 se kg JŠ. vrijednost jedinica (HJ), jejednaka kg hranjivih količinu u da 1 Već smo pojedene paše vrijedspomenuli kg smjese smanjuje dakle: nosti od 0,37 kg JŠ, 1 0,60 kgJŠ kg smjese za umanjeno — pašu nepojedenu i 0,37kgJŠ dao 0,23 kg samo 1 JS, dalje: kg smjese je 1 2,00 kg smjese kg mlijeka umanjenozbog nepojedenih 1,43 kg mlijeka 3,33 kg paše onda 1 je kg dao samo 0,66 kgmlijeka. smjese sadrži

škrobne

za

u

,

u

“

za

=

=

—

,

|

gubitak kg smjese sadržaj bjelančevina, je su a 3,33 bjelankg mlijeka,zbognepojedenih kg pašeizgubljeneprobavljive čevine 2,20 kg mlijeka. naših računa nizu Posljednji pokazuje: kravi sadrži 6,02 To 365 silaže dnevno travne 43 6,02 po kg JŠ. je: kg JŠputa kg simennaveli da tablici dana smo 2.197 domaćoj kg JŠ.U potreba jenašoj 2.195 hranu uzdržnu i talki 4.000 ukupno potrebno proizvodnju kg mlijeka silaže količina koliko sadrži travne toliko upravo tijekom jedpojedine kg JŠ, silaže dnevno krava neće biti nikad S tih 43 travne sita, ali će zane kg godine. hranidbe krava svrha to i suvremene to biti uvijek dovoljno nahranjena, jest Dr. Željko muzara.

Magdić S obzirom

ovakav:

na

1

za

2,00

za

u

=

za

-

a

'

.

2609000609006

6800860500000080900000000000500000080000000000000080600060006

poljoprivrede, kemičari, odlike struka već duže višestruke pojedne biljke drugih proučavaju vrijeme hohoba. neki znate nazivom i u širu su pod Napokon podaci dospjeli javnost.

Vanredno lišće raste obliku o u Riječ biljci, čije zavojnice. je je tmovitoj skromnih životnih 150 a na zahtjeva, trajnost jeprocijenjena god.

Premda već se zna da se iz te biljke dobija ulje istraživanja joštraju otporkao visoke Američko hohobino i tržište nudi no na ulje pritiske. temperature km. Stručtek nakon motorno 30.000 ulje, kojejepotrebno pređenih mijenjati kao stoke izvorom hranidbu s hohobom bjelančeviračunaju bogatim njaci Ništa do 30% vrlo tečnim na, sadržaj kojih posijama. manju jeprocijenjen i kozmetičkih ne proizvoda.

Spobiljci industrije lijekova pažnju posvećuju toj ćelavosti.

Osim balzama i se u liječenju djelovanje hohobinog minje pozitivno inače velike izvrsnom ova se u pokretljivospokazala sprečavanju toga, biljka tla. neke odlike ti su u pustinjskoga Naravno, drugenjene istraživanju. još veliku teškoću čini prve potrebno Ipak, plodove razmnažanje, je njeno čekati četiri Sur. godine.

Znanstvenici

u

oblasti

medicinari

zatim

i nekih

za

u

.

a

na

91

Mjesto praktičnog savjeta Čuvar mlijeka,tjestenine, varivaijuhe iz KlošPosjetili obitelj Kralj, naprednih poljoprivrednika tra Oni istakli i tovne su se i u proizPodravskog. stoke uzgojurasplodne Obavili kratak i smo može sitnici, razgovor povodnji mlijeka. jednoj koja moći domaćicama i domaćinstvima: mnogim Vama nikad iz lonca? ne mlijeko iskipi imali mnogo smo s nam Prije »patalije« (nezgoda) kuhanjemmlijeka, jer često To bio svađa i a sada nema. iskipjelo. je je razlog prepirki... toga Kako to?

Đure

smo

i Ane

u

o

—

—

—

ili čuvar mliu Kupila staklo, trgovini okruglo Stavim dno kuham na Ako i ga jeka. posude kojoj mlijeko. zavrije, mlijeko neće Slično i ili variva hraprekipjeti. je prikuhanjutjestenine,sirupa, druge bi velika to domaćicama. ne, koja moglaprekipjeti.

Ukratko, je pomoć

malo

sam

—

zvano

»boral«

u

Kralj iz Kloštra Ana Podravskog preporuka?

Bez čuvara bi biti ni ne mlamlijeka smjela jednadomaćica, pogotovo đa. Može nabaviti se i robnim a ga prodavaonicama kućama, proizvodi Tvornica stakla »Boris Kidrič« iz Pule. nećete ga vatrostalnog Ako nabavite, požaliti.

—

Vaša

—

u

A. Turković 92

zborovanje Četrnaesto robnihproizvođačamlijeka Milijardu ocima mlijeka

milijuna

premije

isporuči-

nekoliko

održano

robnim

tvorničke

dinara

i tri stotine /

svibnja mjesta travnja polovicom mjeseca 1986. toku robnih četrnaesto godimlijeka koji proizvođača zborovanje je količine Za »Sireli« više od 10.000 litara ne mlijeka mlijeka.isporučene predali tvorničku tom robni su je različita, koja prilikom primili premiju, proizvođači količine obzirom na mlijeka. isporučene od 10.000 do 15.000 litara količine Za dodjeljen isporučene jepoklonpaket 15.000 Za su od 6.000.-dinara. »Sirele« proizvođače koji isporučili vrijednosti Proizvođači od 15.000 dinara. iznos dat do 20.000 litara koji mlijeka jepaušalni dinaiznos od 30.000 litara dobili su do 30.000 od 20.000 su paušalni isporučili svaku od 30.000 do 50.000 Proizvođačima za su ra. litara, koji predali isporučeiznosi 2 dinara kotvornička a za litru po litri, isporučene mlijeka premija tvornička iznosi do 80.000 dinara.

Proizvoličine od 50.000 2,50 litara, premija litara tvornička 80.000 litri iznosi 3 đačima su po preko koji isporučili premija te

Koncem

u

su

u

I

u

.

nu

dinara.

Nakon

pad Hrojarobnih pet godina,prviputa zabilježen proizvođača Tako

od

godine broj proizvođača jeneprekidno je U 1985. rekordnih 1144 727 1980. u proizvođača godini.1986. godine dostigao čak za 140, pa ih robnih 1986. u godiproizvođača godini uočljiv je jepadbroja Od

robnih

1980.

rastao.

u

ni bilo

1005.

proizvođača broj prošlih godina, nije održana već su na po poje“okupiti zborovanjujednommjestu, zborovanja održali Robni u dinim Đurđevac zborovanje proizvođači općine općinama. Đurđevcu.

Za Đurđevac zadruzi te društvenom domu Ferdinandovac, Čazma,zborovanjeodržano u društvenom doproizvođače robne općine je robne za Stefanju. orgnaizirala OpćinaVrbovec, jezborovanje svoje Stara Robni i društvenom domu Dubrava u zadruzi proKapela. proizvođače klubu bili su na izvođači u u BjelovazborovanjuVojničkom općine Bjelovar Bilo Za zboro350 7. i 8. ru svibnja. jeprisutno proizvođača.općinuKoprivnica komiteta 121 robnim održano sa proopćinskog zgradi Koprivnici vanje je zborodomu JNA održano izvođačem. u svibnjaKriževcima, Petnaestog je robnih 198 za proizvođača općineKriževci, kojemje vanje proizvođače tvorničku za godinu. primilo premiju proteklu skladu bio dnevni Na tim s svim red, kojim zborovanjima jejedinstven rada OOK inž. Zlatko o ot»Kooperacije« dipl.

Pavljak, govorio jeorganizator te o kvalitetu 1986. o po poproizvodnji, mlijeka kupumlijeka godini,robnoj jedinim općinama. drušDirektor OOK vet. dipl. GojkoŠormaz,govorio »Kooperacije« je Govorili i diodnosima tveno-ekonomskim u robnoj proizvodnji mlijeka.

KriRO »Križevčanke« te rektori PIK-ova iKooperacije, predstavnici zadruga, direktora rada OOK ževci. Na i u pored zborovanjuBjelovaru, organizatora *

tako

Kaoi

veliki

robnih

se

mogao

u

su

*

u

u

sa

mu

u

u

u

u

na

u

u

o

su

U

Vuković

govorilidrug;Ilija »Kooperacija«, Komiteta Antun te predsjednik Turčić, du, drug su

iz

općinskog privreza Bjelovar. privredu općine komiteta

za

Diskutiralo Se

...

proizlazi, najviše diskusije jepotakla proizvođače, iako se od 20. sada povećasvibnja očekuje preniska mlijeka (za kusiju cijena odnosi ekonomski kao i oko 18 proizvodpoljoprivrednoj posto), opće nje «nji.

OOK direktora Veliki interes Gojka »Kooperacija« pobudilo jeizlaganje mlirobnih među ostalim . Šormazakoji proizvođača udruživanju govorio je narednom »Sirelom« periodu. jeka istakli diskutanata nekoliko Bilo osjemenjiproblemumjetnog koji je od bitnih faktora a krava-muzara, i jalovost jejedan jalovosti vanjapovećanja na mlijeka. utječu proizvodnju koji negativno Marrobni istakao kao što Isto Miljenko dugogodišnji proizvođač tako, je treba više služba Naime, voditi selekcijska selekciji. javlja problem getić, sadašsamo za a ne elitnih bikova računa meso), jer (zamliječnost, Veterinarskom sjemenu stanicom da se sa Predloženo je odnosno njestanje zadovoljava. adekvatna kravu svaku da se za ugovor daje junicu oteljenu sklopi vrši samo te da se po plotkinji osjemenjivanja umjetnog stimulacija, naplata put. prvi »Sirele« okviru servisa diskutiralo Još o potrebi postojanja jednom teže doći do rezervnih takav Za sada servis sve muzne postoji, je aparate. zdravna znatno muznih do odnosno utječu koji ispravnih aparata dijelova, krava vimena muzara. stveno stanje te o zaštitna i o Diskutiralo se sredstva), repromaterijalu (gnojivo, sjeme, ne Na nekim za prodajošuvijek područjima diesel- (nafta traktore). oslobođeno odnosno poreza plaćanja k oje je gorivo gorivo, je regresirano gorivu kako bi svi obave da što poslove potrebne Odgovorni upućeni prije promet. ostvariti na oni pravo regresirano mogli zadovoljavaju koji uvjete proizvođači ostalih bilo bilo poljopmlijeka, isporuke putem odgovarajuće gorivo, putem rivrednih proizvoda. kako

Robne

iz

na

dis-

u

za

o

u

sa

,

su

u

se

o

ne

,

za

u

se

a

ne

se

na

*

su

=

mlijeka Prošlegodine otkupljenoje svega 82.754.820litara mlijeka otkupila godini gotovopetmilijuna odraz što 1985. nego postojećeg godini, je velikoj stanjapoljopmjeri nje, i te rivredi mlijeka. mesaslično),neodgovarajuća cijena (disparitet litara .ii 15.255.456 količinama Robna sudjeluje proizvodnja ukupnim mlijeka ovako: bi to Po 18,4 izgledalo posto. općinama »Sirela« u

je

u

litara

1986.

u

u

sa

u

Bjelovar Đurđevac Križevci Koprivnica Čazma Vrbovec Garešnice dio

5,465.028 litara ili 6,6 posto

1,965.288 litara ili 2,4 posto 3,314.385 litara ili4,0 posto 1,726.508 litara ili 2,1 posto 1,217.822 litara ili 1,5 posto 1,488.247 litara ili 1,8 posto 78.178

litara

ili 0,1 posto /

94

ma-

prikaza opčinaBjelovar gornjeg OOK »Siopćina,glavni preduslov otkup »Kooperaciju« jedirektan te rad s robnim rele«, proizvođačima mlijeka. okvirima kreće Prema četiri za se ne prva otkup plapodacima mjeseca niranih količina. Čak i od u tom periodu otkupa jemanji prošlogodišnjeg od Ako dođe uskoro do 4 ne mlijeka, povećanja manji planiranog. cijene posto trud stručnih službi »Sireuzaludan će biti veći. Tako padotkupa još postaje krme kako bi se le« za što većim u proproizvodnji povećala. angažiranosti viška mliniska duktivnost i ne 1.900 litara veoma grla, prelazi kojaje tržnog kravi po jeka godišnje.

Tržni što višak kod robnih znatno dvostruko, proizvođača jeveći, gotovo i i buduće treba to da noukazuje razvijanje orijentirati stvaranje konovih vih robnih upravo njihova gospodarstava, proizvodnja jerje garant kredite da bi se rad treba Za ličina odgovarajuće mogli mlijeka. taj osigurati bi bila puna. kako novi a postojeći stajališta izgraditi objekti, popraviti, Zlatko inž.

Pavljak, dipl.

Iz

vidi

se

da

odskače

znatno

a

vezan

od

ostalih

za

u

a

na

se

u

za

na

Odgovor v.d.glavnog iodgovornog urednikana pismo proizvođačamlijekapotpisanoginicijalima M.S.: mlijeko jer domaćeg.Ipak, nije v rsnije međunarodnom kompenzacijski poslovikojespapoznat jepojam: prometu da i Pod poslovima trgovina. kompenzacijskim podrazumijevamo kupovinu neke robe u ali vrši u bilo kakvom ne novcu, nekoj drugoj državi, plaćanje neke izvozom robe. Na iznego druge jednaprivredna primjer: organizacija ali kupacne vozi novcem, nego ugovara plaća pivo, isporuku mlijeka. pivo treba inne se pa posao Naravno, mlijeko, uključuje pivovari mljekarska taj i Time dustrijazemlji proizvođača piva,njemuplaćamlijeko gotovinom. je završeno.

Ponekad poposla (transakcija) kompenzacijskim poravnanje slovima obrade i dorade neke robe država. iz nekoliko uključe organizacije U »areninom« obaali točna ima netočnosti, članku, kojega je spominjete, kamata od 6% kredite o visini unapređenje proizvodnje mlijeka. vijest Novac vlasništvo bankarskim te kredite ne pa banke, podliježe nije propisivisini i kamata.

Novac ma te kredite po o promjenjivosti izdvaja privreda Za tih kredita obratite u vezi se samoupravnom sporazumu. orgapojedinosti od Vas ili timu RO koja otkupljuje mlijeko, nizaciji Zagreb, razvoj »Dukat«, M. Čavića 9 stanica prema Žitnjaku). (predzadnja tramvajska Imate

pravo,

od

zaista

uvezeno

u

u

se

u

u

se

na

u

za

za

za

za

Upala mokraćne cijevi upalu cijevi je teškoće život velikom i muškaraca i žena. upalezadaje zagorčava broju Do antibiotika i oblik mokraćne početka glavninajčešći upale primjene bila tada došlo do (kapavac, triper). cijevi jegonoreja Međutim, je izrazitog od i da tzv. to znači uretpadabroja oboljelihgonorejesifilisa, nespecifični ritis od bolesti kožnoveneričnim i ambujedna najčešćih odjelima postaje lantama.

O i sifilisu neću danas ćemo razmotriti gonoreji pisati puta, ovoga uretritis. samo nespecifični Stručno

medicinski

naziv

za

mokraćne

uretritis.

Ova

vrsta

a

na

95

Uzrok bolesti sluznice

mokraćne

brojni cijevi nekih može biti mokraćom tvari, nakon posljedica izlučivanja podražajnih Isto bibera i nekih alkoholnih nanpr. pića. hrena, konzumiranja paprike, seksualno izazvati može breknuće sluznice iživljamasturbacija, pretjerana biciklom. dugojahanje, vožnja vanje, različitim mokraćnih nastati mogu bakterijaUpale zboginfekcije cijevi ili dolazi Do virusima i ma, preprilikom gljivicama.infekcije spolnim putem Jedna od steriliziranim ako se radi instrumentima. mogućgleda, nedovoljno i iz da trakta. nosti prodre probavnog je infekcija uzrokovan nekim Uretritis može biti i prehrambealergijskog podrijetla, nim artiklima Ima ili nekim (jagode, šparge), lijekovima (aspirin, aminopirin). udarcem mokraćne uzrokovanih i mehaničkim u upala cijevi putem (npr, instrumentalnim unošečesto spolovila, ponavljanim pregledima, predjelu mokraćni suviše stranih mokraćnu kamenci, tijela cijev, ispiranjem njem faktorima. ili uzrokovane itd.), kemijskim toplim otopinama Uzroci

Nabreknuće

i raznovrsni.

zaista

su

u

Simptomi uretritisa Jedan od znakova može biti koji prvih zamućen, proziran, jeiscjedak, oskusluzav ili krvav. a zelenkast, Iscjedak bjelkast, žućkast, je gnojan,rijeđe obilan ili obliku može smao Istovremeno, dan, pak jednekapi. javiti katredovito i bol. a su no blagi, bež,pečenje primokrenju,rijetko Simptomi kad nekoliko U žena i žestoki. obično Bolest anasu povoljnih tjedana. traje blamokraćne znatno tomskih u nespecifične upale javljaju cijevi uvjeta, se žem i mogu bez obliku, proći gotovo simptoma. se

u

svr-

x

u liječenju Strpljenje i upornost Bolesniku bit će se obratio za liječnikupomoć mikroskopski koji najprije kako bi Potrebna i mokpregledan iscjedak, isključila je pretraga gonoreja. raće. će otkriti uzrok Kod kroničnih uretritisa. upala, Liječnikpokušati pravi instrumentom mokraćne se posebnim pregledava unutrašnjost cijevi.

Te su vrlo često nađće ovisiti o eventualno upale Inače, otporne. terapija uzroku Ako bit će antibiotska uzročnici su upale. bakterije, uključena ili sulfonamidska može otežati Nestručno antibiotika lijeterapija. uzimanje ili bolest. čenje, pakpogoršati odnosi određeno treba se za a također Spolni zabranjuju, izbjegavrijeme bolesti vati sve navedene gore mogu faktore, koji pogodovati (neka razvoju alkoholna Vaš hrana, pića, biciklom). vožnja liječnik '

se

enom

Izdavački

savjet:

mr.

Milan

Bolić, Antun

Jovanodipl. inž., Stjepan Brlek, dipl. inž., Vesna Miroslav Hadžiosmanović, Kobra, dipl. inž., dr. Berislav

Bratanović,

dipl. vet., Stjepan Deneš, dipl. inž., doc. dr. Mirza Majić, Ivan Mašek, Miljanović, dipl. vet., Slavko dipl. vet., Nada Turk, dipl. inž., Dubravka Vuković-Svoboda, dipl. vet. vić-Bunta,

Uredivački

kić, dipl. inž., Tomislav

.Vršilac

Stjepan Brlek, dipl.inž., Nada

odbor: dužnosti

Kolak,

inž., mr.

glavnogi

Marijan

Rybak,

odgovornog

dipl.inž., Erhatić,

Gojko

urednika:

urednik:

Vera Volarić, dipl. inž.

Vlasniki

izdavač:

Uprava Mjesečna

i uredništvo:

radnika SR Udruženje mljekarskih tel. 424.420 Zagreb, Ilica 31/III,

Tisak:

NIŠPRO

za

privredne TiM,

organizacije Zagreb,

Petar

Vlado, dipl. inž., Miljenko

Jelinić, dipl. inž., Tomislav

Jur-

Šormaz, dipl. vet.

Tehnički

pretplata »Vjesnik«, OOUR

Pehal, dipl. inž., Petrič

i ustanove

dr.

Željko Magdić

Hrvatske kao

i za

proizvođače

mlijeka iznosi

70.- dinara.