Mljekarski list 5-1987

Stočni

kelj sorte:

maksimirski

visoki

Stočnikelj»maksimirskivisoki« i osobine produktivnost krajevima gotovo proširena, ostale krmne ta krmna kultura, premda"uodnosu međuusjeve navodimo: od prednosti,kojih i kao i četvrtom trećem može se 1. usjev, petom mjesecu glavni sijati i ossedmom ili kao kao šestom početkom postrni usjev mjesecu naknadni, možemo devetom i osmom u ga U mog mjesijati toplijim krajevima mjeseca. stoke hranidbu Za ga za secu presadujemo kasnoispašu. proljetnu kada ovisno i desetom o tome devetom Mediteranu kiše, padnu mjesecu, jesensku koristiti ga od 80 do ne 2. pa jemoguće tijekom vegetacijegubikakvoću, dužem i a u Mediteranu 180 dana u kontinentalnom razdoblju, dijelu, krmom do zime, a u Medihranidbu stoke zelenom 3. početka produžuje dakle do i sve i zime, teranu ranoga zime, pa proljeća, tijekom cijele dijelom ozimi kao najraniji usjev, i niže s neznatnim do sorte a niske 4. novije podnosi temperature — i no oštećenjima,podnosijakusušu, 8"C, krava mudomaćih krmu vrste odličnu sve 5.

Mliječnost životinja. daje do 0,4 znači na za a masnoća 0,3 se do zara (to mlijeka jedinice 30%, povećava do 3,7 u Žumanca hranjene peradi 3,8% mliječne masti). jaja 3,4% primjer: hranidbi dobar u žutu intenzivno stočnim Podjednako boju. je keljemimaju i kunića krznaša, svinja, krmnih više od većine zelene vrlo visoke 6. stočni mase, prirode kelj daje i škrobne a po vrijednosti bjelančevina probavljivih međuusjeva, prinosima obirati može se sve donje Tijekom vegetacije premašuje gotovo međuusjeve. tvari do zelene mase lišće. Time se hranjivih povećavaju 20%, prinosi prirodi do 30%, im su 7. sastava, probavljivost kelja odličnog je bjelančevine stočnoga znatno viali stočni su čak do 93%. kelj daje Podjednake bjelančevinama soje, še nego bjelančevina soja. prinose Institutu znanosti Fakultetu Na u oplemenjiva(FZP), poljoprivrednih domaća dobivena sorta odbirom i praprva bilja, Zagreb, je nje proizvodnju Radove maksimirski visoki. imenom: u nas voga pod kelja, stočnog priznata doc. dr Zvonimir vodio odbiru na Štafa. (selekciji)je do 100.000 od 50.000 možemo sortu u Ovu novu sklopu uzgajatirijetkom lišća i ručkat. do za 57.500 hektaru po po biljaka jutru) obiranje (28.750 biljaka ha pa do 300.000 od 200.000 više, ili u nu po i biljaka kosidbu, gustomsklopu mehaniziranu ovisno za o roku dajetanju kosidbu, jer gustomsklopu sjetve, obidobro Nakon se i mekšu pa (regenerira), daje obnavlja stabljiku. košnje odili ako kiše, i uz prihranu lan otkos drugi navodnjavanje padnuobilnije Stočni

kelj je

u nas

malo

a

u

nekim

nepoznaneke ima

na

a

u

u

u

u

u

u

za

s

na

a

a

za

.

u

uz

mah

nakon

prvog

otkosa.

roku i 2 do 3 su u glavnom sjetvu kg sjepotrebna tj.ožujkutravnju roku roku 3 do 4 4 a u mena po po ha,u naknadnom kg ha, postrnom sjetve do 5 kg/ha. maksimirski visoki intenzivnu u sorte "Stočni kelj sijan glavnomroku, do kao naknadni oko do 150 cm naraste visoko, usjev sijan gnojidbu, jeseni do 80 cm. kao 140 cm, postrni usjev Za

u

uz

a

66

ukupnoj zelenoj je sijan udio lišća u i 60 do od zepa glavni usjev, postrnoj 70%, više, ukupne sjetvi je lene Udio

lišća

kreće

masi

u

se

od

do

37

43%

ako

kao

a

mase.

Krmna m

EEEEEEEEZEE

Suha

LL,

tvar

MPL

zelene

%

u

vrijednost PŽ

ŽEPČE

maksimirski

sorte: E,Le.

Lp

% zelene

bjelančevine % suhe bjelančevine Probavljive Škrob. % zel. u

u

mase

tvari

mase vrijednost u Škrob. vrijednost u % suhe tvari

.

aaa)

mase

Probavljive

visoki

=

'

Glavni usjev

Pdstrni

14—18

11—14

2,0—2,3

2,1—2,4

12,9—14,1

15,8—

10,0—13,1

8,9—11,4

usjev

18,6

75,0—77,7 70,9— 73,9 domaća sorta ova se visokim prva Očito, stočnoga kelja odlikuje udjelom suhe tvari To važan masi. za obro-“ zelenoj podatak je sastavljanje dnevnog ka. Sorta maksimirski visoki i u masi u obiluje bjelančevinama zelenoj suhoj tada u mlađi. tvari, naročito Po postrnoj sjetvi, jer je udjelu bjelančevina usjev dosiže ova sorta crvenu švedsku. a djetelinu, premašuje Udjelomprobavljivih tvari dosiže lucernu.

Kao vripo bjelančevina suhoj glavni škrobnoj u sjev masi lucernu dosiže i kukuruz. jednostizelenoj premašuje najkvalitetniji i škrobne sorte maksiProsječan probavljivih bjelančevina omjer vrijednosti mirski visoki Oba 1:5,38 za a za a naro1:4,47. glavni je usjev, postrni omjera, čito među uske čemu težimo hranidbi viu spadaju postrni usjev, omjere, krava. sokomliječnih Produktivnost sorte: maksimirski visoki u

u

u

za

|

probav. bjelan.

|

Rok

sjetve

zelene

suhe

mase

tvari tona

Glavni

usjev

Naknadni

100—130

vrijed.

hektaru

po 16—18

škrobna

1,9—2,3

11—13

85— Postrni 4—7 usjev 0,9—1,2 3—5,6 30— 100 55 Premda sorta maksimirski visoki rastom niža od nešto je stočnoga kelja strane i u nas, sorte, koja do sada da doje vidimo, uzgajana produktivnost je maće velika. sorte Po odlična lusamo probavljivih prinosima bjelančevina može dati ali Iucerna cerna znatno sortom za ovom po priviše, zaostaje kelja škrobne vrijednosti.

U dnevnom obroku kravama muzarama 25 do 30 Veće dajemo kg kelja. količine izazvati i krvavo Tada mogu 4 životinja znojenje mokrenje. tijekom do 5 dana hraniti stočnim nakon ponovno prestajemo životinje keljem, toga dnevni obrok navedene količine. Stočni ga uvodimo prelazeći kelj n ije hranidbu muških pogodan priplodnjaka.

Osim zelenom maksimirski visoki siliraupotrebe stanju, je pogodan u bilo s bilo ili samo s samo kukuruzom, nje smjesi cijelom stabljikom, klipom sa zatim šećernim sudanskom trastabljikom kukuruznicom, tj. sirkom, i dr. vom usjev

12—14,7

a

1,7—2,0

8—10

nosu

a

u

ne

za

u

za

sa

Naveli

da

obroka krava kelj polovinu dnevnoga Računamo li s muzara. od 85 tona zelene hektaru mase naknadpo prirodom tada stočnim možemo nog 2.800 dnevnih usjeva, keljem podmiriti obroka, odnosno obroka za 8 krava.

Za hranidbu krava 10 polovinu godišnjih gotovo smo

stočni

može

činiti

sa

u

67

kg stočnoga kelja trajanju 3.530 to 30.000 a za potrebna kg kelja, jepovršina prirod. maksimirski visoki sorte kelja Sjemenastočnog i Podravka. a Agrariacoop od

100

dana

s

30

obroku

u

grlupotrebno je navedeni uz čhv, nam

po m? ili 880

:

ima

u

prodavaonicama Štafa

Zvonimir

dr

Doc.

Crvena djetelina Iza

lucerne

druga je vrijednosti lepirnjača tri otkosa odlične krme.

U hranidbi stoke povoljnim daje uvjetima upotrebljasušimo vamo u zelenom i s travama je stanju, sijenobrašno, smjesi že se silirati. služi za zelenu Na i Ponegdje gnojidbu. travnjacima općenito je raširena. to

krmna

po

za

a

U

oranicama.

na

u

mo-

Razlikujemo podvrste (varijeteta): 1. oranična crvena obična, djetelina, 2. livadna i divlja, 3. crvena središnje- (centralnoalpska djetelina).

Obična crvena se u dva djetelina dijeli podtipa: kasni, jednootkossjeverni, alpska ni i rani, južni, višeotkosni, kojempodtipu pripadaju djeteline dobro crvena do sredna Uvjeti uzgoja: djetelina uspjeva svježim vlažnim, teškim i ali s više oborina lucerna.

Ne sušu i nego zbijenim tlima, nje podnosi visoko vodu. su podzemnu Najbolji predusjevi djeteliniokopavine crvenoj nisu dobri u čistoj stajskim gnojene Lepirnjače gnojem. predusjevi.

Uzgajanu kulturi ponovno istu tek nakon do osam na a jesijemo površinu godina, pet do s travama uzgajanu smjesi jednu dvije godineprije.

Obrada tla i Nakon dubinu od 30 cm tlo za na sjetva: oranja sjetvu biti dobro i poravnano.

Crvenu kao kulturu usitnjeno djetelinu jedinu sijemo kažu: »U ili kao i to bilo bilo u u (neki golotlo«), nadusjev, čistoj kulturi, smjesi travama i Rok trećem do pa drugimdjetelinama. sjetve je početka mjesecu ili u osmom Kasna ima više nedostataka: četvrtog, proljetna mjesecu. sjetva tada velika od korova i niži. možemo su je suše, prirodi Sijati opasnost omaške ili ručno i i u kućice. za sijačicom,redove, proizvodnju sjemena Dubina do dva cm.

Za čistu omaške 22 sjetve jejedan potrebno sjetvu kg sjeje kat.

U mena možemo napo ha (12,7 po kg jutru). sjetviposebnomsijačicom vedenu količinu trećinu.

U travama količina sjemenasmanjiti sjetvi sjeovisi crvene Nakon obvezno djeteline njenomudjelu smjesi. sjetve tla kolutastim valjkom. jevaljanje Proizvođači više nude sve bakterisjemena (inokulirano) sjemecijepljeno dušik iz zraka. potreban jamakojeuzimaju (N) zavisna kulturi ili u o zalihama u tlu,sjetvičistoj Gnojidba hranjiva je i o Tlo možemo i to znači proizvodnji. smjesi očekivanoj gnojiti zalihu, fosfora i zaorati, količine polovinu ukupnopotrebne kalija drugupolovinu dodati ili iza otkosa.

U punog predsjetveno godini korištenja djeteline gnojit ćemo fosfora NPK 80 do 120 i 120 do 160 u kg/ha (P gnojivu) kg kalija (K NPK Dušik NPK ili u kolisamo gnojivu). (N KAN- dodajemo prije sjetve čini 20 40 do kg. u) li se korovi nakon ih toliko visoko Njega: potrebno pojave sjetve jepokositi da ne zahvatimo vrh Golomrazicom djeteline. izdignutu djetelinu potrebno je tri

u

nas.

u

mora

s

u

a

u

a

s

za

mena

o

s

u

o

u

-

na

a

a

s

u

u

68

u

»ne ući uoči valjati kolutastim valjkom. djetelina smije zimu«, dakle, zime ne biti viša od 10 cm, da u usele miševi. ne smije nju Prvi otkos nakon u Ostale Upotreba: pune dospijeva sjetve vrijeme cvatnje. otkose kosimo u do pune nadosip a vrijeme pupanja Prorijeđen cvatnje. usjev ćemo i tako do za jat talijanskim ljuljem vrijeme trajanja produžiti još jednu To možemo učiniti omaške ili kasno dvije godine. pomoću posebnih sijačica nakon i to s do ljeto, drugogotkosa, pet deset kg/ha.

Crvena

u

se

u

Prirod

—_— ____Oblik jj

*

—_ Zelena

i kvalitet

Upotreba vrijeme stadij po

potrebi

puna

.

Sijeno o...

Sorte:

do

pupanje

djeteline

Masa Suha tvar priroda % t/ha 30d060 18do22. _

GG

masa

crvene

cvat.

— bjel. vrijed. % % Pana. rasa Škrob.

Surove

početak ._54do12.85d088_ otkosa cvatnje 2do3

3do37

97d0

8d016

32

Bo

do

11,3 45,5.

:

uvozne sorte: najviše proširene Reichersberger (rajhersberger), Marino i a od domaćih: u i.»kruševačka« u Vikla, »poljanka«Sloveniji Srbiji. osnovi na crvene Crvena Djetelinsko- smjese za djeteline: djetelina zelenu krmu u od ritmu rasta i po bolja j e smjesi travne travama, kojih, uvjetima ili crvene najbolje uzgoja, odgovara t alijanski ljulj. mnogocvjetni Smjesa djeteline i više i lakše talijanskoga se ljulja daje prirode prinose, poliježe, manje suši i silira. a izaziva ne nadam. kosi, Povoljnije djeluje zdravlje stoke, ima čista nego Smjesa povoljniji ponovnog omjerhranjiva kultura, vrijeme istu na kraće. ćemo načiniti uzevši 70 do 90% vraćanja površinu je Smjesu crvene i 30 do 10% To znači: uzet ćemo djeteline 15,5 do 20 talijanskoga ljulja. crvene hektaru i 7,5 do 2,5 po kg Predjeteline površine kg talijanskoga ljulja. računato kat. na bit će do 8,9 11,5 crvene i do 1,5 jutro 4,3 potrebno kg djeteline Prilikom navedene količine zaokružit ćemo kg talijanskog ljulja. na kupovine to na više. i cijele kilograme li za udio će crvene biti Sijemo smjesu proizvodnju sijena, djeteline manji.

Tada ćemo uzeti 11 do 17,6 crvene 12,5 kg djeteline (83dol0kgpokj.)i5do ha do 7 li po po kgtalijanskoga ljulja (3 kg kj.). preObavljate sjetvu sijačicom unakrsnu vam poručujemo sjetvu.

Doc. dr. Zvonimir Štafa su

s

na

a

*

»Biokont«- model ov U nekoliko lista« ekološkim posljednjih brojeva »Mljekarskog pisao izaziva kruti i tekući Odmah izložio i osnosam problemima koje stajski gnoj. tih ve rješavanjaproblema.

Danas ću domaći model tih Kod predstaviti jedan rješavanje pitanja. već nekoliko nas tom intenzivno bavi stručgrupa godina problematikom u a u okviru Poslovne njakaujedinjena posebnoj djelatnosti »Biokont«, zajednice stočarstvo SRH za Stručna u ih Zagrebu. prilagođuju saznanja uvjetima i tehnološke će odnosno potnašoj zemljirazrađuju postupke koji smanjiti, ukloniti stočarskim puno bioloških zagađenje gospodarstvima.

Primjenom sam

o

za

se

u

na

69

upotenergijom. postiže postupaka prinosi gospodarenju svakom stupna iz tvari hranidbenih što rebom pojedinom gnoja, dijela većeg Pri tome glismikroorganizama, pomoću otpadaka. organskih njupretvorbe tvari »izvlače« iz dr. riba i vodenih organske ta, sitnih vodenogbilja, životinja, hraniva. i proteinska energetska tok: ti imaju Benčeviću, prema slijedeći procesi Pregledno i tehničkih

Faza

To

se

Proizvod

postupak

Proizvodni

proizvodnjom = proizvoda proizvodpretvorba

bjea) Bakterijska pretvorba s ili drugih bakterijskih lančevina s bakterijska b) Dvofazna njom bioplina fermentacija sa stabilizacijom c) Anaerobna

I

Stabilizacija hranjive podloge (supstrata) supstrata Aerobna

fermentacija

d)

sa

supstrata i tekuće krute a) Razdvajanje fazi i voda I otpadnih Prerada

NI

se

Prerada krutog supstrata b) muljeva, faze c) Aeracija tekuće supstrata Akvatične kulture, biološke

hraniva

:

podloga

gliste hranjiva podloga

stabilizacijom

za

za

gliste

:

faze, kod

bjelančevine, drugi proizvodi, mulj bioplin, mulj

nekih

u

d)

i vode

humus, pomoćglistabjelančevine, bakterije, alge,

uz

bilje,povrće, stočna

zavjese, ili

hrana

:

biljnifilteri

ribe

€) Akvakulture

a) Gliste

II

stočna

_

reprodukciju, hrana mamci

za

za

ribolov,

Upotreba b) Humus oplemenjivanje tla i posebni gotovih ili dr. rasada i goj bilja,gljiva, (upotreba proizvoda prodaja) hranu i stočnu Ribe uz-

za

za ljudsku c) d) Bilje za stoč. hranu, riblju hranu, bioplin i za i drugi e)

povrće,

gliste stočnu proizvodi Bjelančevine hranu

=

LEE

1971), (Mc. istraživanjima temelju taizmetu peradi) je (goveda, svinja, životinjskom potencijal glista uzgojni toku mogu kav da na proteinsku proizvesti godine jedne grlo jednouvjetno 86 što iznosi kg bjelančeekvivalent) (proteinski togagrla, to jednakovrijednost oko a od oko 6 tona s ostatkom vina odgovaracijeni humusateleta i 3.000 litara godišnje. mlijekajednog glistnjaka, do sada i niz dobiva se načinom Tim (vidi proizvoda nepoznatih novih, po prikaz fazama). gornji po ovih tehnoloških Za osigurati potrebno je postupaka ostvarivanje žive što za m? oko 20—25 težine svinjogojprostora, stoke) k g (500 jetnomgrlu od 5—6 30.000 od sko površinu predstavlja godišnje tovljenika gospodarstvo humusa i 80 t t 12.500 vode i m? troši 50.000 ha. Pri tome se bjelančeproizvodi radnika. oko 20 Takav od vina zaposlenje omogućuje glista. postupak dinara 500 Novi mogu dodatnog donijeti milijuna gospodarstvu proizvodi Na

tih procesa,

prema

Inroi,

stranim

na

u

uv-

/

70

—_—-—

potvrdepraksi proširit postupci okoliša stočna Dohotka će biti a peracijska gospodarstva. više,zagađenja nje.

Mr. M. stvu.

Kada

se

svi

će

u

se

i na

društvena

i kooma-

Švub

Zborovanje jastrebarskih poljoprivrednikatakmičara Redoviti sastanak SO Jasgodišnji naprednih poljoprivrednika područja trebarsko održan dva Proizvođači održali su 21. dijela. mlijeka je zborovanje Između 2.771 o .g. ožujku proizvođača, obuhvaćenog otkupom organiziranim ili samo u 90, mlijeka protekloj godini, njih 3,2%ukupnogbroja, isporučilo je više od a to čini nešto ko1,657.600 1. mlijeka, jednepetine ukupnootkupljenih Preračunavši dnevni utvrdili na ličina, točnije 20,8%. godišnji otkupmlijeka kvaliteta tih 90 i količina da kontrola smo isplate proizmlijeka, otkupljenih je od ostalih 2.681 i po do vođača nego proizvođača. jeftinija puta petnaest pet biti 100 s da će u ovu preko izvještaju godinu preko proizvođača Vjerujemo 1.

10.000 mlijeka pojedinačno. otkupljenoga bez kritike dio ni poljoprivrednika prošao Naravno, ovaj zborovanja nije U kontroli kvalii proizvoda. industrijskih poljoprivrednih nerazmjera cijena nalaskloni čine neki tete su koji mlijeka poteškoće proizvođači patvorenju neke s u ze se drugeorganizacije. otkupa kojagraničepodručjem mjestima takvima oni nude Kada se mlijeko drugoj odbije otkup organizaprivremeno toiako dožive što često i tamo isto. samo bez obzira Zbogtogabi, zbog ciji, morale više surađivati. ga, organizacije otkupamlijeka od Između 90 otkupljeno spomenutih proizvođača,kojih jepojedinačno 1. navodimo koiz svake 10.000 po mlijeka kategorije otkupljenih najmanje pet u

u

.

za

a

ne

ličina:

Više

od

1.:

20.000

Drago Mikan, Donja Kupčina, 2. Milivoj Medven, Prekrižje, 3. Mirko Batušić, Cvetković, 4. Stjepan Rubinić, G. 1.

5.

Dragutin Od

Purgarija,

Novosel, G. Desinec,

15.000

1. do

Branko

20.000

5.

Od 1.

Cvetko

2. Slavko

10.000

1. do

Kupčina, 15.000

1.

58.873

1.

45.194.

39.650

1.

19.805

1.

19.261

1.

18.985

1.

17.936

1.

17.498

1.

14.969

1.

14.861

1.

14.656

1.

14.485

1.

I.:

Cvetan, Petrovina, Brcković, Donja Kupčina,

Dolanj.

Jarak, Stjepan Dolanjski, 4.

Rajačić, Prekrižje, Josip 5. Ivan 3.

—'

Kos, Prkos,

59.981

-

Donja Kupčina,

Sadak, Josip Brezan, Donja

1.

1.:

Stepušin, 2. Ivica Vlašić, Prekrižje, 3.

Pucek, Donja Kupčina, Dragutin Jamn.

4. Barica Velika 1.

66.856

14.372

1.

71

o

——-——--

udruženi

poljoprivredni proizvođači, sastanak Jastrebarsko sugodišnji održali općine Ostali

u

klubovima

takmičarskim

27.

ožujku

0.g.

u

Desincu.

u

Gornjem dao

dipl.

Klepić godini izvještaj ing.

SR za a područje, dostignuća Hrvatskoj, potomi jastrebarsko jeprikaz Na iste vrste samo ravno, proizvoda. cijelom području općineukupnoje raznih 2.122 s ugovorenom poljoprivrednih proizvođača proizvodnjom proizPodnoseći

rezultatima

o

u

Vinko

1986.

na-

u

za

voda.

SO

Jastre-

predsjednik privredu diskusiji izvještaja iskorištene barsko ukazao tek neznatno na popovećanje mogućnosti je indusobzirom tih i na obližnja ponude proizvoda ljoprivredne proizvodnje i i Karlovac. od su Zagreb najveći središta,kojih najbliži trijska tržišta izostale kritike o nisu Ni ovom snabdjevenosti nedostatnoj prilikom teškoću Veliku i rezervnim sredstvima za napretku dijelovima. proizvodnju razlike razložno ničim čine u opravdane proizvodnje cijenapoljoprivredne što su i Upravozbogtoga industrijskih proizvoda. prisutpoljoprivrednih bila kratka. bili tim ni u diskusija proizvođači istomišljenici problemima je i Na kako i su, primili nagradeproizvođači kraju priznanja je uobičajeno, među su koji najboljima. iz Zvonko Maretić kukuruza U Kupincapostigao proizvodnji je Gradski također iz t/ha na 3,42 ha, Janko 9,82 Kupinca, posiprirod prosječni Novosel iz G. Desinca bio 10,25 t/ha, Dragutin prirod je jaoje2ha, prosječni Božo Borković od 1,5 imao 9,68 t/ha proha, je površini prirod jeprosječni izveo zrna 1,8 ha, MijoĆuk iz Krašića 9,53 tone po prosjeku ha, sijao je hektaru imao na 9,86 tone je zasijanom Komiteta

nakon

U

za

za

ma

za

zrno

a

na

a

a

u

zrna.

Pa!

.

Na

zborovanju Vinko

T2_

u

*.

s poje

KA

s

ša.

rag ž

zlatnu plaketu višegodišnji uspješan raddobio Jastrebarskom, Jastrebarsko stanice Klepić, dipl. inž., iz Poljoprivredne za

—

ia =

je

-_—_—

“--

od

“

“u

i

:

:

Le

g

Ž

+

is

Vrsni

proizvođač

mlijeka —

Dragutin

de

Novosel

ž S

i

iz G.

Guod.

<

zi“

Desinca

328 takmičenje prirode uključeno ukupno je ha. na 268,96 bio zrna 7,20 proizvođača površini Prosječno prirod postignuti je

U

tona

za

po

visoke

kukuruza

bilo

ha.

96 proTakmičenjem proizvodnji sjemenskoga krumpira je su 854 tone za izvođača, koji ukupnoproizveli krumpira dalju reprodukciju.

Stanislav Perin iz G. Pojedinačno, najviše proizveli: Kupčine, koji j e isporučio 15.821 iz Krašića Nikola Hranilović iz Sošica 9.760 Ćuk kg,Mijo kg, 15.640 i Marko također iz Sošica 9.319 kg Beg kg sjemenskog krumpira. količinama Tončić po Najbolji proizvođači isporučenoga grožda Josip iz Nikola Tončić iz Rečke 14,68 tona, ceste 11,13 t, pa Kupečdola, koji prodao j e Nikola iz Vučinić iz Pavlovčana 9,41 t, Mirko 8,99 t i Čeh Kupečdola ŠtiFranjo vorić iz Bukovca klubovima 8,83 t u grožđa.

Ukupno je proizvođača grožđa takmičara 1115 1.969 tona koji isporučili grožđa.

U klubu teladi i 87 utovili tovljača junadi uključeno takmičara, koji je 9.474 i od 1.316 tona, a po utovili: Jusu grla postigli prirast broju g rla najviše Božurić ra iz Lučelnice utovio 288 Maretić iz 280 grla, je M ijo Kupinca grla, Slavko Holetić iz G. 229 iz i 223 Š timac Kupčine grla, Franjo Kupinca grla Mijo Ćuk iz Krašića 164 grla.

Na saveza krajuslužbenoga dijela predstavnica Zadružnog zagrebačke vet Nada Vinku iz dipl. regije, Miljanović predala dipl. je Klepiću ing.

Poljoprivredne stanice Jastrebarsko zlatnu za rad u plaketu višegodišnji uspješan klubovima Jastrebarsko. naprednih poljoprivrednih proizvođača općine Desincu zaGostoprimstvo predstavnika vinarskog podruma Gornjem služuje posebnupohvalu.

obuhvaćeno

u

su

su:

su

su

u

Sur. 73

_——

———

o

m_—

—š

>

u MarijaSusretnaprednihpoljoprivrednika Bistrici Takmičari visoke PZ iz za u prirode poljoprivrednoj proizvodnji područja i PZ iz Stubice sastali iz Gubec« »Budućnost« Gornje Marija»Matija da bi čuli 12. u se granama o .g. porezultate ožujku takmičenja pojednim Bistrice djelatnosti. ljoprivredne inž. Fruk iz staza Poljoprivredne Izvještaj proteklo razdoblje podnesao je istaći da ta StaniIako nice Zabok. u izvještaju potrebno nije spomenuto, je je već isvisoke 18 ca takmičenja prirode punih godina.

Bogato organizator stručnokustvo toliko naročitu stečeno vrijednost tijekom godinadaje njenoj službi.

U nakon diskusiji spomenutog izvještaja prevladavalo jeukazivanje savjetodavnoj između i materijalareprodukciju poljoprivrednih cijena proizvorazmjer rezervnih da. Velike teškoće čini nedostatak dijelova, klinastog remenja, sjei i mena, gnojivadrugog. nekontroliraoranica o Zabrinjavajući površina jepodatak smanjivanju ali i bilo tih nom Čugradnjom, zbognapuštanja kakvogkorištenjapovršina. la su se i tim o budućnosti proizvodnje krajevipoljoprivredne upozorenja iekonomsku obzirom ma na broja poroda(padnataliteta) migrasmanjivanje u ciju gradove.

Nakon rezultati nekoliko su grana postignuti diskusije pročitani proiztakmičarima ih odata i su koji postigli vodnje, priznanjapodjeljene prigodnenagrade.

Između od 22 mlijeka, kojih proizvođača preko otkupljeno jepojedinačno 5.000 1.

1986. su: godini, najbolji lit.

17.896 1. Pavao Odorjan, Podgorje, 2.

15.807 lit. .

u

su

za

na

ne-

za

u

u

a

su

i

u

3.

4.

Mijo Babić, Globočec, Franjo Babić, Andraševac Marija Horvatinčić, Gusakovac

Između 1. Rudolf 2.

lit.

10.938

lit.

proizvođačanajviše prirode postigli Bc 488 i postigao Strmec, t/ha, 11,70 sijao je Šturlan, članova Bc 592 i Kluba

60

Odorjan, Stjepan Pavao

12.437

100

su:

Podgorje, sijao je postigao 11,69 t/ha, Polj.Bistr., sijao je Bc 388 i postigao 11,65 t/ha, Slani sijao je Bc 4821 i postigao 11,60 t/ha, M. Bistrica, sijao je Bc 468 i postigao 11,57 t/ha.

Hercigonja, 4. MatoČmarec, Potok, 5. Barica Šimunec, 3.

vidimo

da

između

razlika

podataka je da bi Lako 130 svega dalja kg. jemoguće razlika zanemariva. da pokazala jespomenuta teladi su: u tovu postigli ukupniprirast Najviši Iz tih

prvog matematička

petogaproizvođača tih obrada podataka

i

uz kg prirast 34515 je 246 kom Josip Klenkar, Strmec, utovio utovio uz 2. Galunić Lovrećan, Nevenka, prirast 29766 je 205 kom uz 3. Josip Bertol, K. Selo, utovio prirast 28470 je 192 kom utovio uz 4. Drago Mokrica, Oremuš, prirast 21383 kg je 139 kom uz 5. Mirko Mezak, prirast 18753 kg Lipovec, utovio je 136 kom

1.

kg

kg

po ukupnopostignutim prirastima, poredani tovljači Nesumljivo, računatrebalo da ali mislimo To su kako i rezultati, je je spomenuto. vrijedni samo svrha ti postizanje takmičenja Nije prirast. prosječno postignuti više, količine po nego priroda visokog postizanje nekogproizvoda, još ukupne

teladi

na

74

su

15 od itd.

Zbogtoga komadu, hektaru, jedinici mjere: Barica rezultata listi teladi postigli: prosječne priraste najbolje tovljača Đurek iz 154,0 kg. iz Lovrečana, 161,0 kg i Stjepan Lipovca, Korpar »BudućPZ Sedamnaest višanja ugovorilo proizvođača jeproizvodnju su iz nost« Najviše proizveli: Marija716 kg Benčić, Bedekovčina, 1. Branka Bistrice.

405 kg Babić, Globočec, 2.

mi

stablu

ističemo, da

su

na

s

Mijo Hum Stubički, 3. Stjepan Razum, 4. Franjo Babić, Globočec i 5. Stjepan Juras, Globočec D. Stubica, po Juraj

Žukina, Glavač da Spomenimojoš jeStjepan i to 15.000 kg. ka,

380

kg kg

370

kg.

400

zadruzi

prodao

iz Huma

jabunajviše Sur.

Sastanak poljoprivrednikau Zlataru: takmičara i Mače PZ: iz sastali se su Već 17.

Zlatar, poljoprivredniciput poljoprivredzborovanja godišnjeg redovitoga povodom Hraščinazadrugari u nih granama proizvodnje. pojedinim proizvođačaTrgoviščeo Podirektor 1986. rezultatima u podnesao godini j e Izvještaj postignutim takmičara Iz dobro inž. Sinković. iz Zaboka stanice izvještaja, sastavljenog ljoprivredne ali nadsvim jednostavan, najprije izdvajamo dijelovima, vrijednoga pažnje 20% na za kukuruza samo bi račun asve po priroda kojem povećanje uvjerljiv Naviše od kukuruza tona ha dalo 12.000 6.000 priroda. postignutog zasijanih redoGotovo zahvatima. nedostatnim o samo ravno, agrotehničkim riječ nije od zaštita povremečini vitu površina poljoprivrednih poteškoću nedovoljna toOsim dinara. račun te iako su na nih milijarde namjeneuplaćene poplava, herbicida zaostatka ukazati (reziduuma) ga, potrebno nepoželjan utjecaj je ta korova, i upotrebu iziskuje (rezistencije) jer pojava otpornosti povećanje herbicida. jačih naročito oranica pogoStalnost jezabrinjavajuća, površina smanjivanja za kada te tovo proizizgubljenepoljoprivrednu nepovratno površine postaju vodnju. ukazivano na više nakon U nesigurnost poljopje izvještaja puta diskusiji sredstava razlika većih sve rivredne cijenama vodozaštite proizzbog proizvodnje Govoreći o i drug problemima proizvoda. poljoprivrednih vodnju iz Zada rekao Poslovne direktor »Zagorje« je »Poljodobra« zajednice Miketić, od 7.500 za od zaštite poplava površinu povremenih projekt grebaizrađuju zaha. Čestoj prinosi poljoprivrednih površina dijelova pojedinih podvodnosti kanala ceste. puštenost 219 i u jednegodine proizvođaTijekom Nepovoljno je stanjegovedarstvu.

80% da utvrđeno Osim krava. od odustalo ča PZ Zlatar je je toga, je uzgoja starosti. iznad devet krava godina velike nastale unatoč zaštiti kritika Oštra koje upućenajeprotugradnoj da ni porez treba dodati štete od tuče, smanjen. nije i naNa ovog priznanja podijeljena zborovanja dijela službenoga kraju ili vidu dale šu proizvoda svojih organizacije privredne koje pojedine grade, nekoliko ćemo navest samo skučenosti po novcu. u najboljih prostora Zbog takmičarskih iz grana proizvodnje. proizvođačapojedinih u

na

na

sve

a

za

u

uz

su

a

su

u

75

——————

Najbolje proizvodnji postigli 1.

Ervenik, posijao 4,60 ha postigao 12,38 t/ha Stjepan Huljak, ha 2. Zdravko t/ha rezultate

kukuruza

u

Sedlar, Vukanci,

postigao

12,16

Požgaj, Lob. posijao 1,71 ha postigao 11,92 t/ha Nikola Topljak, Zlatar, posijao 2,85 ha postigao 11,85 t/ha Završki, V. Komor posijao 0,86 ha postigao 11,53 t/ha

Završje,

3. Tomo 4.

posijao 1,14

su:

Dragutin U silaže su: proizvodnji najbolji

5.

1. Zvonko

Posarić, Cetinovec, na 2,80 ha 138,5 tona Nikola Zlatar, na 1,80 ha 80,0 tona Posarić, Cetinovec, na 1,50 ha ukupno 68,2 tone Petar Pavlinić, Ladislavec, na 0,80 ha ukupno 35,0 tona

ukupno ukupno

Topljak, 3.

Josip 4.

2.

5.

Stjepan Mihović,

M.

Repno,

na

0,70 ha

ukupno

30,0 tona

Najviše mlijeka otkupljeno je

od:

1.

Marije Horvat,

2.

Zvonka

Frkuljevac,

16.658

lit.

Posarića, Cetinovec,

12.931

lit.

Josipa Posarića, Cetinovec, 4. Drage Grofelnik, Kosovečko, 5.

Babić, Peršaves,

11.777

lit.

11.531

lit.

3.

Marije U tovu teladi i ovi rezultati: su junadi postignuti V. 1. utovio 103 teleta i 95 sve u težini Stjepan grlajunadi, Auguštan, Repno, je 58.071 kg, M. teladi utovio 2.

239 komada 60.475 u težini Stjepan Mihović, Repno, kg, je utovio 3. Tomo 61 tele od težine 15.634 kg.

Tatović, Tugonjica, je U i 338 tona 553 tone jabuka šljiva. protekloj godini ukupnojeotkupljeno Pored svih navedenih i da će navedeni repa teškoća, drugih, vjerujemo zultati biti njihovom nadmašivanju. poticaj 10.904

lit.

Sur.

općine Đurđevac 19.zborovanjenaprednihpoljoprivrednika Općinski Andrija Stankir, Pintar, Stjepan Martin Miroslav Zvonko Ivo Curek i Ivan Benkek, Frajt, Juhas, Jakopović U društvenom domu Molve održano zborovanje, kojejepo jeuspješno radni karakter.

Prisustvovalo oko 200 takmičara imalo i tradiciji ratarskoj je zadružnih uz orgastočarskoj proizvodnji, predstavnike društvenoViiznanstvenih iz ustanova Beograda, Zagreba, Bjelovara, Vrbovca, nizacija političkih, Molvi Podrai Pitomače, rovitice, Koprivnice, Đurđevca, Virja, drugih mjesta vine. referata takmičarskih rezultata Pavunić J. i "Osim "7" i Ljuproglašenja (M. konkretno na o iskustvima na komasaciji podbić) zborovanju govorilo naročito obzirom što predVrbovec, jepobudilo ručju općine zanimanje, Dravi »Đurđevac« i hidrocentrale skorašnje komasacije izgradnju stojeću Đurđevac i Koprivnica. području općina i u vezi mnogo unapređenja zanimljivih prijedloga, mišljenja Iznijeto upita je selu i O proizvodnje. položaju poljoprivrednika govorio poljoprivredne je SFRJ. Stevo član za Skupštine Stanivuković, Komisije poljoprivredu sviu kukuruza, Takmičenje proizvodnji mlijeka, pšenice, jeorganizirano meda. i u 270 rasplodnih teladi, junadi, nja, junica proizvodnji Sudjelovalo je iz PZ Kloštar Pitakmičara Kalinovac, Đurđevac, Ferdinandovac, Podravski, i tomača Virje. rekorderi:

Ivka

i Mile

Zvonar,

u

io

tan

R

se

u

na

na

na

na

76

ELJERSĆ

drugugodinu redom Andrija općinski je korder Sa 7 krava u od muznost proizvodnji mlijeka. postigao jeprosječnu litre. Proizveo 1 5.131 35.917 četiri krave 1985.

1 a u 20.816 mlijeka, godini je mlijeka.

Već

Stankir

za

iz Đurđevca

re-

s

*

rekorder

Stankir, Andrija

u

proizvodnji mlijeka

1985.

za

i 86.

godinu

Čepelovca zadruga proizvodnji mlijeka (PZ 1. i 3 Juranić 1 od 4 s 14.886 18.692 sa Đurđevac) krave, Josip (PZVirje) krava, Bolto Kaić 1 s 3 Tomo Presečan 13.980 (PZKalinovac) krave, proizveo (PZ je Kloštar od 4 krave 18.160 1 i ŠiPodravski) posjeduje kojih je Franjo munović 1 s 5 krava 18.710 (PZFerdinandovac) mlijeka. proizveo je Osim istakli su se: Ivan u Kucel iz Kalispomenutih proizvodnji mlijeka Slavko Mirko Ivan i svi iz Vinovca, Vinković, Cepetić, JakopovićMijoGrivić, Ivan Ivan iz Rasinec iz Kloštra Luka rja, TopolčićĐurđevca, Podravskog, Šosiz tarec Kovačić iz Luka iz Šostarec Đurđevca, Stjepan Prugovca, Đurđevca, Kovačić iz Gorički iz Kalinovca i Ivurek iz ViStjepan Prugovca, Mijo Stjepan rja.

Stočar Ivan iz šest BaJakopovićVirja uzgojio priplodnih Josip je junica, rusić iz Čepelovca Antun Kovačić iz Lovković iz pet grla, Grabrovnice, Josip Rakitnice i iz Mičetinca četiri Pancev iz Vipo Stjepan Pajtak Franjo junice, Ivan Hodalić iz Đurđevca i Severovci iz tri po Šabarić rja, Mijo junice.

U kukuruza rekorderi Ivka i Mile Pintar su iz proizvodnji općinski Virja, BcSK-492.

Dobre rezultate 10,47 t/ha s hibridom postigavši postigliStjepan Đuro Milan Sobota Ciglar (Virje), Kralj (Kloštar Podravski), (Kalinovac), Mijo Lukić i Fuček (Ferdinandovac) Franjo (Đurđevac).

Zvonar iz Kalinovca rekorder Stjepan općinski je proizvodnji pšenice zlatna sorte dolina.

Dobre dobili su i 6,2 t/ha postigavši sjetvom prihode StjeJelušić Mato Golub i Mirko Babec pan (Kloštar Podravski), (Kalinovac) (Ferdinandovac).

Benkek utovio iz i to 1.072 odkomada, Najviše Virja svinja jeMartin nosno 70 tona Dobre rezultate proizveo jepreko (7vagona) svinjskog Hasan su: 923 kom Ivatakmičenju postigliMarijan (Virje) tovljenika, Marijan nic Petar 580 i Đuro 796 161 (Kladare) kom, Ciglar (Virje) Marijan (Kalinovac) kom.

Prvaci

u

su:

Prelec

Tomo

iz

namuzao

a

su:

u

mesa.

Najviše Zvonko Juhas junadi teladi

u

u je Frajt Virja: grla utovio 96 s 23.414 (Kozarevac) koji grla, je

utovio

Miroslav

iz

168

težini

kg, kg prirasta.

20.976

a

postigli Najbolje godineprviput meda 52 Curek iz Ivan 2,5 tone s pčelinje (49 zajednice Miholjanca je proizveo meda dobio tone košnica iz Patačko 65 Mato 2,2 i (Đurđevac) je kg po košnici) On iz Ivan ima društava košnici. ili 42 Ređep(Đurđevac).je broj Najveći kg po meda. blizu 4 tone 183 košnice proizveo PZ SIZ Đurđevac, vrlo dobro organizirali poljoprivredu Zborovanje atraktivan Vrlo Molve. i kao domaćin proprigodan Virje mjesnazajednica iz HPD »Ferdo Rusan. članovi izveli gram Virja. Đurđevac Zdravko u ime Šimunić najboljim podijelio Skupštine općine je tvorničkih obliku i novčane takmičarima proiznagrade nagrade diplome, sl.

A. Turković i voda,umjetnoga sjemena gnojiva, Pčelari

su

rezultate

takmičili.

ove

se

su:

za

su

su

u

Zborovanje kutinskihpoljoprivrednika ožujku Repušnici je prostorijama Kutina. poljoprivrednika općine naprednih zborovanje dišnje saslušali bila hladna su dvorana Iako probleradu, izvještaj prisutni je disPremda učesnici su u mima i rezultatima godini. postignutimprotekloj iz iskustvima grana poljoprivredne pojedinih proizgovorilisvojim kusiji sredstava velike razlike na pocijenama zajedničko vodnje, jeukazivanje i upućeproizvoda.

Ipak, najviše prigovora gotovih proizvodnju ljoprivrednu niske za izvanredno no na mlijeko. otkupnecijene svježe je službe radu Drvarić Vladimir Iz naveo selekcijske drug podataka, kojeje 1985./1986. na da g. u području općividljivo govedarstvu je, je razdoblju Pro3.210 od oko bilo 4.100 Kutina ne kojih umjetnoosjemenjeno. plotkinja, je HB bika Hektora Klade drži u 6232, iz Mustafine Noha Zdenko izvođač uzgoju U kontrolnim 55 krava. u navedenom područjiperiodu pripušten koji je obuhvaćeno i Voloder Ludina 128 u Banova ma: gospodarstava je Jaruga, iznalazi se 90 krava. krava.

U Z kontroli kontrolom 321 matična U Jekcijskom krava ali 55 matičnih 53 matične su krave, je razdoblju upisane vještajnom kretaali Razlika iz brisano pravac evidencije. jemala, ukazuje nepoželjan nja. i završen dio Službeni nagraprigodnih dodjelom priznanja zborovanja je ili bilo u novcu radne dale neke su proizvodisvojim organizacije, da,koje fond dao u SIZ za ma. poljoprivrede je nagradni unapređenje Općinski doma

U

kulture

održano

u

12. u

o.g. go-

o

u

o

za

u

o

za

u

na

se-

na

u

90.000.-

dinara.

ž

otkupu mjestu je prodanogorganiziranom mlijeka Matilda 1.

Iz Posarić s 37.591 mlijeka,potom Volodera, Vjekoslav iz s 23.979 iz B. 1., JosipCaga Kompatora, kojajeprodala Kranjčec Jaruge, Jaroslav iz Grabrova s 20.854 22.346 Posejpal 1., Potoka, MagdalenaŽatečki 1., Krmar iz Mara iz Tesarek s 14.958 Antun 17.654 iz sa 1., Okoli, 1., Međurića, iz 1. i Anka s 14.377 kojajeprodala Samaržija Vidrenjaka, Selišta, Srpskoga Imenovanim 1.

14.040 mlijeka isplaćene nagrade proizvođačima mlijeka. od 177.748.- dinara. vrijednosti iz P. rekorder kukuruza U Kutinice, općinski proizvodnji jeGojkoVujnović ha. od 7,64 tone od 10 ha na po Drugoplaprirod postigao koji je površini treći a Sovina iz Ilove 7,60 t sirana po ha, jeJosip proizvela je Marija S od 8,24 t/ha Prlić iz s prosječnim priprirodom Međurića,prosječnim Peti četvrto zauzeo ha Jaroslav rodom od 8,34 t zrna po Posejpal mjesto. je je Ovakav rasurod od 70,06 t zrna.

Nežić iz Male Zlatko koji Ludine, jepostigao Po

količini

na

a

prvom redom:

su

zrna

zrna

zrna.

78

u

po pored, kao proizvodnji pšenice, uljane grožđa načinjen repice je ukupnom a ne zrna, po jedinici prirodu površine.

Prvo teladi Ivan iz RuškoKolarić prirasta osvojio je mjesto proizvodnji 132 teladi a vice, koji u tovu 0,984 kgprosječnoga drugaje je ostvario prirasta, Ankica Kleković iz dnevni od 0,925 Stružca, kojajepostigla prosječni prirast teladi. toveći 98 grla kg Zakarić iz tovu ostvarivši prvo Josip Volodera, je mjesto svinja, od 0,620 dnevni tovu 460 komada prosječni kg tovljenika. prirast Milka iz s uroPrvoplasirani proizvođač uljane JakopovićPotoka, repice je dom od 3,05 t, a Deklman iz imao urod 12 čiDrago Popovače grožđa t/ha, je krastavaca Ivan me u prvo Najbolji proizvođač je tojgraniosvojio mjesto. je Ježo iz od 48,2 t/ha. s Goila,prirodom Odato i Nikoli Reliću iz Kutine. pčelaru jepriznjedugogodišnjem iu

.

i

u

zauzeo

u

u

Sur.

proizvođačamlijeka Sastanak Ivanićgradskih su se Proizvođači na opredijelili Ivanić- koji općine mlijeka području održali su redoviti goza tržištu, proizvodnje mlijeka povećanje namijenjenog Grad, sastanak 3. u o.g. petak, dišnji travnju radu red. dnevni imao Službeni dio sastanka Izvještaj jeuobičajeni bio Hižar. Odziv Tomo proizvođača nije minulugodinupodnesao jedrug navela diskutanata kratka. su bila i pa Zapravo, trojica ročit, je diskusija neekou na mlijeka: koji utječu sadašnje stanjeproizvodnji probleme većih uzrok su nomske ovog odljeva proizvoda cijene važnogprehrambenog dob tov teladi i količina Životna sadašnjih prasadi. proizkravljega mlijeka život na travide vođača ne a mladi sve nego selu, nikakvog izgleda je viša, bi Sisku i že u Zagrebu, drugdje, premda Kutini, zaposlenjeIvanićriredovito naći uz punog mogućnosti zaposlenjagotovo gospodarstvu mogli Gradu, stambene potrebe. ješene 71 Na mlijeka, koji ukupnoje proizvođač jetijekom spomenutompodručju Od od više 1.

10.000 1986. g. prodao njih otkupu jeotkupljeno organiziranom 1425 4,242.000 1.

1,037.000 1.,od preostalih proizvođača iz Stare Milana Kuharića iz otkupljeno mlijeka Najviše je gospodarstva Delinić iz a zatim 1. s Marče: 44.828 DonjegŠarampova 41.5121., DrugijeJosip Joredom: Ivan 40.610 25.803 Škrivanek, Josip Okešinec, 1., Bešlinec, 1., Lepan, i 24.879 1.,drugi.

Greda, sipAntolić, 1 Mato od 15.000 do 20.000 iz grupe Petorica su: Škulec, mlijeka proizvođača Pos. Slavko 19.917 19.959 1., Kamenščak, Vinari, 1., Josip Miškec, Bregi, Greda, 1. i Ivo Markeš, 18.737 19.898 Vinari, 18.920 1.

Hubak, Okešinec, 1., Josip do 15.000 1. od 10.000 Petero otkupljeprvoplasiranih proizvođačagrupi MiHršak Danica 14.741 s su: noga 14.8121., Stjepan Vezišče, 1., Peršin, mlijeka Kata i lan 14.245 14.427 Širinec, 1., Ivak, 1.,Stjepan Kunovac, Trebovac, Brezak, 1.

13943 Pos. Bregi, čulo se da nekad bilo i što i sami proizvođačima bolje, Među prisutnim je od Pa na rasznamo. vrijedno jednoga njih, ipak, riječi jeponoviti izgovorene bude više nego mi »Možda tanku: nas danas«, dodajemo: »pozlatilo opet u

o

za

na-

os-

novne

u

za

u

a

u

a

mu

se!«

Sur. 79

Žene ialkohol njihobrojem Anketa uznemirili navikama vim su popića, je javnost. li alkoNa konzumira alkohol. kazala da sve više žena uobičavajupiti pitanje žena kao ili su 66 holna vino, je pića, konjak, pivo trezvenjaci potpuni posto dalo takav da 61 tri samo odgovor. odgovorilo pije.

Prije godine je posto konalarmantna.

Danas također Među djevojke tinejđerima situacija je katkada i kao i i isto toliko alkohola njihovi drugih droga vršnjaci, zumiraju intoki češće više razredima Premda više od u nižim dječaci njih. piju piva češće razreda učenice viših sicirani srednjih škola, njimenego djevojčice, odnosu izraziti zaokret na vinom i žestokim nego dječaci.

Taj pićima opijene među znači 20 nego dječacima, zanimanja piće smanjenje prije godina može se to djevojaka kojeeksperimetiraju značajnom pripisati prije porastu Na momke.

Očito da sustižu alkoholom i stručnjacima je drogom. je djevojke alkomladih dovesti do pravog li takovo da hoće kasnije odgovore ponašanje do te bi da ne mladima holizma.

U svakom isplatilo piju slučaju, mjere. kao definiran Alkoholizam potencionalna kronična, napredujuća, je fizičkom ovisnošću i karakterizirana smrtonosna patološkim bolest, promjealkoili indirektne direktne nama na su koje posljedice uzimanja organima, i znaci i hola. Osim kod alkoholičara se javljaju duševnog socijaltjelesnog, nog propadanja. ako onda uzima Ako žena može ne ga alkohol, drugomstanju piti je kovećih količinama. imalo biti to mora Konzumiranje ograničenim rezultirati deformitetom čemože recimo više od čašice dnevno, ličina, dvije intelii kao što su razne srca lica, udova, da, nepravilnosti oštećenju razvoju toliko očiti Dokazi bude niža od te obično prosjeka. tvrdnje koja gencije, rutinski bi morali da bi žene morale biti te Liječnici svjesne opasnosti. izlaže ako trudnicu i svaku predkojima prečesto opasnosti upozoravati provedenih alkoholnih uživanja

Rezultati

anketa

velikim

među

Amerikanaca

o

a

su

su

u

za

ne

s

se

S

a

u

u

veoma

u

za

su

sve

na

uboko

zaviri

u

se

čašu.

slučajeva povećao Broj posto jetre Sedamdesetak smrtno 20 u proposljednjih godina. l judi koji stradaju posto nesrećama alkohol krvi. metnim u imaju Kakve bi rezultate slična anketa pokazala našoj zemlji? točan im kroničnih Kod ima 500.000 se nas alkoholičara, premda Anketa bi poima ih u čak više od 200.000. se da Hrvatskoj broj.

Pretpostavlja ima kazala da svake 18.000 novooboljelih! godine republici Vaš liječnik uzrokovanih

smrtnih

cirozom

se

67

za

u

u

ne

zna

u

savjet:

Izdavački

mr.

Deneš,

dipl. vet., Stjepan dipl. vet., Nada Majić, Ivan Mašek,

vić-Bunta,

Turk,

dipl. inž., Dubravka

Uredivački Vršilac

dužnosti

urednik:

Tehnički

Vlasnik

i

izdavač:

Uprava

i

uredništvo:

Mjesečna NIŠPRO Tisak:

80

Bolić, Antun

dipl. inž., doc.

Stjepan Kolak,

Bratanović, dipl. inž.,Stjepan Brlek, dipl. inž., Vesna

inž., mr.

pretplata »Vjesnik«, OOUR

dipl. inž., dr. Berislav Vlado, dipl. inž., Miljenko

Kobra,

dipl. inž., Petrič

Pehal,

Jovano-

dipl. vet.

Erhatić,

Brlek, dipl. inž., Nada

Marijan

Rybak, Gojko

mljekarskih

dipl. inž., Petar

Šormaz,

radnika

SR

Jelinić, dipl. inž., Tomislav

Jur-

dipl.vet.

dr. Željko Magdić

urednika:

glavnogiodgovornog inž.

Vera Volarić, dipl.

Udruženje

Miroslav

Hadžiosmanović,

dr. Mirza

Miljanović, dipl. vet., Slavko

Vuković-Svoboda,

odbor:

kić, dipl. inž., Tomislav

Milan

Hrvatske

424-420 Zagreb, llica 31/III, tel.

organizacije Zagreb.

zaprivredne TiM,

i ustanove

kao

i za

proizvođače

mlijeka

iznosi

70.-

dinara.