Mljekarski list 4-1987

>

GOD

ZAGREB

XXIV

Doma

ke

ćaopl lemenjena

koza, s

.TRAVANJ

područja

Istre (okolica

Rovinja)

1987

u proizvodnji poljoprivrednoj bilje krmno Sijano

(nastavak) u slijedu jepašno- zelene krme proizvodnje u način i proizvodnje najjeftiniji neusporedivo košni izvanredno najintenzivniji je malo krme višak uz Nažalost, konzerviranje. dovoljan slijedu dvooko u komadu gospodarskog pašnjačke površine posjeduje proizvođača ovisi o sustav Pašno-košni od to uvjeta uspjeh. rišta, jejedan najvažnijih odnosu oborina i količinama dobrom prosječne mjesečne rasporedu biiz zalihi i Ljetne zastoje porasta vlage prethodnog mjeseca. temperature silaže iz prvog količina travne ćemo nadoknadit dovoljnih osiguravanjem lja ili samog otkosa, silaže sijena. sijeno krmni zeleni i načina ovog slijed praksi jeponegdje upotrebi Osim sličan kosidbom. pregonskom, pašnoPostupak je isključivo travnjaka trajnih ide dnevno što stoka Razlika tome sustavu.

-košnom nego pašu, je Sliod krmnih obično tome su hrani površina staje. udaljenosti Razlog staji. nešto četiri otkos tjedna,proljeće kraće, prosjeku, dospijeva, jedeći tome iznad Višak nešto suši i po propotrebnih dulje. površina, ljetnoj ujesen krmu treba računu, prihranipokošenu površinu silirati, povenulu pokositi, dana. ti istog računa dr. Zvonimir krmnih U nekim Štafa međuusjeva kombinacijama Toliki hektaru. škroba od 12 do 14 tona po hranjivih prinosi jedinica prinosom 14 tona 10 do odbitka tvari, nakon mlijegubitaka, dovoljni proizvodnju se krmne ka po hektaru U mlijeka postižeproizvodnja praksi površine.široj Treći

način

sustav.

krme

zelene

Ovo

za

za

a

na

u

o

uz

s

u

u

se

na

ne

u

u

a

u

za

u

u

a

s

su

za

u

količini

od

8 do

10

t po

ha.

opisani, poteškoće koji staništa, uvjeta i naravi: biti krme zelene mogu gospodarske nerazmjer cijena proizvodnje mineralnih tržišta neredovita kultura, gnojiva, opskrba sjemenompotrebnih korisnost obzira bez obrade na troškovi česte povepa njeneučestalosti, što malim zano najmlijeka, onemogućuje proizvođača posjedima prosječno time radne i snage, smanjuje raspoložive iskorištavanje strojeva povoljnije život. i sređen dohotka tvorbe dostatnog prosječan određenog mogućnost (svršetak) Dr. Željko Magdić Osim

su

već

u

načinima

navedenim

a

sve

s

a

za

u ishranigoveda silaža različitih Upotreba vrsta staniceBjelovar Iskustvapoljoprivredne

poljopmjestu ukupnoj njegovoj govorigovedarstvu, kao pregoveda, koje značaj propušta spomenuti proizvodnji, rivrednoj ili list šećerne ratarske živač glavu (kukuruzinac, nusupotrebljava itd. repe, pljevu), (mlinske, pivarske) prehrambene i ndustrije otpatke proizvode može osnivati intenzivna proizvodnja gospodarska Moderna, odsvaki već tim proizvodi smjerproizvodnje proizvodima, sporednim ratarske tržišnošću i visokom krma. proizvodnje Intenziviranjem govarajuća Kada

se

ulozi

o

o

i

u

se

ne

ne

se

50

za

se

na

ini preskupe, postaju ustupaju površine kulturama.

Krmne međusobnom naime, dustrijskim kulture, današnjem odnosu unutar i stočarska a time cijena poljoprivrede preskupe, postaju To se odnosi na u sve proizvodnja. posebno proteinski sastojakishrani, bitniji većih u Proteini se konzahtjeva uvjetima intenzivnije proizvodnje. uglavnom koncentrirani dodatnom obroka. dio obzumiraju produktivnom dijelu Taj roka važan niske kvalitete osnovnog obposebno zbog je voluminoznog dijela roka. Da bi se osnovni obrok odnosno da bi se poboljšao, povećala njegova kvaliteta kako bi mogao u što većem i udovoljiti dijelu produktivnim potrebakrmiva i nova kvaliteta ma, i uvedena poboljšana je (gnojenjem sijena sijaVeliki u njemumjetnih travnjaka). napredak intenzivnoj proizvodnji učinjen mahom čitave kukuruza ishranu za Tisilaže, jeuvođenjem stabljike goveda. da me kontinuirano čitave dobiva jepostignutogovedogotovo tijekom godine sočnu voluminoznu krmu.

krmne

kulture

sasvim

pa

ratarskim

u

same

u

su

Kukuruzna

silaža

pruža opskrbljenost energijom, ostaje Pokušalo količinu i opskrbljenosti problem proteinima. povećati proteina iskoristiti krmu našim U na ujedno kojauglavnompropada njivama. individualnim s stanica u radnjinaprednijim proizvođačima, Poljoprivredna obavila nekoliko u kombiniranih silaža.

Bjelovaru pokusa je proizvodnji kulture: su ove Upotrebljene biljne Nedostatak i visoka krmiva naveli individualsu proteinskih cijena našeg da vlastitim nog što više poljoprivrednika stočara, površinama proizvede krmiva. tu svrhu uvedena u U je soja proizvodnju.

Zbogspecifičnosti upotrebe zrna kao iskoristiti što čitavu soje koncentrata, ujednonastojeći više, tj. silirana čitava različitim Tako stabljiku, stabljika je kombinacijama. soje je iskorištena i bi kod bila zrna za samog stabljika koja upotrebe beskorisna, veliki tehnički našegproizvođača riješen je problem kombajniranje soje. bundeva ali vrlo tako se Svježa važna, je manje zanimljiva, jer spašava krmivo bi se ne sačuvati u obliku. koje moglo početnom Treći i četvrti otkos trave: našim treći i četvrti otkos se iskorišuvjetima slabo ili nikako. tavaju skoro i nema, vremenskih Ispaše sušenje problematično je zbog prilika i radova to doba. brzo se u spremakrma koja zbogpoljoprivrednih Siliranjem bi inače a radovi kad bi se krma su sušila. nego propala, gotovi prije Lucerna krma ali u to doba teže može ne bogataproteinima, je suši, se u drugačije upotrijebiti (hranidbasvježem s tanju). i crvena teško se mogu iskoristiti kao zelena krma ili sušeBijela djetelina a visok može se iskoristiti njem vrijeme siliranja kukuruza, sadržaj proteina siliranjem.

U odnosu silažu čitave na kukuruza kombiniranim silažama stabljike uočava daleko veći što i To se osobito odnosadržaj proteina, najvažnije. je si na silaže u ili crvena kao od kojimajebijela djetelina jedna komponenti. masti znatno veći silaži samo u čiSadržaj sastojak je kojoj bundeve, koštice sadrže U ostalim masti je ulje. kombinacijama sadržaj približan je u silaži. sadržajučistoj kukuruznoj su one Energijom (hranidbenim u jedinicama, HJ) bogatije kombinacije, kukuruz više Bitno da količina kojima je zastupljen. je je energije razmjeru količinom s proteina.

U svim kombiniranim silažama tvari veći u mineralnih nego sadržaj je silaži. kukuruznoj čistoj vrlo

dobru

ali

se

onu

su-

na

a

u

a

—

u

a

se

a

u

u

se

u

su

>

'

u

S1

tabeli

U

su

silaža

analiza

—_

kombinacija različitih

Surovi Surove Surova pepeo bjelanč. mast

Uzorak

Red. br. Čitava 1. = stabljika kukuruza men 60 Spg ra Čitava 2. = stabljika kukuruza mus sora Čitava 3. = stabljika kukuruza* mam > cp >.

(1:1)prije

Soja + trava IV

cvatnje

mmm."

Kukuruz 5. <

m

——————

crvena

zrno,

1,12

0,34

1,08

2,43

1,42

0,40

0,48

1,45

1,00

0,28

3,34

3,42

0,83

0,16

1,24

6,73

2,20

0,91

1,23

3,23

0,94

0,98

svježe

djetelina,bundeve

kg

2,05

otkos

mm

HJ

0,89

II

4.

obzirom

s

sastojke:

neke

na

rezultati

dati

=

5:1:1

6.

Soja 1:9

kukuruz

Soja

+

kukuruz

1,73

3,41

0,98

0,40

Soja 1:3

kukuruz

1,60

3,79

1,10

0,28

1,48

3,04

0,96

0,30

1,23

4,87

1,67

0,62

1,94

3,23

0,91

0,29

+

7.

.

1:4 8.

+

—

9.

Liv. trava

(IV)

lucerna,

kukuruz

-

1:1:8 10.

—

ll.

djet.

1:22

Bij.

kukuruz

Kukuruz

stablj. +

3 otkos

stabljika u

klipu

trave

12 *

nije završena

fermentacija

zaključujemo: silažnih ili 1. zadržana kombinacija, vrijednost je povećanaenergetska odnosu silažama svim 2. kombiniranim proteina povećanjesadržaj Iz analiza

u

u

na

3.

čistu

kukuruznu

silažu,

minerala

povećanjesadržajkombiniranim u

kombiniranim

silažama.

rado

goveda je: što krave takvu mlijeka, proizvodnjom povećanom krmu; reagiraju uzimaju smaznatno tim kvalitete. je kombinacijama Hranjenjem mjerilo najbolje je a to ne prokravama muzarama, smanjivanje utječe davanje s mjese njeno mlijeka. komase takvih biljne upotreba omogućena je kombinacija Proizvodnjom izvodnje i to često s ili bi imala bi inače manje propala, vrijednost hranjivu manju ja Ako se silira kukuruza. čitave što nego prisiliranju stabljike jepotrebno posla Hranidbom

navedenim

silažama

utvrđeno

na

£

52.

Pa

kukuruza

klip mlina

i bijela djetelina, masa

čekićara.

Smatramo

fitniti bez

da

su

dodatnih

proizvodnju.

se

homogenizira pomoć usitnjava i

uz

pokusi pokazali obogatiti pojekonačnu imati i a napora, i jeftiniju kvalitetniju ujedno kako

ovi

se

krma

može

Golić

i

Milan, dipl.

inž.

S tekućim gnojem je teže Tekući

stočnih

gospodarstava zagađiokoliša. Ako način nema gnovanja gospodarstvo riješen spremanja tekućeg on nekontrolirano dolazi vodotoke i ih. Poznato ja, površinske zagađuje je nekoliko takvih slučajevanašoj zemlji (Belje).

T biti mogu gospodarstva kooperanata z agađivači. opasni Pravilan tekućim s postupak zahtijeva gnojem namjenski izgrađene i drži do se ili se na spremnikeuređajekojima gnoj izvoženja problem njivu, neki na način. Pri tome se u neke Teriješava drugi praksi javljaju poteškoće. kući mora se dvostrukom količinom često doa se gnoj razrijediti vode, ipak da količina otežava i po gađa povećana taloga raspršivanje pumpanje njivi.

Tekući kao i kruti sadrži veliku količinu mineralnih bilgnoj, gnoj, razmjerno isto tako i mogu jnihhraniva, bjelančevina drugih organskih koji spojeva služiti kao hrana nižim i One svega organizmima, bakterijama prije algama. služiti kao hrana višim Na način može mogu iz se pak, organizmima. taj gnojnice iskoristiti velik dio hraniva što se ona za nego prije upotrijebi gnojidbu.

Kako to tehnološki izvesti? gnoj

sa

može

biti vrlo

opasan

izvor

u

u

u

a

U

čiste dobivanje bjelančevina vode od treba krute čestice.

U masi prvo tekućeg gnoja odvojiti tekućeg gnoja, iz rešetkastim nalazi i kruti izmet, više ili se u staja podom, raspršen manje lako U tu svrhu masi, mehanički pa ga tekućoj izdvojiti. nije upotrebljavaju i filteri, uređaji, lagune taloženje. separatori kruti odvozi se se a Izdvojeni gnoj gnojište, gdje podvrgava v renju, tim se može koristiti ishranu kako glista, prošlom je pisano b roju.

Tekući sadrži vodi u mineralne i tvari te veliku gnoj otopljene organske količinu Količina i intenzitet mikroorganizama. mikroorganizama njihove aktivnosti ovise i o zraka. teponajvišetemperaturi pristupu Ljeti je vrenje kućem što vidi po intenzivnom i obignojuintenzivno, izlaženju mjehurića Istovremeno na se ljupjene površini. izlučuju smrdljivi plinovi koji o nečišćuju okoliš. zahvata

nizu

za

za

stočnu

hranu

i konačno

s

se

za

na

za-

za

u

u

se

Razgradnjom gnojanastaje plinova k oje jednom riječju: Pomoću zovemo može zahvatiti i koristiti bioplin. posebnih uređaja bioplin kao za i kao sustava za progorivo zagrijavanje pogonsko Upotrebom g orivo. znatno se smrada izvodnju bioplina smanjuje. mogućnost š irenja atmosferi, tako dvostruka korist. pa postiže velik se neU svijetuupotrebljava brojtakvih uređaja,i kod nas je, p rije koliko i za godina, počela proizvodnja uređaja dobivanje korištenje bioplina.

Na društvenim nekoliko takvih urei privatnim gospodarstvima izgrađeno je ali ova dobila veći zamah velikih u daja, akcija nije vjerojatno zbog ulaganja sudeći i svemu nekih nedorečenosti tehnološkom po proceuređaje, zbog Nakon su. u tekući i odvose zrači upotrebeproizvodnji bioplina, (aerira) gnoj zi biološki lagune dalji postupak. znatna

količina

se

u

se

a

a

u

u

na

|

a

koji mikroorganizama razvoj uvjeti lagunama stvaraju nečisi tako iz i hrane se uklanjaju sastojcimagnoja organskimanorganskim vodi Proces toću iz prema pravilima biološkog pročišćavanja gnojevke. kada kontrolu se zadovoljavajući nečistoće, postigne tehnologije, stupnja nečisčiste vode. Time količina određena se masu dodaje čistoće, stupanj To akvatično može toliko da na toća bilje. razrjeđuje tojmješavini uzgajati vodi da se u ima vodu sposobnost takvoj zagađenu kojepodnosi jer jebilje i dr. vodeni vodena Takvo (zumbul), lopoč hijacint leća, bujnorazvija. jebilje sitnalazi vodi i se Uz vodeno u mnogo i mikroorganizama dalje bilje,toj atmosi težih čestica Svi nih vodenih utjecaj životinja.zajedno, taloženje i ona iz nečistoću ferskih vode, uklanjaju postaje sunce), (kiša, vjetar, pojava sitnim hrane ribe.

Ribe voi se toliko čista da se u mogu algamai uzgajati njoj biva toliko te ona čime i denim konačno životinjama, dalje vodu, pročišćavaju bez u vodotoke. može čista da. ispuštati opasnosti se Mr. M. Švub U

intenzivni

za

se

ove

se

a

uz

se

u

se

uz

Zaštita strnihžitarica javlja priroda utjecatismanjenje sada se ovisno u provodi proljeće, razvojnom Suzbijanje korova, većoj mjeri. važna. herbicida veoma kulture. u određeno Primjena vrijeme je stadiju treba biti iznad nakon i U tretiranja temperatura vrijeme neposredno dana žitarica izvršiti bez mirno, tjedan Prihranu prije +5C, vrijeme vjetra. ili iza tretiranja. lista, koroširokolisnih dva do tri uništavanje Nakon u za nicanja,stadiju I/ha. Od faze lista pa do završetM 2,5—3,5 se ACTRIL va trećeg upotrebljava korova i širokolisnih korova trava se: ka upotrebljava busanja uništavanje OXYTRIL M COMBI 2 FW 500 DICURAN 3—4 500 l/ha; FANERON kg/ha; l/ha itd.

TIGREX LENTAGRAN-PLUS 3—4 2,5—3,5 2,5—3 1/ha; 1/ha; DEHERBAN :M širokolisnih korova: U za periodubusanja uništavanje ISPECIJAL MC COMBI 4 I/ha; DEHERBAN DICOFLUID 2,5—3 1,5—2,5 l1/ha; Korov

može

znatno

žitarica

na

ako

se

u

o

*

a

.

za

/ha

itd.

I/ha.

3—4 ILLOXAN divlje preporučujem uništavanje redovito će se Osim u punog pojaviti busanja gustomsklopu toga stadiju liskao vata bolest po po bijelim, Prepoznajemo pjegama pepelnica. je malim, šireći se listovima bolesti Prvi znaci se na tovima. biljke javljaju najdonjim odumiru. i listovi listovima. rano prema Preporučuje Oboljeli požute gornjim bolesti ili zaštitno kada znaci se pu(preventivno) prskanje pojave prvi EC 250 250 BAYLETON i to s _0,5—1 1/ha ili TILT nom busanju preparatima

zobi

Za

u

u

se

EC

0,5 I/ha.

po polju žutozapaža Napad žitnog i žarišta zaraza lim otocima. a ako cijela površina napada jejača Tretiraju bijeitd.

GAMACID i to s ZOLON, EKALUX, pod usjevom, preparatima: sredstva zaštitu bilo za bilja pročitajte upotrebe kojeg Upozorenje: Prije uputu i preporuka proizvođača. pridržavajte inž.

Nada dipl.

DokušMuškinja,

balca

štetnika

se

se

54

na

strninama

se

u

>

Kratkiosvrtna dosadašnjirazvoji stanjekozarstva u SR Hrvatskoj Prije

uzgajalo našoj zemlji s? z akoDonošenjem na o zabrani načina koza isčezle iz one su slobodnog držanja gotovo uzgoja.

Danas se drži mali 200—300 tisuća koza. svega mjestimično broj, U novom zakonu stočarstvu data koza. o je mogućnost s lobodnog držanja Uz komiteta i za odtome suglasnost Republičkog poljoprivredu šumarstvo, za su svrhu. tu lučuju općinske skupštine područja koja prikladna Taj je stav razumnim se i šumaraka mogu proopravdan, jer korištenjem pašnjaka izvesti znatne količine i mesa kozjeg mlijeka. koza treba suvremene kako Perspektivni uzgoj postaviti rada, principe bi i kozarstvo intenzivne i racionalne poprimilo obilježje proizvodnje. kozarstvo nas se širi kao grana stočarske Posljednjih godina proizvodZa obostrani interes društvene i nje. uzgojpokazuju organizacije poljoprivrednici. da kozarstvo može naći ekonomsko i zaSigurno je svoje opravdanje U interesirati i naše proizvođače.posljednje mljekarske vrijeme industrije rata

oko

u

2 miliona

koza.

o

za

na

u

Sanska

koza

3.

uzgoja proizvodnjeintenziviranje i meso za a rasplod. mlijeka,podmlatka proizvodnju stočarske intenzivna kozarstvo Danas u pograna proizvodnje, je Evropi Z. u Mađarskoj, BugarItaliji, Nizozemskoj,Njemačkoj, gotovo Francuskoj, kao i u nekim i drugimzemljama. skoj Švicarskoj, Koze Nizozemskoj sastav ovaa oko 50—60.000 danas ima U je grla, pasminski Nizozemskoj kav: sredstva

velika

ulažu

sektora

oba

u

koza

za

za

a

u

3

koza

nizozemska

a)bijela koza b)nizozemsko- nizozemska koza šarena (pirgasta) c)toggenburška 100 koza u posljednjihgodina Nizozemskoj: Broj koza 125.000 1870. godina koza 160.000 1900. godina koza 210.000 1915. :

u

godina

godina

230.000

koza

godina

40.000

koza

godina 1983. godina

50.000

koza

55.000

koza

1930.

1965.

1980.

Nizozem-

uzgajača zadnjih godinaje broja 150 ali farme vlastite s 30 do koza za drže do potrebe, jednu petmliječnih skoj sirevi su veoma i dr. koriste koza za sira, mlijeko proizvodnju jogurta Kozji i tržištu. nizozemskom traženi na mlijeka trajanje proizvodnja Prosječna bili su: 1981/1982. u godini mlječnosti stalan.

koza

Porast

Većina

u

-

u

a

<<

<<A Fv

<gTWA

114

2

152

kg mlijeka

god.

"809

923 972 1.036

108 154

3 4 i više

Prosjek

528

Prosječno muznih bjelanč. dana masti %

Broj

Starost Broj koza/g. koza 1

a

*

3,74

3,05

283

3,94

3,13

286

3,93

3,08

293

3,13

292

311.

288

3,92

3,90

944

.

%

mliječnih najboljih proizvodnja Godišnja kg mlijeka/godišnje Starost/god koza

koze

Neke

cije ne

samo

može

nost

i

ishranom

1.181

2

1.807

3

1.891

4

1.858

se

enormno

visoke

količine

selek-

dr.

treba

veće

količine

voluminozne

preživač od trave, a zimi uglavnom svježe sastoji e

56

Ali svrha

mlijeka. je Visoka duže što i visoka nego mliječnjenotrajanje. mliječnost dobrim zatim i držanjem, pravilnim postići uzgojem selekcijom, mogu

dati

kao

Koza

hrana

se

1

od

hrane.

Tijekomljeta

i silaže

sijena

uz

dodatak

stočne

trebno Prikaz

Visokokrumpira, dodati krmnu je smjesu. mliječnim odnosa žive vage nizozemskih koza i proizvodnje mlijeka zobi

mrkve,

repe,

Živa vaga

Vrsta

i kukuruza.

kozama

po-

i krava

mlijeka Proizvodnja faktor težine tjelesne kao

godišnja proizv. mlijeka kg 1.500— 10.000 12.000 2.000

Maksimalna

kg 30—35 Koza 50— Krava 20—22 500 600 60 — mliječnost Visoka zahtjeva: koze 1. dobru suhostaju, pripremu nakon hranidbu od 14 dana do 3—4 2. obilnu smjesom vrijeme mjeseca jaPrvih dana nakon povećavajući renja. jarenja smjesudodavati postepeno u

—

.

u

*

za

količinu.

3. dati

dovoljno

voluminozne

hrane

mlade

Nizozemskoj pripuštaju 21 dan. svakih ponavlja: U

bakterija buragu. koze starosti 6 do 8 se u Tjeranje mjeseci. radi

u

dipl.

Dominiković,

inž.

Zlatko

SlavonijeiBaranje Zborovanje poljoprivrednikatakmičara održano U Lovasu 19. poljoprivrednikaregionalno zborovanje je i čara u klubovima poljoprivredninaprednih Slavonije Baranje.

Takmičenja takmiOrahovisvih osim ka NovojGradiški, organizirana područjima općina Slatini. ci i Podravskoj Ke SlavoStevo otvorio predsjednik Zadružnog Banić, Zborovanje je i Mirko Macokatić i o radu a dostignućima izvjestio je nijeBaranje,tajnik 1986. godini. klubu 221 3.048 takU s takmičenje biljnoj proizvodnji jeorganizirano od 5.133 ha. mičara površini takmičilo 3.443 U se okupljenih poljoprivrednika stočarskoj proizvodnji stoke. i sa 59.522 272 kluba grla takmičilo 890 U poljoprivrednika, koji postigli proizvodnji pšenice od 5.916 1.498 ha. Prvaci su: na po prirod kg/ha općinama prosječni su

u

u

saveza

u

u

a

na

razne

u

su

se

Ime

1.

i prezime

Klub

Općina

Josip Terzić

Velika

S].

Josip 3. Ferenc Erdelji Jeremić 4. Milan Marošević

2.

5. Valeta

Branković

Josip Vuksanović 7. Mirko Poštić

6.

8. Antun

Maček

9. Vaso

Maslarić

Roko

Falamić

10.

Nuštar N. Bezdan

Površina ha

Prirod

zrna

kg/ha

Požega Vinkovci

8,7

B. Manastir

8,7

5.388

5,7

5.944

1,7

7.640

4,0

6.000

4,3

5.733

1,8

7.135

2,0

6.795

3,7

5.520

—

Bobota Sl. Brod Sikirevci PetrijevciValpovo Đakovo Semeljci Županja Cerna Tenja Osijek Miholjac Miholjac Vukovar

5,7

8.270 +

7.567

57

--__

—-—

je jedino Semeljcima, proizvodnji ječmatakmičenje organizirano Rekor4.940 12ha zrna Đakovo na a s 10 takmičara kg/ha. prirod je postignuti od 1,15 ha Đakovo Ivica iz der koji Semeljaca, postije površini jeKaptein od 6.869 gao prirod kg/ha. prosječni iz 1.089 kukuruza Za se u proizvodnji proizvođača prijavilo takmičenje 11.020 2.253 ha.

84 a na prosjeku. kg/hazrna Postignuto kluba, je U

u

na

u

Prvaci

Ime

općinama

su:

Franjo

Nikolić

D.N.

Zadražil

Velika

Površina

Općina

Klub

i prezime

1. Martin 2.

po

Selo

ha

Vinkovci

-

SI. Požega

+

— Vukovar 4. Anđelko Bobota _ Đakovo Stojanović Pribanić 5. Tomo Gorjani Pos. 6. Mato Vujković "Županja Podgajci D. Kolarić 7. Šljivoševci Miholjac Željko Stamenić 8. Dušan Osijek Tenje Kučinec 9. Marin Valpovo Brođanci Našice Naš. Gradec 10. Oto — Holjančin

Ime

1.

Cvitić ..

Josip Cirak Jeličić 3. Čedo

2.

4.

Bolota

Tenje

Brnjeravac

14.000

6,40

13.000

8,50

10.592

15.152 16.282 12.515 12.860

11.165 11.674

3,42

se

330

takmičara

su

po

općinama:

na

Površina ha kg/ha prirod 92.300_ 2,00.

91.102 2,00“ 80.974 Prosječni

2,32

Vukovar

1,39

76.446

Osijek

1,45

75.655

3,48

55,817

2,85 1,00

52.561

Veljko Sl. Požega Pleternica 6. Stjepan Stojčević — D. Milić 7. Branko Miholjac Miholjac_D. Đakovo Kovačević 8. Jozo Kešinci 5.

912:

2,00 4,03 3,00 4,00

takmičilo

klubova

Vinkovci _.,D.NovoSelr Županja Strošinci B. Manastir Bolman

Barbarić

Jakob

29

Općina

Klub

i prezime

Ivan

u

10,00

13.160

3,14

repe proizvodnji Prvaci 54.187 ha. kg/ha. prirod Postignut jeprosječni šećerne

U

472

B. Manastir

Duboševica

Jednašić

3. Adam

Prosječni prirod kg/ha

.

57.684

proizvođača klubova, proizvodnji ha. Rekorderi 3.146 od 271 ha. po po općikg prosjeku Postignuto je površini suncokreta

U

takmičilo

se

iz 17

167

na

u

nama

su:

Ime

i prezime

1. Antun 2.

Marijan

3. Antun 4.

Branko

5.

Ivan

58

Mogoš Andraković Sermek Đurđević

Pavlović

—

Kak

Klub

Općina

Lipovac

Vinkovci

Semeljci

Đakovo

Podgorać Vukovar Našice Šarengrad Strošinci Županja .

M

rodkg/h

4,00

4.090

4,56

2.961

4,56

2.851

4,00

2,688

1,51

3.016

Tajne

proizvodnji iz 12 na soje 235 se klubova, prijavilo proizvođača takmičenje 2.963 a rekorderi od 281 ha. pojeprirod kg/ha Postignut jeprosječni površini dinih općinasu:

Za

u

Ime

1.

Šima

Jakšić

Andrijaševci

2.

Đuro

Macko

Velika

3. Mile

Coralić

Luka

Đorubić

Bobota Županja

4.

Površina ha kg/ha prirod

Općina

Klub

i prezime

Prosječni

=

Vinkovci

3,40

4.186

Sl.

4,00 2,67

3.760

Požega Vukovar Županja

3.706 4.453

1,00

*

Obuhva-

proizvođača. duhanaprijavilo proizvodnji Rekorderi 1.815 ćenoje po općinakg/ha. prirod jeprosječni 133 ha,postignut U

.

iz 5 klubova

se

114

|

su:

ma

Ime

1. Mato

Majetić

2. Jozo

Marošević

Površina

Općina

Klub

i prezime

Urod

kg/ha

ka

6,33 0,87

Pleternica Vinkovci Nuštar Sl. Požega

lista

1.509 3.495

iz 5 klubova.

poljoprivrednika konoplje proizvodnji iz su: 10.248 su općina kg/ha, prvaci pojedinih stigli prosjeku takmičilo

U

se

57

a

u

*

Ime

Općina

Klub

X

i prezime

Josip Bračevac 2. Jozo

Veselovac

1.

Po-

Površina =

:

2,30 0,80

Miholjac Podgajci Đakovo Gorjani Pod.

Prosječni prirod

kg/ha

14.471 18.365

organiziranih krumpira proizvodnji Miro rekorder Hruška, 34.460 kluba. su kg/ha, prirod je Postigliprosječni ha. ha 39.000 1,73 po kg koji Kutjevo— Požega, postigao je kluiz samo 7 U jednoga proizvođača t akmičilo proizvodnji paprike Sl. Rekorder 18.458 od 4,70 ha su ba. Na kg/ha. postigliprosječan prirod površini ha Sl. 21.850 Ivanović iz 0,71 koji Sloboštine,Požega, postigao je jeStojan kg/ha. iz 3 kluba takmičila 42 se su U povinogradara, grožđa proizvodnji urod 12.705 vršini od 56 ha. po kg/ha.Rekorderi,općiPostignut jeprosječni takmičilo

U

se

107

takmičara

3

u

a

na

se

.

na

“X

na

su:

nama

i prezime

Klub

Općina

1. Josip Horvat

Knež.

B. Manastir

Ime

2. Tomislav

3. Ivan

Sertić

Barišić

Vinogr.

Kutjevo

S]. Požega

Ilok

Vukovar

1,10

18.960

189 1.109 se 21 klubu bilo j e natjecalo proizvomlijeka proizvodnji bila 3.846 dana u 305 kg mlijeka. laktacije je proizvodnja Prosječna Prvaci pojedinih općina

U dača.

Površina ka prirod 21.820 1,20 19.070 1,00

Prosječni kg/ha

U

a

su:

59

oAd

Ime

i

prezimej

1. Mato

Perković

Stjepan 3. Milan 2.

Jerković

4.

Antun

Majetić Vrajčenjak

5.

Pero

6. Mato

Antun

7.

8. Vinko

Mudri

Josip U

Knež.

B. Manastir

14

6.471

Našice

15

5.190

12

4.363

11

4.921

10

4.846

9

4.037

9

3.751

6

5.592

6

5.095

Sl. Požega

—— _ iz 5 klubova

D.

teladi

Vinogr.

Vukovar

Senkić

9.

kg

Općina

Vinkovci Vinkovci Valpovo Valpovo Županja Županja Đakovo Đakovo Vukovar

Sremac

kravi

Klub

Kutjevo

Živković

po

Broj krava

Koška

Novosel

Proizv.

D.

Miholjac

Miholjac

kg imali 3.459 Prva247 po ukupno grla.

Prosječno jepostignuto kg prirasta grlu. ci teladi po tovu su: općinama tovu

do

220

takmičila

23

se

su

U

stočara.

tovu

su

u

Ime i

1. Jetka

Škrbić

Pero

Mitrović

2.

3. Jozo

Općina Našice

Klub

prezime

Našice Kutjevo

Kovačić

365 287 158

SI. Požega

Đakovo

Prirast

Broj grla

Đakovo

kg/kom 250 255

231

proizvodnji junadi kg natjecala proizvođača Imali kluba. tovu.

321 455 su u po grlo Postignuto kg prosječnog je prirasta a su: po grlu, prvaci općinama U

Ime

do

tovne

i prezime

Vukovar

42

478

Županja

30

426

2.

Stevo

Pos.

Ime

Vladisavljević Pek

takmičilo

Jozo

Brkanec

2.

Milan

Tomac.

Leposava Klaić 4.

Smilja Sokolović 5. Vlatko Tadić

Đuro

Općina

kom.

Vukovar

1.139.

Rac

Koprivčić

kg/ha 25

+

435

26 25

243

proizvođača natjecanje u tovu su: po svinja, općinama

Općina Šljivoševci Vinkovci SI Požega Čaglin

Kom.

iz

Klub

i prezime

1.

7.

su:

klubova.

122

kg/kom

Proizveli

16

se

Prirast

29

Đakovo

svinja 49.774 Prvaci prijavili tovljenika.

6. Antun

kg.

|

proizvođača. pojedinih općina se

Sl. Požega

tovu

3.

takmičilo Prvaci

25

IlijaŠuman

U

su

6 klubova

i prezime

2. Darko 3.

Podgajci

Proizvodnja prasadi: težine 4.859 prasadi prosječne u

1. Nikola

la

aus

Vuka

Ime

iz 3

32

se

Općina

Stjepan Kovač

su

su

Klub

1.

Abramović

450

=

Darda

B. Manastir

Bolota Valpovo

Vukovar

Našice

Našice

Đakovo

Valpovo Đakovo

Za

.

1.922 1.202

kg/kom 93 100

910

102

552

105

484

98

468 350

92 92

Prigodne diplome primilo poljoprivrednika. je pojedinih dobili i srebrni lik Tita. i rukosu općina druga Diplome dodijeljene vodiocima odnosno To su: takmičenjapojedinim općinama organizacijama.

Turk iz Novak Vesna iz Mato iz Vrtarić Miljenko BelogManastira, Miholjca, Trašić iz Slavko Pehal iz iz Žarko ŠimunićMarijan Đakova, Osijeka, Kutjeva, Sl. Greis Nino iz Levaković Martin iz Ćurković Požege, Valpova, Vukovara, Mario iz Antun iz i Našica. iz ŽupanjeTutnjević Vukovara, Biljan Andrija S. inž.

Brlek, dipl. više od

Rekorderi

70

su

u

Sastanak naprednihpoljoprivrednika Zborovanje naprednih poljoprivrednikarivrednih iz i Dubravice održano 28. Šenkovca zadruga je kooperanata kovcu.

Prvi

dio

sastanka

s u

područja poljop0.g. Šenveljači u

toga je je preddnevni rezultatima u sjedništvo, prihvaćen podnesen red, potom i zvještaj čini se, tome bi drunaziv: protekloj godini.

No, zborovanju najviše odgovarao to i kada susženje.

Premda nije jedino mjestovrijeme pojedini proizvođači već sama reću, svrha bila međusobnu za ipakje toga sastajanja prilika izmjeiskustava nu iz u to i obavezne o razgovore proizvodnje, uključujući cijenama sredstava za i Bilo i govora proproizvodnju poljoprivrednih proizvoda. je blemima i izte o reprodukcije stočarstvu, prodaji uzgoju priplodnih junica, mladih ostanak za gledima gospodarstvu.

Kao što na odata su i uobičajeno, je kraju službenoga dijela priznanja prigrana progodnenagradenajboljim proizvođačima pojedinih poljoprivredne ukazati moramo nedostatak što na tzv. takmičarskim izvodnje.

Ovdje granama te s zastupljeno nije voćarstvo, povrtlarstvo vinogradarstvo podrumaru tim i stvom, krajevima jer prirodne druge postoje mogućnosti unapređetih nje poljoprivrednih djelatnosti. navest ćemo prostora samo po Zbogograničenoga najboljih pet proizvodača iz takmičarskih grupa. pojedinih Vidmar 20,687 Otkupmlijeka: Jereslavec, 1., Jože, Bogovič A nton, Kapele, 20.425 19.742 Zevnik i 19.656 Šimunjak 1., Branko, Luka, 1., Franc, Slogonsko, 1., Franc 1.

18.045 Vogrinc Tov teladi: 434 Mihalinec Pušć.

DubraVugecRudolf, Pušća, kom, Stjepan, Berislavić va, 310 243 Drčić 235 kom, Franjo, Pluska, kom, Josip, Dubravica, Hadrović 214 kom. kom, Josip, DonjaPušća, kukuruza: Martin sortom SK 502A sa 3 na Proizvodnja Kršan, D ramlje, Zg ha od 11,87 t/ha mtc Borošak Raiz po postigao jeprirod (118,7 ha), Vjekoslav t po ha sa sortom SK 502A 11,66 Brkić 0,75 dakova, postigao je Zg ha, Veljko 2 ha Bc 388 sortu i Mihalinec t, 11,65 sijao je prirod postigao Josip, Pušć. t ha na 11,63 1 ha sortom Pioneer po Dubrava, proizveo je površini Biff Martin iz a 37—32, sortu Bc 48—21 2 ha i Rozge,posijao je postigao urod od 11,62 t/ha. Svi kukuruza 14% su na prirodi preračunati vlage.

U silaže Jurkas Ivan iz Harmice silaže 450 tona proizvodnji proizveo je 9 ha Bc 6661 i Bc 488, sorte D. Pušća ha s Bc 6661 5,5 zasijavši VugecRudolf, 273 t, Mihalinec Pušć. ha sorte: 5,5 proizveo je Stjepan, Dubrava, s ijao je NSSC 501 i dobio t 5783, Kahlina iz Luke 251,6 OSSK,Zg silaže, Franjo sijao je imao

službeni

karakter:

izabrano

a

radno

o

se

o

u

u

u

za

:

na

na

zrna

zrna

na

na

na

na

61

—-—_—o—;—a—a—a_a———

i Štritof 243 t Bc 488 i proizveo Kraljevec Sutli silaže, Drago, SK 502A. Bc 488 i sorte na 117,94 t silaže 2,86 ha dobio Zg sijući je iz Slatković raketarima: Za rad odata su Drago Pojatpriznanja savjestan Mladen iz DreValent iz Luke i Katica na, Šipek ŠešekStjepan, Jablanovec, nja. kukuruza bilo 120 istaći da u proizvođača godini Vrijedno je je protekloj 1985. g. U više nego što 30 obuhvaćeno takmičenjem, je proizvođača silaže bilo 52 takmičara.

Sur. proizvodnji jeprijavljeno na

6,3 ha

sortu

na

za

u

zrno

Zborovanje županjskihtakmičara za visoku poljoprivrednu proizvodnju Ovih

je dana

održano

19.

naprednih iz zborovanje poljoprivrednika općine

Županja. obuhvaćeno 580 u Takmičenjem biljnoj proizvodnji ukupno poljoprivje rednika 29 klubova ratara i 4 kluba stočara. organiziranih Najboljim proizvođačima su: proglašeni u

Ime, prezime

Stjepan Mato

Proizvod pšenica kukuruz

i mjesto

Vuković,

Babina

Greda

Vujković, Pos.

Josip

Podgajci Cirak, Strošinci

Luka

Džombić,

Ilija

šećer.

Strošinci

Rezultat 7.175

16.282

Filipović, Štitar Mato Živković, Pos. Abramović, Stjepan Podgajci

suncokret mlijeko meso

:

kg/ha 4.453 kg/ha 3.294 kg/ha lit.

31.836 91.102

repa

soja

Strošinci

kg/ha kg/ha

12.772

kg

Najboljim proizvođačima podijeljena priznanja. toga, radnih a od i ustanova su nagradnoputovanje, mnogih primili organizacija robi. grade raznoj društvenosu, Zborovanju poredvelikog broja proizvođača, prisustvovali i zadružni radnici i inž.

S. stručnjaci. dipl.

Brlek, politički 18.redovitogodišnjezborovanje poljoprivrednika općine Zabok Osim

su

ići će

na

na-

u

zborovanje punim naprednih poljoprivrednih Zabok može nazvati klubova malo proizvođača općine tradicionalnim, jer je tolikim ili većim Posebno s poljoprivrednika brojemgodišnjih zborovanja. je obzira da izistaći jePoljoprivredna stanica, bez organizacijske vrijedno visoke i za u propokretač prirode poljoprivrednoj takmičenja «mjene, prinose izvodnji području djelatnosti. svoje navodimo da takZbogograničenoga poljoprivrednici prijavili prostora 1986. g. u sedam u grana poljoprivredne mičenja proizvodnje.

Najviše postigli: | iz 18.778 Šćuric Švaljkovca, koji Stjepan mlijeka, jeprodaootkupu teladi Milan Mrkoci iz Poznanovca, U tovu 45.283 kgukupnog je proizveo prirasta, Sever Ivan i Zlatko iz Židovnjaka 150 tona sa kukuruza, siliranoga S

pravom

se

ovo

klubova

na

na

'

“

su

su

a

62.

-—-—

hibridnoga koji Stjepan Bednjanec Selna, jeproizveo za po ha, iz Milan Kramarić 11.210 kgjabuka.

Oratja,prodajom Mirko Bakliža iz Dukovca. proglašen Najboljim vinogradarom je Osim Đurkin što iz Pačetine i Stjepan proglašen jenajuspješniji, je najakraketarom. a i tivnijim, najpoznatijimnajstarijim fond Zabok i Nagradni općine privrednih osiguran jeudjelomSkupštine učesnica Sur. zborovanja. organizacija kukuru-

11,62 tone

iz

s

—

Poljoprivredni centar Hrvatske RJ stočarskiselekcijski centar sa Izvještaj sajma rasplodnihjunicasimentalskepasmine, održanog u VelikimZdencima, 24.3. 1987.

Red.

Ime

Prigojni br. i klasa Težina

uzgajivača

i prezime

Cijena

broj Ivanovo Franjo Cerni, oN Petar Tuček, Ivanovo

Selo

3492

670/Ila

786.500.-

Selo

3536

595/11

705.250.-

Vlado

Boštik, Ivanovo

Selo

3493

640/11

748.000.-

Vlado

Valni, Ivanovo

Selo

3553

S12/1I

626.400.-

3932

590/Ila

710.500.-

3972

560/II

672.000.-

8373

530/Ila

653.500.-

Vel. Zdenci

8398

560/1I

672.000.-

Pjevalo, Polje Vel. Jasenovača

8237

595/II

705.250.-

7823

645/II

752.750.-

Ivo Benić, D. Kovačica

4120

535/IIla

638.250.-

Švub, Josip D. Kovačica Švub, Josip Martin D. Kovačica

4087

508/1la

632.600.-

4088

500/11

615.000.-

3903

685/Ila

796.000.-

D. Kovačica

4063

555/11

667.250.-

4102

550/IIa

672.500.-

4lll

665/Ila

781.750.-

4060

585/11

695.750.-

655/Ila

T72.250.-

4033

580/11

691.000.-

3503

600/Ila

720.000.-

4193

560/II

672.000.-

3897

616/II

725.200.-

3939

585/Ila

705.750.-

3554

640/II

748.000.-

8318

540/II

653.000.-

11199

690/Ila

796.000.-

11293

535/II

648.250.-

V. Trnovitica

Štavalj,

11362

595/II

705.250.-

Plošćica

4122

525/11

638.750.-

Andrija Rijetković,Tomašica

8422

655/II

762.250.-

8363

640/Ila

758.000.-

Skender, Marija Beneš, Vel. Zdenci

11324

575/II

686.250.-

8321

570/Ila

691.500.-

Počuč, Vel. Zdenci

8391

580/Ila

701.000.-

*

ona Gojko Relić, Sibenik Nikola Mato

VON Stevo Nikola Ivo

junice

Hajdinjak, Dražica Kolar, Vel. Zdenci Uđbinac,

Grubišno

Gerenđir,

D. Kovačica

Budina,

Martin

Buđina,

Šveda, Pisanica Brkić, Mala Lajoš Stevo Pavlovac Čuk,

Stanko

D. Kovačica

Slavko

Pavlešić, Pavlovac

Drago Stevo

Halauš, Vel. Grđevac Jandrić, D. Kovačica

Nikola

Jelić, Vel. Grđevac

Vlado

Pavlovac

Vanjek, D. Kovačica

Ivo Pinezić, Venci

Horak,

Ivanovo

Selo

Kolar, Vel. Zdenci Ivo Horvat, Hercegovac Đuro Mokoš, Ladislav Mato

Stevo Mato Antun

Stevo Mirko

Pocrnić,

N.

Tomašica

Bašljan, N. Plašćice

3894 .

-

*

Mr.

Milan

Bolić

63

ad

—-

Mmm

-——

>

o

Dječjistrah Pomoć, a

kazna

ne

dijete boji grmii sijeva, što čudite Zašto se takvim strah određeni u mi situacijama? pokazujete sasvim trbuh doktor dok mu vrišti od straha bezbo(pregled opipava dijete »Ako osobama često kad tako u ga riječima: ogrtačima bijelim plašite lan), Zar ste samo ću te doktoru na odvest budeš jednomrekli, injekciju«? dobar, mraku otići strah da vas po Zato svoga podrum? mališana, je prisustvu noćna da kad vaše vas za zamoli svjetiljka puno dijete razumijevanje imajte od strah dok ono razumijevanjanjegov Imajte ostaneupaljena zaspi. od strah od raznih mrava, osoba, nepoznate pauka), jakebuke, (psa, životinja bezrazložni. sasvim strahove i za dakle one okoline izgledaju koji itd., kasa na naša i filmovima strave užasa, reći o gledaju televiziji, djeca Što koje iz šumove i zidovima u po ugloples doživljavjau sjena sobi, noću, svojoj nije Zar

vam

da

biti čudno

može

ako

kad

se

vam

i vi

sa-

vam

ne

u

u

za

ne

vam

va?

kako

odras-

bića, reakcija je jejasno, da se tako i osjećaju sigurna, Stogaroditelji morajupomoćidjeci djece. lih, nešto nauče sami Neka straha. brzo treba od zahtijevati savladavanje njih biti kako može kako se bezrazložnom i o sprijestrahu, razvija, pretjeranom od tri do strahovima u dobi sklona Osobito čen ili petgodina. djeca liječen. i ima lako može strahova većine u Iako se onih, ipak objasniti, djece priroda lako utvrditi. kojih porijeklo nije odželimo Ako Baš se ono Ne treba boji. suprotno! izbjegavatičega dijete bezrazložan straniti djeizlaganje povećavajmo polagano strah, nepotreban, održavati a tome, se teta opuštenim, dijete nastojmo objektu kojega boji,pri veseli i budite više što umirujuće. djelujte njim, Razgovarajte moguće. je hrabrost. za da od svega Nikada, d ijete njegovu pohvalite svoje je Najvažnije što se nezato bilo ili se baš ama dijete čije nikada, nemojte rugati ismijavati da Suvišno ga se svog djetinjstva. jespomenuti vlastitog Sjetite čegaboji? bile bi velike i kazna I straha ne kažnjavati. ruganje smijete zbogiskazanog mu treba vašu Baš tada kojega boji, Objasnite objekt ljubav. dijete greške. vrata navečer ostavite Ako urok strahu. njegotreba, najčešći neznanje je jer ato da će Znat blizu da sam, ste kažite i odškrinuta sobe ve njega. nije jenajvažnije.

Vaš liječnik normalna

strah

Jedno

u

živih

u

nas

u

ne

su

s

se

mu

mu

savjet:

izdavački vić-Bunta,

dipl. inž., doc.

Majić,

Miljanović,

Turk,

dipl. vet., Stjepan Deneš, Ivan Mašek, dipl. vet., Nada

Kolak,

dužnosti

Vršilac

urednik:

Tehnički Vlasnik

i

izdavač:

Uprava

i

uredništvo:

Mjesečna Tisak: NIŠPRO

<

Stjepan

odbor:

kić, dipl. inž., Tomislav

64

Vuković-Svoboda,

dipl. inž., Dubravka

Uredivački

o

Bolić, Antun

mr.Milan

pretplata

inž., mr.

glavnogi

Bratanović,

dipl. inž., Stjepan

Hadžiosmanović,

dr. Mirza

Pehal,

dipl. vet., Slavko dipl. vet.

Rybak, Cojko urednika: odgovornog

Marijan

Volarić, dipl. inž. mljekarskih Udruženje Zagreb, 31/III, organizacije zaprivredne Vera

»Vjesnik«, OOUR

radnika

SR

Zagreb.

Jovano-

dipl. inž., dr. Berislav Vlado, dipl. inž., Miljenko

Jelinić, dipl. inž., Tomislav Jur-

dr. Željko Magdić :

Hrvatske

tel. 424-420 i ustanove

TiM,

dipl. inž.. Vesna

Kobra,

dipl. inž., Petrič

dipl. inž., Petar Šormaz, dipl.vet.

Erhatić,

Brlek, dipl. inž., Nada

Ilica

Miroslav

Brlek,

kao

i.za proizvođače

mlijeka

iznosi

70.- dinara.