Mljekarski list 1-1987

GOD. XXIV

SIJEČANJ 1987.

ZAGREB

500.

jubilarni prodajni

simentalaca sajam 25 1.1986.)

u

Riedu,

Austri

ja

sajam simentalaca 500.jubilarni gradiću Riedu, GornjaAustrija, jubije studenog simentalaca.

Rieda km laran od Područje prodajni (80 sjeverosajam danas smatra simentalaca i to se Salzburga) najboljim uzgojnimpodručjem istočno Sva i u tom ne samo na nego ususjednojAustriji goveda svijetu. uzgojena što na se prodaju isključivoorganiziranim području (aukcijama)je sajmovima Prvi simentradicija prodajni dugogodišnja togpodručja. organizirani sajam talaca u Riedu bio Sada 1939.

47 a to se spogodine godina. jegotovo prije je simentalaca održava menuti prodajni (aukcije) jedanput sajmovi mjesečno velikim prodajnih grla.

Organizator spomenutih brojempredvedenih sajmoStočarsko simentalsko čuveno Riedu va udruženje govedo. jetamošnje bilo za simentalaca Na 500. predvedeno prodajnomsajmu jubilarnom je bilo vrlo mnogo i 363 teladi.

63 340 19 Kupacaje prodaju krava, bika, junica Za bez dobro i tekla nadmetanja organizirana jegotovo zastoja. organizacija svako simentalaca otisnut svaki s za grlo prodajni jekatalogpodacima sajam očeva Zato te za i i s za se majki. proizvodnim podacima roditelje, roditelje kakvoće razrede svako razvrstava za u prema podacima proizvodnim grlo bi neka bila svrstana Da 2. i mamu u razred, (baku). majku majčinu junica 4400 4600 trebala u II. a u I. majkaje proizvestilaktaciji kgmlijeka, laktaciji kg biti niža od masti 4800 ne III. a količina mlječne lakatciji kg mlijeka smije baku odnosno i Određene za za norme su majčinu 3,9%. brojneproizvodne masti. i u mlijekamlječne majku proizvodnji održan

U

25.

1986.

500.-ti

"

—

s

za

u

a

u

wa

pr

po

vo

o u

š#

parna“ qk

23 SRED

Bik

nae

:

apop

»Hirt«, prodan

za

Lak pa

ra ej

vreve psvj 159.000

# E

a

a

o dmr ovi, sipe

šilinga

dA

2

do

a

a uzgobik »Hirt« star 17 nadmetanju postigao mjeseci je Najvišu cijenu iz Gottfri u kraj Rabensberga ga Wimmesberger gospodarstvu jio je svojembik »Hirt« nešto to a 159.000 Rieda.

Sch., austrijskih je prodan je Spomenuti osCentar za »Hirta« Bika starih dinara! više od 500 miliona umjetno kupioje oznaPrema iz Landshuta u SR p odacima Njemačkoj. uzgojnim jemenjivanje 6. lak»Hirta« bika čenih u u proizvela (»Elba«) je majka k atalogu prodajnom da i masti. s 6.960 podatak Zanimljiv je 4,44% m lječne mlijeka taciji kilograma i baš u bika »Hirta« doživila deset laktacija očeva laktaciji d esetoj toj majka je masti. s i to 5.160 i kg 4,38% mlijeka najviše proizvela i su simentalaca 500.-tom Jubilarnom prisustvovali sajmurasplodnih iz »Dukat« iz veterinar Zlatko naše iz Mljekare dipl.

Mašek, zemlje stručnjaci Hrvatske SR centra i direktor AuslenDrago StočarskoZagreba Stočarsko-seleks inž. Tom predanajeplaketaposvetom prigodom der,dipl. selekcijskog Ivaslikara osobni slike i Hrvatske SR centra poklon umjetničke dvije cijskog slika na i Plaketa Croate.

Lackovića na predano jednaumjetnička (ulje staklu) u.Riedu a simentalsko za Stočarskom umjetničku drugu govedo udruženju je dr direktor dobio sliku udruženja Stočarskog spomenutog crtež) je (originalni u s vrlo dobro Otmar z emlji. našoj s tručnjacima brojnim surađuje koji Fčger, i Rieda su s naši simentalci nadmetanabavljeni područja potiču Brojni ti da Riedu. su stoke u upravo na Zapaženo je rasplodne sajmovima njem simentalci kod i mesa Riedu mlijeka proizvodnju poboljšali osjetno kupljeni simentalca. našegdomaćeg u

za

-

u

Bat

:

>

Ki

*

T

a

e

Kiši

; :

P.

Za

K

ME j

a4.

Direktor

*

be

do \

š

pi

BKE:

%

Y

Ke

*

;

EZ

e

a

š

+

E ta

RK

s.

e

<

.

<

5

2

k

di

te

Auslender, dipl. inž., SRH, Drago Stočarsko-selekcijskog u Riedu dionike 500. jubilarnog sajma simentalaca centra

;

.-

-

a:

2

:

pozdravlja su-

3

Stručnjacima, udruženju dalje rad simentalaca. uspješan priuzgoju bi bilo da ostane da su troškove na s Dobro kraju zapisano plaketegraviračun RO »Dukat okvire slike nabaa za ranjemišle Mljekara Zagreb« vila »Sirela« iz Posebnu zahvalnost Bjelovara. jeMljekara upućujem glasovinašem Ivanu tom slikaru Lackoviću Croati datom na poklonu! stočarima

i Stočarskom

na

Riedu

u

želimo

i

Zlatko

Mašek

—

što tražiti

nema stoka ostala U goveđim štalama

posmjesti goveđu gospodarstvima Nerijetko nekim svindio štale i se krmača. neka problem Pregradi rasplodna najčešće svinja, i se zimi. osobito po krmače jaslama Nerijetko suprasne riješen, je jca Kunići u kunića ni a i štali r ijetkost. ondje nije držanje kokoši, gnijezde šetaju nastale se nogama u pa ležištu i u padajući goveda, kopaju jame podjaslama i Danas sve su i ozlijediti. štale, konjske jerje konjamalo; rupe, mogu rjeđe bi Uz to štalu. sve u gosredovito se ako se i nađe smještagoveđu konj, poneki i i rasne i želio tako čini, goveda stoke, mlijeka proizvođač postati podarkoji drži u krmača rasna kako se Imao sam b ijela ponegdje vidjeti prilike svinja. i hrani iz korita, domaće kao i obično, u šare štali svinjcima, svinje, goveđoj sadvostruko vodi tu se na i redovito knjigovodstvo, Očigledno ispašu. tjeraju se

seoskim

u

štalu

u

u

za

.

a

bez

mo

pravog

računa.

u razdobljima događa prijelaznim i iskoristiti više što i se intenzivnu na nastoje prelazi proizvodnje postupno ali se zaTo na štala i dobro, eksploataciji. je ekstenzivnoj još kojeje zemljište se čine Tu osnovne prološe. se čini štalama u to sa istoj greške, jer goveđim U i meso, pa istovremeno istoj prostomogu jaja. mlijeko, proizvoditi storiji To i telad i se proizvodnje tehnologija mogu prasad. uzgajati uspješno riji i telad i smješteni kunići, perad prasad, pai konji, Goveda, s vinje, dopušta.

Tu bilo jedni druge. isključuju proizvodnji kakvoj s točnoj prostoriji, jednoj svaku za činioci »klimatski« obzir redu se koji štale, prvom uzimaju i tvari način štali poklimu Na vrstu tijelu u izmjene utječe drugačiji. životinja i hrane, hrana vrste prosipanje mokrenje, baleganje, disanje, životinje, jedine i vlažnost na to sa i sve zagađetemperaturu, utječe isparavanjem njihovim i time na a na što u zraka nost produktivutječe organizam, štali, negativno Zaboravku vrste nost jednoj prostoriji. zajedničkom pri pojedine životinja i na zatim na će redu u prvom zdravlje, nepovoljno utjecati smještaj jednički Svi ti po i ostalih ali i uvjeti negativni životinja. svinja goveda, produktivnost borazličitih razvitak i na organskih utječu pojavu životinja osjetnozaraznim zdravlje su bolestima bolestima, i Jesti, a pogodujumnogim čiji pogotovo i motuberkuloza Tako se vrste sve ročnici goveda ptica životinja. patogeni tuberzaraziti lako se i obratno; goveda mogu i na že ptičjom prenijeti svinju, svrbežu renesnosnom u se Bolest i kulozom. govedaočituje koja Aujeszky, i obratno. na sa može smrću završava dovito govedo, životinje, prijećisvinja zaozdraviti. i bolešću tom zaražene mogu rečeno, Kolibaciloza, svinje bolest i teladi i Usput i po ima inače razni goveđim koje prasadi, zajednička proljev, svidrže istovremeno se štalama može se i i štalama goveda gdje svinjcima, i bolesti i veoma a osobito brojna teške prouzročiti zakomplicirati prasad, nje, Sve

se

kada

to

sa

se

ekstenzivne

stočne

ne

ne

ne

u

u

su

u

u

u

a

uz-

za

u

*

u

4

u goveda štalama, kojima teladi, p rasadi uginća zarazne i širiti imnoge ostala stoka i mogu bodruge javljati kunići, svinje, štalama. češće također se krava vimena u lesti. javlja mješovitim Upala i zato u boraviti za samo štala Goveđa goveda moraju njoj jepredviđena To se ne U se krave muzare. samo mlijeko. njoj proizvodi govedaprvenstveno i dobro može da se ono treba sve i zato zaboraviti nikad osigurati uvjete smije svaka da se stočne način stručno zahtijeva proizvodnje Današnji proizvoditi. uređenim drži vrsta prostorijama, namijenjenim životinja posebnim, njih i dobro se što da u mogu »proizvoditi«. osjećati boraviti, ugodnije njima dr. M. Winterhalter ako

i

štali. U

su

se

u

drže

uz

i

se

u

za

u

26.studeni

—

dan Mljekare »Dukat«

mljeproslavili svoj Zagreba Mljekare Tom slave. svečano svake n agrađuju prigodom kare 26. 11. godine kojeg S 10 i 35 30 25, 20, »Dukat« 15, 10, u su godina. radnici se proveli koji mljekari radni33 15 s 10 rada primilo nagrade j e godina radnika, nagrađeno je godina 30 25 25 čak 46, ih bilo rada radnika, 20 s godina najviše je stažom od 35 ka, godina ih rada bilo 7. S prinagrade je godina najdužim godišnjaka je imena: SeBranko Slavica Josip Gašpert, milo 4 i evo Švigirnjihovih i ver Varga, Sever MijoVukelja. od rekao: radu O je Josip nagrađenih jedan svojem biulici u raditi 1949. godine gdje prije je Branimirovoj današnjoj Počinjem lita10—15.0000 se u prerađivalo la Gradska kojoj kapaciteta malog mljekara se onda i kantama, u pa zapregama, se ra prevozilo Mlijeko grad mlijeka. bio Nisam tko htio koliko ili kupiti. po je više, litruprodavalo trgovini sabiralište Siščani odlazim na Već 1951. kraj u godine Branimirovoj. dvije dugo radio se Sav radili sir posao sabiralištu smo rukama, U tome trapist. Čazme. u to loše bilo ložili vatru, a mlijeko vrijesmo kotlovima je kvalitete, jer je pod Križeodlazim službe Tada Čvrstec kraj bio obavezan po me potrebi otkup. bućsir Radio sam bio također trapist, pogon m lijeka. prerade vaca, gdjeje na odlazim Iz Križevce. slali smo Čvrsteca i radio kao kojega maslac, vrhnje nisam kratko mogao zadržao naći se sam Odra sabiralište jer vrijeme, gdje konbio To sabiralište u odlazim te Šarampovo Gornje. je stan, Ivanića vlakom u slao konzumno sam Zagreb, Neko zumni mlijeko pogon. vrijeme Grad, Zatim kamioni. dolazili tada su vozni po malo kada potrebi park popunjen je konzumni bio Crikveni U pogon Crikvenu u sam je vlakom slali RokrajBjelovara. premješten ili kamionima smo smo koje mlijeko pasterizirali kojemu Ponovno sireve. po potrebi ga višće u prerađivao koji je Miloševiću, Andriji obdana na skoro radio sam kod selim u godinu službe gdje Kostajnice Majur dokotlove za i radi terena mlijekajednomvatrogasnom sirenje postavljao tri do nakon uhodao, Poljoprivredna Kada se tu dobro godine posao mu. dvije radio u i inventar koji u čovjeka j e postavlja c ijeli zadruga Majurupreuzima i bio mljekaposao vijeka za kratkoga Taj je zadrugu.

Poljoprivrednu mljekari sabirau sam a odlaska zatvara, nakon premješten šest mog se ra ja mjeseci sva Tada su 1970. do radio sve sam »ugasila« lište godine. gdje Dugo Selo, raditi odlazim i Zagrebačku sabirališta na području mljekare Zagrebačke do danas. radim sve gdje mljekaru »Dukat«

Radnici —

svečano

iz

dan

su

—

s

—

a

—

u

u

u

u

u

u

u

u

se

u

>

Josip Sever

prima

nagradu

35

za

godina

provedenih

u

mljekari »Dukat«

na na i Zagrebačkoj mljekari ponajprije rampi m lijeka prijemu da ću izdržati sve do mirovine.

Osim radio sam obvjerujem mlijekom, veznom radne poreza, snage«. otkupužita, svinja, utjerivanju

U

radim

s

na

Kako je danas raditi u mljekari? »U

odnosu

sada raditi tena početke moje je preporod. je bilo asvaltiranih renu, već smo i jerprije nije puteva ljeti sanjkama prevozili velikom blatu. po mlijeko radnom z bio vijeku doba se u otkuNajzanimljiviji doživljaj obveznoga su da se pa. Kada uzorci kvalitetu za mliproizvođači mlijeka vidjeli uzimaju su jeka, mnogiproizvođači»slučajno« prolili mlijeko«.

A poruka? više bez rada nema a danas Što kada ih rada, jer ništa, mladi, usporedim rada

na

to

Lakše

u

:

s

vlastitim

smo počecima m anje bilo to 8, 10, 12 ili više sati, a danas vili, toliko raditi.« potrebno

rade.

Mi j

morali

raditi dok

tako. Sve

nije

posao

je

ne

bismo

automatizirano

oba-

i nije Z. Mašek

6

proizvodnji poljoprivrednoj u bilje Sijanokrmno dvi-

k oji dio, onaj proizvodnje, krme poljoprivredne je »Proizvodnja u i stočarstvo jedinratarstvo povezuje proizvodnje: poljoprivredne iskazuTe glavne Jan dr. je Čižek. riječi rekao prof. prilikom stvenu jednom cjelinu«, i jetome dalekosežnu vrijednost. bitnosti po imaju juspoznaju i to

dio

od

jednoga je goveda, strane, krupna S stoka, rama. krme druge voluminozne bez osnovne, voluminozne izvora krme,tj. dva najvažnija a gnojiva, m ineralnih upotrebom Osim potisnut gnoj s oranica. stajski je toga, teretom. nepoželjnim j e postao prostirke nedostatkom ili stočare. osiromašen bilo za takvo ratare okriviti isključivo bi stanje su Pogrešno zarade pa i na proizvođače, mnopoljoprivredne utjecala je Mogućnost u osobito istočnim, plodoreda, konjunkturnog zahtjevima podložni gipostali ostala

osobito

bez

*

tako

podijeljena je godina: dvadesetak prije javljene Nakukuruz. iza ha lucerna, 25 pa a na kukuruz, ha 75 opet da nje na sijan je toliko bio lucerne nakon kukuruza da dokazano više kon je jeprirod kukuruzu godina čak i kao lucerne onda, isplatila da bi se predkulture sjetva veći, u takvom Ako stoci. hrna kao bi bila upotrijebljena gospodar ne kada uopće s samo i troškovima na mlijeka prirasta proizvodnju optereti primjer, slučaju, ne krave na zeleili računajući lucerne, pašu pusti zaoravanja prije krmljenja i na i na kukuruzu i će na zaradit prirasmlijeku masu u cijenu nu proizvoda, oranica

tu.

veličine

100

ha

kao

hranu

sto-

upotrebljavamo najčešće bilja Nadzemnedijelove krmnoga strn zaorava kulturu ratarsku pokotla za gospodar ci. U slijedeću pripremi razlažu Zaorani mase i dijelovi biljni krme šene korijenja. ukupne glavninu humus. nazivamo i sloj, kojeg se u tlu tvoreći bogat hranjivima biljnim prhki i vrsti ovisi o nego bilja masa krmnoga zaorana Naravno, jednaka, uvijek nije ili kulturi, o li krmnoj višegodišnjoj o tome, jednogodišnjoj postrnoj, riječ je do nalazi livade 10 cm Tako se kultura. odnosno p ovršine ispod prvih smjesi livadu. tu čine dje(grahorica, lepirnjača 95% Korijenje koje biljaka korijenja Sada iz Lazić dr.

Prof. i mnogo Novoga telina, lucerna dublje. prodire td) -

u

7

20 m.

Iako takvo izmiče biljku je korijenjem korijenje hvatu doseže do ono vode i hraniva su, pluga, slojeva koji inače, nedostupni Rastvorbom života po čine biljkama. prestanku korijenja ostaju koje praznine tlo Takvo tlo ima veću i rahlijim. sposobnost (kapacitet) zadržavanja primitka zraka i vode. Površinski tla nitima povesloj bogato protkan j e korijenja koje, čestice tla i vodom. zujući tla, priječe odnošenje (eroziju)vjetrom Ne nalaze inozemnih istraživača o strnišnabrajajući hranjivoj vrijednosti ta i za navest ćemo rezultate istrakrmnoga korijenja bilja slijedeću kulturu, dr.

On utvrdio da u strništu od i Čižeka. živanja prof. je korijenju dvije ostaje do sedam suhe tvari po ha. Suha tona, pa i tvar nakon što se više, ostatak, je od težine strni i količina vode.

To odukupne korijenja odbije bi, p reračunato, količini od 10 do 80 tona ha do 57 460 po govaralo zreloga, stajskoga (od gnoja mtc po kat. jutru).

U korisnom vrsta korijenju lepirnjača živi, zajedništvu (simbiozi), jedna koristiti dušik iz a mogu bakterija koje (N) zraka, koji mnogim nedostupan j e vrstama koriste dušik u tvrbi Tako lese bilja.

Bakterije svojih bjelančevina. a strništa i tlo bo"pirnjače snabdijevaju dušikopm, zaoravanjem korijenja je tim hranivom. se strna se po gatije Stariji proizvođači sjećaju pravila kojem žita nisu iza dušika sijala lepirnjača, jerjezbogobilja postojala poliopasnost na te se Mjesta kojima jeganja. bakterije nakupljaju izgledaju izraslina, poput kvržicama. pa ih nazivamo korijenovim Unatoč tome svemu ne zanemariti dodatnu i smijemo gnojidbu prihranu su za i koji potrebni postizanje odgovarajućeg priroda prinosa krmnog bilja. bi ostao »kratkih rukava« bi računao da su navedeni težinski Stoga onajkoji tvari strni i dostatni. tome, dijelovi hranjivih korijenja krmnog bilja Nasuprot kada bi u ratarskim s kulturama kao lis pogledu prihranedrugim postupali bili bi kruha. iako točne su, vadama, gladni Stoga teške, potpuno riječi prof. dr Šoštarićda naš s livadama nego je postupak sličniji »raubovanju« gospodarenju.

Pisačića, će (nastavitse) Dr. Željko Magdić

imao

lucerne

do

s

za-

.

u

Gnojidbom travnjakado većih prinosakrme (nastavakprošlog broja) Ako tla su i ako ima dvokosne livade dovoljno plodna dovoljno oborina, se intenzivnom mogu u četverokosne ili inu gnojidbom trokosne, p retvoriti tenzivne se koriste određenom sistemu.

Tako po pašnotravnjake koji se tratine i porast postiže najbolji njenaupotreba. košne intenzivno se koriste su s Travnjaci koji najčešće područjima najvećom stočarskom sve na što proizvodnjom, jerje usmjereno proizvodnjuveće količikrme. ne U takvih u iako bi ih svježe Jugoslaviji najviše je travnjaka Sloveniji, vrlo lako biti i u SR i ostalim su odmoglo Hrvatskoj krajevima, gdje uvjeti govarajući.

Za intenzivnih veće su količine hraniva.

U gnojidbu travnjaka potrebne važan na količinu i kakvoću gnojidbi travnjaka posebnoje dušik, jerutječe prinosa. iz

u

u

8

dušika

Dodavanjem mijenja smanjuje potiskuje udio trava; trave a veća djetelina (leguminoza), povećava porast jeveći, joj j e Takvu kositi na i masa. tratinu i pravovremeno potrebno početku je cvatnje, dozvoliti da dođe kad su količine tvari ne u fazu a hranjivih smanjene,prevlase

sastav

tratine,

se

udio

i

a

dava

celuloza.

postavljen pokus, Kranju, pokazuje jednu zivnu i sa gnojidbu travnjaka srednje koncentracije gnojivima (Ivarijanta) i KAN-om. visoke ureom koncentracije gnojivima Demonstracioni

Gnojidba

Vari- Seja janta ag/ha 1.

350 350 350 350 100 Ukupno:

demonstracionog

Vrsta gnojiva

2.

131310131012 1310KAN 27%N 12 1012 12 846%N UREA 26- 46%N UREA UREA 46%N 26 KAN 27%N

600 100 100 100 150 1.050 Ukupno: 3.

Negnojeno 4.

650 10UREA 100 30UREA 100 UREA 100 20 UREA 100 1.050 Ukupno: .

varijanta 2. varijanta 3. varijanta (negnojeno) 4. varijanta

košnje:

intenzivnom

Vrijeme primjene

Čistih

Rano

proljeće Iza I upotrebe Iza II upotrebe Iza III upotrebe Iza IV upotrebe

Tada

—

hraniva_ ——

P.O:

46.

46 46

27

Rano

Iza

—

proljeće 46 upotrebe

48

u

IzalI

upotrebe _IzallI upotrebe Iza IV upotrebe

46 46.

kg/ha K.O.

46%N

46%N 46%N 46%N

Rano Izal

— Izall upotrebe — IzallI upotrebe — Iza IV

tvari

u

46

5.740 6.274 3.640

3.997 3.997 1.920 4.301 (24.7.)

2.875 3.086 1.416

količina dušik

156

—

—_

—

—_

—_

156

—

—

—

—

—

—

—

—_

195

130

kg/ha II

(7.6.)

168

130

46

II otkos

5.717

—

195

249

suhe

42

==

46

upotrebe

42

e

65 46

proljeće upotre

42

—_

— 226,5 _ 156

u

42

—

40,5

I otkos

data

35 35 35 35 — 140 _ 156

46

u

211

proljeće. je ukupna ke dodavan samo daljnje upotrebe je no

N

travnjaku

_

“Prinos

Datum

na

pokusa

inten-

|

1.500

1.

takvu

u

otkos

3.896 (10.9.)

fosfora iz uree

IV otkos

1.087 1.100 607

1.910

— Ukupno 13.702 14.457 7.583

15.822

(30.10.)

(K:O).

Iza sva(P:O:) kalija i

ili KAN-a.

pokazuje koncentracije travnjaka gnojivima Gnojidba količine količinom se veće dodaju biljnjih Manjom gnojiva opravdanost. svoju tratine od i ratroškovi su a prilikom gubici gaženja prijevoza hraniva,manji sipanja. da bez nema dokazano Pokusima visokog gnojidbe sigurnog prinosa, je u proizvodnji. stočarskoj potrebnog intenzivnoj inž.

Biserka Stojić, dipl. visoke

mineralnim

.

tekao

je

Kako

kukuruza

otkup

u

Podravini

Sve je manje »malihtvornica«mesa, mlijekai rasplodnestoke (1986 god.) urodio, je i što količine viška: potvrđujuotkupljene tržnog Kop-, rivnica 2.000 7/8 od vagona preko (odčega privatnog blizu Đurđevac 1.200 vagona sektor sektora!), (privatni dao 3/4 vršen i viškova).

Otkupje Bjeloje otkupljenih Virovitici i varu, drugimgradoKriževcima, Ludbregu, vima ovog kraja. bilo Nažalost i ove na godine jeprimjedbi otkup Kukuruz

“

i ove

sezone

dobro

u

kukuruza

u

Podravini.

Samo

da

neke:

spomenemo Svaki

Ot-

otkupni kup nijepočeou vrijeme. stočarZašto toliki tržni višak imao drugecijene. je nreodnoskom kraju? nano poljane Evo što Bilo i »šverca« kukuruzom. je Ranko referent otome u Kalinovac zadruge, poljoprivredMatijević, govori zadruzi Kalinovac: noj kukuruza tamo Za u su Đurđevcu, poljoprivrednipohvalit jer jeotkup odnosu desetak dana u na ci kukuruz, drugaotkupna predati mogli prije star što se tiče ciali ne kao Bilo repova, prijašnjih godina.

Drugaje mjesta. je jene. isto

centar

"BEE

u

nam

—

—

to mislite?

Kako

pa povlažnosti, Mnogi poljoprivrednici previsoki 30% vlažnost nisu zrna, akontacijskom (za ljoprivrednicizadovoljni cijenom 34 isplaćeno je dinara!)

Ima i na različitost pritužbi cijena? bi više kukuruza da im iz na Ludbrega priotkupili još Koprivničanci To centrima. konkurirali.

Slično bilo i višim nisu drugim je cijenama mjer da ne kažem nemeđu stvara a takovu nervozu poljoprivrednicima, »gužvu« kukuruz odvoze koriste i »šverceri« vrlo rado u mnoge po koji (jasno noći) red, može zaraditi koliko naše noći ne u pa profesor krajeve zemlje, jednoj zarade, ni dva mjesecal(!)

žale

se

—

obračun

na

—

—

u

—

Zašto

toliki tržni

višak

sko

domaćinstvo

ke, a

10

Više

sada

mnoge

u

Podravini?

je glavni Nekada svako pa i proizvodnja mlijeka. podravje i stobila »mala tvornica« mesa i dvorište rasplodne mlijeka, staje prazne!!! zjape zasađeno

jepovršina stočarska što razlog, opada —

kukuruza

kukuruzom

na

uštrb

žitarica

a

tu

i

kukuruz

stoku

kupovat svoju Slavoniju svi. I stočari, tržnih viškova. i sami sada Šteta, mljekari, kojomgubimo imaju a i ratari, zadruge zajednica.

A. Turković Prije su

odlazili

Podravci

u

za

a

domaćicama džeparac glavni »mladina« Mlijekoi Nekad

—

išle

smo

(separato»vrcaljke« Vrhnje re) mlijekom. smo mljekaprodavale ostalo nama a rama je za bezmasno mlijeko Sada hranu. stočnu je i Svako jutro drugačije. nosimo na veče otkupne je stanice svježemlijeko,ug i se ka koje mjeri privremeu laktofrino Pig? pohranjuje

na

z

ki

PRE

f

m.

<?

i?

sA

X

* x

i

E.

Ci

s

#

Ša.

mo

to

danom

Svakim

ze.

Pam. EE

a

a

specijalnim »Siodvoze cisternama u ili već karelu« Bjelovar Makaže nam mo treba, 70Topolčić, rija iz Đurđevca. domaćica godišnja »mladosta mlijeko

u

Imate

—

perad

dine«, kako

zovu

Podravini?

u

ulica, jelijepa ne se gdje djeca igraju, dvorište, gdje niti seosko Niti

—

ne

pevec

gde

ran

kukuriče ne

i pu-

»brbučka«!

Marija

Topolčić, domaćica

iz Đurđevca,

sa

svojom

mla-

(živadi) mlijeko i i prodajajaja peradi troše za veće izdatke: poreze, i bikovi krave dok se telad, glavni jedžeparac, domaćinstvu. većih i nabavku potreba pri drugih g nojiva, sjemena umjetnog li se hraniti perad?

Isplati tu Em tu em bez mladine. bi ne Mi je jajce, je mogli poljoprivrednici ud ili u Dok ili na raca. tu kokošetina, pura radi, polju staji jeguska, pišćetina, mesnicu ili na čas iti se nema plac. dvorištima? kvočki Već u našim nema dugo kvočka dosta na uzima vremena a puno oko nasada sjedi puta Briga kvalitetne Sada dvadeset a izleže se svega par pilića. nabavljamo piliće jaja ili »Koke« Varaždin.

Tako dođemo veterinarske naše zadruge službe, preko

Za

nas

dinom

domaćice

—

se

v

—

—

ll

mesnatih i vrste pura, kvalitetnih nesilica, kokoši, druge To i ali Još dok doda tome hrana se mladine. jeljepšebolje, jepreskupo. koju da naraste onda u tu mala No za nas pile pojede, kokoš, računica. je starije to oko uz posao domaćice, jeipakglavni brigu kuhanja. iz slično bi nam Takorazmišlja 70Marija Topolčić Đurđevca, i domaćice iz naših oko odgovorile drugegodišnja sela, koje kuhanje, brige mužnje i ishrane i Ne kaže se badava Podravini: dobra peradi imaju drugeposlove. žena drži tri hiži! vuglapri do

do

kvalitetnih

'

.

a

uz

u

...

A. Turković

Aujeszkyjevabolestu goveda

—

Lažna bjesnoća

rijetka bjesnoćom, je osebujna bolest, je Aujeszkyjeva znanstveniku mađarskom dobila Ime vrlo slična po Aujesbjesnoći. je bolest, uzročnika i 1903. grupu koji pripada opisaopronašao kojejujegodine zkyju i mnoge domaće oboliti sve Od te bolesti mogu divlje životinje. herpesčesto i masovno. velikim se u gospodarstvima svinja, najčešće Pojavljuje virus. 40 do 60% dok kod može i drugih ozdraviti, životinja oboljelih svinja Međutim, velikim bolest na od te bolesti nema.

Ipak, Aujeszkyjeva svinja ozdravljenja velike štete često velik ugibaju, ipak problem, jersvinje gospodarstvima je osim male i krmača i prasadi, togasvinje uginuća nastajuzbogpobačaja rastu. sporije ali sasdomaćih Od životinja goveda, imaju oboljevaju najčešće drugih slika u veoma oseKlinička kliničku sliku nego vim govedaje svinje. drugu neće to bolesna vidi kako se netko i ako samo ponaša, životinja jednom bujna, nesnosni karakteristični znak Kod zaboraviti. nikada svrbež, govedajeglavni češe o o o i vratu obično na uporno jasle,plot, govedose plećki; licu, njuški, će stalno dohvatiti može ga a ako nogom koje svrbi, mjesto stražnjom stablo, liže. dohvatiti može ako ustima, uporčešati uporno Češanje ga nogom; ga je do odere kožu sve na da tako no, kostiju. govedo oboljelim mjestima oboljelo maše revratnih Pri tom se zubima, govedoškrguće mišića, javljaju grčevi striže ušima, udara nogama, ždrijela pom, zbogparalize liježe, posrće; ustaje, slinom to i zato slinu može ne kojaje pokrivena pjenom, jest jegubica gutati zarazna. jako ni ne ali nikad Govedo ljude napada a gresivno uzbuđeno, nije jako je dršće i slabost stoku. ni nogu, jako stražnjih životinja Poslije nastupa drugu nešto 24 sata.

12 do za disanje tijela jepovišena, Temperatura najdulje “ugiba 100%.

Smatsmrtnost ubrzano. bilo nema, otežano, a u vijek Lijeka je gotovo je i ali zaraziti da dokazano se i premogu ra se, a preko goveda svinja, svinje je, boravi stoci u štalana da se bolest ko koja najčešće javlja goveda.

Opaženoje da širedokazano stoke. sabirališta i klaonica oko mlinova, ma u Sigurno je životida slina štakori. Dokazano te bolesti veliki udio oboljelih je je imaju nju drulako na može bolest da slinom i se zarazna veoma prenijeti umjetno nja U svih tih i ovce. oboliti ge životinje. rjeđe konji mačke,kunići, psi, Mogu bolest neznak nesnosni a i u karakteristični svrbež, njih je je glavni, životinja da »ludim svrbežom«. tu bolest U Americi Zanimljivo je jenazivaju izlječiva. svrbeža. nema dino u svinja a

zovu

ali

i lažnom

u

na

u

a

u

'

—

12

sluznice u 6, najdulje dana, preko prodiretijelo Inkubacija je kičmozak virus mozga ili kožnih i upalu uzrokuje ozljeda, dospijeva 3 do

nosa

virus

8

u

moždine.

mene

zarazila

goveda Aujeszkyjevom nisu da same a rovale smetlištima, su po Svinje oboljele. koje prekosvinja Tamani ni nema za zaštitno lijeka. cijepljenja mogu zaštitnog goveda cijepiti; čistoća od glavne štalama, govedđih štala, udaljavanje svinja štakora, njenje kao U bolesti. te su upotrebdezinfekcija b olesti, slučaju pojave mjereprotiv lužina 3% se ljava topla natrijeva (soda).

Zakonu za određenim Bolest se prema republičkom mjerama suzbija bolesti. stočnih nastanka i zaraznih spriječavanje suzbijanje dr. M. Winterhalter Kod

nas

su

bolešću

se

u

nekoliko

navrata

se

u

u

:

sajmovi rasplodnihgoveda Organizirani 1987.godini službama

selekcijskim Dogovorom utvrdio centar je sa

terena

u Hrvatskoj SR

u

selekcijski

PCH-Stočarski

KALENDAR simentalske

SR

Hrvat-

pasmine goveda organiziranih sajmovarasplodnih 1987. za godinu skoj :[|] [])])mmmp mass o državanja Mjesto Datum Red. Dan sajma broj u

.—.—.-.——;,.;.,.;,:.;,

srijeda utorak utorak srijeda četvrtak utorak srijeda utorak srijeda četvrtak utorak srijeda srijeda utorak “srijeda srijeda četvrtak utorak srijeda srijeda

1 2 3 4.

5.

6 7 8 9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

"20.

....-.;._-.;.zZ—>—D—>—.-;———..—o.

Rovišće

24.2.87.

10.3.87.

Vel.Gorica

12.3.87.

24.3.87.

6.5.87.

26.5.87.

10.6.87.

Čakovec

Koprivnica Rovišće

11.3.87.

Vel.Zdenci Rovišće

Vel.Gorica

Koprivnica Čakovec

11.6.87.

23.6.87.

Vel.Zdenci

24.6.87.

2.9.87.

15.9.87.

16.9.87.

30.9.87.

1.10.87.

Rovišće Rovišće Vel.Gorica

Koprivnica Vel.Zdenci Čakovec

10.11.87.

Vel.Gorica

11.11.87.

Rovišće

18.11.87.

Koprivnica

e

aammpaaeaani

rasplodnih govedapočinje zakazanog Prodaja sajmovima na

sati.

14.1.87.

dana

u

10

13

selekcijom kupcitrebaju prijaviti ih interesira.

O i formidana za kriterijima klasiranja prije sajamkoji ocjene, će biti to žele. Pored navedenih na kupci upoznati sajmuukoliko ranja cijene centar Stočarski prema selekcijski želji pojedinih kupacaorganizira sajmova svih kategorija rasplodnih goveda. dogone Zainteresirani

Stočarskom

se

PCHZAGREB STOČARSKI

centru

SELEKCIJSKI Kačićeva

—

tel. 041/277-626

20

CENTAR 9/III

i 273-309

Trovanjehranom vrlo

zagađenom pokvarenom, jetrovanje namirnica svakodnevni orgaoprez opasno, prilikom unošenja potreban je tisku čitamo dnevnom o S vremena na nizam. slučajevima trovanja vrijeme hranom

izazvano

da

S obzirom

u

.

u

hranom.

uslijed nepažljivog pripremanjačuvanja, zagaditi otrovne tvari. Osim i brzo se vrlo toga, razmnožavajuispuštaju koje terijama ili od namirnimože biti otrovana hrana kemijskim sastojcimapripremljena Namirnice ili otrove. sadrže ca porijekla životinjskog biljne životinjske koje i od ambalaže Otrovi izazivači su mogu potjecati najčešći trovanja. ponekad osobito razili konzervirana. hrana pogodno Mlijeko je upakirana kojuje bi se Kako kad i pa toplije. opasnih klica, različitih, pogotovo jevrijeme voj kuhati oko bi se klice uništile i kako mlijeko valja novih, spriječilo stvaranje čuvati od minuta ga valja hladnjaku.

100%, temperaturi pet osobinu ali hranom su naglogizbijarazličita, imajuzajedničku Trovanja sustav. vezani uz bolesti i znakova su poMučnina, probavni uglavnom nja niz da Treba trbuhu su i bolovi upozoritipostoji najčešćisimptomi. vraćanje da kao i istim znakovima bolesti se Međutim, činjenica trovanje. koje očituju ili neke članova više isto u ljuskupine obitelji oboljelo iznenadno, vrijeme, je žiU skoro svim hranom. da o većini slučajeva jeriječtrovanju di,ukazuje tri vrste ali zasad samo nalazimo namirnicama vežnim bakterije, poznajemo entereTo su: uzročnik na mikroba botulizma, ukazuju trovanje. kojesigurno Hrana

se,

bak-

može

ili

u

za

u

a

na

u

u

toksični

stafilokok

i salmonele.

Botulizam pojedemozagađeproizvodi Bakterija i otežano povraćanjeproljev. proširenje zjenica, hranu,nastupa gutanje, iz hranu zato i svu konzervirano meso pa povrće, pogađa Bakterija najčešće treba baciti. ili miriše konzerve izgleda, kojasumnjivo botulizma

nervni

otrov.

Nakon

što

nu

Stafilokokni toksin Uzročnik

stafilokok

osobito

mlječnim proizvodima, te

14

u

se

dobro

namirnicama

izlučuje mlijeku razvija od Stafilokoki i mesa. žive jaja i

toksin

i

u

na

Sla-

hranu.

čovjekaživotinje, dospiju ždrijela vrlo takvom uzrok često su i nastupaju Simptomi trovanju. čevapčići doleg 2 do 3 sata. nakon u brzo, prosjeku hrane Izvori salmonele. su uzročnika Treća grupa togzagađenja trovanja za nečisti su pribor priprezemlja, voda, insekti, kliconoše, ljudi, životinje itd. mu jela kobasice, slaninu, masne treba obratiti na Osobitu prerađevine: pažnju su ili užeženost, miris neobičan Svaka dovoljni šunku. izgled, gnjilež, plijesan, znakovi pobaci. Ako se odmah razlozi da se hrana potražite bolesti, javeprvi moć liječnika. dobrom zaštita Svakako se l iječsuradnjom ostvaruje potrošača najbolja radu i mesa kontrolom ničke i veterinarske higijene pri održavanjem službe, koži

i sluznici

i

i

nosa

pa

lako

u

—

živežnim

sa

namirnicama.

hranom

je trovanje organizacije, Svjetske podacima izostanka kao dišnih bolesti odmah organa, na razlog poslije drugommjestu, s posla. zdravstvene

Prema

Pomoc farmaceuta lijekove dobijete temelju recepta, kupujete što se odnosi vaše na o svemu farmaceuta za de teško lijekove. savjet upitati da vam zato Farmaceuti su pomognu. ljekarni već trošite neki od na koji spriječavaju zgrušavanje lijekova Vi, primjer i on otišli krvi. Nedavno proste, zbogiznenadne liječniku je upaleuha, zaboravili ste antibiotik. Tom kojelijekoprilikom potpuno napomenuti pisao kučestih Ili ste, na već uzimate. ve dana, glavobolja posljednjih zbog primjer, nastati i U prvom bez mogu ozbiljna drugom slučaju pili aspirin recepta. krvarenja. unutrašnja često što se već niste rekli Ako liječnici mijenjaju), (osobito liječniku stoga i uzimate već farmaceutu ga reći morate svakako onda upitati lijek otprije koji dodatne i nove, uzimati istovremeno bez da li možete preparate. problema samo na oni što neki lijekovi (i koji dobiju potreban stoga, Tajjesavjet ukoliko istovremeno, se bez i oni se mogu uzimaju recepta), kupiti koje recept, to takozvanu izazvati u kad se mogu interakciju, promijest organizmu, spoje i izazvati na opasznatno nepoželjne, terapiju utjecati d jelovanje, jeniti svoje više među su učinke. Što lijekova trošite, lijekovima. interakcije Brojne rezultat su nastanka ća interakcija koje nepoželjnih pojava, jevjerojatnost među lijekovima. bez reda i farmaceuta lijek (uslučaju kupujete liječnika Stogapodsjetite komda u zamolite i uzimate vas već na upute bezopasno likoje cepta) lijekove teško Ako vam isto više u koje zapamtiti je vrijeme. biniranje preparata i svom ih i u uzimate, popišite pokažiteljekarni. liječniku Napomenite jekove bez obično kupujete recepta. kojelijekove biti izloženi. biste rizike znatne ćete izbjeći način Na kojima mogli taj ili ih

Kada

na

neka

vam

bu-

ne

u

vam

se

ve-

ne

sve

15

Slobodno postavljajte pitanja Navest

ću

neke

još

češće

moguće interakcije lijekova. primjer od sredstava za i istovremeno ste se jedno (trankvilizator) umirenje prehladili i Odlučili ste Možda ste baš takav kokašljete. kupiti kašlja. sirup protiv kupili sadrži neki antihistaminik i će vas u s trankvilizatorom ji koji kombinaciji (na već učiniti To apaurinom), koji odprije primjer uzimate, pospanim. nije ugodno. farmaceutom. se sa On će vam izabrati Stoga prije posavjetujte k oji sirup sadrži ili malo antihistaminika. nema uopće bolesnika uzelo neki tetraciklinski ih nitko a da Mnogo je antibiotik, nije da za to sa proizvode, preparate izbjegavaju upozorio vrijeme mliječne željeili antacide zom želučanu Neki (sredstva kojaneutraliziraju kiselinu). lijekovi učinak alkohola. mogu razumno alkoholna pojačati Stogaje izbjegavati pića bilo za vrijeme kojeterapije.

Bez straha i slobodno i u ambulanti i neugodnosti postavljajte pitanja radi se o vašem ljekarni.

Uostalom, zdravlju.

Na

trošite

*

u

Vaš

liječnik

m >»

.. io

ad

e

ti

a

i

a aa

aa

ača

ača

Šime .

Erhatić, dipl. inž., Zlatko Pavljak, dipl. inž., Petar Đapo, dipl. vet., Nada dipl. inž., Josip Ljubešić, dipl. inž., dr Berislav Majić Glavni

i odgovorni

Tehnički

urednik:

Vlasnik

i izdavač:

Mjesečna Tisak:

SOUR

urednik:

Zlatko

Udruženje za

»Vjesnik«

i

Jelenić, dipl. inž., Tomislav

Kolak,

dipl. vet.

Volarić, dipl. inž.

Vera

pretplata

Mašek,

o

mljekarskih

privredne —

OOUR

radnika

organizacije TM,

Zagreb

SRH.

i ustanove

Uprava kao

i za

i uredništvo:

proizvođače

Zagreb, Ilica 31/III, tel. 424-420 mlijeka

iznosi

40.-

dinara

nh