Mljekarski list 8-1986

U Pazinu organizaciju posjetili»Agropazin«točnije smo stočarsku za U razgovarali proizvodnju odjelu »Agrokoop«. kooperanata Vladom i mr. dipl. rukovodiocem mesa Lovrinićem, s mlijeka okolici Pazina. proizvodnje i dva smo a gospodarstva ing.,posjetili se 1985. do da otkupljivaDoznali smo koja mlijeka proizvodnja je godinebila dok litara miliona 2,2 u Puli godišnje, mlijeka la za »Puljanka« Mljekaru miliona samo 1,3 veliki vrlo litara 1985. u Otkupljeno je pad. zapažen godini je se 1986. količinama Prema smanjenje daljnje zapaža godini mlijeka mlijeka.

Pazina. na mlijeka području proizvodnje RO Da bi se zaustavio »Agropazin« mlijeka proizvodnje pad neželjeni taj tako kod krava pa stručnim je kooperanata, broj povećati mjerama od pokušava do i trebalo tele krave. žensko svako uzgojiti je klanja spasiti kuće Na terasi Trošt.

Nanda i Anku smo U selu njihove posjetili Rogovići i do 300 stočara od 9 dnevno se u preuzme sabiralište se \nalazi mlijekakojem od 150 danu bile su količine U litara jednom mlijeka l ipnju mlijeka.mjesecu Nedavno

smo

Osnovnu

ili

RO

u

u

u

do

160

litara.

u koje pasmine imaju i livadama se krave ima 4 u te za proizvodi kondiciji.

Krme obilju, vrsnoj stočar da vrsni Dobro lucerkom.

1 ha Gotovo oranicama. spomenuti je pod je bi stoka ne bez da sol zna i koštan stoci redovito Nando toga jer svojoj daje minerali. svakodnevno stoci To biti. su potrebni smjela Trošt selu sabiračica već 15 Anka Rogovići. godina je Tamo smo selo u se smo sela posjetili Žberlini.

Nakon uputili Rogovići i krave su trenutno U Kalca. stočara dvije dvije velikoj staji Franju poznatog i volova radnih nekoliko čak 8 bilo Nekada u krava, staji je rasplodne junice.

U

staji Anka

i Nando

Trošt

4

smeđe

krave

a

u

——-——.-.

2

=

a

e.

e.

su

na

iz-

--

---

-

——

-.

--

s.

-

o.

-—

i obradivih oranica. brojne junadi.

Gospodarstvo pašnjaka smo sanduk se U staji zapazili izđubrivanje koji pomoću ž eljezgornje šine gura ne kroz do za staju mjesta odlaganje stajnjaka.

Stajski ostavlja gnoj se u 4 redu se tako i a po Tim »vapregrade gnojišta, sazrijeva. popunjavaju, onih u nekim rudnicima znatno olakšan rad u gonetom« poput staji. je Da bi se ponovo obnovila u okolici Pazina proizvodnja mlijeka potrebne su će zainteresirati stočare tu za to no brojne mora koje m jere proizvodnju, biti obaveza društvene cijele zajednice.

Zlatko vet.

Mašek,dipl.

dosta

ima

za

Povišena cijenamlijekuod 1.VIII1986.

U

24.

1986.

Odluka zaštito »Službenom lipnja objavljena je dinara 26,25 za masnu nojcijeni mlijeko kojaiznosi jednu jedinicu.

Nova, viša zaštitna za će se od 1. cijena mlijeko primjenjivati cijeloj našoj zemlji kolovoza 1986. Proizvođačima i za nadalje pripada R epublička premija mlijeko SR Hrvatske i iznosi dinara 3,00 nizinsko i brdsko3,50 dinara koja SR Hrvatske osnovi masti. područje 3,2% 1. Proizvođači s SR Hrvatske dobiti mlijeka nizinskog planinsko područja imaju litru količini masti: prema jednu mlijeka mlječne

listu SFRJ«

od

za

u

za

za

na

za

'

Tm__________ČČ_ČČČ__ŽŽ_ŽŽŽIILIII

%

masti

osnovna cijena mlijeku

A_j

84,00

3,2 3,3

86,62

3,4 .

89,25

3,5

91,87

3,6

94,50

3,7

Republička premija

:

a 3,00 3,09

87,00 89,71 92,43

3,28 3,37

95,15

3,46

3,8

99,75

3,56

3,9

102,37

4,0

105,00 107,62 110,25

3,65

4,2

vd

3,18

97,12

4,1

UKUPNO

=

97,87

100,58 103,31

106,02

3,75

108,75

3,84

111,46

3,93

114,18 “

2. Proizvođači

dobiti

za

—__

SR Hrvatske mlijekabrdskopodručja litru količini masti: prema jednu mlijeka planinskog mlječne s

Osnovna

imaju

Republička

mlijeku —_—=—=————..|

3,2

84,00

3,3

86,62

3,4

89,25

3,5

91,87

3,50 3,60

90,22

3,82

95,69

3,71

87,50

92,96 115

Osnovna %

masti

1

i

Republička premija

cijena mlijeku

UKUPNO

———++ee++-

94,50

3,93

98,43

3,7

97,12

4,04

101,16

3,8

99,75

4,15

103,90

3,9

102,37

4,26

106,63

105,00 107,62 110,25

4,37

109,37

4,48

112,10

4,59

114,84

3,6

.

“40

4,1

4,2

Z.

M.

Hranidba i njega teladi prelazi neprimjetno Poslije hrani se ovom putelad sisa ishranu. periodu majku, Ondjegdje mlječnu hrani telad se a do nim napaja, ondjegdje odlučivanja, mlijekom obrai može a zatim davanje prijeći mlijekom, punim vrijeme izvjesno teladi ishrani različite nastati U tom vremenu u mogu pogreške nog mlijeka. bolesti. raznih teleta i pojave organizma otpornosti slabljenje kojeuzrokuju količinu davati to teletu važno mlijeka, dovoljnu vrijeme Zbogtogajejakoobzirom veću rast na bi s kako potrebu zadovoljiti pojačani svoj moglo, i mastielementima, osnovnim ugljikohidratima bjelančevinama, hranjivim biti vrlo okoliša mora i teladi Za čitavo to ma. njegovog higijena vrijeme stroga. rasta i i vremenu U tom (naročito organizma brzog za fosforom izgradnjejačanja veća naročito mineralima, potreba javlja sistema) koštanog odmah B. Zato vitaminom naročito te vitaminima, i potrebno je kalcijem, soteladi mineralnim sa prihranjivanjem perioda početi kolostralnog poslije do treba sve sadržava. ih u sebi i hranom lima Prihranjivanje trajati koja Visoko do tri dva i tele kad vrši se pol mjeseca. napuni koje odlučivanja, već minerala Uz do 4 se telad davanje mjeseca. prihranjuje ponekad vrijedna Tele i sa treba brzo u kvalitetnog sijena. davanjem početi periodu, mlječnom različite i sklonost naklonost vrlo rano hrane, uzimanju žvakanju pokazuje lako vrlo može što sebe uzima ništa ono nema stelju pa ako ispod drugo, Dobro bolesti. nastanak i u uzrokovati zaraznih poremećaj probavi će te crijevnih Sa strane, teletom u valovu druge neželjene pojave. smanjit pred sijeno teleta mladi želučanosvoj priprema organizam uzimanjemsijena Tele hrane inače se hranom ishranu sustav za prelazi goveda. crijevni kojom grubom važnosti za velike Od teleta u iz narodu kako pravog preživača. kaže, teladi i boravak sustava naročito koštanog njegovog teleta, pravilan razvoj Boraveći i zraku. suncu na i na i kretanje pašnjacima bolje) (još ispustima za vitamin D stvara sam pravilan neophodan na koji suncu, je organizam oskuredovito telad na tvari u i kojem tijelu, izmjene odvijanju kostiju razvoj i natvari Time se organizmu b olesti, izmjena nastanak spriječava djeva. stanakrahitisa.

10 do

ishrane

15-dnevne

tele

kolostrumom

na

u

se

sve

na

se

u

za

Ž

za

se

za

se

u

su

u

u

116

Hranidba

teladi

treba mlječnomperiodu smije šablonska, prisvakom upoznati način stupiti pojedinačno teletu, njegove osobine, uzimanja i i tek na hrane, osjetljivost, pratiti njegov r azvoj prirast temelju podesiti toga način To određenu stručnost i tko telad hranjenja.zahtijeva onoga znanje Nestručnost i za i odgaja. pogreške odgajanju vrijeme kolostralnog mlječneminovno vode nog do raznih i bolesti teladi. perioda neželjenih pojava telad redovitu ali se Poslije mlječnog p erioda prelazi grubu hranu, ni ovom ne šablonizirati način Uz osperiodu smije hranjenja. uzdržajnu hranu novnu telad prvenstveno koju stočnih prima preko kvalitetnog sijena krmiva i često hrani dodavati i mineralne koncetrata, je potrebno soli, jer se tom upravo često m ogu nedostatka različitih periodu posljedice opaziti minerala.

Veliku važnost i teladi zdravlje pepravilan razvoj poslije mliječnog rioda ima ishrana i istovremeno može pašnjačka držanje.

Međutim, p ašnjak biti i bi se telad zaraziti različitim Zato telad parazitima. mjesto gdje mogla treba ne nizinskim i ne pravilu napasati podvodnim površinama valja ih držati sa odraslim su redovito ona zaražena različitim govedima, pajer razitima i odnosno mlada njihovim jajima zaražuju pašnjak.

Telad, junad na mnogo bolesti od odraslih jeosjetljivija parazitske goveda.

Dr. Mato Winterhalter u

biti

ne

|

u

na

u

u

.

za

U

na

LJ

u Dobri rezultati postrnojsjetvitalijanskogljulja

Prošle

dvadesetak godine, žitarica, poljoprivrednika iz iskoristio za regres kao postrne općine Bjelovar je sjetvu talijanskog ljulja kulture. trava na Talijanski vrlo ljulj rano jejednokoje proljeće s brzim se rastom i počinjevegetacijom, Po kakvoći odlikuje dvogodišnja regeneracijom. od trava tvarima. kao jejedna najbogatijih s hranjivim Talijanski ljulj postrni između žetve žitarica i međuusjev, otkos do zime, daje kukuruza, sjetve jedan na rano za Prinos zelene proljeće kreće mase jepogodan košnju. njegove od se 4 do 5 vagona na hektar. nakon

žetve

strnih

a

a

:

Odmah

nakon

žetve

'

tlo

300 NPK valja p litko izorati, zatanjurati kg/k.j. ili 350 15:15:15 NPK 13:10:12. Tlo što kg/kj. valja p ripremiti bolje je m oguće Po utroši 18-20 se sjetvu. katastarskom jutru kg sjemena.

Nakon treba tlo i nakon u sjetve drljačama plitko unijeti sjeme toga dobro bi se brže Kako nažalost povaljati,kako imaomogućilo nicanje. korovi, veću i može da se se otkos ju zakorovi. klijanja energiju nicanja, dogoditi prvi Tada kad visinu od 20-ak travu jepotrebno, masa cm, dostigne pokositi (ne i 100 sa kako bismo prenisko) do zime prihraniti kg KAN-a po kat. jutru, dobili otkos. Budući da prosinac bio neki jedan je prošle godine blag poljoprivrednici su kosili i drugiput. za

ovisno

gnojidbi.

Nakon na oranicama kukuruz. skidanja, Potalijanskog ljulja, je zasijan novni veliki interes postrnu proizvođača sjetvu talijanskog ljulja pokazuje da su oni spremni nekih novih kultura na prihvatiti oranice, kako uvođenje bi što iskoristili bolje Iva zemljište.

Majhen, dipl. ing. o

sa

za

:

ll7

u Varaždinskoj natjecatelja poljoprivrednika Zborovanja regiji visoke u poljoprivrednikaprinose naprednih Zborovanja u ZO Varaždin na održana su 1985.

Ludbregu, području godini poljoprivredi natjecatelja i Varaždinu.

Ivancu Novom Marofu, i kukuruza u mlijeka. proizvodnji jeorganizirano Natjecanje Prvaci 275 klubova sa 6 se kukuruza natjecatelja.

U proizvodnji natjecalo od na Novi Kuzmić Radešić klubova su: površini Marof, — Josip pojedinih Ivan od 14045 Šagi ha Brodarevac 1,2 kg/ha. prinos jeprosječni postigao 11.670 od ha od 1,15 kg/ha.

Ivanec, prosječni prinos je postigao površini ha od pro0,55 na Bedenih Strmac Đuro — postigao je površini Petrijanec, na Blaž 12960 od — površini Čevran Završje Vidovec, kg/ha. sječni prinos Boltek od 11.860 od 23 ha Vinica, M irko kg/ha. prosječni prinos postigao je Stanko 12.920 od od 1,7 ha na kg/ha. prosječni prinos postigao je površini ha od 1,7 na Imbriovec—Jalžabet, Crnko jeprosječni postigao površini od 13.750 kg/ha. prinos kluba 104 4 se su natjecateljaU natjecala mlijeka proizvodnji bili su: 1985. klubovima u Prvaci Flajšman po Gabrijel godini proizvođača.

Ivan 1 23.555 8 Marof — V. Gredelj mlijeka. i sporučio je krava) (od Toplice Martinčević N. Branko | 77.563 20 Varaždin mlijeka. isporučio je (od krava) Talan 1 25.422 Novaki — Ivanec (od10 krava) mlijeka.

Stjepan isporučio je 1 23.368 8 Sudoršćina— mlijeka. i sporučio je krava) (od Ludbreg 78.904.000 1985. u krava u 38.099 Od p roizvedeno je godini laktaciji ukupno litara.

25,000.000 a litra ili 2071 litara po kravi, otkupljeno je mlijeka litara 4.100 po kravi.

1985. u mlijeka postizali Natjecatelji“su godini rezultati u nadmašuju priproizvodnjama natjecatelja mnogim Ukupni znatno sektor u po jedinici i društveni nosima površine proizvodnji kojije iznad individualnog. saveza nedavno Na predloženo je regije Zadružnog Skupštini održanoji u te i silaže poda krumpira sjenaže proizvodnji organizira te da se obnovi natjecanje izstočarskih sebno na organiziranje Međimurja, području za

u

|

—

—

na

—

—

—

,

—

—

u

—

—

—

—

.

u

se

ložbi.

Brlek, dipl. ing.

Stjepan

i Baranje zadruga poljoprivrednih 10 godina rada i zajedništva »Belja« kooperazajednice jeSkupština u karakter svečani i imala uz selom. odnose sa tivne Skupština je, radni, 11 U rada poljoprivred10 uključeno i zajednicu je djelovanja. povodu godina U te i sela 2,7 i na 3 nih naselja. otpada organizaciju jednu zadruga,OOKživi Na tom ili domaćinstava 1.773 udruženo području 23,7%. je organizacije a, od7.482 od su 17.198 domaćinstava, stanovnika u 53.409 poljoprivredna, čega domaćinstva.

2.109 i čista 5.373 nosno mješovita inMesna PIK SOUR-a RO i su U »Belje«: slijedeće učlanjene zajednicu Tvornica Tvornica proizvoda, mlječnih industrija, Mlinskodustrija, Veterinari šećera, Beljski stočne hrane, Tvornica Poljoprivredna vinogradi, pekarska Beli Manastir. ska stanica U

Belom

Manastiru

održana

Poslovne

za

—

—

,

118

svih navedenih ustanova i veliki Skupštini prisustvovali predstavnici brojnajnaprednijih poljoprivrednika Baranje.

Svi oni istaknuli na poraspravi značajne uspjehe unapređivanju bez obzira ljoprivredne proizvodnje, zahvaljujući postignute zajedništvu, teškoće inače agrar. koje prate Na svečanosti uručena su velikom priznanja broju poljoprivrednikavisoke u od u tjecatelja prinose poljoprivredi, čega proizvodnji: na92 u 9 klubova od 134 ha na pšenice natjecatelja površini postiglo je od 6,324 t/ha.

Horvat iz Kneževih prinos Franjo vinograda postigao je najveći od 7,373 prinos t/ha, kukuruza 90 9 klubova ha na 148,3 natjecatelja postiglo je prosječni od 11,092 t/ha.

Ivančević iz Bolmana od prinos Dragan postigao je prinos 15,702 t/ha, šećerna 73 7 klubova repa ha na 125,3 pronatjecatelja postiglo je od 52,57 t/ha. Aleksandar Janković na ha 3,48 sječni prinos postije površini od 79,96 gao prosječni prinos t/ha, klub 12 sa na 14,5 grožđa jedinstveni vinarija Baranje natjecatelja ha od 13.019 Vera Unštetar iz Kneževih postignuo jeprosječni prinos kg/ha. na ha 1,1 od 20.483 vinograda je površini postigla prosječni kg/ha,. prinos klub Tvornice 10 i 112 krava mlijeka mlijeka natjecatelja postigao od 641.756 litara na bazi 3,2 ili 5,730 limasti jeproizvodnju prosječne mliječne tara Perković iz Čeminaca sa 14 krava po kravi. Mato je postigao proizvodnju od 104.286 litara litara po 7.449 kravi, tov 20 svinja natjecatelja Mesnoj je industriji »Belje« isporučilo 10.596 količini od 1.058.486 ili mesa 798.128 tovljenika kg ukupniprirast kg.

Tadić iz sa Najvećuproizvodnju postigla Leposava je Zmajevca isporučenih 1.042 odnosno ili 105.609 od kom., kg ukupniprirast 79.559 kg. uručena su i većem i Priznanja broju stručnjaka, inicijatora organizatora ove osnivanja zajednice. članove su, i Skupštini zajednice, društvenoprisustvovali mnogi tički radnici Beli i ZO Zadružnih saveza općine Manastir, Osijek, predstavnici poliHrvatske i Jugoslavije (Ratko Ć uruvija), Svilar), (Mirko Slavonije Baranje ( Stei veći vo i stručnih ustanova.

Banić), brojposlovnih partnera Nakon referata Alfreda direktora rasdipl. ing.

Polonija, Polj. stanice, veći sudionika. pravi jesudjelovao broj su

su

u

na

za

—

—

—

u

—

'

—

u

—

—

—

—

—

sa

—

—

—

u

uz

u

Stjepan Brlek, dipl. ing.

U Novigradu na

rijeci Dobri

Novigradu rijeci Uzgojnokat nalazi se u 100 Mljekare Zagreb«.Trenutno njemu rasplodnih gotovo justočarski nica i desetak krava. Junice do visoke bređosti se kada se u uzgajaju upućuju društvena i seoska na mlječna gospodarstva daljnji uzgoj.

Nedavno vrlo dobri znanac Novigradu jegospodarstvo posjetio brojnih radnika iz SR Hrvatske Franz direktor mljekarskih Blattenberger, glasovite Tvornice iz Rotta SR u »Alpma« Njemačkoj.

U

na

Dobri

nalazi

se

centar

RO

»Du-

—

u

119

i

Ko

Direktor

»Alpme«

iz Rotta, Franz

Blattenberger

u

posjeti

Novigradu Z.M.

Austrijskeupute o mužnji pravilnoj mlijeka Austriji stočarO prado nakon i s mljekari. isporuke mužnje, mlijekom t j. mužnji postupku proizvođač doznali nakon smo i Savjetovamužnje vilnoj mužnji postupkumlijekom »Dukat« iz a Zagreba tajpostupak opisao Mljekara njukojegjeorganizirala komore Watzek u Grazu.

Alfred iz Poljoprivredne Austrije jeing.

Svaki

treba

u

znati

o

sve

na

s

Slika

1.

temeljnog pranja sušenja izmusti treba mlazove na prve mlijeka Ako muzač dnom. s crnim zapazi posudu ima da promjenjeno boji, je.mlijeko ili neke drugepromjene krpice g noja musti s muzač ne tu kravu zajedno smije odmah mora odvojiti drugimkravama, je musti i od ostalih krava (ručno) posebno žibolesne za predviđenom odjelu staje veterinara treba Odmah pozvati votinje. zbogliječenja. vime-

i

Nakon

u

u

—

u

Slika

2.

muzač

mužnje Prije ubrusom pirnatim

treba

s

posebnim

očistiti sise

pai sisni ot-

ubrus

Tajpapirnati alkoholnu namočen u otopinu je posebnu raskužbu. sredstvom za Tajpapirnati sisa nakon ubrus se čišćenja odbacuje dužan muzač krave. kod Nadalje, je jedne otoruke ili namazati posebnom oprati mašću. ili zaštitnom pinom

vor

vimena

krave.

s

s

-.-—

—-

--—_

o

o

|

Slika

3.

stavlja Muzilica biti a mora sisaljke. ispravna, kroz gumene mlijeko cijevi kojeprolazi čiste. biti uredno oprane i trebaju Na

čisto

Slika

i raskuženo

muzač

vime

4.

Nakon

što

su

muzilice

uredno

krave

muzač

sisaljke

stavljene krave vime mužnju. druge priprema krave treba mužnju No,pogledom pratiti i odnosu na se protok mlijeka koja doji sise

na

vimena

za

u

rad

muzilice.

Slika

5.

jeprotokmlijeka prednjih Sivimena počinje izmuzavanje. prestao muzilice s razvodnikom saljke potiskuju zaostale količine i tako se se prema podu iz vimena mlijeka Posljednje izmuzuju. količine količinu mlijeka imajunajveću masti. mlječne Kada

četvrti

iz

Slika

6.

mužnje skidanja umaću vimena sise se ljki posebnu tekućinu raskužbe. zbog završene

Nakon

s

sisa-

i

u

ZM. 121

.

—

Knjiga»Upute o mužnji« Berislava iz dr. knjiga Majića Zagregodine je i veću ba o mlijeka« kojajenamijenjena proizvodnju »Upute mužnji bolju izdali Veterinarski i su Knjigu mlijekastručnjacima. proizvođačima brojnim otisiz stočarstvo i Poslovna za Hrvatske zavodi Zagreba.

Knjiga je zajednica i do sada 17500 nuta rasprodana. primjeraka je gotovo zalaze one za sve izvrstan su o koji priručnik »Upute mužnji« Knjiga i muzačice. muzače za a dovito posebice gospodarstva, mlječna i dr. Berislava uvodnu Iz smo Majićapredgoriječ pisca knjige prepisali Deneša.

Rižnara dr. Srđana vore i dipl. ing.

Stjepana prof.

Prošle

1985.

iz tiska

izašla

za

u

re;

u

PROIZVOĐAČIMA

»VRIJEDNIM

MLIJEKA

NA

SEOSKIM

I

GOSPODARSTVIMA!

DRUŠTVENIM

čitatelji, namijenio ponajpričitateljice poštovani poštovane Upute, zadatku da budu od koristi da vam vama u želji svagdašnjem proizvedete je što više što mlijeka. kvalitetnijeg i rad mlidobro bili što Da biste tome građu valja poznavati uspješniji, i ostamuzilicu održavati znati musti, uredno žlijezde (vimena), pravilno ječne čuvati svom i li goste, mlijeko priborposuđe, konačno, ispravno mljekarski dok ga u sabiralište. predate podarstvu ili činite dana ako pozbognedovoljnog (nesavjesno No, svakog propuste ni uredno staosnovnih mlijeka), izgrađena zahtjeva priproizvodnji znavanja krava dobra ni ne moni za pa oprema mliječna mužnju, strojna ja, prikladna gu ih ispraviti. će više da ove Zato vam pomno i pročitate, Upute jer preporučujem puta dosaneke uočite da lakše i brže vam one pomoći propuste sigurno će uklonite varadu i da ih pa proizvodnja mlijeka pravodobono dašnjem će i novčano a biti šem potrošači(i gospodarstvu bolja unosnija, mljekarskom će uživati biti vi s mlijezdravom, prirodnom jer zajednonjima) zadovoljni, i

Ove

sam

u

.

u

u

ne

.

i

u

svom

u

u

*

ku.

'

uloženi

najbolja nagrada svoje, uputeprihvatili novih i za njihovu pisanjupoticaj tiskanje izdanja.« U 1985.

Zagrebu, prosinca dr. Berislav Majić kao

li ove

Budete

trud

u

bit će mi

to

za

PREDGOVOR bolesti

proučavaju godinatemeljito U tom vimena i različiti poslunajveća njihova liječenja. kravljeg postupci katarima kroničnim vimena pa poklanjala jezbogtogaposljednjih pozornost vimena obavezna i liječenje mlijeka, pregled godinaozakonjena pretraga službe radu veterinarske Unatoč na napornom cijele mliječnih grla. oboljelih da možemo katara kroničnih ne i vimena, pohvaliti liječenju dijagnostici da smo tome tih bolesti. Očito učestalost smo proposlu smanjili je znatnije suradnicima zato našim muzače učinimo odnosno da pa su pustili stočare, treba o ove izostali i veći pozdraviti »Upute mužnji«.

Zbogtoga uspjesi.

U

nas

se

već

više

od

tridesetak

uzroci

se

se

u

122

o

dg

_._—-———

|

| '

di-

njihove "Nakonopisa žlijezde, upala mliječne građe funkcije vrlo korisnim u ovim i Uputamanajviše liječenja, mogućnosti jagnostike od zaštiti vimena mikroorganizmiinfekcije patogenim poklanja pozornosti i vimena i od naknadne zaštiti ma, infekcije provedbi higijene staje, mlijeka mužnje.

Osobito važno za mlijeka poznavanje strojeva proizvođača današnjeg je funkcionii održavanje, provjeravanje ispravnog čišćenje njihovo mužnju, Iako su za i j ednostavnim Upute jasmužnju. pisane uređaja strojnog ranja izabdobro će više slike i crteži vrlo nim približiti još njezine jezikom, uspjele tehničke biti nisu Kako ovim teme. rane pojedimogle objašnjene Uputama naši stočari vrsti nosti i razlike između koje pojedinih strojevamužnju, i dezinsvih sredstava za s različitih strana, kao ni upotreba pranje bavljaju stanice nisu za da veterinarske i vimena, šteta osposobljene fekciju je strojeva da i na Naravno to odnosi stočarima. usluge pobližih takvih, davanje uputa i za pregleda popravka mužnju. pogledu s trojeva _u riovih da autor Uputajošjednompokušaopisanom ipak je Najbitnije je mastitisa važnost stočare u suzbijanju sudjelovanja njihova ječju upozoriti da saStočar kvalitete mora i mlijeka. bolje postati svjestan toga postizanju više i vimena i uz iz mo pravilnu mužnjumože dobiti higijensku zdravog i za i velik gospotrošača izvan svog u kućane zdravog krug mlijeka svoje tržište. za podarstva, tj.

Rižnar dr. Srđan prof. vimena,

i

se

za

u

na-

za

se

na

u

za

.

oko

području zadnjih godinaotkupljujegodišnje sektora i litara iz sa proizvodnjeindividualnog milijuna mlijeka organizirane litara s 50—60 sektora, kojemljeproizvedenog mlijekadruštvenog milijuna od i u kare u drugeproizvode mlijeka. prerađujupasterizirano službe veterinarske i i niz poljoppodručne Mljekare godinaputemsvoje kako da s rivredne službe proizvođače upućuju postupajumlijekom ispravno do i da bi ono što stiglo prerade. zdravije čistije nisu dala Sva na zadovoljaproizvođača dosadašnja nastojanjaedukaciji mliveću rezultate i zato o za bolju proizvodnju edicija »Upute mužnji vajuće Hrvatske Veterinarskih zavoda i Poslovne će izići na zakoja jeka«, inicijativu kao od stočarstvo a punom zahvaljujući izdavača, jednog Zagreb jednice dolazi i komiteta u za poljoprivredu šumarstvu, Republičkog razumijevanju obradi: trenutak. da na Njezin jecilj detaljno jednommjestu pravi bolesti vimena, vimena i vimena, posebnoupale anatomijugrađu (mastitis) bi količina kako bolesti vimena i se smanjila otkrivanje liječenje mlijeka proizvodnje i i mužnju(ručnustrojnu); obradu mlijeka. početnu istodobno prevladava kojajošuvijek dajeupute ručnoj mužnji, Edicija faktore muždobro relevantne te sve posebno obrađuje strojne proizvodnji, kao i vimena, cjevovoda čišćenje posuđa, nje(hlađenjecijeđenjepranje cijelog sistema). korisHrvatske Veterinarskih zavoda za ove izdavanje edicije, Inicijativa zahvalnost. i time će no zaslužuje njihovu proizvođačima mlijeka poslužiti Na

SR

Hrvatske

7—8

se

400

za

—

ne

—

—

—

o

u

—

.

—

Deneš

dipl. ing.

Stjepan

123

21.međunarodna smotra folklorau Zagrebu Zagrebuje klora folklorna 41. izvorna iz naše i inogrupa sudjelovala kojoj j e zemlje Svečana ulicama zemstva. više od dva sata, povorka gradaZagrebatrajala je kazališta svaka izvela grupa ispred Hrvatskog narodnog pozornici je kraći program i Puna četiri dana bio velika posvoj pjesmiplesu.

Zagrebje zornica folklornim iz naše Svake večei inozemstva. grupama brojnim zemlje ri u dvorani »Vatroslav Lisinski« održane folklorne su Koncertnoj posebne desetak vrlo na grupa prograpriredbe kojimajenastupilo zanimljivim večeri i svake Koncertna dvorana bila do jeispunjena posljednjeg mjesU

od

26. do

29. VII

održana

1986.

21. međunarodna

fol-

smotra

na

a

na

u

sa

mom

ta.

Gornjemgradu zanimljive Seljanke priredbe.

Sevnice izložbu izložbu i kolača.

Posu (SRSlovenija) napravile jela prodajnu kušati i Bio izvrsno vino. su to veliki crveno njihovo sjetiocimogli doživljaj je za gradZagreb.

U

bile

»

frziuwrtst

isto tako

vrlo

iz

i

Nastup

Treba

su

folklorne

spomenutipriredbu

grupe

iz Kalinovca

tkanja Etnografskom muzeju Iz Martinske Vesi Desne tkala Nevenka Brlić vrlo i Na brzo. grebu. je spretno starom Marica velike krana Štercl s vog plela stroju je dijelu cvjetove nošnje dok Kata Brlić vezla iako 75 ja, je nepogrešivo joj j epunih godina.

Posebni Smotri folklora bili su seljaci na iz Resnika doživljaj gledaoce od »Dukat« tri kilometara. samo Folklorna iz grupa koji udaljen Mljekare je sela Resnik »resničku svadbu« i s desetak svatovskih kola provezprikazala je la se ulicama Zagreba. i

za

124

veza

i

u

u

Za-

Kata

Brlić

Gotovo

veze

svi sudionici

do

»sretno

spretno

22.

i

21.

Ime

rasplodnih

i prezime

RJ

STOČARSKI

junica simentalske

pasmine

Rovišću

uzgajivača

Vadljević mneoneovVvoNoanaon= Crkvenac Zdravko, Šimljana Frljanović Stevo, Prgomelj Drenški Gudovac Drago, Slavko, Gudovac Majcan Šandrovac Zeman Mijo, Letičani Čedo, Opačić Grbačić Tomo, Grginac Piskač Mirko, Prgomelj Tot Bedenik oim RebićStjepan, Dušan, Ždralovi Antun,

Ruškovac

i

odi

Milić

bs

Španić

pe

Stevo, Tomaš Stevo, Tomaš

Botinčan

ma

Ivković

==

Radmanović

međunarodne

HRVATSKE

u

EH

Etnografskog

muzeja

smotre

Zagrebu

u

folklora

rekli

u

CENTAR

sajma

Izvještaj sa

prostorijama

gledaoci folklora 1987.«! godini

smotre

POLJOPRIVREDNI

u

Ivan, Jabučeta

Stevo, G. Križ Emil, Severin

kod

su

ZM.

SELEKCIJSKI

održanog

CENTAR

25.

6.

1986.

godine

Bjelovara

Prigojni broj

Cijena

junice 4061

400.700.—

4065

397.850.—

5681

430.600.—

5692

441.740.—

5581

491.900.—

1602

434.590.—

4638

469.100.—

4649

406.400.—

5729

"

416.400.

5891

408.940.—

5639

439.200.—

5571

491.900.—

5515

442.050.—

5264

439.200.—

8578

403.810.—

5921

483.920.—

—

125

kRi

--

_—---—-

--_--.—

Red.Ime broj 17.

18.

19. ,

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

---—

uzgajivača

i prezime

Bjelovarac Nevinac Hanževački Mato,

Dautan

Ivan,

Podgorci — Antun, Orovac Kraljić Pazdrijan Predavac Herl Marija, Predavac Vinković Nikola,

.

Franjo, Alojz, Stanići

Hamonajec Stanići Alojz, Hamonajec Stanići Hamonajec Alojz, —Matilik Ivan, G. Zdjelice Rovišće Miško, Šipušić Ivo, Žabno

Kušec

Predavac

Habijanec Hartman Slavko, Trema Mato,

36.

Ferenčić

37.

Marasović

34.

38.

39.

Mirko, Markovac Mišo, Đurđic

Mato,

N.

Ploščice

Varga Tomašice —Briški Dragan, —Bačak

Mato,

41.

Lončar

Ivo, V. Trnovitice

42.

—_Mokoš

Đuro,

43.

Latinović

44.

Mrinjek _Bakran Pero,

40.

45.

46.

47.

48.

49.

50.

51, 52.

53.

54.

V. Trnovitice

Ladislav

Habijanovec Pavlovec Gradečki

Milan, Ivan,

Cerje —Bakran Pero, Cerje Marica, Dulepska — Horvat Branko, Vrhovec _Hajak Horvat Branko, Vrhovec Rav. Novaki Lauš Andrija, Rav. Novaki Kovačić Andrija, Havetić Bađinec Stjepan, Panić Milutin, Majur Farkaševac —Bajkovac Ivan,

Mirko,

Mački

57.

Senjanac Mirko, Mački Senjanec Hrastovec Mato, Ladina

58.

Hržić

55.

56.

59.

60.

61.

62.

63.

64.

65.

G. Selo

Škrinjari

Njegovac Predavac

Đuro,

35.

33.

Prigojni broj

Težina

Franjo, Cirkvena Predavec Franjo, Cirkvena Jokić Nikola, Hrsovo Jokić Nikola, Hrsovo

32.

v

——

_--

.

Stjepan,Dubrava Senjanec Stjepan, D. Markovac Josip, — Žavnica Mato, Žugec Runjevac Žavnica —Sanko Franjo, Posavec Mirko, Prašćevac — Mihić Vlado, Haganj Marenić Soda D. Markovac

Ivan,

iz

Cijena

junice

klasa

5892 5862 8543 3833 8589 8547 5203 5271 5400 5291 7844 27794 27860 27738 27922 27705 27704 27635 4667 27622 12692

545/11

420.650.—

600/II 554/Illa

452.000.—

11015

8302

11140

11126 11112

5413 4406

11694

11585 11558 11180 11264 11526

11833 16610 7119

7075 7187 7151

16539 16579 16616 16386 5428 5401 5225 5228 16625

415.780.—

580/11

440.600.—

610/I

477.700.—

510/IlI 570/Ila

380.700.—

573/1I

436.610.—

600/11 530/IIla 545/11 605/11 580/1la 590/11 570/11 570/I1 630/11

452.000.—

587/1

464.590.—

503/11 560/Ila 515/1I

396.710.—

612/Ila 690/II 505/11 600/IIIa 580/111 597/111 580/11 550/11 634/11 620/1 535/11 605/I 543/11 503/11

468.840.—

585/Ila

453.450.—

580/1 635/11 $55/II

460.600.— 471.950.—

620/Ila

473.400.—

530/11

412.100.—

560/1

449.200.—

570/Ila

444.900.—

444.900.—

402.100.— 420.650.—

454.850.

450.600.

446.300.—

— —

434.900.— 434.900.— 469.100.—

439.200.— 403.550.—

497.600.—

397.850.— 442.000.

420.600.—

—

430.290.— 440.600.— 432.500.—

481.380.— 483.400.—

414.950.—

474.850.— 419.510.— 396.710.—

426.350.—

615/Ila

470.550.—

535/11 535/11 600/11 520/11 530/11

414.950.— 414.950.—

452.000.— 406.400.—

412.100.—

Mr.

M.

Bolić

Za bolestžuči

—

jelovnik

žučnom Onima koji jelovnik mjehurudajemodetaljne boluju upute fakulteta klinika interna Medicinskog Zagrebu. koji zastupa za

na

"

u

jelapića Dopuštena i

Juhe:

juha

od

nemasna

juha povrća zaprškom riža i vrste tjestenine, pšenična krupica od

mesa,

na

sa

maslacu

ili

mogu juhu ulju. gris. šunka. od meso Meso:teletina, blijeda bijelo peradi, riba, ili krumvodi i Povrće: maslacem) preliven pirekrumpir(kuhan slanoj buča,tikve, blitva, mrkva,koleraba, šparoga, cvjetača, pir komadu,špinat, maslacem ili kuhano i kao varivo preliveno najbolje pasirano, (sve rajčica maslacu ili ili ulju). uljem, zaprženo ili kruh stare kifle, biskvit, bijeli (preprženidvopek), žemlje, Tjestenine: kuhane sve rezanci, makaroni, (noklice, krpice, palačinke, tjestenine pereci, i bez te s malo treba Sve s malo kvasca, špageti). tjestenine pripremiti jaja maslaca. ili riže bez od Slatka marnabujak krupice (grisa) (bezjaja, kvasca), jela: džem i med. slatko, melada, zobene Ostala sir, kukuruzno pahuljice. brašno, jela: svježi kravlji cikla. Sve salata od Salate: zelena salate salata, blitve, rajčica, cvjetača, sokom i s limunovim uljem. prirediti valja voćni sokovi. bez voća Voće: vrste sve (kuhano kore), kompot, odviše kava Pića: ne jaka, mlijeko. kakao, čaj, U

ukuhati

se

sve

—

u

u

—

na

,

—

jelapića Zabranjena i

kobasice, slanina, loj, Jaja, svinjska gušćja margarin, i i meso, divljač, govedina, šopaneguske patke, svinjetina, pečeno pohano krastasardine.

Umak od češnjaka, luka, konzerve, kavijar, lama,hrenovke, Svi sirevi, zreli slani i od i svi umaci vaca, koji jako pečenja papreni. kopra ili suhi lički sir. ili sušeni masni i oštri po Krumpirpečen restani, grah, ukusu, repa, dunje, dinje, lubenice, kupus, krastavci, kelj, luk, rotkva, češnjak, leća, i s kruh mekani s kvascem svo orasi, lješnjaci, i pripremljeno bademi, tjesto salata od i maslaca i mnogo feferoni, graha kupusa, mirodije Paprika, jaja. cimet, muškat). klinčići, paprika, (papar, Ostavite i hladno se Sva alkoholna osobito rakija pušenja. pića, pivo. nikad obrocima ali čestim Hranu dakle, nemojte manjim bude uzimajte Poni Neka ni Hranu dobro prehladna pretopla. prožvačite. prejesti. stabar i po na sata, žučnogmjehura mogućnosti predio legnite pola slije jela vite topli oblog(termofor). će biti vaše navedenih budete Ako se gore bolje, pridržavali dijeta, stanje i manje rjeđe. smetnje suho

mast,

i

meso,

sa-

su

y

u

—

se

ne

Vaš

liječnik

127

|

IN MEMORIAM

Mr. VelišaRaičević, dipl.oec. iprijatenašeg druga jula prestalo je di»Zdenkinog« radnika, generalnog lja, dugogodišnjeg Velje. rektora Veliše Raičevića, našeg Veliše Raičevića put oec, Životni dipl. predstavmozaik stvaralaštva, od niza kockica naporsastavljen lja velikientuzijasta ponog i upornog rada. Bio je kretač i sudionik mnogih akcija. radnika i preiz sredine Izgubili svoje vrijednog i kolektiva, gaoca, ali doprinos razvoju njegov razvoju »Zdenka« i šire Poljoprivredno prehrambene industrije društvenozajednice.

47 Rođen Golubovcima, Crnoj je godina prije političke i završava školu.Uz Gori, gdje pomoč roditelja Baru i braće te Titogradu, uspješno dalje školuje vršava Ekonomski fakultet Zagrebu. lako radeći fizičke redovnom roku nepovoljne materijalne uvjete, najteže poslove, uspijeva diplomirati što bez i radnim navikama. ijednog ponovljenog ispita, govori njegovoj upornosti Nakon dolazi Grubišno osniva kao Polje školovanja Predaje gdje porodicu. profesor srednjoj ekonomskoj PPK »llovi« školi, zatim radi i tadašnjem Trgovačkom poduzeću »Bilogori«. stvaralačkikoraci više od 22 »Zdenka« nažalost preNjegovi godine počinju Mljekarskoj industriji pravi prije nemilom bolešću. iopakom prekinuti 1966. i didirektor, direktora,od 1. 5. 1983. pa postaje komercijalni zamjenik generalnog generalni postaje velike radne rektor organizacije.

Pored svog R.O. nalazi i snage rad. angažiranja velikog poslovima društvenoGotovo bio član SKJ. Učestvovao više saveznih omladinskih radnih svog životnog pola vijeka je je akcija. politički SK ovog kolektiva, sekretar U trinavrata bio kao i član SAK SK »Zdenke«. ObavPredsjedništva je organizacije niz SFRJ i funkcija iprehrambene delegatskih Općem ljao u druženju poljoprivredne jei odgovornih industrije izvršnim komori ZO radnika SRH. SRH,Privrednoj Bjelovar, tijelima banaka, Udruženju mljekarskih Poslovnom aktivno je i i udruženju Jugoslavije Djelovao mljekarske Beogradu industrije Poslovnoj zajedniiGrubišnom Pol stočarstvo SRH nedavno je bio izabran člana OK SKH ci Zagrebu, Polju.

Osobno niz i poslovnihpartneraiz čitave priznanja »Zdenki«, jeprimio sigurno priznanja, Jugoslavije osobno.

13.

kucati srce

mr.

mr.

neumoran

smo

ne

u

u

osnovnu

se

za-

u

u

uz

u

o

u

a

u

u

u

rano

a

ove

na

vremena

u

za

na

u

u

u

u

u

za

u

a

u

za

u

u

a

su

—

priznanja njemu

Medutim, priznanja koja najviše nagrade »Zlatna značka« RO osobni doprinos samoupravnih razvoju je »pekao zanat« više od 20 iza i mlađima ostalo godina njega je generacije njegovo djelo.

E otad radom dao je naročito i poseban Svojim robnog prometa doprinos »Zdenke«, razvoju marketinga. suradnika otvorile stvorile puteve irješenja, i i Njegove ideje pomoč najbližih većoj poticaj proizvodnji »Zdenka« ivan Bio od pa u cijeloj plasmanu proizvoda Mljekarske industrije Jugoslaviji, njenih granica. je jedan najdruštveno-ekonomskih odnosa oblasti boljih poznavalaca toj privrednih djelatnosti.

Do trenutka kada obilazilii i kada bolest uzela ga pa posljednjeg života, posjećivali, je maha, bila i i radu. kolektivu, pitanja riječi napredovanju njegovom takovom iradu Veliše Raičevića kolektiv»Zdenke« ima veliki Danas, zahvaljujući entuzijazmu broj poslovnih suradnika i prijatelja.

To neće i može zaboraviti... su

značila su

mu

za

ona

dobivena

od svog kolektiva: »29. studeni« i društveno-ekonomskih odnosa. Veliša

u

a

za

a

su

u

nove

u

smo

su

mu

o

na

usnama

o

mr.

ne

Slava mul

Stjepan Marošević,

Mr. >

idn

i

Šime dipl inž, Josip Ljubešić, dipL inž, Glavni

i odgovorni

Tehnički

urednik:

Vlasnik

i izdavač:

Mjesečna

Tisak:

pretplata

.

—.-—-—_—

Dapo,dipL vet, Nada

Erhatić, dipl inž, Zlatko

Zlatko

urednik: Vera

Volarić,

Udruženje za

dipL inž

mljekarskih

privredne

SOURPVjesnik: —

Mašek,

OOUR

dipL

A

Zagreb

an ;

vet

radnika Uprava

organizacije TM.

Jelenić, dipl inž, Tomislav

Majić

Berislav

dr

Pavljak, dipl. inž, Petar

dipl.

ing.

SRH.

i ustanove

kao

i za

i uredništvo:

proizvođače

Zagreb, Ilica 31/IIl, teL 424mlijeka

anodi 40.-

dinara" 420