Mljekarski list 6-1986

“GOD. XXIII

Sa

XI

Sabora

rekordera

poljoprivrednoj Jugoslavije u

proizvodnji

u

Bjelovaru >

SABOR XI

REKORDERA

JUGOSLAVIJE

POLJOPRIVREDNOJ U

PROIZVODNJI izabran mjesto rekordera XI Sabora s za održavanja Bjelovar je pravom osamdeset ima u godina Ovajkraj proizvodnji.

Jugoslavijepoljoprivrednoj visoke za a goveda, takmičenje prinose, dugu tradiciju uzgojusimentalskog danas čini 1968. s devetoricom krug kukuruza, proizvođača godine započeto sireva tvornica »Sirela« tisuće “od Bjelovarska najvećaje proizvođača. četiri litara od oko 90 rekordnim “u s upravo milijuna otkupom postignutim zemiji i fonda Po prva bjelovarska je zemlji daje regija mlijeka. brojumatičnog i četvrtinu mesa trećinu republici. proizvodnje mlijeka proizvodnje jednu kao što trenutak Bio to i p oje.Sabor skupa održavanja takva pravi je društvenoraskorak između bio do sada jerje ljoprivrednika, primjetan poljoprivredestabilizaciju političkih opredjeljenja značajurazvoja izlaz iz začaTraži ostvariti. to trebalo i se, dakle, kojimaje tog lje rješenja i i to su ranog proizvođačiljudi. poljoprivredni neposredni kruga.Osjetili zaduženi za agrara. programa razvoja ostvarivanje dolazak XI Sabora učesnici u predtoplopozdravili Bjelovaru Stogasu Mikulića i s velikim Branka zanimanjem vijeća Saveznogizvršnog sjednika rekorderima SIV-a čestitao Jugoslapratili Predsjednik je njegovoizlaganje. već naznačeno a opredjeVije poljoprivrednoj proizvodnji, potom naglasio treba i sistemu da u ekonomskoj. politici ljenje poljoprivredaprivrednom rekao To: kao i imati isti tretman podjelatnosti. ćemo, je, drugeprivredne razraditi Naznačio i konkretne u prioritete mjere: praksu: je stupnopretočiti što tu oblast i, mogućnosti investiranja poljoprivrede, procijeniti razvoju obrakorake da se povećaju poduzeti posebnozanimalo, jepoljoprivrednike obradu vezala sudbinu domaćinstava onih dive koja svoju površine maksimum treda bi se odsada to znači zemljišni Drugim riječima zemlje. imovinsko kao a ne samo tirao s radnopitanje. stanovišta, obaostalih kukuruza mesa, i proizvodnji proizvoda Takmičari mlijeka, proizvodnog da se oblasti dio s pravom vili su i znalački očekuju toj pošteno svoj poslapa Bakiri iz Tako Struge pažnja. pokloni odgovarajuća jeBajram privređivanja Kamnika Petar iz kukuruza 18,5 tona po hektaru, isporučio Burgar proizveo Zdenaca Misliveček Oto iz Velikih litara zadruzi tisuća 200 promlijeka, je Veličan iz Babotoka i izveo krajBjelovara kg meda,Franjo je isporučio 15.000 kukuruza rezultate u takmičarskoj proizvodnji sijena, postigao jevrhunske Bara ubrao Gažević Uroš silažu i proizvodnji mlijeka, jedesettisuća iz mandarina... kilograma bilo u o i što Na XI mnogo govora takmičenju Saboru, je razumljivo, je odraza širok i ima na rekordera Front cjelopoljoprivrednoj proizvodnji. je veći ili ravni su selu. Takmičari na koji dobivaju prinose kupnu proizvodnju No sektor se društveni što ih onima poljoprivrede.postavlja pitanje postiže od samo širinu.

500 front više da li općina Jugoslaviji, Jer, može u još taj da ima što znači imamo 350 u društvepodosta još takmičenje, organizirano stranu zadnjabriga.

Tamniju zajednica kojimajepoljoprivreda nosela u da 25.000 ilustira i u naše u poljoprivredi činjenica organiziranosti političkih imamo 2200 seoskih i 9000 svega organizacija mjesnihzajednica Jugoslaviji da naod svakako To prosječni prinosi jedan razloga kooperanata. je A kolike morastu. nam kultura sporo stvarne poljoprivrednih jvažnijih kroz sistem se upravo takmičenja. pokazalo gućnosti, u

u

u

zem-

za

o

>

u

u

u

za

su

“

u

za

*

u

a o

nam

su

82

«

No

troškovi te prepreka takmičenju današnji proizvodnje je na istaknuto da se i mate-' bjelovarskom skupu proizvođači reprodukcijskog za i rijala poljoprivredu prilagoditi moraju zahtjevima potrebama razvoja Potrebno čulo se, agrara. razumnu ravnotežu između troškova je, uspostaviti i .na # U može se da na selu njivicijene proizvodanjive.protivnom dogoditi zatirati ishrane i slabe zarade na mesu počnu krave, zbogskupe životinja i Bila bi to šteta uništiti što ono se mlijeku. golema desetljećima gradilo.

Visoki i ostali učesnici Sabora su gosti pljeskom pozdravili bjelovarske stočare su na otvorenom dvorane koji Š kolskoispred prostoru gdje izveli čistokrvnih bika skup održan, je kolekcije elitnog junica, sportske »Progresa« A klasom prvom i kolekciju ocijenjenog konja, h rvatskog hladnokrvnjaka. radom na seže do daleke Upornimselekcijskim koji bjelovarskom području 1914. stvoren elitni domaći simentalac bez danas bismo ne godine, je kojeg ni na sve bez mogli priviriti izbirljivije evropsko tržište, kojeg J agodić Marija iz Križevaca bi ne danas i »Sireli« Bukovjakraj mogla proizvesti isporučiti više od 90 tisuća litara mlijeka.

Pa tko da da se stvarana niz dopusti progasiproizvodnja dugi godina, danas tražimo oslonac izvoz. Ovo ima krava izvodnja kojoj područje koliko čitava Na »Sirelinu« 1.106 robnih daVojvodina. području proizvođača lo 10.000 litara raste robnih jepreko mlijeka.

Neprekidno broj proizvođača se računa da bi do 2000 »Sirela« trebala imati tri do četiri pa godine tisuće robnih proizvođača. rekordera u otvorio Skup nove Jugoslavije poljprivrednoj proizvodnji je vidike u agraru i otklonio dileme da. razrješavanju nagomilanih problema li i duh. No bilo to i trodnevno dalje takmičarski r azvijati je druženje ljudi iz svih iz svih naših i bili krajeva Jugoslavije.

Delegacije republika pokrajina »5. i »Sirele«, gosti »Zdenke«, maja«, » Koopexporta« drugih radnih.organia udomaćili i srdačno su Velikih Zdezacija, ih prihvatili mještani Đurdevca, Gudovca naca, i ostalih središta na i Rovišća, bjelovarske prostoru susjednih Učesnici XI Sabora su Veliko od do općina.

1921.

1925. posjetili Trojstvo gdje je boravio i radio Broz Tito.

Bili su Tvornice traktora godine »Tomo Josip gosti Vinković«.

Na rastali se uz da se za dana kraju najbolje želje godinu nađu u od ponovo SR će biti domaćin XII jednom mjesta Makedonije, koja Sabora rekordera Jugoslavije poljoprivrednoj proizvodnji.

E. Novak i

su

visoki

_

2

u

za

*

|

sA

u

su

“

su

u

Međunarodni 53.

u

Novom

Sadu

53. Međunarodni 18. je poljoprivredni na iz 65 1.800 svih sajam kojemjesudjelovalo izlagača zemalja kontinenata.

Izložbeni bio m? a to 300.000 na prostor je jepotvrda vrijednosti međunarodne ove poljoprivredne manifestacije. Ska Sudionike svečanom na jepozdravio Sajmapredsjednik otvorenju PredPrivredne komore Nikola . sjedništva Jugoslavije drug Filipović.

Pozdravnom i direktor se "govoru pridružioje generalni Novosadskog poljoprivrednog sajDušan Stepančev.

Iako se nalazimo ulaskom 21. s rekordnom u pred stoljeće proizvodnjom velika U više se sa sve jesuprotnostsvijetu glad! svijetu raspolaže

U

“

poljoprivredni sajam

Novom

Sadu

od

9. do

5. 1986.

održan

sa

;

ma

—

u

—

*

83

poljoprvrednih proizvoda, za proizvodnju tehnologijom znanjem, iz u stanovnika strane “dok s se u godinu godine svijetu gladnih broj druge goO upozorio je svojem današnjice činjenici povećava. ovojneshvatljivoj da se Nikola voru trebaju gladi svijetu naglasio, Nadalje j e Filipović. drug Isto tako IFAD i UNIDO. trebaju organizacije.

FAO, međunarodne izjasniti izložbi na u i »Zemlje razvoju tradicionalnoj zemlje svojoj upozoriti glad hranu« već Novosadskom na se borbi za u u sajmu okupljaju koje razvoju 14. put.

Midr otvorio svečano hranu« u borbi za Izložbu u je »Zemlje razvoju šumarkomiteta za i lorad poljoprivredu Saveznog predsjednik Stanojević, direktor i svečanom FAOstvo. Tom generalni prisustvovaootvorenju Kanade i Amerike tlu da na rečeno Tom a. sjeverne Evrope, jeje prigodomje i dok na i obilna stanovništva području A zije zadovoljavajuća, je prehrana i stalna Africi a Amerike “Južne pothranjenost. jeglad nedovoljna, prehrana nužekonomski novi borba za i poredak je nesvrstavanja politika Stoga, u kao ukupsklopu nost suvremenog razvoju, zemlja Jugoslavija je svijeta. rezultate na unapređeznačajne postigla nog društvenorazvoja i na 53. MeđunarodTo se zapaziti moglo je proizvodnje. poljoprivredne njuekonomskog Sadu.

Novom u nom poljoprivrednom sajmu Predsjednik stoke a izložba stočarska bila goveda. posebice Zanimljiva je dr bio direkAuslender, za Drago goveda je rasplodnih ocjenjivanje Komisije bila izložena 27 U Hrvatske.

SR tor Stočarskopaviljonu centra Pomur»ABC Tako je prodaji. a ukcijskoj prvoj govedanamijenjena rasplodna selekcijskog simentalske 30 izložila Sobote pasmine iz Murske ka« goveda rasplodnih za dinara, 420.000.— razred I. za za prodaju aukcijsku cijenom početnom i oruđem

|

u

*

u

o

na

:

u

u

a

su

s

a

NaS

s. i

Nrgrrne a

ZR

šo

mz Kigetena

s

Csd

por

i

3

“

k

gh A

ua

ba

..

n

EM BLA

Pset:

Stočarski

stručnjaci

iz SR

Hrvatske na

sajmu ,

84

_

u

53,

N.

Sadu

Međunarodnom

poljoprivrednom

a o

seat ara

kaje a a is iša Pla PT

*

Fo

*"

ui

PRmsi de“i =

ads

ask.

Ka

Kati

Dai

£

a

Novosadsk »Belje« uređaji sajmu Muzni PIKa IL. razred390.000.— dinara. PIK »Vinkovci« izložio je18 govedacrno- pasmine dok PPK »Kula.« izložila i 20 (Holštajn),je privela akcijskoj prodaji grla šare šarih crno Početna za crno-šare bila goveda. cijena rasplodne junice pasmine I. razred do 500.000.— za 450.000 IL razred dinara. a za 430.000 je dinara, Po su simentalaca dosu ljepoti svojoj zapažene rasplodne koje junice vedene od ovih radnih iz SR Hrvatske: organizacija PIK »Vrbovec« '...6 junica “...8 »Podravka«, Koprivnica junica Križevci ...6 institut, Poljoprivredni junica ...10 »Sirela«, Bjelovar junica Đurđevac ...6 »Agropodravina«, junica -..6 Čakovec »Agromeđimurje«, junica Za dobila »Sirela« iz kolekciju rasplodnih junica zapaženunagradu je Bjelovara.

Stočarski bio vrlo Tako bio dan 10. 5. program zanimljiv. je je subota, i crno Osiiz su šaroggoveda brojnim gledaocima pokazana goveda Bečeja, i Č antavira jeka, Vinkovaca, Novigrada, Kule,Kosova, Skopja. .Dan bio 11. 5. kada predstavljana simentalskog goveda je nedjelja, iz SR Hrvatske Đurđevac i Čakovec, goveda (Bjelovar, Križevci, Koprivnica, i SR i Vrbovec) Srbije (Svilajac, Kušljevo, Požarevac, Rača, Lapovo).

12. 5. bio Dan kada su ponedjeljak,je simentalskog goveda prikazana iz Velike Smederevska Palanka i svi iz SR grla Ivanče, Boljevac Srbije ABC Pomurka iz SR Slovenije.

Dan bio 13. 5. utorak kada su prikazana sivogoveda je grla KIT Ljubljane. smeđeg na

bak

2

om

'

>

—

su

—

.

—

—

a

—

85

Mure,

O

ošdoša PO

ra

PVS

Za

-

ZBIVA

iii,

ez

mjedi

e

"E

e

Pita.

da

E

uš

1%

Dr

je

15. 5.

četvrtak.

—

je

14. 5.

Dan a = srijeda

stočara

bio

ovogodišnji posjetiliorganizirano Novom u Sadu. poljoprivredni sajam vet.

Z Mašek,dipl.

stočari

Brojni

šampionkom

kravom

goveda aukcijska prodaja

Međunarodni

-

s

bila

Prva

:

Garrilović

iz

Hrvatske

SR

53.

su

upotreba ishrani dodatka_u Benural tehnologije Nove mliječnih krava —

i

potrošnju proširuje bjelančevina Benural dušikom urea, s (NPN spojevi: škrobamid, proizvodaneproteinskim vrše Osnovni i biuret probavepreživača dr) procesi soli, S,amonijeve uz u mikropopulacije, buragove posebno buragu sudjelovanje predželucima, i hemiceluloza čemu razgrađuju dr.) celuloza, (škrob, ugljikohidrati pri i octenu kiseline kratkolančaste masne drugekiseline), mlječnu, (propionsku, razmnoTi i aminikiselina do a grada amonijaka. spojevi bjelančevine mikrobskih novih i za i rast mikroorganizama stvaranje buragovih žavanje bjelančevina. kvalitetnih hrani ima ukoliko uglako rastvara “Urea pa dovoljno se mikrobske ulazi u sintezu iz uree bjelančevine. najbrže amonijak ljikohidrata, bi Da se i štetna biti može uree po sprizdravlje životinja.

Naglarazgradnja S« '»Benural uree, (INAproizvod načinjen j e razgradnja nagla ječila Kutina).

Petrokemija Nedostatak

biološki

kvalitetnih

sve

više

se

u

se

su

;

u

*

86

u

za

“

-

Urea

je

»Benuralu

S«

fizikalno

mineralnim sastojkom nalom i Benal veže višak i tako sumporom. amonijaka održavapovoljnu aktivnost i u koncentraciju amonijaka buragu potiče buragovih mikroorganizama. hidrolizu služi bakterii Sumpor spriječava naglu buragovim uree sintezu aminokiselina sa cistina i sumporom jama (metionina, cisteina).

Nove »zaštićenom« sa veću tehnologije primjene proizvoda daju sigurnost i širu hrani. »Beu po zdravlje životinja omogućavaju upotrebu stočnoj ' nural S« može 1/3 hrani nisu pa zamijenitiukupnihbjelančevina preživača, osim hrani teladi'i krava veće u potrebne uljane sačme, manjegpostotka to i ekonomski a motiv za mliječnosti, je njegovuupotrebu. »Benural S« i kiselih djeluje alkalično, spriječava acidoza indigepojavu česte u visoke hraniva i su koje stija proizvodnji mlijeka intenzivnoj i energetske vrijednosti (žitarice druga ugljikohidratna krma). krma.

Kukvalitetna Za i mesa osnovna potrebna proizvodnju mlijeka je kuruzna silaža vrlo ali osnovna bjelančevine vrijedna hrana, joj nedostaju je »Benurala namiriti sise u 60«, m ogu koje dijelom upotrebom dodavanjem lažu 1 Silira se u silaža dobro 1,5%. postavljene zbije (stvore silse, trajno »Benuralom anaerobni Silaža i pokrije folijom. plastičnom uvjeti) načinjena sadrži sirovih veći i više 60« postotak bjelančevina mlječne kiseline, bolje se hranidbenu Tako silaža i ima probavljaju bolju vrijednost. pripremljena je uzdržne krava obrok i niže potpuni proizvodnje mlijeka koji pokriva potrebe i neki vitamini 7 litara samo mljeka).

Nedostaju kalcij (karotin).

(5 »UBEA-70« iz programa proizvod proizvodnog INAjenoviji krmiva i i se konzerviranje postavlja jošjedan Upotrebljava amonizaciju Petrokemije. stočne hrane u hranidbi prilog tehnologiji pripravljanja preživasuvremenoj vlažno kukuruza može konzervirati »UBEA-70« 30ča. zrno sa se Primjenom dobro i 5-7% 40% u se vlage.

Dodaje »UBEAizmiješamikserveć samo zaštita od Nisu ostavi na anaerobni hrpi. potrebni padavina. uvjeti, prikolici 70«, sirovih Jako i u se kukuruzu, probavljivost povećavasadržaj bjelančevina kukuruz sačuvan od i a plijesni, bakterija upotreba hranjivih tj. tvari, ostaje dana. više od higijenski upotrebljiv godine ostaje »UBEA-70« također se hranidbene upotrebljava poboljšanju pri vrijednosti krmica: za i grubih slame, kukuruzovine,konzerviranje bolju p robavljivost koma i sl grožđanogvoćnog »BENURAL« DODATAK vitaminski dodatak proteinskoje hrani. Sadrži 60% vitamine i mistočnoj sirovih bjelančevina, mineralno kalcij, fosfor, u uz hranu kromineraleomjeru, koji energetsku (žitarice) odgovaraju fiziološkim u i kao potrebamapreživačarastu, proizvodnji mlijeka reprodukciji, i u tovu junadi.

Veći ima visoku osnovu za brojkrava genetsku mliječnost.

Međutim, n ije da hranidbe ne odnosno rijetkost mliječnost uslijed neprimjerne postiže ne se za vitaminipodmiruju potpunopotrebe bjelančevinama, mineralima, i ma hranidbom i hranidbenim lako može se Boljom energijom. obrocima; za 1 200-500 kravi U po povećati mliječnostnajmanje mlijeka, godišnje. poslu oko ishrane velik treba da tehnološke i pravilne doprinos daju selekcijske službe u selom. sa »Benural« dodatak dobro se sa suradnji daje izmiješan žitaricama dva ili više u stalno i bez većih Odraslim goveobroka, prekida. dima se količini od 600 g u a 30-60 ovcama kvauz g dnevno, daje dnevno, litetnu krmu. osnovnu u

sa

vezana

Be-

sa

za

ureom

u

mesa

uz

'

“

se

—

.

—

za

'

'

'

se

87

oko

»Benural«

uz “Ljeti krmu,dovoljno jekravama, niska i ako ako se hrane dodatka. isključivo jeproizvodnja (5sijenom Zimi, U hranidbi ovaca dodatka. obrok treba davati 300 g »Benural« 1 u mlijeka), 7 dodatak. davati zelenu krmu i uz »Benural« janjadi, nijepotrebno

davati

zelenu

mliječnih ora oo o. krava

Hranidba

ooo

obrok

Hranidbeni

može

podesiti potencijalu a DT litara Mliječnost

silaža

Kukuruzna

Kukuruz dodatak »Benural«

g

mliječnosti:

prema

se

kg

*'

300

:

:

ao o

—

25

20

7

10

25,0 — _

25,0

20,0 5,0

50

0,6

06

0,6

lo

-

Krmne smjese .—..—.—.———.—.—.——.—.—.—_—_—_—.—-oob.........—.—.——--—-———

|

200

3,0

_

—

-

*

<<.e.»eaaaai

nadopuniti mliječnostinepotpunje vitaminima. i nekim stočne g krede) kalcijem (30»Beuravnotežen sa 10 1 obrok Krmni za mlijeka je proizvodnju potpuno 50 litri hrane a hranidbenim dodatkom nural« _1 mlijeka cijena sastojcima, dodo 20 1 dnevno bitno mliječnosti postiže nije Poticanje promijenjena. hrane 1 litri 3 1 Cijena mlijeka). prekrupe (1kg davanjemkukuruzne kraZa znatno se dodatak dnevno »Benural« uz smanjuje. mliječnost2 mlijeka i 1 za krmnu to i davati 1 dnevno 20 va kg još smjesu, potrebno je preko 1 mlijeka. kakvoći ovisno o i Prema energetskoj preživača, potrebama proizvodnji ili žitarice treba dodavati u krmiva. osnovne energetska druga obrok krme, Na metabolizam uree. za a dobru To za upotrebu hrane, posebno jeuvjet rast, okoštavanje, dodatak »Benural« način mliječnost intenzivniji potiče taj i krava parai i masnoću hipokalcemiju, jalovost junica, mlijekaspriječava i avitaminozu. lizu, tetaniju dodak »5. »Benural« po proizvođačkoj Bjelovar specifikaproizvodi Maj« KOOPERACIJA nabaviti Može Kutina. prekoOOK »INAciji zanima lista« Budući da čitaoce praSIRELA« najviše »Mljekarskog Bjelovar.

Petrokemija« uravnoteženih nekoliko ćemo navest vilna ishrana varijanti krava, mliječnih dodatka: »Benural uz obroka, upotrebu: 30 __.

15 10 dnevno 1. Mliječnost kg 25 20 obrok

Krmni

krave

za

7

i treba

1

ga

u

u

se

-

u

za

:

x

'

se

:

Pt

Sa

(=

livadno

_

silaža

travna

»Benural«

prekrpa dodatak

mineralna

smjesa

kukuruzna

Meg,

2.

P)

Mliječnost

dnevno

Š

(NaCl,

kukuruzna kukuruzna prekrupa dodatak »Benural«

88

0,1

— 70 _ 25,0

silaža

'

0,1

a0

kg

SP-18% smjesa za krave S Benurala 25%

30

_

sijeno lucerne livadno sijeno “.

30,0 — _

30

.

05

_

—

30,0

30,0

50

1

0,6

0,6

_

-

15

20

25

30

40

40

40

40

i

50

— 200 _ .

50

0,6

0,8

06

0,6

05

SRJ

k —?

20

30

55

“10

sa

30,0

1

40

50

60

60

6,0

sijeno

— 250 _ 35

_

.

200

-

:

*

20,0 50

a i

5

£ '

kojedoje kg mlijeka, staviti livadno nedostatka zbog sijeno,

Kravama

preko

noći

3.

Mliječnost

kg

dnevno

sijeno

livadno

nakon

15

kukuruzna krmna

.

dodatak

smjesa za Benurala 25%

80

80

40

100

100

03

prekrupa krave SP-18%

kukuruzna

20

20

_

sa

S

-

_

valov

u

25 .

*

20,0 0,8

0,8

treba

vlaknine.

100

20,0 “200

repa“

»Benural

sirove

I

silaža

obroka

15

10 SE

.

navedenih

30

40

40

100.

10,0

20,0

,

20,0

05

0,5

40

40

40

25.

45

(665

kojedajupreko kg mlijeka, preko jepotrebno livadno U obroku od 25 i 30 stavljati mliječnosti kg mlijeka sijeno. smanjuje »Benural« dodatak da bi se zadržala se na uree.

0,5 kg, povoljna koncentracija Kravama

4.

Mliječnost

sijeno

travna

silaža

krmna

repa

kukuruzna

kg

dnevno

livadno

10

20,0 10,0 :

dodatak

P) (NacCi, krave smjesa “ (SPBenurala S 25% 18% mineralna

smjesa

sa

za

*

25

60

60

50

200

200

100

10,0 35

_

15

-

03

0,1

u

20

15

60

prekrupa

»Benural«

noći

20

Ž

Mliječnost

livadno

sijeno

kg

dnevno

sijeno lucerne:

krmna

0,6

kukuruzna

prekrupa

»Benural«

10

dodatak

100

100

35

35

0,6

0,6 "

-

_

_

—

-

20

40

10

15

25

30

70

8,0

30

30

'

20 7,0

70 30

20,0 0,6

krave SP-18% za smjesa Benurala S 25%

20,0

_

-

repa

40

\

_

:

10,0

ž

30

20,0

*

5.

valove

30

20,0 *

200

'

<

35

35

35

35

06

0,8

0,6

05

20

40

55

sa

— _

20,0

20,0

—

Gašpar,

dipl. inž.

M.

Kolostrum (mljezivo, grušalina) Kolostrum

i ima mlijeko koje je izlučuje neposredno poroda važnost tele u za danima života.

Vrlo sadrži a presudnu prvim hranjivo, je i tvari osnovne običnom u Količine preživljavanje, kojih n ema. mlijeku nekih tvari kolostrumu znatno veće nego su običnom suha tvar, mlijeku: a ima masti, minerali, naročito mnogo bjelančevina, kazeina, albumina, glovitamina vitamina ima nešto bulina, (naročito A).

Kolostrum mlječnog manje šećera laktoze obično Tek rođeno tele ima sebi vrlo malo nego mlijeko.

A i imuno gama albuminovitamina, (sadrže antitijela) globulina od različitih Kada tele bi te tvari dobilo ne kolostrumu već (štite zaraza). globulina satima neminovno bi Zato tek rođeno tele imunim života, prvim uginulo. je i dobilo iz antitijelima imunoglobulinom kojeje prekoalbuminoglobulina

.nakon

se

za

u

u

*

u

—

u

U

89

kolostruma majke mnogih stječe brzo, sati nakon da već nekoliko tih tvari u tankom tako teleta, crijevu upijanjem iz tele krvi ima istu koncentraciju antitijela dospjelihkolostruma, telenja kao i imunogloupijanja resorpcije, tj. njegovamajka.Međutim,sposobnost Zato tele treba teleta vrlo brzo bulina i tvari u tankom se gubi. drugih crijevu do sat nakon kolostrum sata nakon što. pola telenja prije (najviše posisati tele u svom Nakon i siše 36 sati tijekom poslije telenja. telenja) najmanje toga obrambeno sredstvo samostalno stvara su koja antitijela, protiv organizmu hrana.

Kako i odlična kolostrum i raznih ali mu neophodna dalje bolesti, je dok danom sva kolostruma svakim tele raste, sastav se poprimi mijenja, znati To 10 15 (nakon dana). jepotrebno jernije običnogmlijeka svojstva otelile krava kolostrumom da li se tek rođeno tele su se koje svejedno napaja ili da se tele da svaka krava dana. nekoliko dojisvojetele, Najbolje je prije može Obično a ne kolostrum,nije mlijeko zamijeniti njenimmlijekomnapaja. krava. tele dobro ni da se napajamlijekomdrugih nalaze i većekoličine za U se f' kolostrumu ermenatapotrebnih razgradinače hidrata će tele dobiti i masti kolostrumom,kojih koje njuugljičnih tvari fermenti sustavu. svom nema sadržavaju Ti želučanojoš važno izvanredno što sredstvo kao za kojedjeluju prirodno crijevnom teleta. čišćenje, je i zdravljepravilan razvoj život, do 60 30 što teletu dati Kolostrum mora se, dakle, prije najkasnije da tek ako se zna To sasvim minuta uzimanjem razumljivo poslije telenja.je unokolostruma mlazeva proces probave, počinje prvih prvihkoličina, tj. bolesti. Tele može samo zaštita od zaraznih se stječe šenjemimunoglobulina loše dobre način i ili se kolostrum i drugi jedan imaju napaja; njime posisati tele i i za i strane. vlanjegovog zdravijeudobnije Sisanje jeprirodnije, više mokoliko treba telad Ukoliko snika. se je paziti _ i napajakolostrumom, četvrti. vimena U oba vime, na pojedine slučaja higijenu napajanja. guće Ukoliko muža a biti “sise besprijekorna. čista,higijena moraju potpunozdrave, kolostrumom. nakon učiniti odmah tele to treba se joštoplim mužnje, napaja u nakon Ukoliko se vremena, trebazagrijati toploj kolostrum nekog napaja muzu se od 28 do 36*C. Prvi mlazevi na posebnuposudu. vodi, temperaturi dezinčisto i biti “Posuđe mora ponovno za uvijek besprijekorno napajanje zaštićeno

bolesti.

od

Imunitet

vrlo

se

u

ne

—

a

:“

u

za

—

a

za

|

u

ficirano.

.

kolostrumom mlijekom) napaja napajanje (a vrijedi kasnije tako bi se i s malim dovoljnih omogućilolučenje da prekidima, polagano i i a time enzima količina za upotrebaprimpravilno razgrađivanje varenje, razvitka ovisi o osobinama treba davati Količina kolostruma hrane. koji ljene dana se a idućih iznosi teleta i 0,5 litara, 0,25 povećava. priprvom pojenju života dana U 5 2 do 3 sata Tele se prvog poslije puta. prvih drugiputnapaja treba do 30 a kolostrum oko 25 tele treba kg kolostruma, ukupno primiti određeno hraniti treba u života. Telad do davati 10 ili 15. dana sve uvijek između uzrazmaci i neredovito obroka pojedinih hranjenjedulji vrijeme sa stvara čime se uzimanja mogućnostprekomjernog halapljivost, "rokuju dati da siše ili mu telad dobro Zato štetnim svim napajati, posljedicama. je isto i razmacima u dnevno 4 do 5 Poslije uvijek vrijeme. pravilnim puta kolostrum tele ishrane dnevne 15.

10. mlječnu prijelazi.na neprimjetno i na ishranu druginačindržanja.

Tele

to

se

i za

.

— _ a

—

.

.

“

e

—

u

—

—

\dr

M.

Winterhalter

.

|

1 1 4 :

| i i a

| '

I

|

“IIIKONGRES

.

O UZGOJU ŽIVOTINJA Savez rinarskih

društva

veterinara

tehničara

i vete-

Jugoslavije u od 12. do 14. ganizirao je Umagu III. 1986. konožujka Jugoslavenski o i dogres razmnožavanjuuzgoju maćih i lovnih životinja.

Spomenutom više Kongresuprisustvovalo je od 800 sudionika iz svih nakrajeva še bio Savezni zemlje.

Pokrovitelj je komitet za i šumarpoljoprivredu stvo iz U ime Beograda. pokrovitelja Mamr Željko Kongresje pozdravio Retaga,pomoćnikpredsjednika komiteta za publičkog poljoprivredu i šumarstvo

SR

or-

Hrvatske.

radova. i je područje obuhvatilo jalovosti junica i krava mjerama njihovo Željko Malaga “Mr pomoćnik suzbijanje. predsjednika komiteta za ZM Republičkog poljoprivredu i Gotovo

600

stručnih

s

za

šumarstvo

:

SRH

zborovanje natjecatelja XVIIIregionalno .u poljoprivredi Slavonijei Baranje LJ

Baranje Osizborovanju natjecatelja Slavonije više od 250 se jekuokupilo poljoprivrednih proizvođača, organizatora natjeznanstvenih i stručnih i društava ustanova te društveno-. predstavnika canja, i i među i političkih Slavonije organizacija Baranje Hrvatske, kojima predRatko Svilar. saveza sjednik zadružnog Jugoslavije, Uvodno inž. Stevo iznio ZS Slavonije izlaganje jedipl.

Banić, predsjednik i a rezultate inž. Savo iz Baranje, Jakšić zadružnog objavio dipl. natjecanja je i savezaSlavonijeBaranje.

U 1985. bilo organizirano svim godini natjecanje je općinama te regije N. osim u Slatini i SI. Brodu."

Podravskoj Gradiškoj, Orahovici, U poljoprivrednika 205 klubova se na biljnoj proizvodnji natjecalo 2950 5100 od preko ha, čega proodnji Na

nedavno

održanom

i

u

u

.

u

“

u

.

.91

ui

od

prinosom

5.530

prosječnim natjecatelja SI. ha od 399 je Požega iz Pavlović Stjepan površini Češnjakovca kg/ha; prinos od 8860 postigao kg/ha, 11.256 ha prinosom 2616 1.171 klubova 88 kukuruza: prosječnim natjecatelj od 5 ha pšenice:

—

u

kluba

63

848

ha

1487,33

na

sa

na

—

:

Marin

kg/ha;

suncokreta:

.—

iz Komletinaca

Andrin

klubova

5

u

m.

sona '

od

na

usjevu

ha

79,15

proizvođačapovršini 1 klubu

64

sa

prinos

postigao

je na

Vinkovci

—

'

kg/ha,

18.360

s

na

u

—

sa

prosječnim 11 natjecatelja i

kg/ha iz Razbojišta Ivica Ladnjak od 2387 i ha prinosom 1133 kg/ha; postignutim Markasović od 4661 285.ha postigao prinos Našice je kg/ha,Stipo površini 2534 od je 1,74 Vinkovci Ceriće “iz (postrni), kg/ha ha.postigao površini ha i od 331 klubova 25 šećerne postigrepe: površini 4223 natjecateljem JarSmiljanić, Bogdan od 54080 nutim prinosom prosječnim rekorderi od 87274 kg/ha; i Savo i ha prinosom 087 Vinkovci mina kg/ha od postignutim površini od 3 ha postigao je prosječni prinos iz Tenje Osijek Maskarić površini .90.550 kg/ha, prosječha i od 2242 postignutim površini 228 12 klubova soje natjecatelja Vinkovci iz Andrijaševaca Dekanić Antun od

prinosom

te

3.181

postrnom

u

u

samo

—

na

a

na

_ — a

na

—

na

sa

u

—

su:

na

—

na

—

:

od

prinosom

nim

na

sa

u

—

kg/ha; je postigao

2704

ha

od:1,16

površini 1 klubu paprike: od 18.300

Vaso

kg/ha;

prinosom

kg/ha, prosječni ha i od 788 12 postignutim površini natjecatelja SI. Požega površini od iz Stanković prinos

od

a.

4460

na

sa

u

samo

—

na

—

Crljenca

na

—

> =

d

ai

'

kg/ha,' 64:12279 i ha prinosom 40,76 36 kluba 3 grožđa: postignutim natjecatelja od 233 ha postigao je prinos Vukovar Iloka iz Dušan kg/ha; površini Raguž od 21.747 kg/ha. od 3.334 klubu se 251 U proizvođača, natjecalo proizvodnji stočarskoj su: čega te postignutom 972.krave i 161 klubova 16 mlijeka: proizvođačem proizvodnji krava od Čeminca 14 proizveo iz Perković je Matko od 3.605 kg po grlu, proizvodnjom kravi 6.308 ili po 88317 kg, kg, i i 3.491 22 klubova 5 teladi tovu postignutim grlom natjecatelja k g): (220 246 352 Našice G. Matičine iz Kalaban od kg, Drago grla prirastom prosječnim kg ili 251 kg/kom,: je 88313 proizveo te i 426 kluba 37 3 tovu postignutim grla natjecatelja k g): (450 junadi Vukovar Kovač, od 461 kg; prirastom Bogdanovci Stjepan prvaci prosječnim Dakovo iz Viškovaca Mirko 444 od prirast 55 postigao je prosječni Krupić kg, grla prirast od 515 kg.

21 grlom postigao je prosječni 5.678 i 46 6 klubova prasadi proizvedenih natjecatelja prasadi: težine od 26 proizvodnji iz Sotina Nikola ili 1235 po kg;ili 25 Vladisavljević prosječne natjecatelju, 22400 kg i ima 896 Vukovar kg/kom, proizvedenih prasadi ili po kom 50.134 i 118 klubova 16 tovu svinja: predanih natjecatelja iz Kučanca Brkanić Jovo od 99 težinom kom 4248 kg/kom tjecatelju 2558 prosječnom ili 109 je 279525 D. Miholjac kg/kom. kg proizveo tovljenika i su Rekorderima dodijeljene diplome nagrade. natjecateljima inž.

S. dipl.

Brlek, ha

072

postigao

22900

na

sa

u

—

od

je prinos

na

—

'

u

:

*

sa

u

—

sa

u

—

sa

—

'

sa

u

u

—

sa

>

su:

—

—

sa

sa

u

—

—

na-

sa

u

—

sa

sa

—

—

Uspješno savjetovanje s avjeuspješno godine travnja je krajLjubljane mlekarni«.

Služba Savjeto» Ljubljanskih razvoja kojejeorganizirala tovanje a i iz SR čak 150 stručnjaka predaHrvatske, Slovenije vanjujeprisustvovalo SR i iz vrsni Savjetovavači su bili stručnjaciAustrije Njemačke. mljekarski iz Leo dr i Kervina Franc dr »Ljubljanskih Šuštaršić rukovodili su prof. njem domaćini. i bili izvrsni da Treba mlekarni«. susretljivi naglasiti U

održano

Rodici

su

»

92

ep

21.

1986.

—

— >

i

Peka

Prof.

dr France

Kervina

Dr

UTE

Sc

sI

JurgenDeneke

Spomenutćemo neke od predavača: 1. Dr Deneke iz instituta Grubu u Munchena.

Jurgen Veterinarskog kraj On o muznih je higijeni govorio mlijeka,nadzoru ispravnosti uređaja i . načinu stočarima u plaćanja mlijeka Bavarskoj.

2.

Josef Haschka iz Beča i Franz iz člaDipl. ing. dipl. ing.

Nagiller Beča, komore Oni su referatu svom novi Gospodarske o Austrije. govorili načinu kakvoće u plaćanja higijenske Austriji. mlijeka 3. Dr Michael direktor koruških Hecker, mljekara čije sjedište je Beljaku o kakvoće na (Villach).

Govorio je poboljšanju mlijeka području mljekara u i Spittalu Beljaku.

4. Dr Leo Šuštaršić iz mlekarni« je o hi»Ljubljanskih govorio mljekarskoj i kakvoće gijeni poboljšanju higijenske mlijeka »Ljubljanskih mlekarni«.

Svi iz SR su predavačiAustrije,Njemačkei Jugoslavije upozonedvojbeno rili da kakvoća sastavni dio kakvoće treba higijenska je mlijeka mlijeka koju vrednovati i redovitu uključiti mlijeka: cijenu Savjesne proizvođače mlijeka treba za kakvoću a nagrađivati higijensku mlijeka,nesavjesne kažnjavati iznosa od oduzimanjem određenog n ovčanog mlijeka. cijene Svi sudionici rado su da će se prihvatili obavijest savjetovaorganizatora sličnom sa temom ove nje još godine.“ ponoviti Službi mlekarni« Čestitamo na izvrsno »Ljubljanskih razvoja organiziranom Z. Mašek, vet. savjetovanju! dipl. :

u

u

i

:

u

;

Zdravstveniriziknepušača Ako

živite

da

po uvjerenju nepušač, opasnosti izazvanih sasvim ste se tvrde da zdravlje cigaretama, prevarili.

Stručnjaci je rad u uredu ima isto kao da ste četiri tipičnom gdje pušača POPUšili cigarete ćete a rizik da od raka tri dnevno, oboljeti povećan puta. je U više obraća sve na posljednje vrijeme javnost svijetu pažnju opasnost od dima kom izloženi su okolini čvrsti docigaretnog ljudi pušača, Postoje kazi da nastanak bolesti rezultat dimu plućnih je takvogizlaganja cigarete. u

ste, kao

zaštićeni

od

za

u

u

P

93

da Lowrey, koji istraživačkom laboratoriju radu nedavno »Science« tvrdi da razina narice, koji objavio časopisu j e je zraka dimom veća u nego zagaoč zagađenosti cigaretnim zatvorenoj prostoriji atmosfere Los na za đenost Angelesu najgušćeg S voj autoputu p rometa.

2 rad završava da takva zraka dimom zagađenost sobnog pušača upozorenjem rizik veoma udisati su predstavlja ozbiljan zdravlje nepušača koji prisiljeni isti to dim, jest pasivno pušiti. a znanstvenik že14 91.000 Japanski Hirayamajetijekom godinapromatrao dobi od 40 i više da se rizik žena da obole na nepušača (u godina).

Primijetio je s što od raka tim više Rizik bio muževi više pluća povećavao njihovi pušili. je veći za žene muževi do čak su o dvaput pušili jednukutiju čiji dnevno, cigareta veći za žene muževi ili više dan. istrasu na 4,5 pušili kutija čiji dvije Taj —. puta iznesenih živački rad dao od nekih da podatke Americi, jetočnije jer kući nego Amerikanke. u Japanke- proborave istraživati i zdravstveno odnedavno su su više Liječnici počeli djecečiji stanje od radova da ta češće Rezultati mnogih pokazuju djeca roditelji pušači. pate bronhitis. će kao što različitih bolesti na sustava, dišnog Dijete prije je primjer više ako što većina razumljivo, djeceprovede oboljeti jemajkapušač, je.i jer izložena mala očeve. su vremena uz uz nego Najvećoj djeca majke opasnosti težine i kod kuće. manjih zbogmanje tjelesne Njihjenajteže zaštititi, jer je raznih i učinak smola,ugljičnog dioksidadrugih katrana, “pluća, nikotina, veći.

30-tak otrova iz dima cigareta Danas smo u pokreta Osnivaju brojna svjedoci nepušača širenja svijetu. i zakoni i Donose se koji zabranjuju udruženjaorganizacije nepušača. pušei na radnim I mi imamo na zakonkoji mjestima mjestima. «nje javnim mnogim radne da posebnu će se nizacije osiguraju kojoj obavezuju prostoriju Doga U vlakovima i se u pušiti.avionima, drugdje odvajajuposebne odjeljke. p ušači Godine Americi zakon 1971. donesen u o zabrani reklamiranja je cigareta država danas saveznih i ima zakon 36 američkih o radiju. televiziji ograničadok deset takve zakone na godina pušenja javnimmjestima, jeprije vanju imalo Nitko druterorizirati i 5 država. samo nema pravo ugrožavati zdravlje Svatko ima čisti zrak. na pravo gih.

Sve očito da se stav društva svemu, u cjelini prema je pušenju mijenja. i veća zakonodavstvo. snaga mnogo nego važnija To je kojaje borbu za zagađenosti ReginaCarslon, predsjednica organizacije protiv kaže: »Otkuda u New bilo kome da što će ući pravo pušenjem Jerseju odlučuje Mi ne u alkoholičarima da u usdozvoljavamo mojorganizam? ulijevaju piće ta ne da ruku čašu vode koiz drugihljudi, dozvoljavamo drugima stavljaju Zašto bismo dozvolili da dim naše u jepijemo. nečiji ispuhnuti prodre tijelo naše Ima ne? zar pravo, volje?« protiv Vaš liječnik Kemičar

radi

američke

u

ratne

mor-

.

u

u

o

u

za

..

su

u

se

zna

se

u

na

*

-

:

u

.

u

|

POLJOPRIVREDNI

CENTAR

Izvještaj sa

*.

rasplodnih

pasmine

u

kod

Rovišću

godine

,

Ime

broj <:

“ Diklić 2.

:

i

Ferenčak

1.

94

junica simentalske Bjelovara, 7. 5. 1986.

Prigojni Težina i broj klasa pot

Red.

3.

sajma

STOČARSKI

CENTAR

SELEKCIJSKI

RJ

HRVATSKE

<

Diklić

uzgajivača

prezime

junice

nai

Antun,

Milan, Milan,

Orovac

Kašljevac Kašljevac

Cijena :

=

*

;

«+

m .

3859

573/1Ia

3792 3812

550/Ila

“<

.

545/Ila

435.150.422.500.-

409.750.-

Bažulić

Ivan, Severin Ivan, Dautan Ivica, Kakinac Ivica, Kakinac

542/11

Nikola, Međurača Plantek G. Ploščica Mato, Plantek Mato, G.-Ploščica Milković Vlado, St. Diklenica Skok.

Marko, Kapela Sabolek Dragan, Mraz Ivan, Orlovac Padović Ivan, Sasovac

575/Illa

raBengez Bauch Bauch Gluhak

660/II

575/11 608/Ila 513/II 505/11 530/Ila 555/Ila

Starčevljani

560/II 590/Ila

603/I

Keserin

Milan, Gudovac Zemljić Nikola, Prgomelj Blaha Ivan, Gudovac Frljanović Stevo, Frljanović Stevo, Prgomelj Mati Nikola, Potok.

Tkaličanac Ivan, Kozarevac Pećar N. Diklenica Marko, Kurtanjek Ivo, Višnjevac Gadanec Andrija, G. Plavnice Mirko, Tomaš Milić Stevo, Tomaš Vrabac Jozo, Ždralovi Rebić Ždralovi Dušan, Centa Rudolf, Bedenik Sležaček Vlado, Predavac Radelić Milan, Severin Ormanović Severin Dušan, Pucarin Mira, Obrovnica Mato, St. Kovačica

582/II 501/IIla 620/11

Prgomelj.

*

560/Ila 505/II 543/Ila *

550/II 570/II

525/II

Horvat

530/Ila 582/Ila 580/Ila 570/Ila 570/1I

560/I 610/IIla 515/lI

“.

593/IIla

Filip, Vlalhović Filip,Tuciljevac Crkvenac Ljilja, Ivanić Boško, Panić Milutin, Majur

620/II

Ferenčić

565/Ila

Tuciljevac Šimljena Kupinovac

Vinko,

580/II

600/II

630/Ila

Pudak

*

Marković

Vinko, Praščevac Mihić Vlado, Haganj Babić Branko, Prašćevac Mužić.

Milan, Staro Međimurec Đuro, Cepidlak Međimurec Stjepan, Apatovac

Štefanje

>

540/11

Mački

Josip, Farkaševac Pudak Josip, Farkaševac Senjanec Ivan, Kostanj Jelenčić Stjepan, Dubrava Jelenčić Stjepan, Dubrava Kozulić Marija, Ladina Hajak Drago, Poljana Hajak Drago, Poljana Mikec Mato, Cugovac Jelenčić Ivan, Repinec Korenčić Kata, Haganj

_

534/11

.

Župčić Vlahović

530/Ila

540/lla

652/Ila 570/Ila 590/Ila 600/Ila 530/Ila 550/11 .

598/Illa '*

555/II

520/11 535/Ila 610/I 508/11 520/11 550/Ila 570/Ila

600/II

95

MljekaraZagreb »Dukat«, 9 M. p.o. Zagreb, Čavića

:RO

š

RO

Radničkogsavjeta Programaobrazovanja se od 5. VI godine, raspisuje Zagreb, 1986.

Na

i Odluke

osnovu

»Dukat«

NATJEČAJ obvezama pravima zaključivanje za završenim cima sa obrazovanjem zvanje osmogodišnjim o

ugovora

za

i

međusobnim

s

učeni-

učenika

— IV stupanj završili učenike su za 3 osmogodišnju Školovanje koji traje godine škozavršili 2 razreda učenike su školu a za srednjeg obrazovanja koji 2 lovanje traje godine. će obveza se i međusobnih Odnos prava zaključikoje uspostaviti obuhvaća: strane i RO učenika s između s druge jedne vanjemugovora škoza RO da će učenicima obvezu stipendijuvrijeme osigurati troškova visini centru« školskom u »Mlekarskom u u Kranju lovanja đačkom i u domu, smještajaprehrane zasnoRO da će s učenicima obvezu po završetku obrazovanja, i radnih neodređeno za odnos vati radni na poslova vrijeme obavljenje zadataka »mljekara«, a po da za učenika obvezu završenoj obrazovanja, svakoj vrijeme u obavi praksu RO, jednomjesečnu godiniobrazovanja, obrazozavršiti i na da će s učenika obvezu uspjehom vrijeme radnicima: odnos radni s zasnovati završetku a obrazovanja vanje, po obrakoliko dvostruko radu RO i ostat na jetrajalo vrijeme najmanje zovanje, a akoi RO nadoknadi troškove učenika sve obvezu obrazovanja da ako ne završetka odnos raskine zasnuje obrazovanja, prije ugovorni i u ako odnosno s završetku odnos radni po uspjehom obrazovanja, radu ostane ili ako ne na savlada roku ne program predobrazovanja ira viđeno vrijeme. dostaviti o Molbe za ugovora Kadrovskoj stipendiranju zaključenje dana od »Dukata« 15 dana službi objavljivanja natječaja. izvod iz matične molbi dužni Učenici su knjigerođenih, priložiti za i o sposobnosti svjedodžbu zdravstvenojpsihofizičkoj liječničku zavrte zadataka i radnih svjedodžbu »mljekara« poslova obavljanje dobri odlični i vrlo Prednost škole. razreda imaju osmogodišnje šnog MLJEKAR

0000000

......00

a

vano

5

WrMATE

naviše

:

—

—

—

—

.

—

učenici.

O

roku

od

i

dana

30

će

kandidati

izbora

postupku po natječaja. zaključenju

rezultatima

biti

obaviješteni u

0006060000000000000000000000000000000000000000000000000000

y

Šime

Dapo,

Pavljak, dipl. inž, Petar dipl. inž, Zlatko Majić Ljubešić, dipl. inž, dr Berislav

dipl. inž, Josip Glavni

i odgovorni

Tehnički

urednik:

Vlasnik

i izdavač:

Mjesečna Tisak:

SOUR

Erhatić,

Nada

dipl. vet,

urednik: Vera

pretplata

Volarić,

Udruženje za

»Vjesnik«

Zlatko

OOUR

dipl

dipl. inž, Tomislav

vet. “

g

radnika

organizacije TM,

Kolak,

:

dipL inž

mljekarskih

privredne —

Mašek,

Jelenić,

Zagreb

SRH.

i ustanove

Uprava kao

iza

i uredništvo:

proizvođače

Zagreb, mlijeka

Ilica iznosi

31/III, teL

424-420

30,00 dinara

'"

a

— _ — o a