Mljekarski list 3-1986

ai

ZAGREB Poema.

rr

ge

e

eg

po

O

O E ro

ZBOROVANJE

NOVOM U

NAPREDNIH POLJOPRIVREDNIKA MAROFU

veljače Krajemmjeseca Kluba ržano napredjezborovanje Novi nih poljoprivrednika općine biMarof.

Dvorana SOUR-a »Sloge« la do mjesjeispunjena posljednjeg ta. naprednih poljoprivZborovanje rednika proizvodnji kukuruza, kao i mlijeka, silaže, drugihpoljoprivrednih otvorio proizvoda jepriTurdirektor govorom godnim inž. ković. Tako sudionici su zborovanja među doznali da takmičenje poljoprivrednicima ima Jugoslavije 32.Nadalje tradiciju. dišnju jeupozorio goda“ proizvodnja je poljoprivredna radi i provrlo teška i složena se jer živim izvodi a organizmima, njen Ima i nikada uspjehnije zajamčen. struča se mišljenjakoja suprotnih da ne no mogu prihvatiti, jepoljopvrlo rivredna Turković proizvodnja lagana jaa Zborovanje naprednih Inž. više štetiti takvo može mišljenje Novom Marofu poljoprivrednika 1986.

od-

u

sa

a

—

a

u

koristiti.

nego

Upravo klubova gih

Marofa

znatno

više

kao

naprednih poljoprivrednika Novog primjer da 80 do 100 u dokazuju nijelaganoproizvoditi našojzemlji

Klub

od

100

metričkih

centi

zrna

kukuruza

po

hektaru

i dru-

ili tolike

i

količi-

Marofskih

mlijeka. poljoprivrednoj proizvodnji bili bi takmičara i s tim rezultatima i u su koja zapaženi ponosni područjima daleko tlima i sa su boljim proizvodnje. uvjetima aki veliko ima Klub značenje provođenju poljoprivrednika naprednih robNa i ZOUP-a. tivnosti ZUR-a temeljima omogućenojestvaranje njihovim i se samo Robna nih mogu temeljiti udruživanje proizvođača. proizvodnja i kakvu i na proizvodnji primjenjuju visokoj postitehnologiji najsuvremenijoj Klub Kluba žu članovi ponaprednih poljoprivrednika.

Zbogtoga naprednih i radi i šikao treba smatrati ga udruživanja toga jačati ljoprivrednika jezgru ne

mesa

i

Rezultati

Novo

u

u

—

riti.

pomoći stručnoj pozdravnog je kraju bez rada bi bilo ne stanici mogućepostojanje Poljoprivrednoj Varaždin, čijeg Kluba poljoprivrednika. naprednih iz Varaždin bio i referat inž. stanice Zanimljiv Nemetija Poljoprivredne je zanimastočari »O rezultatima u su sa proizvodnji mlijeka«, kojeg velikim njemsaslušali. takmičara u se 1985. prema u proizvodnji mlijeka Broj nije povećao godini krava 36 Tako se no za u 1984., takmičenju grla. godini povećao jebroj je bilo 259 krava. takmičenju Na

govora

inž. Turković

u

zahvalio

na

-.——

+

s.

-.

.--.--

>

>

Novi Marof bilo na 610 kontrolom selekcijskom području općine je krava od bilo kontrolom 7 bikovskih 90 NP 411 krava krava, majki, pod toga je »Z« i 102 krave rasplodne proizvodnje pod selekcijom.

Od krava Novi Marof s područja se(7050 ukupnogbroja općine grla) pod kontrolom krava. To 610 ili više u odnosu za na lekcijskom 8,6% je je 1,1% godiPod

“<

nu

1984.

Marofa Naglašeno je zborovanju je »Sloga« Novog prošloj nabavila robne za 46 godini proizvođačerasplodnih junica.

Takmičari u 1985. 1,091,495 litara u su proizveli proizvodnji mlijeka godini te količine a od sabiralištima litara su 558.585 s mlijeka, predali 3,74% m lječne masti.

Dok u 1982. litre 279.264 bilo 1985. u godini otkupljeno je mlijeka godini čak 558.585 litara. je da

na

PZ

iz

u

proizvođač iz Varaždinskih mlijeka Najbolji Gabrijel Flajšman

Toplica

na Najboljim proizvođačem mlijeka proglašeni zborovanju Gabrijel iz Varaždinskih od 23.555 s količinom litara.

Toplica, Flajšman mlijeka Drugi bio Dvorski iz Črnile 22.194 po redu 48, s proizvedenih proizvođač jeStjepan litre bio Tomo a treći Vuraić iz s mlijeka, je Brezničkog Huma, proizvedenih litre 20.673 mlijeka. su

ZM

s...

a

o...

=.

-

=

-_

o...

--.

m

du

maa.

“e.

-

-

-—

3+

s.

e.

s

a

i

ĆE PROČITALI, VAS ZANIMATI JESTE LI SRH

od

1. 1986.

skupštine Vjesniku Delegatskom »Zarubrici u sam dnevniku »Vjesnik« pročitao zagrebačkom god., prilogu nasloKovačevića Ivana i pod skupnim stupnička pitanja«upitzastupnika a na i vom Republički kojajeodgovorio osjemenjivanje«< »Umjetnoprirodno i šumarstvo.

Komitet za poljoprivredu i dobiveni inteveoma za a Pošto su odgovori mljekare postavljena pitanja ih u prenosimo cjelosti: resantni, KovačeIvan rada 21. »Na zastupnik studenoga udruženog Vijeća sjednici stoke. vezi s tri vić krupne o sjemenjivanjem umjetnim pitanja'u postavio je stoke u odnosu kolika Zanimalo ga je osjemenjivanja umjetnog jeuspješnost na zakonska i kakva takvih na prirodno mogućnost v raćanja je pokušaja broj ako nisu s na uspješnošzadovoljni poljoprivrednika, zahtjev osjemenjivanje li se ponovno Može ću naplaćivati o sjemeumjetno o sjemenjivanja. umjetnog bilo ako u više navrata nije uspješno? njivanje i šumarstvo. komitet za poljoprivredu Republički Odgovorjepripremio stoke utda na konstatira se U na prvo najprije plodnost pitanje odgovoru i iskorištavanja, faktori držanja uvjeti životinja, općezdravlje ječubrojni stručnost kvaliteta stočara o tome, bioklimatosjemenjivača, sjemena, znanje ne sve itd. Zato u ski faktori osjemenjivača najoptimalnijim uvjetima životinje Prema ili kod ostati prvog mogu osjemenjivanja. gravidne pristupaumjetnog na 1984. u stanice u Sisku Veterinarske ponovno osjemenjivagodi. podacima 1985. godine. u a 60 vraćeno mjeseci krava, posto jedanaest posto 59,76 njenije do 86 na se 85,5 poKod povećava graviditeta postotak drugogosjemenjivanja tek do 6 Tako do 94 na 92,9 a s trećim p raktički, še, posto. osjemenjivanjem sto, dio se tih tri od više 9 izlučuje zabređa, grla (dio puta g rla osjemenjuje posto biti ekonomski bi smio ne iz problem, postotak Taj jalovosti). rasploda zbog »remonniži od tehnološki znatno zanavljanja godišnjeg prihvatljivog jerje do 12 iznosi on ekstenzivnim ta« proizvodnje najmanje uvjetima (u plotkinja više od 20 a u intenzivnim 15 posto). uvjetima posto, za Zakonu o da kaže se prema na U mjerama odgovoru drugopitanje načinu donosi stoke Odluku o stočarstva općinoplođivanja unapređivanje stočarstva. za skladu s u ska Umjetno unapređivanje skupštinakao obavezanprogramom stoke na određenom način području, oplodnje osjemenjivanje, svakodnevno to ako za može se organizipotrebni uvjeti postoje propisati i te za stručna rana provjerenoga osiguranje služba, mjesto osjemenjivanje, Na muških gdje području rasplodnjaka. odgovarajućih kvalitetnog sjemena s kvalitetnim ne se pripust moguć jeprirodni prvodi umjetnoosjemenjivanje i stručne od muškim komisije upiocijenjenim prethodno grlima rasplodnim donosi tome Odluku o muških sanim u općinska grla. rasplodnih evidenciju ako i stočarstva za sa u skladu programom unapređenje svojim skupština za o sjemenjivanja. provođenje umjetnog uvjeti postoje višestruko znakao zootehnička metoda, je osjemenjivanje stoke, Umjetno kvalitete i brzo masovno stočarstvo za stoke, poboljšanje omogućava čajno i i zaraza i način za infekcija, spolnih iskorjenjivanje suzbijanje pouzdanje uzroci različiti se jalovosti osnovna i liječe uklanjaju otkrivaju, mjerakojom i ekonomski i To a napose opravdana plodnost. je n jihova povećava životinja, dobiva sve se u rentabilna kvalitetniji kojom proizvodnji stočarskoj mjera Savezne

U

.

i Sabora

:

23.

—

a

—

—

ne

—

36

-----_

=

-

--.-

a

m

=

—_

=

a

—

———

o

=

on.

proizvodnim Prednosti podmladak boljim takvogosjemenjivasvojstvima. stoke da nema zato se za su, pa očigledne naglašava nja razloga promjenu odluke stoke. o načinu oplođivanja Veterinarske stanice osnovi kalkulaciodređuju (na cijenu osjemenjivanja i podnose na uvid i kaže se u odjetroškova) prihvaćanje skupštini je općine, A ta obuhvaća na rad i troškove i govoru prvoga posljednje pitanje. cijena eventualne dok bređa. ostane sve novog potrebe plotkinja osjemenjivanja ne To kada vlasnik dovodi za na za osvrijedipraksu plotkinju»punkt« umjetno ili u veterinarsku ambulantu.

Ako stočar želi da se posao jemenjivanje taj obavi veterinarska stanica troškove vremeu staji, naplaćuje dodatne radnog i troškove.

U na stanici Sisak Veterinarskoj putne cijena umjetnog o sjemenjistoke iznosi 2.000 dinara.

Ako se na vanja ponovljeno obavlja osjemenjivanje ili u ambulanti nikakva ne se to a ako se punktu naplaćuje naknada, obavlja U dodatnih se 700 dinara svaki dolazak za uz vlasnika, naplaćuje staji naplatu troškova. putnih se o Zastupnik još odgovoru. nije i zjasnio x s

.

—

'

=

|

M.W.

#

18. ZBOROVANJE NAPREDNIH POLJOPRIVREDNIKA BJELOVAR, 1986.GODINE U

—

održano 18.

Trojstvu Bjelovar, je zborovanje naprednih poljoprivrednika više 'od 400 općineBjelovar.

Zborovanju pored je poljoprivrednika veći radnih i prisustvovao brojpoljoprivrednih stručnjaka, predstavnika stručnih i te među organizacija asocijacija, društvenoradnika, kojima ZO saveza i predsjednik Zadružnog Ž abić Bjelovar Andrija predsjednik političkih OK SSRN Pacadi su učestvovali i u Bjelovar Bruno, k oji Zborovanje raspravi. otvorio inž. a o rezultatima je MariMajhen, takmičenja govorila Bogojević je inž. U 15 među dipl. ja sudjelovalo raspravi je učesnika, kojima najveći broj Učesnici su o neposrednih proizvođača. govorili značenju takmičenja, potrebi borbe visoke za većinu na kao i o nekim proširenja prinose poljoprivrednika, što brži razvitak kao što negativnim pojavama onemogućuju poljoprivrede, su nesklad i štetu na cijena poljoprivrednih drugihindustrijskih proizvoda visoke za poljoprivrede, posebno cijene reprodukcijskog materijala poljoprivredu rezervni i (mineralna gonjiva, pesticidi, dijelovi dr.), nedovoljni krediti, visoka te o kamatna za mineralna regresa potrebi davanja gnojiva, i Na da i pesticide su niza sjemensku robu. Zborovanju stopa, konstatirano je pored teškoća rezultati u svim granama a da se u postignuti značajni proizvodnje, kukuruza i društvenim sa mogu sektorom proizvodnji pšenice mjeriti poljoprivrede. u 24 kluba bilo obuhvaćeno 680 takmičara od Takmičenjem j e preko čega U proizvodnji: kukuruza-zrno-276 takmičara na 650,5 ha,koji su postigli prosječni priod 9,08 nos a po takmičaru od 21,4 t/ha. t/ha, je postignut prinos Najveći prinos Tulić iz Mlinovca 10 ha na 11,7 t/ha. postigao je Marijan čitave takmičara na kukuruza55,5 ha i stabljikepostignutim od 73,5 takmičaru p o a prinosom t/ha, prosječni silaža prinos 46 t 88,6 najveći prinos Veličan Babotok na od 2,2 ha 3, od postigao je Franjo površini prinos ha, 94,0 t/ha.

V.

—

'

—

—

—

'

—

37

23,1 ha

i po-

poljoprivrednika a od 10,3 t/ha i 13,2 t po takmičaru, najveću prosječnim prinosom stignutim ha od 3,5 Plavnice na St. iz Milenko površini Margetić je proizvodnju postigao od 11,6 t/ha. prinos jeprosječni postigao na 97,3 ha i prosječnim 93 takmičila se su poljoprivrednika pšenica t. od 4,9 a 5,1 po Najveći prinos takmičaru t/ha, prinos prinosom postignutim od 1,52 ha 6,97 iz Zr. 163, na površini Kovačević Topolovca Josip je postigao t/ha ha i 21 protakmičio se na postignutim poljoprivrednik 19,2 ječma takmičaru 4,34 t, a najveći od 4,75 po p ostigao prinos t/ha, sječnim prinosom iz Orovca na 5,96 t/ha.

Darko 1,81 ha Novaković “je na 25 takmičilo 28,9 se poljoprivrednika prirodni travnjaci sijeno a od 10,6 t/ha su proizvodnajveću suhogasijena, prinos ha,postigliprosječni na Veličan 2,2 ha sa 17,3 t/ha suhogasijena.

Franjo je njupostigao i7hai takmičilo 18 se poljoprivrednika travnjaci sijeno zasijani od 13,4 a po takmičaru 12,7 t/ha, su najveći ha, prinos postigliprosječni prinos od 1,5 ha Ivković Stevo G. Križ 54 na 15,5 t/ha suhoga površini postigao je sijena.

35 sa takmičilo 13 se pokrmača, proizvođača proizvodnja prasadi odhranili 2 17,22 prasadi su po g odišnje godišnje, stigli prosječnaprašenja odhranio iz 10,25 prasadi 241, poa Miljenko Hrgovljana je krmači, Radošević leglu. i po916 obrađenih sa 177 se mlijeka takmičilo proizvođača dana standardnelaktacija od 3,577 305 laktacije kg mlijeka proizvodnjom stignutom FraVeličan krava 10 sa kravi. po prosječnu proizvodnju postigao je Najveću lak5.126 iz Sredovaca 3 krave sa u 305 dana Ana i sa 5.257 sa kg kg Bujger njo tacije. od 4.340,5 su 187 krava 37 sa proizvodnju postigliprosječnu proizvođača od 3.499,2 krava su 579 sa 108 proizvodnju postigliprosječnu ..kg. proizvođača mli2.836 od krava 137 svega i 30 sa kg proizvodnju prosječnu proizvođača kg standardne dana u 305 laktacije. jeka i proRekorder u proizvodnji prirodnim travnjacima kukuruza, silažnog iz Babotoka.

Franjo mlijeka izvodnji jeVeličan postao obranu nagrai f ond za poljoprivredu općine protugradnu Samoupravni zeod u stručnim sa rekordera veći susjednih dio jednu putovanjima broj je više rekordera dr. i 20 a nagradio je asocijacija institucija, OUR, preko malja, minekukuruzom, razne na pšenicom, sa sjemenskim časopise, pretplatom i dr. hranom, stočnom ralnim paketima poklon pesticidima, gnojivom, izvelo raznovrstan kulturnoV. KUD Za učesnike Trojstvo je Tito Broz su Učesnici Josip umjetnički muzej Memorijalni posjetili program. zborovanja u V. Trojstvu. inž.

Brlek dipl.

Stjepan kukuruz-silaža

—

zrno-takmičilo

se

na

18

—

—

—

;

—

—

—

—

—

—

—

na

—

—

—

—

—

—

—

u

*

u

-

—-_—

ZAOSTAJANJE

POSTELJICE

.

boZaostajanje posteljice je pojava smatraju a neki Zato se spram ne odnose lešću, smatraju. posteljice zaostajanja mnogi ali ne čine bolesno i stočarima olako, dobro, jerzaostajanje posteljice je stanje nanosi velike redu često a u »bauka« prvom štete, prouzrokuje neplodnost stočara. svakognaprednog Evo što o kažu vrhunski Poposljedicama posteljice zaostajanja stručnjaci. stoke biti ali po momogu sljedice posteljice zaostajanja zdravlje beznačajne, i veoma velike osobito gu prouzročiti ili štete, posljedičnu privremenu trajnu što za vlasnika krave veoma neplodnost,je svakog značajno.

Poslije zaostajastalna nastanka kronične maternice sa posteljice nja postoji opasnost upale ili Gotovo poprivremenom trajnom neplodnošću. uvijek poslije zaostajanja i težini. Prema nekim na stručsteljice mliječnosti nastaje smanjenje gubitak kod 75 do 80% zaostalom sa njacima općezdravstveno stanje plotkinja poste50 do i mliljicom nije znatnije poremećeno, ipak njih 60%slabije jede manjeje Kod 20 do 25% treba računati zdravstvene na Prema ječno. znatnije smetnje. vrhunskom računa da nakon se Gčtzestručnjaku zaostajanja posteljice ili se i oko ugiba prisilno kolje 3%; dulje bolujepotpuno neproduktivno j e 20%, u, kraće a od bolesnih i 30 do neporemestanjaprivremene jalovosti boluje 60%; što znači da sa sve u rećenogpuerperijuma, poslije je zaostajanja plodnošću du ima do 25%. česta

svega

A

sada

da

u

naših

krava.

Neki

to

15

vidimo

čemu

u stvari

radi

i šta bi

mogli spriječišteta i svedemo mo to na minimum. normalno se nastajanje Poslije porođaja svaka krava iz maternice.

U krava to se »čisti«, izbacuje posteljicu događa roku 3 do 8 sati nakon Ako bude istisnuta navedeporođaja. posteljica poslije ali za svega nekoliko sati nog se o usporenom izlazu roka, više, govori posteako iziđe do ne 8 10 sati nakon za kaže se da ljice.

Međutim, posteljica poroda, zaostala i da bolesno U sudje nastupilo je stanje posteljice«. » zaostajanja skom veterinarstvu danas da se smatra rok 12 to u krajnji je sati, jer vrijeme: zaostala već naveliko da u maternici. posteljica počinje gnjije U zaostala visi iz stidnice u ili goveda posteljica najčešće većoj manjoj m ječitava ri, a izvana vidi. se Prva dva dana ne sa zaosrjeđe ostala, je životinja talom obično ne znakove u naročito posteljicom pokazuje promjena zdravlju, iz stidnice a se zaudara. ne općegzdravstvenog stanja, cijedi iscjedak koji Krava i povremeno se Oko dana zdravstveno se grbi napinje. trećeg stanje ili slabi rad ne ima bilo i pogoršava; životinjajede, prestaje buraga, proljev, a i se 40"C. disanje ubrzano, temperatura tijela penje preko seili Smanjuje iz stidnice smrdi. pa potpunoprestaje mliječnost, iscjedak Posteljica gnjije može nastati s teškom maternisepsa općeotrovanje krvi, septičnom upalom Tada obično ce. više nema i Sve da se tada i lijekaživotinja ugiba. životinju kao meso se mora kolje, nevaljalo odbaciti.

Uzroci su biti a mogu veoma poposteljicenajčešće zaostajanja različiti, mlohavosti zatim razne zamogu sljedica atonije, maternice; prouzrokovati je klice razne su Nekad to bila naročito koje prouzrokovale upalu placente, je bruceloza opasna maternice na(zarazni pobačaj).

Atonije najčećše nastaju kon teških nadutih zavrnuća maternice. dugotrajnih porođaja, plodova, Smatra se da i deficitarna posteljice zaostajanju pogoduje ishrana, posljed naročito se selena hrani. Uzroci u mogu njevrijeme okrivljuje pomanjkanje o

se

učiniti da

u

a

,

-

u

.

39

i ovdje obzir, drugih prirode npr. naporan transport. da zaostai a Treba a što zaboravljaju, je istaći, mnogi, ponekad veterinari, nastala iz mnoštva raznakon teških su naročito telenja, koja posteljice, janje i da nešto u redu da sa i znak često samo je životinjom nije komplikacija loga veterinara.

10 ili 12 sati zdravstvenu tražiti već nakon tada pomoć uputno i npr. odnositi olako da bi se krava Danas spram mogli nje preskupa je težinom da bi viri iz stidnice zavezati kao na ciglu svojom koja prije posteljicu nakon 12 izvukla. Svako i najkasnije posteljice posteljicu zaostajanje odlupila bez obzira što krava može se smatrati sati nakon jede, pije oboljenjem, telenja zdravstvetreba zatražiti što zdrava. i naoko i Stoga prije preživa jepotpuno obavili učiniti ako su To veterinara. nu porod laici, pogotopomoć jepotrebno ili veteriiziđe sama bez bio težak. ako vo je Ako posteljicapoteškoća jeporod da kanala sve izvadi tim bez nar porođajnih Pregledom je bolje. poteškoća često se mogu ako su obavili izbacila krava laici, porod posteljicu, pogotovo rodnici i stidnici i trena naći grljku, puknuća maternici, razderotine, ozljede, bi ostale neobAko krava ba ih pravovremeno ozljede pregledana, liječiti. nije uzročnika klicama naročito bi se sa obavezno plinovitih inficirale, rađene, smrću završava što redovito edema životinje. i da kod se pa posteljice,poslije njezinog Inače, preporuča zaostajanja krave.

Povišena zdravstveno pomno tempestanje đenjapo veterinaru, pratiti buraradu u hrane ratura nadam,poremetnje lagani tijela, slabije uzimanje zvati što i treba znak veterinara, su ga opravdana jerpostoji opasnosti prije krvi. nastanak na sepse općegtrovanja sumnja treba naoko .Iako punu posteljice beznačajno, posvetiti pažjezaostajanje A ona ako ništa a ono često nosi za sobom jalovost. je drugo opasnost, nju, jer i najopasnija.

M. W. čitav

biti čisto mehaničke

uzroka

niz

došao

bi

u

va-

'

*

“

U SUBOTICI

SAVJETOVANJE

Saveza

porijekla animalnog Sekcija higijenutehnologiju o tehničara i veterinara »Savjetovanje veterinarskih Jugoslavije organizira mlii veterinarsko-sanitarnih preradiprometu mjera proizvodnji, značenju Savi teškoće u i Spomenuto njihovom provođenju«. proizvoda jeka mlječnih 1986. u Paliću održat će se 29. i 30. krajSubotice. svibnja jetovanje 28., komitetom za Saveznim u sa se poljopSavjetovanjeorganizirasuradnji komitetima za i rivredu i poljoprivredu pokrajinskim republičkim šumarstvo, i i prehrambenoveterinarskim, poljoprivrednim šumarstvo, i kao i stočarskim znanstveno-istraživačkim organizacijama fakultetima, biotehnološkim mljekarskim organizacijama. bit će otisnuti u Zborniku a Svi referati na Savjetovanju predviđena jepriizložba. godna Jugoslavije »MLEKOSIM« na Poslovna mljekarske industrije zajednica na za od 25. 2. 1986. prihvatila sjednici jeprijedlogsudjelovanjeSavjetosvojoj od 28. do 30. 5. 1986. te ga članicama, svojim jepreporučilo vanju za

i

namirnica

u

40

---—

---

_.-

o.

o

——-

o.

-

-

pz

-_—

—

=.

.-

-

=

=

Savez i veteriobavjesti veterinara organizatora: narskih tehničara za i namirnica Jugoslavije, Sekcija higijenutehnologiju 11000 Bulevar JNA 18, 422, animalnog porjekla, Beograd, poštanski pretinac telefon 011/684-597.

Sve

mogu

dobiti

se

kod

ZM

UPOTREBA

ORGANSKIH

GNOJIVA U GNOJIDBI

LIVADA

a kada to vremenski jeseni, početka prije vegetacije, dozvoljavauvjeti izvoze livade i oranice na proizvođači jupoljoprivredni stajski gnoj, gnojnicu, Ona sadrže tri hrasva osnovna gnojevku jednomrječju organska g nojiva. niva: fosfor i te tvar i mikroelemente različitim količiu dušik, kalij organsku ovisno vrsti nama i načinu Količine makrohranio gnojiva njegove pripreme. su va vrstama slijedeće pojedinim gnoja: gnojnica stajski gnoj gnojevka 100 im? im? kg 2 dušika 0,5 % dušika dušika 5 (N) kg (N) kg (N) fosfor 0,2 % fosfora 2 fosfora 0,1 (P:O:) kg (P:O:) kg (P:O:) 6 0,68% kalija 7 (K:O) kg kalija (K:O) kg kalija (K:O) količine mineralnih se a Upotrebomorganskih gnojiva smanjuju gnojiva, time se stočne hrane. samo pojeftinjuje proizvodnja Međutim, upotrebom tog može ne iskoristiti se u gnojiva potpunosti proizvodni potencijal travnjaka, već i fosfornim da s obzirom jepotrebnodopunskognojenje gnojivom tog hraniva ni u nema ni u dovoljno, zemljištu organskim No,jedan g nojivima. dio izvaža na livade količine ili poljoprivrednika prevelike stajnjaka, gnojnice a da mineralnim ne Na način floristički gnojevke, uopće gnoje gnojem. taj sastav se se a loših rast trava i pogoršava, eliminiraju legumunoze,potencira korovskih biljaka.

Količina bi trebalo 20—25 a tek na ne stajnjaka koju prekoračiti je t/ha, slabim tlima možemo dati 35 t/ha. dobro a nerazblažena Gnojnica, čuvana, vodom u većim količinama može trai upotrebljena prouzrokovati oštećenja treba razblažiti svodom va, pa dok količina u bi tre1:1, 1:3, ne je omjeru koju balo iznosi t/ha.

25—40 također domoramo prekoračiti Gnojevku razrijediti vode u i ako to 1,5 se dok davanjem vegeomjerunajmanje gnojidba obavlja a u i rasta 1:3 u tacija miruje, razdoblju potrebno razvoja, razrijediti je omjeru ili od 1:2. a nikako s vodom obavezno više, Miješanje manje gnojevke prilije kom brže suši pa se na se stvara livada gnojenja jernerazrijeđena biljkama čvrsta da se one često i pokorica, tako uguše ugibaju.

Tako na nastaju praznine plješine travnjaku, njih popunjavan ajbrže korovi.

Osim s vodom. i zato se ju togarazrijediti gnojevku potrebno j e jer dušika.

Količina bi trebala ne sprečava gubljenje prenerazrijeđene gnojevke laziti 25 m?/ha u jednoj prihrani. sastavu sadrže u svom malo veoma fosfora te da bi se Organskagnojiva nadoknadio u mineralnim manjakpotrebno njegov je proljeće gnojiti gnojiviNPK ma NPK 6:26:26. npr. NPK 7:14:21, 10:30:20, Iva inž.

Majhen, dipl.

Od

—

u

“-

-—

—

>

a

41

_-

---_-—

-

POVIŠENA CIJENA MLIJEKU sada

iz-

mlijeku cijena povišena jeproizvođačima i Proizvođačima masti. osnovi litru na za nosi 64,98 dinara 3,6%mlječne jednu iznosi za za mlijeko, koja republička premija o dgovarajuća pripada nadalje za a SR Hrvatske 3,00 dinara nizinsko područje brdskopodručje osnovi na 3,50 dinara 3,2%mlječne masti. planinsko i ona

15. ožujka

Od

1986.

za

dobivaju

dijela nizinskog masti: litru prema postotku mlijeka jednu

mr":

cijenu

navedenu

:

<———— %

masti

osnovna

57,76

3,3

59,56 61,37 63,17 64,98 66,78 68,59 70,39 72,20 74,00

i

3,4

3,5 3,6

3,7 3,8 3,9 4,0 41 a

3,00 3,09

60,76

3,18

64,55

3,28 3,37

66,45

3,46

70,24

3,56 3,65

72,15

3,84

77,84

3,93

79,74

62,65

68,35

74,04 75,95

3,75

75,81

4,2

ukupno

republička

cijena

LI

3,2

dinara

premija

..

.

niže

Hrvatske

SR

1. Proizvođači

.

rldldldlrl_roaaoaoaoao

oo oo o o pa

niže Hrvatske SR Proizvođači 2. dobivaju područja brdskomasti: litru za prema vedenu postotku mlijeka cijenu jednu planinskog

na-

—————————————X<W

%

— _

masti

osnovna

3,3

61,37 63,17 64,98 66,78 68,59

3,4 3,5

3,6 3,7 3,8

3,9 4,0 4,1

3,50 3,60

61,26

3,71

65,08

3,82

66,99

63,18

3,93

68,91

*

“70,83

4,04 4,15

12,14

70,39

4,26

72,20 74,00

4,37

74,65

75,81

4,2

ukupno

republička

cijena

57,76 59,56

3,2

dinara

premija

76,57

4,48

78,48

4,59

80,40

————————————————<X——

Odluci

temelji mlijeka cijena Nova,povišena »Službenom u 1986. ka za kojajeobjavljena godinu 1986. ožujka se

na

mlijecijeni zaštitnoj br. 12 od 14. listu SFRJ«, o

ZM.

42

-

oi

-

--

=

-

na.

a.

=.

-

a

a

a

“m

---.---

O OŽIVLJAVANJU

KOZARSTVA |

U

saveza Zadružnog prostorijama Hrvatske održan vrlo zanimljiv je .

stručni tanku

sastanak

Sas-

prisustvovali brojni i vrsni J. M. Vistručnjak

kao

llemont

kozarstvu.

struč-

su

njaci

o

iz Francuske.

U

svojem izlaganju saveza — predsjednikZadružnog Hrvatske inž. Mirko Čuruvija drug na kozarstva u upozorio je značenje SR i da se Hrvatskoj potrebi osnuje znanstveni institut jedan središnji će stručno voditi koza u koji uzgoj U SR nas. imamo nekoliHrvatskoj ko velikih se gospodarstva kojima koze i uzgajaju plemenite (uvozne) već se sada zapažaju brojne p oteškoće od zdravstvenih do rasplodnih. kozarstvo se Zbog toga treba i znanstveno i smišljeno razvijati

.

“uvodnom

u

stručno

Gost održao

voditi.

iz Francuske

J. M.

Villemont

vrlo

zanimljivo predavao kozarstvu u Prednje Francuskoj. vlstitom na isavanjejetemeljeno kustvu i sam Saveza jerjepredavač Hrvatske uzgajiPredsjednik Zadružnog vač te u Mirko inž. koza, svojemgospodarstvu Ćuruvija, dipl. ima nešto više od 100 visoko mliječnih

koza.

ima 950.000 koza od 126.000 doznali u Francuskoj kojih je pod zadružne za selekcijom.

Gospodarstva, koje proizvode mlijeko mljekare imaju obično 80 do 100 dok imau sireve koza, gospodarstva koja prerađuju mlijeko od 40 do 50 koza u za zaju Broj uzgoju. gospodarstava koja proizvode mlijeko družne iznosi 2/3 od mljekare ukupnogbroja gospodarstava. doznali smo da koza o u vode Nadalje brigu uzgoju Francuskoj brojna stručna instituti. Tako »Prosemoc« i stočaudruženja udruženje pruža pomoć rima s koza. komercijalnog stajališta uzgoja Bilo io koza od prvog dana govora života do i prouzgoju pa sve je jarenja Tako se od 1. do 5. dana života koliizvodnje mlijeka. iarićima daje mljezivo čini od 1,5 do 1,7 litara dr evno.

Jarići u starosti od 10 do 30 dana dobivaju obrocima 1,7 litara te po koncentrat i vodu.

Dok mlijeka dnevno, želji sijeno, mladi od 40 dana do 7 starosti koncentrata dnev0,4 jarići mjeseci dobivaju kg i vodu. no, te po Odrasla koza treba biti teška 33—35 sanska volji sijeno kg a koza—30 do 32 koza, alpska kg.

Svaki sudionik sastanka dobio tekst sastavio je prigodni kojeg je prof.

L j.

Picukarić.

Prenosimo neke teksta Picukarića: dijelove tog prof . Lj.

«Tako

-

je

da

smo

u

u

—

43

au.

so.

o.

dei

komo

o

m

-

o

uo

e

o|

istrijebiše godikojugotovo Koza, nekadašnja krivca kao maza i na niskog raslinja uništavanje optužiše glavnog pogrešno ' i izlazi iz zaborava. i danas kijašuma, osvaja svijet postupno snosi punu shvatio da a ne »on«, Čovjek koza, odgovornapokon jeizgleda da se koza da na štetu šuma. nost samo prehrani sposobna Uvjerio je korist. maksimalnu izvuče i da iz škrtom i siromašnom zemljištu njega četvoronožKoza ilikako to reče J. P. u listu »Le Monde« »prava Chapon je od daleko tvornica na napr. po kilograkrave, bjelančevina« produktivnija jer dok koza i 0,21 težine/i u vivo krava mu 6,4 kg bjelančevina, daje kg mlijeka Ako te na i 0,28 prenesemo kg bjelančevina. pokazatelje daje9,4kg mlijeka težine Dobra koza s 50 ćemo imat stvarne kg daje slijedeći vrijednosti primjer: krava dok bi dobra s 1/10 odnosno 5 težine, dnevno, kg mlijeka njenetjelesne dati 60 u težine 600 u za trebala kg mlijeka analogan uspjeh mliječnosti kg rekordera danu nemamo. a takovih jednom sigurno toliko mnogo od Koza pozitivnih kojaposjeduje preživača jejedan rijetkih svojstava. od koze Praktično sve je upotrebu: i u se bogatojeproteinimajako Mlijeko prerađujesir, koje pretežno naročito zdravo za osoba; starijih ishranu, ljudsku 50-tih

siromašnih«

»krava

ta

se

za

"

...,

za

—

,

rm

;

J. M.

po pipa

1

>

1

POTi

RJ

o

A

PP

O

o

laz

Villemont

u

razgovoru

s

prof.

dr A. Rako

relativ-

koze, ukusno, jaradi je Dalmakonzumira tradicionalno u se no mnogim zemljama(u kvalitet, lošiji kozetina sušena bila kaštradina); poznata ciji je i obuće i služi za izradu i koza Koža galanterije; jaradi je cjenjena koze se u i kašmirske kod vuna)upotrebljava angorske (a Kostrijet tekstilnoj industriji; —

Meso

vrlo

traženo

i

a

bez

meso

—

—

—

—

,

44

;

obzira

na

--

ro

-._---

__-

_—-._

--.-

_

--_

-

o.

.-.-—

os

.=—

-

-

3.

| |

|

naravno mu, Gnojje svojstvima konjskomovčjem.

Vrijednost ovisi o načinu količini slame i vode te nakon s izđubrivanja, postupkugnojem izđubrivanja.

Pored iz SR čelu s na u toga posljednje ekipa vrijeme stručnjaka Njemačke dr. O. Thome-om iz vrši o Stuttgarta opsežna istraživanja antikarcionogenim u Kini utvrđeno da onim kantonima u kozjeg svojstvima mlijeka.

Naime, je koze ima se daleko od raka. kojima uzgajaju postotak oboljelih manji Ova vrlo visok iskorištenosti veću životinja posjeduje hrane, stupanj daje ostale u odnosu na po ima vevrste, proizvodnjujedinici površine životinjske ću bilo odlično se intenzivni nego na plodnost koji drugipreživači, adaptira naročito ako se na i raciona uzgoj, predaje genetski odgovarajuće pasmine nalnu ishranu.

po

—

sličan

i

u

zakonskim u Stoga zemalja, kojima je propisima bilo koza Venezuela i u poograničavano držanje (Tunis, Turska, Jugoslavija) raste interes obnovu za kozarstva. sljednje vrijeme u

nizu

naročito

:

u

onima

2. M.

PRILIKEU SIJEČNJU I VELJAČI 1986.GOD. I 1986. bio relativno osobito u drugoj sa vrlo siječanj god.je polovini, topao, niskim ili prve dekade. prve u snježnim pokrivačem dijelu polovine dvije zraka kretala žitorodnom od: se u Temperatura (srednja dnevna) kraju —4"C do TC. bio relativno od znatno Ovogodišnji siječanj je toplijiprošlogodišnjeg.

Maksimalna zraka —0C 2—4 dana temperatura padalaispod nije (osim studeni bile osobito su u u dani); povišene drugoj polovini posebno mjeseca, Dizale do 16'C. su se primorju.

Minimalne zraka dana 24—27 su OC datemperature padale ispod (hladni kućici na 2 m u do tlu do —12'C. a ni),termometrijskoj najniže — pri tla od 9%C do —2"C 5 se kretala 0,6 Temperatura (na cm) (srednja mjesečna 9'C, 1"C).

Sunce oko 90 sati. jesijalo Kiša 5—7dana tlu ležao vrlo nizak a 3—5, s padala je (na je snijeg prekidom tokom dana.

Oborina 9—13 samo i kiprve polovine (odsnijega mjeseca 50—80 više u mm iu še)jeizmjereno (znatno jugozapadnim krajevima sjevernom primorju).

Kada bilo a su nije snijega, temperature padale ispodnule, p ovršinski sloj tla po noći se zamrzavao, danu a po tlo bilo blatno. U popa odmrzavao, je kanalima bilo dosta ali i na nižih oranica kanalljskim vode, je dijelu (gdje je ska mreža neuređena i radova većinom zapuštena).

Poljoprivrednih b ilo, nije nešto osim i u voćnjacimavinogradima.

Pšenica imala većinom lista.

Sva nikla i I bili dobrim disu 3 je (XII mjes. je relativno te suše bio donekle nadoknađen. jelom topli),jeraniji zbog zastoj vrlo malim su na nešto su Prihranjene površinama.

Najranije sijane prorijeđene. bilo vode nižim na terenima na i u Mjestimično je usjevima mikrodepdosad dobro su Ozimi dok Usjevi resijama. prezimjeli. ječamjeslabiji,jeuljadobra. na nisu nisko da bi im a Temperature repica padale previše naškodile, u bili su prve jednomdijelu polovine pod snijegom. mjeseca bila zime. ove mnogo Veljača jakohladna, je sa najhladniji snijega, mjesec Minimalna zraka bila kroz 1—2 temperatura cijelu veljaču je (osim dana) 0*C 26—27 hladnih II 25—28. ispod (većinom dana).

Najniže (na jepadala VREMENSKE

;

—

—

"

*

'

45

a

-—

=

—--

_--

-—

--

>

minimalnom

temperaturom (s niže).

— pri bili zaozimim su naškodile nisu One bilo 5—6. koji usjevima, ispod— 22'C, je štićeni pod snijegom.

10%C) oko o"C. kretala se tla većinom sloju Temperatura površinskom 20—40 bilo vrlo malo Sunca svega sati). (uSlavoniji je osobito u u Od 7.II učestao Dalmaciji, primorju, jesnijegunutrašnjosti, svaki 2 ili 3 od i Snježni ponekad dan, snijeg. k iša, prosječno početka mjeseca od 7. II do nizinskim tlu u zadržao se na kraja krajevima sjevernim pokrivač višim a i cijeli predjelima mjeožujak, produžio dana) je ( 21— mjeseca višim 30—40 nizinskim iznosila cm, u Visina mu sec. krajevima sjevernim je 22 i otekroz više dana te 1 m, osobito u jako zapusima, je jugozapadnimpreko toLiku. kroz osobito i prve žao pa i Krajem željeznički), (autobusni, promet Dalmaa osobito u te na i u bilo ga dekade kom je primorju, otocima, druge tinskoj zagori. nizinskim i Oborina krajevima (odsnijegakiše) jeizmjerenosjevernim 80—150, 150—250, većinom 50—90 mm, primorju jugozapadnim sjevernom oborina količine Velike više.

150—300 mm i napunijužnoj) (osobito Dalmaciji bilo s električzime te ove le su nije problema hidroelektrana, akumulacije dnevni intenveliki oborina količine velike Učestale nom i njihovi energijom. osobito do i dovele su ziteti,osobito Vrgopoplavašteta, Dalmaciji, južnoj radovi i dr. račko-neretvanskom na Srbiji Poljoprivredni južnoj polju, Cetinju, bili su i uslijed onemogućeni snijega. (napolju,vinogradimavoćnjacima) ledena Like istočnom Dne 2. i 3. III padalaje kiša, Gračaca) dijelu (okolina voćatelefonski te leda električni i težinom su grane pa vodovi, pokidani pod Velebitu. drveća i kao i bjelogoričnog ka, crnogoričnog Ledenih

tlu i

do

—10%C

dana

u

a

u

u

u

i

u

u

u

u

u

na

V.

POLJOPRIVREDNI CENTAR HRVATSKE SELEKCIJSKI CENTAR Izvještajsa

Red. broj Ime

i prezime

1.

Turković

2.

Turković

3.

Turković

4.

5.

6.

7.

8.

9.

sajma

Mato, Mato,

rasplodnih

klasa

Lekneno

6247

545/Ila

336.150.—

Lekneno

6246

580/Ila

352.600.—

575/II 540/Ila

340.250.—

uzgajivača

Stjepan, Lekneno Huzjak Josip, Mandek Strmec Josip, Strmec Mandek Josip, Berek Zvonko, Drenje Horvat Drenje] Ljuba, Pavleković Ivan, Lekneno Lekneno

Vrban

Strmec

Slavko, Čret Šalata Ivan, Drnek Šalata Ivan, Drnek

Stjepan, Veleševec Dimina 16. < Josip, Malec Veleševec 17.

Josip, Šafranić V. Gorica 18.

Stjepan, V. Gorica Hrvačić 19.

Stjepan, 15.

Diminčić

održanog

18. 2.

junice

12.

14.

sajma

Prigojni br.

11.

13.

sa

Težina

Despot Franjo, Bukir Ivan, Strmec

10.

pasmine junica simentalske 1986. u Velikoj Gorici

STOČARSKI RJ

Veleševec

6316 “6358 6249

590/I

6226 6241

554/llla

6349 6271 6281 6194 9818 9608 9609 9893 9693 9481 10820 10885

Cijena

i

— 367.300.

— 320.380.—

333.800.

530/Ila 605/II 550/11 443/1lI

329.100.—

615/II

359.050.—

560/1Ia 486/111 515/II 520/Illa 634/Ila

343.200.—

610/IIa

366.700.—

580/11 605/I

342.600.—

— 328.500.

— 260.560.— 354.350.

278.420.— 312.050.— 304.400.—

377.980.—

374.350.—

baćo

oo

asau

|

Odrčić Poštić

20.

Ivan, Kurilovec

10686 10923 10619 10865

.

Ljuba, 22.

Lovriša Lazina 21.

Lazina

Mato,

Čiče Grgar Franjo, Lomot Čiče Kata, Novo

23.

Novo

24.

11148

Janković Čiče Mato, Novo Gučić Ribnica Gučić Ribnica Brhanić Kata, Ribnica Pendelin Mato, Ribnica Grškin Ribnica Grkšin Ribnica Malčić Braco, Ribnica Poštić Lazina

25.

Josip, Josip,

26.

27.

28.

29.

Josip, Josip,

30.

31.

32.

Franjo, Branka, Lazina Kajfeš Fabečić Ivan, Gradići

33.

34.

35.

'

39.

Stjepan, Podotočje Belčić Kuče Stjepan, Štuban Mraclin Josip, Galeković Nikola, Mraclin

40.

Kundić

Antolčić

36.

37.

38.

G.

Mijo, Blaž, Rakitovec

41.

Sever

42.

Kovačić

43.

Mišerić

44.

_Perenski Mareković

Mraclin

*

Ana, Rakitovec Mato, Ribnica

49.

50.

Robić

46.

47.

48.

51.

52.

53.

54.

55.

Ribnica

Buševec Tomo, Vnučec Ivan, Buševec Đuran Mato, Strmec Pračinec Ivan, Strmec Janko, Mišerić Čička

Siget

8230 8257 3324 3383 3294 3335 3293 3410

:

Alojz, Čička Stjepan, Poljana Gučić Ivan, Čička Poljana Tot Čička Poljana Josip, Janković Vlado, Čička Poljana Bobesić Marica, Buševec

45.

10645 10794 10747 10910 10722 10776 10682 10807 10893 10541 10677 8207 3311 3328 8237 8249

+

Trnje Ljuba, Poljana

555/II 585/1

330.850.

585/11

344.950.

305.000.

— — 320.040.—

—

364.950.—

500/11

532/11 588/11

346.360.—

515/II

312.050.—

500/Ila

315.000.—

530/II 560/I 515/II

319.100.—

497/11 570/Ila

303.590.—

353.200.—

316.750.— 347.900.—

588/1 557/II $50/II 645/I 645/I 650/11 600/II 705/II 630/Ila 515/II

366.360.— 331.790.— 328.500.—

—

393.150.

393.150.— 375.500.— 352.000.— 389.600.— 376.000.—

312.050.—

435/111 560/Ila 538/1la 550/Ila 620/II 560/II

254.450.—

— 332.860.— 343.200.

338.500.— 361.400.— 333.200.—

8200 3351 8127 6317

655/II 595/Ila

6278 6267 3232

508/IIla 625/II 485/1Ila

377.850.— 359.650.—

675/II 610/II

287.250.—

356.700.—

Mr

298.760.— 363.750.—

—

287.950.

Milan

Bolić

DA LIVRIJEME UTJEČE NA NAS? fizičke i vremena promjene ispitivanja potvrđuju izazivaju psihičke u promjene ljudskom organizmu mi to ili ne, da dolaskom smo sunčaHtijeli priznati činjenica jeste lijepih, dana i Ako osvane kišni nih,ljetnih postali vedriji živahniji. ujutro oblačan, dan i mi smo nekako a udovi ne? Više su smrknuti, pospani, tromi, teški, nikakove nema to da atmosferske u na sumnje prilike imaju utjecaja ljude. nauka razmatra te dinamičke i poMeteorobiologija koja je proučava utjecaje vezanost bioloških meteorološkim. sa To relativno malo napojava je poznata u i dok Americi u ona uka,kojaje Evropi priznatarespektirana, još uvijek vrlo složeno međusobno meteoroloških probija Vrijeme svoj put. j e djelovanje elemenata od su naoblaka i kojih najvažniji: vlaga, temperatura, oborine, vjetlak ioni itd. Svi ti elementi određetar, zraka, elektromagnetski valovi, imaju na bića. Kako na se tako se i u našem djelovanjaljudska mijenja, vrijeme tijelu Zimi smo bolesti i na srčanožilnih događaju promjene. manjeotporni broj se smrtnost čitavom zimi. oboljenjapovećava.

Općenito, svijetu jenajveća kad se zraka oko 21 a vlažnost Najugodnijeosjećamo jetemperatura stupanj, Naučna

da

zar

u

|

47

E

reak-

prilike utječu kemijske vjetra. posto i metabolizam krvni našem na procese. tjelesne druge tlak, organizmu, cije koncenmože dolaskom se Kod na povećati ljeta, osjetljivih ljudi vrijeme, krvi. se i kolesterola šećera povećava, tjelesnaenergija Općenito, tracija i između hormoni razni se u tijelu, raspaljivati ostalog, koji, počinju burkaju brzinu rasta.

Brada mladih i maštu. seksualnu svoga udvostručuju ljudi kosa izima i onih ne na U mogu koji psihički osjetljivih takvoj vrijeme, grupiljudi, hladne zime. nakon i dolazak držati tu veliku duge, proljećaljeta promjenu, to doba u bolesnika na upravo godine. odjele psihijatrijske jenajveći Prijem koncem i samoubistava u SAD ožujkapočetkomtravnja.

Broj jenajveći tlaka kao na Meteorološka ukazuju promjeneatmosferskog ispitivanja autobusima U neobičnih uzroke i taksijiljudi.tokijskim ponašanja moguće kada dane tlak zraka kišobrane i torbe ma zaboravljaju najčešće putnici udesa također U znatno dogodise najviše prometnih (Kanada) pada. Ontariju tlaka motlaka. u u dane niskog Nagliporast niskog temperaturepodručjima Infarkt kod i samoubistva. nas srca že stimulirati ponašanja jenajagresivna čir i i češći u Želučani dvanaestopalčanipokazuje pogoršalistopadu. travnju češće to da i Smatra i se izbijaju doba. psihoze jesen. nje proljeće oko

i kad

50

Atmosferske

nema

na

'

u

-

uz-

u

u

u

u

Spermiji najaktivniji lipnjurujnu i astme su na od reumatskih osjetljivi promjene oboljenja Ljudi kojipate vlažbole kad ih da Ne samo vremena. mjenja(kiša, jače vrijeme zglobovi čak i neki od pros mogu na nego predvidjeti njih olujegrmljavinom), toplina, U provremena. kojipušu topli vjetrovi, svijeta, mnogim dijelovima mjenu razdražučestalom i se sa mučnine, pojavomglavobolje, ljećejesen, povezuju tim kod u i umora područjiljudi depresije koncentracije, oslabljene ljivosti, ma svijeta. da su također i rast izgleda početak puberteta oplodnje, tijela Sposobnost zdravi da su Bostona iz istraživač Jedan spervezi vremenom. s u pronašao je i dva u u lipnjukrajemrujna! godini najaktivniji puta miji ili lječilišta) prirodna (klimatoterapija nekogkraja područja Ljekovitost koristi kod danas raznihoboljenja. i vremenskih eventualnu Rusi upravo očnog povezanost ulkuse i prilika ispituju između mevezu efekte zatim na klije peptičke glaukoma, oboljenja bolesti faktora teoroloških mozga.

Iako su neka u meteorobiologiji neodređena, nejasjošuvijek istraživanja dosadašobzir uzeli bi zašto u ne nema znakom i na razloga ipak pod pitanja, efekte meteorološke bi trebalo da ne i svakako koje negirati njasaznanja da jesigurno postoje. neosto uzeti u da meteorobiolozi Neki obzir, trebaju jer smatraju liječnici kad se da se u porno mijenja. vrijeme mjenjaju kemijski procesi tijelu je Vaš liječnik i

u

se

u

—

—

se

<

za

y

SA Šime

aaa Dapo,

aa

aa

dipl. vet, Nada

aparata Erhatić,

aa

dipl inž, Zlatko

Paar

rasapa

Pavljak, dipl. inž, Petar

ira

Jelenić,

aaa

aaa

dipl. inž, Tomislav

Kolak,

Majić dipl inž, Josip Ljubešić, dipl inž, dr Berislav Mašek, Zlatko urednik: dipl. vet.

Glavni i odgovorni Vera Volarić, dipl inž. urednik: Tehnički Mjesečna Tisak:

48

SRH. mljekarskih radnika Udruženje pretplata za privredne organizacije i ustanove

i izdavač:

Vlasnik

SOUR

»Vjesnik«

—

OOUR

TM,

Zagreb

Uprava

i uredništvo:

kao

proizvodače

i za

Zagreb, Ilica 31/III, teL

mlijeka iznosi

30,00

dinara

424-420

au di

i.

-.