Mljekarski list 2-1986

GOD. XXIII

VELJAČA

Sa

farme

mliječnih koza

u

Samarici

—

Bjelovar

1986.

Institutom

suradnju proširujući jeseni »Poljoprivredna ozime dobila iz i za grahoproizvodnju: Zagreba jesjeme bilja oplemenjivanje i kod te »ratarka« rice sorte grahorice smjesa poljoprivrednika posijana pet je žitaricom snekom Grahorica se polijako jer smjesi uglavnom sije pšenice. kao služi to ovom oslonac. k oja joj pšenica slučaju je ježe; međutim krmnu tu rok smjesujepočetaklistopada, Optimalan sjetve Predkultura radi izvršena perioda. sušnog zakašnjenjem jesjetva jesenas dane nisu da naročito smo a silažu bio kukuruz pazili stabljike, sijan je kokukuruza atrazina količine protiv tretiranja prilikom (Radazin!) prevelike stanica«

RZ

Ove

s

u

u

za

sa

za

rova.

grahorice koje sjetvu sijačica je sjetve kodolazi zatvorili svaku Smjesa drugululu,pšenica uobičajeno. jesijana od faze dana 15—20 koristiti Može trajanju svibnju. rištenje mjesecu može sušiti za krme se Višak do vršetka pšenice. proizvedene vlatanja cvatnje može silirati. Nakon odnosno kukuruz, posijati skidanja međuusjeva sijeno siliako 300 ili FAO dobiti suho ako želimo FAO kod

žitna

korištena

Prilikom

za

smo

u

a

za-

u

se

u

se

i to hibridi

200

iz grupe

zrno

zrno.

ramo

krmnogmeđuusjeva Sjetvom rano kada nema drugekulture, zemljište vrijeme osim

koristeći

proizvodnju

što intenziviramo

u

zelenu

dobivamo

krmu

za

<

stoke.

ishranu

Iva

STAROST

Majhen,dipl.

inž.

IPLODNOST oteli

godine jepravilo osnovni i uredna tele. život i zdravo plodnost sposobno Trajna proizvodnju i izračunali nedvojbeproizvodnji.

Stručnjaci stočnoj suvremenoj jeuvjet tzv. međutelidbeno 365 dana muzari kravi da dovoljno provjerilijedobroj znak dana 365 roka svako i da slabije produženje preko razdoblje je osjetno te krave. ekonomskim k vodi gubicima prikorištenju osjetnim koje plodnosti sta365 dana da svaki dan izračunali Američki opterećuje preko stručnjaci krava i Amerikanciosim do krava za 1,60 dolara, je mliječnih togaplodnost krava muzara. zdravstveno stanje mjerilo opće najvažnije susrećemo stalno Pošto ovog pojedinim problema raspravljanju termine su nam vremenske određene za a naročito stručnim koji pojmovima, da dobro upoznaih ne njima nerazumljivi, je poznajemo) početku (jer ili kako šaro više crveno stočarstvu sve kod Pošto goveče, goji ćemo hrvatski naš neki o sobiga njegovim simentalac, upoznat nazivaju pogleduplodnosti. bređosti naših Prema stručnjaka (vrijeme trajanje istraživanjima brojnih iznosi 287,78 dana. bređosti VTB) trajanja 365 iznosi dva između Međutelidbeno teljenja razdoblje MV, tj. vrijeme da

Zlatno

se

krava

redovno

i uredno

teli i da

svake

za

su

u

no

su

u

za

ma

se

s

u

u

se

mo.

nas

u

se

se

nama

s

se

s

u

—

dana.

VO, jerazdoblje posljednjeg Vrijeme različiOvo ili do prvog oplodnje. razdoblje je prirodne osjemenjivanja telenja biti dosta će faktorima i o ovisi o nekim to govora. njemu još dugo, odmora

—

ili fiziološki

odmor

FO

od

20

a

uspjelog period umjetnog osjevrijeme telenja zadnjeg odnosno od do nove bređosti. To i ili telenja pripusta, je menjivanjaprirodnog se vraćamo na ponovno Konačno, međugraviditetno vrijeme trajanja vrijeme.

Servis

bređosti

O

do

od

SP

—

VTB.

—

spolnom

člajednom prethodnih

goveda je naka i sada ga nećemo ponavljati. odmora ili i odmora VO vremena Duljina (fiziološkog FO) servisnog SP veoma važni i ovisit će i su za perioda plodnost njihovom plodtrajanju i krava Ova muzara. nost, a s time su produktivnost razdobljapodutjecajem mnoštva i faktora ovih na unutarnjih vanjskih koji utječu trajanje skih da i se perioda.

Naime,priprimjeni opazilo umjetnog o sjemenjivanja inače zdrave i plotkinje najkvalitetnijeg bikovskog pristručnoj primjeni sjeostati U tim među ostalim mogu povremeno neplodne. razmatranjima što bi mogao biti obuhvaćena i dob času razlog tojpojavi plotkinja je osjefaktori. i pa kondicija, hranjenje, korištenje,genetski menjivanja, Spomenuli činilaca svaka zasebno ili više imati smo samo istovregrupe mogu koje njih znatan krava meno muzara. utjecaj plodnost ima dob naročito interesiralo koliki na Stručnjake je utjecaj plodnost plotkinje.

Naročito Heraka i suradnika dobi o studija prof. jevrijedna utjecaju krava domaće šare rezultate crveno simentalac) pasmine(domaći osjemeod 1 do 20 rezultati stare su Osjemenjivali plotkinje godina.

Najbolji njivanja. kod bio onih krava 16—20 postigli godina junica 86,58%,najniži je ustanovili kod krava dobi od 3 do 7 57,97%.

Najbolju plodnost godina. da isur.kaNaglašavaju, najbolje koncipirale Nadalje, prvotekle.

Heark žu da Relativno malen plodnost smanjivala poslije sedmogtelenja. pad krava tumače izborom i samo plodnostistarijih zadržavanjemuzgoju krava. plodnih Na dob za redu po plotkinja prilikom osjemenjivanja pojedini graviditet ima znatan i servis odnosno razutjecaj trajanje periodameđubremenog razmotriti i servis doblja.

Zbogtogajepotrebno SP, podatke trajanju perioda ovisno o steonosti ili Tako De autor navodi da redosljedu laktacije.

Kruif, servis kod krava tele 3 ili 4 He nego je period dulji prvotekli koje puta. rak isur. istražili i servis kod simentalca i duljinu perioda hrvatskog šli da do 7. bio 100 dana i da tek iza te dobi god. ispod je povećapostupno I 100 dana. autori da intenzitet vao, krava preko drugi smatraju plodnosti ima znatan na Tako suradPavuna sa utjecaj duljinu servisnog perioda. je nicima iznio osnovu da međutelidbeno mišljenje svojih istraživanja je kao i servis dobro i da doblje trajanje perioda mjerilo utvrđivanje plodnosti ono mlađih krava muzara. je najpovoljnije Z. vršili kravama su Šic KljučarićihR. opsežna i straživanja zarama na rada Veterinarske ambulante Kenđelovac.

U radu području obuhvatili Na su 675 rada osnovu i interesantan plotkinja. koji tog j e stočare će biti govora a o došlo do što su poučan, kojem još zaključka: viša to kraći fiziološki odmor i kraći servis plotkinje mlađe, je plodnost, perirentabilnost od,proizvodnja veća, bolja. ciklusu

bilo

već

govora

u

od

—

o

vremen-

mena

u

ma

na

su

a

—

s

u

su

—

u

su

se

u

u

o

u

se

-

su

na-

se

na

na

raz-

za

u

na

mu-

svom

veoma

za

se

a

M.

W.

21

čuo

zadnjicu, kopče, postoje molio koliko Vam bih ga bih Vas znam samo pa nabavio, gdje je ham, odnosno može se to kupiti. gdje gdje izrađiva, poznato Krava mlada šteta otuđiti. pa mi je juje onda ali ninačinio nešto tome ali sve zgrne, Podmetao sam sam slično, ju, baš praktično. je bolesti, ali nisam naišao članak Vaš na a o Čitam »Mljekarski list«, toj bi bilo dobro koliko već možda i u nekolisam pa kojipreskočio, nije pisano nešto ko od veterinara o tome riječi stručnjaka napisati.« Vam Pa, Unaprijed zahvaljujem Luka Raptavi Znam

ali

da

one

hoće

razderati

a

sam

i za

u

ne

se

u

Luka

Raptavi, BJ. 139 Torčec, 43322 Drnje radi se o Izvali rodnice Očito ovom prilično vaginae), (Prolapsus slučaju Da bi i sudski naših krava bolesti zbogkojeponekadnastaju sporovi. čestoj kroz ista treba da se kroz relativno tele .kratrodnicu, priporodu mogloproći okolinu Rodnica vezanekoliko o ko (vagina), je svoju proširi puta. vrijeme završetku bređosti naročito tkivom rahlim vezivnim čije jerastezanjePonekad pri hormona. zbog labavogpripojačanomdjelovanju podvrgnuto može rodnice steonosti a naročito stijenka poodmakloj rodnice, čvršćivanja izvaliti se ili kroz stidnicu rodnice uvrnuti i izbočiti se se dapače šupljinu uvrnuća i se nepotpuna Prema (inverzija) razlikuju izbočenja napolje. stepenu izvali napokada ili rodnice izvali samo dio kad potpuna, manji stijenke nekoliko ako se krava Iz rodnica. s vremenom, putateli, cijela lje nepotpune dio i uvrće i izvrće Obično nastati i može se gornjigornjipotpuna. odvezana i tim podlogu, rodnice, je najlabavije postrani stijenke mjestima jer okolinu. :

u

u

za

na

u

u

se

se

za

na

nosno

u izmjeni u tijelu, uslovljen jeporemetnjama učestala da nedostatnom naročito ishranom; opaženoje je njenapojava i fosfor mineralne tvari naročito kada sušnih u hrani kalcij manjkaju godina vidno slabostima znakonstitucionim u životinje, nadaljeposljedičnim itd, nastanku izvale da su i hormonalne disfunkcije.

Primjećeno je čenjeimaju od cistične krave naročito rodnice jajnika. degeneracije podložne kojeboluju bolesti. da sklonost U smatra se obje nasljedna posljednje postoji vrijeme kabastom trbuhu ima izvale važnu Za nastanak (ishrana ulogu i pritisak bređih kraili u visoko u zdjelice rodnici; hranom,upalnastanjapodručju izvalu rodnice mogu va; pješačenja prouzročiti od dugotrajna naporni t ransport, veći 2 cm Izvali kratkom veoma vremenu. kojih podovi pogoduju jepad izvalu nastanku. ležišta zato strma 1 (inverNepotpunu pogoduju poda; između stidnih usana kad leži. Tada vidimo rodnice samo proviživotinja ziju) ili šake. Pri velika dio rodničke djelostijenke, poputjabuke manje gornji ruje ili dustrši rodnička ako u obliku stijenka okrugle izvali, životinja leži, mičnoj tvorevina bundeve veličini se se u Čim digne, čovječje glave. životinja goljaste što rodnicu.

Ako izvale vrati odmah se sama u većini ponavljaju, slučajeva krvi redovito rodnice redoviti zbogzastoja poplavi, je slučaj, stijenka oteče, je ako i se ne mogu i upale koje liječi, uprljana balegom prljavštinom, nastaju Nastanak

izvale

tvari

rodnice

za

a

za

u

u

u

na

m

|

u

24

češće Pri i mokri. se Životinja ponekadnapinje, balega grbi, izvali sama može više vratiti li izvala duse rodnica ne Traje potpunoj natrag. rodnica izložena lje ozljedama, uvijek ponekad vrijeme, je jeuprljana, nastaju i upalematernice, pobačaji, upalemokraćnogmjehura, posteljizaostajanje krvi. ce, opće otrovanje izvali Pri zdravstveno stalakšoj totalnoj rodnicepočetku opće potpunoj njenajčešće nije poremećeno.

Uvrnuće i kad se djelomičnu izvalu, koje spontano ispravljaju životinja da ležište digne, potrebno liječiti; potrebno nije životinje stražnjem dijeje je lu malo Stalno treba čistoću i rodnice uzdignuto. stidnice kojaispapaziti da i kad ustase de ne unese u rodnicu izvaljuje prljavština dublje životinja Treba kao nadima.

Dobro da i ne. onu voluminožnu hranu, koja ograničiti je kreće. se se ne mogu sponživotinja dovoljno Djelomične izvale, koje ispraviti i da se ne vrate rodnicu tano, treba vratiti nanovo.

Izvaljenu spriječiti natrag treba nekom antibiotskom otečenu zatim masti, vodom, oprati premazati rodnicu hladnom vodom. prati izvale rodnice može obaviti kirurškim kao se i Sprečavanje zahvatima u svom upotrebom pomagalakojespominje dopisu pitalac.

U svakom treba tražiti i zdravstvenu zaštitu od slučaju pomoć područnog

završiti

fatalno.

u

se

u

na

se

a

a

veterinara.

Treba

da

izvala

prilično napomenuti je mnogih krava, iduće steonosti obično težem obliku se i da osim teponavlja, još praktično zahvata Kod krave izvalom sa naromeljitog kirurškog lijeka rodnice, čito u ako rodnica stalno i moramo podmakloj bređosti, joj izvaljena j e je ki dan troškoponovno mnogo vremena, reponirati, jeposla, brige, gubljenja i stalna život i po pa lijekove liječenje, opasnost zdravlje, produktivnost Ako to sretno i sve da će se kod iduće steoživotinje. prođe, prijeti opasnost nosti izvala rodnice sada težem obliku i u za ozponovno pojaviti, još izgleda bez zahvata zato kravu nema i dravljenje temeljitog kirurškog jeuputnije izvalom rodnice iz isključiti rasploda.

Izvala rodnice relativno često uzrokom sudskom ali o tom je sporenju, Tek toliko treba reći da će krava izvalama sa drugomprilikom. prodavaoci rodnice izvala rodnice smatra znatse veoma redovito izgubiti parnicu, jer rodnice

česta

kod

u

u

nema.

sva-

va

za

sa

nom

manom.

M.

AUSTRIJSKA KRAVA »FARA« I DRUGE

W.

REKORDERKE

mogli goveda godinu austrijskom časopisu pasminu Prema kravi »Fari« smeđe smo podapodatke zanimljive pasmine. pročitati »Fara« laktakrava da smo cima u četvrtoj zapazili je spomenutomčasopisu Nalazi masti.

12.409 s gospodardana)proizvela kgmlijeka4,92% (305 ciji selu Reicharda stočara stvu Voralberg, Austrija.

Weiler, pokrajina donosi 14 krava Spomenuti austrijski časopis proizvodne podatke još više od 10.000 To su ove kra305 dana kg mlijeka koje proizvele laktacije.

U

za

smeđu

1981.

za

o

u

se

u

u

za

su

u

Ve:

25

UŠNE MARKICE svako označiti se U stajikojoj potrebno jebrojem životinja stavmarkica su ušnih metalnih se stočari lagano koje sjećaju Stariji grlo. način novi Sada brzo i vrlo ali su se u ušku prihvaćen gubile. je životinje, ljale nalazi

u

više

se

i vrlo

dobro

vi-

koje trajnije označavanjaplastičnim vrlo brzo i goživotinje n ožića, p osebnog jednog pomoću Stavljaju dljive. i kao »strano ne markice Te bezbolno. tovo tijelo« odbacuju životinje plastične dobre. se jako pokazale praski stočarskoj i nabaviti za se ovce, tržištu mogu Na svinjegoveda.

Z.M. markicama

ušnim

s

su

za

se

su

u

OPREZ ZBOG Vrlo

često

kožni

nametnici

u

nametnici

Spomenuti ci) krpelji. i sa smrtnim vrlo teška oboljenja i

KOŽNIH NAMETNIKA (šugargospodarstvima jesu grinje i a mogu uvjetovati životinje uznemiruju posljedicama.

našim

uši,

dlaci

ušljivosti životinja zapažanjihovu Sišu krv i lako ih može mogu zbog proizvodsmanjiti životinja zapaziti. toga kožnih nametnika sredstvima treba Životinje liječiti koja protiv njumlijeka. stočnim nabaviti u stanicama, mogu i ljekarnaapotekama veterinarskim ma. stočar

1. Kod

Slika

uznemirenost

a

u

a

se

Slika

Grinje (šugarci) opaku kojunazivamošugom.Grinje izazivaju buše kanale koži obično svraba i repa. vrata, predjelu lopatica Zbogjakog češu krasta i Kod u staji pašnjaku. pojave životinje predmete koži treba treba obvezno Stočar i zatrana goveda posumnjati šugu. žiti veterinara. pomoć bolest

2.

u

u

se

uz

razne

na

ovaca

na

3. Osim

Slika

4. Ovce

stvom

prema

one

se

pati u

mogu

bazenu.

što

krpelji

krv

i tako

ih

životinja uznemiruju i bolesti sa smrtnim ke krvne a Krpelji napadajuljudeposebice posljedicama. kroz stokom i šumu. sa prolaze grmlja koji pastire Slika

sišu

prenose

i opa-.

sredzaštitnim prskati kupati ljeti Kod veterinara. ovaca gospodarstvu manjegbroja preporuci ih kuili zaštititi a kod većegbroja najboljeje krpom prskalicom

treba

redovito

ili

s

nekim

u

ZM.

29

MASNOĆE,

I SRCE

KOLESTEROL

količine

pretjerane svojoj Jugoslavena sumnje, između vezi o danas znanstvenici Iako masnoće. mišljenjimada podjeljeni smisrčanih i masti, kolesterola, ipakprevlađuje U oboljenja, triglicerida kolesterol. svai masti uzimati i shvatiti olako problem pretjerano taj jemo krvi viako imate veće infarkt srčani da ćete šanse kom doživjeti slučaju, kolesterola razinu masnoće Neke kolesterola. soki krvi, povisuju postotak Danas debelim. ako ništa će učinit vrste bilo vas, masnoća drugo, koje previše Masti bolesti. niz čitav faktor rizični da ozbiljnih debljina je jepoznato trećinom sa sretno bi sasvim od nas i svatko kalorične visoko mogao živjeti masti količine velike sadrži Hrana hrani. masnoća u životinjskih koja manje inače slična tvar, mastima Kolesterol kolesterola. i puno ima obično kojaje je tkiva dio krvi i svih sastavni važni Postoji organizmu. drugih normalni, kad Problem krvi. kolesterola vrsta različitih koliko previše jenjega nastaje rizik od žila i krvnih može kada u srčanog povećati suženju pridonijeti krvi, dio a kolesterola dio infarkta. Jedan čovjek primaputemhrane, drugi proizvodi jetra.neki visok metabolizma postotak imaju specifičnog zbog Nažalost, ljudi, kolesterola. malo i malo masti hranu iako Zbog krvi, uzimajuobaviti kolesterola krvi na laboratorijsku pretragu godišnje jednom je uputno toga, noće. hraiz odstraniti kolesterol se ne i masti zasićene sve smiju potpuno kao što treba i Ipak, količine masti, određene treba zdravi ne, ljudski organizam jer ako Prema vam tome, tvari ostale vrste sve proteini). hranjivih (ugljikohidrati, kolesterola neu izričito zabranio krvi), s adržaja visokog (zbog liječnik nije školiznutrica, odreći misliti da se morate škampi, jetrica, jaja, potpuno mojte oni istovremeno izvori vrlo bjelančevipružaju kolesterola), jer jki (sve bogati treba što Jedino i vitamine važne ne, tvari. minerale, organizmupotrebne Isto vrikoličinama. uzimati u hranu da tu držati umu umjerenim valja je nezasićene masne i zasićene i i masnoće ostale sve za biljne, životinjske jedi : kiseline. većina

Nema

hrani

u

ima

u

su

ne

u

su

a

u

su

za

ne-

u

u

s

s

u

mas-

:

na

krugovima, koje jošuvijek diskusije otkada da proglašen godina, je petnaestak ohrabruje činjenica,je zadnjih Jassrčanih masnoća u rat višku oboljenja svijetu. broj smanjen prehrani, neki i načinu nego samo nisu no, tome prehrane, još pridonijele promjene faktori. važni drugi dobrom da smo putu!

Izgleda Vaš liječnik obzira

Bez

vode

se

na

u

znanstvenim

u

u

u

.

na

ooo

ooo

Erhatić, dipl inž, Zlatko Dapo, dipl vet, Nada Berislav Majić dipl inž, Josip Ljubešić, dipl inž, dr vet.

Mašek, dipl Zlatko urednik: i Clavni odgovorni Šime

urednik:

Tehnički Vlasnik

i izdavač:

Mjesečna Tisak:

32

SOUR

Vera

pretplata

»Vjesnik«

Jelenić,

Volarić, dipl inž

Udruženje mljekarskih za

Pavljak, dipL inž, Petar

privredne —

OOUR

Kolak,

:

radnika

organizacije TM,

dipL inž, Tomislav

Zagreb

SRH.

i ustanove

Uprava

i uredništvo:

i za

proizvođače

kao

teL 424Zagreb, Ilica 31/III,

mlijeka

iznosi

30,00

dinara 420

|