Mljekarski list 1-1986

GOD. XXIII E za

tak Ba

nd

na

MEK

pra

##%

ti

ša

o

ocat i S

voo E sva

GOSPODARSTVO

ZA 660 KRAVA

gospodarstvo izgradila je »Poljoprivreda« organizacijaraditi 1985. U 660 krava, koje započelo stajama p rosinca krajem mjeseca je ležišta. kreću a slobodno krave ograđena odmor imaju gospodarstva nalazi se izmuzišta u dan muzu dva Krave se kojoj zgradi posebnoj puta da svaka znači to muzačice 4 a krava 40 izmuznih obavljaju Mužnju mjesta.

UzeMilkom muzačicom s U razgovoru radi na 10 izmuznih muzačica mjesta.

ZdraMara muzačice: rade da u Čabraja, doznali smo još smjeni lac njenoj Mira muzačice su: U Borčić.

Marina i venka Brajčis mjeni drugoj Jajčinović Kukurić. i Slavica Sukalić Anđela nović, Radna

u

Sisku

za

za

se

u

na

».š koćad g

Uz

izmuzište

samo

hladionici

i dva

za

mužnju.

za

Trenutno

muze

od

je

se

180

1700

Osnovni

do

mlijeko se

u

krava.

u

se

se

junadikrava) goveda(teladi, gospodarstvu »Dukat« se količina Dnevna Mljekari mlijeka koja predaje nalazi

2000

litara.

obrok

stoci

U rodilištu su

nalaze

kojem »mljekarnik« prostorija automatsko za muzilica, strojeva tj. pranje uređaja

nalazi

kukuruzna

je

a

i

460

a

silaža.

Brigu ostaje Krčelić. muzačica ima rodilištu kravama u Ljubica i zato ima stoke pa U Šašinoj razumljivo tradicijuje stoljetnu Grediuzgoj novo dobru tom baš na što gospodarstvo podignuto poljoprivrednom je 28. proizvršio krava 660 za krave.

Svečano je gospodarstva otvaranje mlječne krave

na

vezu

telad

uz

mater

desetak

dana.

o

za

2

a

:

či

Pa š

Svečano

otvaranje

i

Ki!

Ša

sa

gospodarstva

sai s

u

Š *

“

Šašinoj

Gredi

godinepresjecanjem drug Velicki, predsjednik a i su uz vršnogvijeća Skupštine gradaZagreba, prisustvovali brojne g oste Mika i Cvetković.

ZM. Špiljak drugovi Marijan sinca

1985.

Anton

vrpce

Iz-

*

Dio

gospodarstva

u

Sašinoj

Gredi,

kraj

Siska

PROIZVODNJE

ORGANIZACIJA

POŽEŠKOJ MLIJEKA U

KOTLINI Požeška

kotlina

»Vallis

terena, blagovalovitog brdovitog općikm?

50% obradive na s 1.249 su cca s gdje površinenajvećim poljoprivrednim Sipo bogatstvom stočarstvu, posebnopoznato govedarstvu požeškom mentalcu kombiniranih Danas do 15.000 ima od 11.000 svojstava. goveda, toga krava. i sela i 206 sa Zbog svoje konfiguracije naseljenosti naselja uvjetuje u i sabirnim zahvatima specifičnost mnogim organizacionim, proizvodnim roba na svom području.

Mlijeko primarni proizvod govedarske proizvodnje zaslužuje posebnu viška u 5.100 Danas, tojproizvodnji pažnju. tržnog učestvuje domaćinstava, vid i u Tradicionalna gdje tojproizvodnji ostvarujusvoj egzistencije. ljubav na a veprema govedarstvu orjentira proizvođače korištenje primarnih, još ćim sekundarnih sirovina i tako dodijelom prekogoveda postizavanje većeg hotka domaćinstvo.

Mora da brdovito za Požeške kotse naglasitije područje line između ostalih koristi programom sadašnjim najopravdanije putemgovedarske proizvodnjeproizvodnja mlijeka. opremanje Navedene i tesu specifičnosti uvjetovalesagledavanje stanja i do momenta rena za cis sabiranje, hlađenječuvanje mlijeka predaje kupcu i u ljemdugoročne proizvodnji, plasmanu garanciorjentacije toj sigurnosti svakom kvalitet u na proizvođačusvoj je proizvoda mlijeka otkupnommjestu. svakom može momentu odrediti kvalitet osnovni Naime, predaje mlijeka, Kospecifičnu postotak kiselost, masti, težinu, poljoprivrednika. prisustvo liko se dat ćemo tome kvaliteta unazad 5 na uspjelo pregled mlijeka godina području Općine: 1981. litara sa 15,104.894 godine otkupljeno 3,58% 1982. litara sa m.m.

13,633.476 godine otkupljeno 3,57% litara sa 13,461.246 m.m.

1983. godine otkupljeno 3,69% 1984. litara 13,735.532 godine otkupljeno 3,77% 1985. deset za godineotkupljeno litara m.m.

12,076.028 _——_:.: mjeseci 3,76% i rada te samu ——Želimoiznijeti organizaciju i čuvanja, vrednovanje proizi i a time vodnjezadovoljavanje proizvođača, stočarstvaću čitavu i do Iznijeti sabiranja, hlađenjačuvanja mlijeka organizaciju govedarstva. dolaska Prehrambene »Zvečevo« fcco iz Slavonske kupca industrije Požege laktofriz. Predočit ćemo i naše mišza sadašnju uslugutogaposla područje, radu te niz o što moljenjesadašnjem prekoproizvođača, daljnjih zapažanja že a govedarstva, doprinijeti unapređenju posebnomljekarstvo, proizvodnih kao i bez međuzavisnosti i ne grana mogu privrednih koje svoje razumijevanja. aurea«

i

—

u

—

—

—

u

u

uz

u

m.m.

sa

m.m.

sa

a

rada

Organizacija

s

poljoprivrednicima

proizvođačima suradnje poljoprivrednim Kompletnuorganizaciju tako i u vidovima svim proizvodnji, sabiranju, proizvodnje, poljoprivredne Slavonska i na pet obavlja Požega, općine mlijeka području hlađenjučuvanju kombinakooperanata“Poljoprivredno Osnovnih prehrambenog organizacija sveobuhvatnom u na principu proiztaKutjevo, postavljenihteritorijalnom radu. vodnom opslužnom u

s

|

a

4

<.

Karta

Požeške

kotline

sa

sabirnim

punktovima —

laktofrizima

OPĆINASLAVONSKA

POŽEGA

MJERILO1:200 000

tržno na Proizvodnja mlijeka je poljoprivredniciorijentiranim Dnevna ma. u se količini od cca u 68.000 proizvodnja mlijeka općini ocjenjuje litara Od tih količina vlastitu za koristi cca 27.000 litara mlijeka. potrebu vlastite i (telad, potrebe, seljačka međugradska r azmjena, prerada prerađevine i Posebno dosta staračkih domaćinstava s drugo). jeprisutno jednom kravom i oni proizvedeno mlijeko imaju svoje potrebe. nepriznati Također, i mesa i kukuruza, za pariteti mlijeka uvjetuju otuđivanje mlijeka korištenje razne i slično. za i namjene prasad Dijelom mlijeka cijena proizvođače nije stimulativna ne pa se nekontrolirano troši. Velike u pronamjenski oscilacije i tržni viškovi od su cca 52.000 litara dnevno do 36.000 litara. izvodnji ljetu Danas na drže maksimalno 12 krava i Općini p roizvođači mlijeka ukupno je 45 robnih više od 15.000 litara a maksimalproizvođača, koji i sporuče mlijeka, do 40.000 no litara. Većina svrstava se proizvođača kategoriju koji i sporuču5.000—9.000 litara 2—4 krave ju mlijeka godišnje (posjeduju staji).

Do sada više navrata se u od u strane orgaulagalo proizvodnju mlijeka nizatora i danas nabavi u i izjeprisutno kreditiranjem prometu junica, u i i gradnji staja, savjetimaproizvodnji krme, osiguranju upotrebi sigurne hrane zimu za silaže i dovoljne drugo.

Sve navedene navele su na na suvremenu djelatnosti: orgarazmišljanje i na nizaciju mlijeka prometa sabiranju, hlađenjučuvanju kojeodgovara

bazirana

se

u

za

—

u

u

u

a

—

—

5

da

može

slobodno

poljoprivredniku području jednomsigurnošću proizvod mlijeko. plasirati svoj do momenta i u otpresabiranja, čuvanjahlađenja Ulaganjeorganizaciju litara 70.000 laktofriza nabavkom 1980. me zapremine godine kupcupočelo je od komada 56 raznog zapreminskogkapaciteta dnevnog kapaciteta, Gradec.

Sloven FECRO litara firme 500—2.000 »Gorenje« laktofza i 56 Paralelno se prišlo izgradnji punktova prostora smještaj te i s opremom riza, opremljenog priborom, uvjetima pratećom najnužnijom izvršena sredstvima Sva minimuma. su za ulaganja higijenskog održavanje vriDanas Osnovnih kooperanata. otkupamlijeka sredstava organizacija organizatora iznosi i inventara osnovnih pribora jednostobjekata, našem

sa

—

—

—

—

dinara.

89,000.000,—

radi

svakoj Kooperanata sabiranja organizaciji kvalitete kontrole redovne i tehničar- koji pored jedanpoljoprivredni novih te poi radi na ishrane, tehnologiji uzgojaizgradnje objekata staja, stočar, sa materijalom. punjava rasplodnim stvoren Slavonska Kako već Požega je naprijed napomenuto općini je i kombiniranih simentalac Požeški autohtoni Zasluge mlijeka svojstava isti ima za osjemenjivanja rad,provođenje umjetnog selekcijski dugogodišnji kontroliranim 80% a ostatak već 30 na cca pripustom, jepod plotkinja, godina kvalitet. navedeni što jeuvjetovalo su hrane i ishrana poorjentiranih temelj Proizvodnja krme,spremanje za mlijeka. proizvodnju ljoprivrednika stočarstvo Slavonska Na agrostručnjaka Požegajedovoljno općini i zaradom i vetrinara noma proizvodnje unapređenju doprinose koji svojim U

—

rada

kontrole

OO

u

—

m

u

mesa.

za

—

štite.

svojim mlijeka je proizvodnja koja organizirana proizvodnju uveliko tovom farma teladi tovom junadi govedarska prisustvom na govedarstvo ovojOpćini. podržava i

Uz

—

—

—

—

mesa

mlijeka hlađenječuvanje Sabiranje, su sela nerobni mala terena uvjetovali proizvođači Specifičnost Sabirni laktofriza. do i punkta mlijekadopremanje sabirnog kupljanje laktofriz dimenzioniran s opproizvodnim kapacitetom: je najvećim punkt kvaliteta kontrolu za s specifič(mast, remljenuređajem hlađenje čuvanje, hladhladna i na voda, topla grubanečistoća), kiselost, temperatura, težina, HTZ za prvom opremom, pomoćiprotuu zoraka, njak čuvanje za radi kao sabirač i dr. Na svakodnevnom štitom poljoprivrednik sabiranju, požarnom Kontrolu izbori odnosno dotično se povjerenja. područje koga opredijeli Za sporne iz Osnovne radom radnik nad kooperanata. organizacije obavlja od arbitražna izabrana poljoprivrednikomisija najpovjerljivijih slučajeve je i

sa-

—

—

—

—

—

za-

—

ka.

u trajanju vrijeme Mlijeko kontrole uvida u posata uz do ta proizvodnju jednog ujutro, mogućnost 3—5 Kontrola se prema mjesečno obavlja puta najmanje ljoprivrednika.

Sabrano se hladi kontrolu. za i sabirača mlijeko uputamačovjeka nahođenju 3 se do momenta jedan kupca prethodno uzimaju uzorka, otpremekupcu, za u kontrola u deponiran hladnjaku jedanostaje mljekare, laboratoriju uzimasti. i to na se a postotak Prije jedan ispituje eventualnu reklamaciju, u moutvrdi se uzorka mlijeka kiselost, temperatura specifična težina, manja se

svakodnevno

sabire

u

određeno

od

40

—

—

za

—

minu-

laktofrizu

predaje. mlijeka određuje mjernom Kvalitet sabranog mlijeka kupcujevrijednost proizvoda mlijeka dotičnog se osnobirnog područja.

Ukupnavrijednost mlijeka dijeliproizvođačima kontrolnih uzoraka kvalitete Moramo konstatirati vu prosječnih proizvođača. da nema nesporazuma proizvođačorganizatorkupacjer postavljeni odnosi i svi uvid u rad. cjelokupan Isplata jasni imaju proizvođačima mlijeka idući između kroz sredi to 15. i 30. za protekli mjesec je mjesec jer vrijeme se obračunska sredstva. i prateća dokumentacija osiguraju Ovakovom se prouspjelo postići govedarskoj organizacijom povjerenje svako se određeni na niisključilo izvodnji je mlijeka, podigao jer patvorenje kvalitet vo da a kvalitet sabirališta i 3,8—3,9 mlijeka,nije rijetko jeprosječni ostale kvalitetne masti u i 4,0% mlijeku, pokazatelje.

Postavljenim provedenim odnosima radu što se dajepovjerenje poljoprivredniku očitujeopredrobne na suvremene jeljenju određenog broja poljoprivrednika proizvođače, i na kao tehnologije držanje goveda dugoročnu o rjentaciju.

Redovno laktofriza i kao i nastale kvarove opreme održavanje prateće služba za i reposao po obavlja prateća održavanje koja obavlja svoj pozivu dovnom rada sistemu i usluzi OOK. Količina

mentu

u

letvom.

se

sa-

na

—

su

—

u

uz

u

Međusobni

u

odnosi

organizatorkupac aktivnosti selu pa i na Organizator cjelokupne proizvodnje, organiziranje i do momenta OO Koosabiranje, hlađenječuvanje mlijeka kupcuje otpreme Za čitavu uložena sredstva i u opremu rada, kontrolu, peranata. organizaciju sistem kalna funkcioniranja naplaćuje uslugu temelju organizator planske Kontrolira obrase za kulacije koja pravi jednopolugodište. objektivnost čunskom nastalih trošstvarno za na osnovu kalkulacijomproteklo razdoblje se prema kova.Vrijednost uslugeorganizatora kupcuusaglašava dogovodinara litri 1. 7. do 31. 12. 1985. rom.

4,80 1 po Za period.od godineuslugaje fcco laktofriz. mlijeka —

—

mišljenje Dosadašnja poljoprivrednika povjerenju je navedene i predočio postavorganizacije Prije postavljanja primjene i Tražilo se mišljenje sugestije. ljeni pristup javnopoljoprivrednicima. njihovo kao u su ga rješenje dugoročnosti Poljoprivrednici prihvatilijedino sigurno Nastale eventualne međusobnim sa primjedbe povjerenjem. tojproizvodnji arbitražne sami i radom između sebe komisije poljoprivrednici rješavaju rad Uvid i odnos uzornih s popoljoprivrednika. kupcemimaju pozvanih Obračunsku prema svog kupcu punkta vrijednost sabirnog ljoprivrednici. svaki a vrijednosti proizvođača. mjesec, kontroliraju je isplaćenom imaju zboru nastali na otvoreno Svi se jednompodručju rješavaju problemi većih budući donose sa sve za ciljem rad, prijedloge proizkoji proizvođača veće te vodnih rezultata i proizvodnje ukupne većegmeđusobnogpovjerenje, mlijeka. vrlo o mišljenje pozitivno ovojorganizaPoljoprivrednici izražavaju svoje bez pomlijeka proizvoda rada, objektivnom vrednovanju prisustva ciji odnosno srednika i s interesa, Čizakidanja. mogućnosti njihovog sopstvenih i te rada u odnosu tava mlijeka,otpreme hlađenjačuvanja funkcija sabiranja, međusobni i obračuni su kupcu, pod neposredfunkciji poljoprivrednika kontrolom nosilac nom za poljoprivrednika.

Organizator otkupa poznatog je iskustva

u

radu

i

o

međusobnom

se

—

u

s

na

—

—

u

7

-—-—;—a—-—zZ——Z——a—

praki prijedloga dostignuća primjenu kupca, inicijator sigurnog sredstvima saučesnik i sa izvršni organ si, Savjetodavni navedenoj proizrada. vodnji organizaciji i točno su U postavljeni razgraničeni postavljenoj organizaciji odnosu ovakovoj svih interesi i prava na proizvođačorganizadovoljstvo prisutnih zator potrošač. inž.

Pehal Slavko, dipl. kreator

u

za

u

—

u

—

—

MLJEČNI PROIZVODI

NEZAMIJENJIVA NAMIRNICA

—

i neza-

lijek djecu govori je»mlijeko što treba namirnica«! svakodnevna mlijeprivikavat ranije Djecu mijenjiva osobe rasti. ne i će biti mogu ko i Starije bolje proizvode mlječne jer nešto zdraviji ili dan a da Omiljemlijeka kiselog jogurta. mlijeka, popiju proživjeti i sir no vrhnjem. jelo građanima je svježi u i prehrani proizvodasvakodnevnoj mlijekamlječnih Zbogtogznačenja i netreba biti zdravo u se koje proizvedegospodarstvima građanamlijeko krava i u od zdravih može samo To znači da se proizvoditi mlijeko škodljivo. zdravi. svi ukućani su u mlijeko Zabranjeno jeprodavati kojem gospodarstvu Stara

narodna

da

uzrečica

za

i starce

na

ne

:

sa

Pm PZA i

|

»Mleko«,

priredbi proizvodasajamskoj mlječnih Degustacija na

u

Mariboru

=

iz onih

Kada neka se gospodarstava kojem ljudiživotinje. pojavi bolest zarazna zdravstvena služba vrlo će brzo odrediti ljudigospodarstvu, zaštitne da se zarazna bolest ne domaćinna higijenske mjere proširi druga stva u selu kao i Da bi se zaštitilo potrošače mlječnih proizvoda gradu. kod obvezno nas u mlizdravlje građana je mljekarama (pasterizirati) g rijati same tim se štetni jekoprije prerade jer grijanjem uništavaju mikroorganizmi mogu koji zdravlje ugroziti ljudi.

Samo zdravi i biti mogu sva-. neškodljivi mlječni proizvodi nezamijenjiva kodneva namirnica. u

su

bolesni

i

u

na

u

ZM.

OTROVANJE

GOVEDA

LIŠĆEM

HRASTOVIM

izuProšla, godina je poljoprivredu, posebice zetno Naročito to odrazilo se u našim nepovoljna. krajevima; južnim najprije veoma oštra zatim kišovito a duga,nezapamćeno zima, zakašnjelo proljeće, onda kroz čitavo do duboko i sunce travku ljeto je spržilo jesen posljednju i škrtim Teška suša i po kamenjarima pašnjacima. popila posljednju kap j e vode. Stoka is trebalo hraniti iz ili u sunjegladovalajeseni ruke, ju je puštati da cem ili šumarke. će biti opržene pašnjake gladuju gotovo o goljele Sijena malo ili naročito izmaku na zime i i rano stočar ponimalo, proljeće poneki seći će stočnom hranom »iz će stoku u šume na nevolje«.

Izagnat pašu tako i hrastovo rečeno hrastove pa na mlade i izpupove brst, lišće, bolje danke.

Zato treba i za na i ovce unaprijed upozoriti goveda opasnosti koje bi se lišćem hrasta bi stradati a i propulala hranile, moglo zbogtoga poneko novo naročito krave rasne će muzare, vrijedno nabavljeno grlo, koje željne zelene hrane i otrovati naročito se, jer otrovanju podložne. rano stočari krša u Naime, proljeće, zbogpomanjkanja krme, području Crna i neki u i pa (Dalmatinska Zagora, Hercegovina, Gora, krajevi Dalmaciji Hrvatskom da stoku šumarke hrane u Primorju) prisiljeni izgone gdje i mladim lišćem hrastova.

U tim ima nekoliko vrsta pupovima krajevima primorskih hrasta od vrsta neki niska su tako da ih rasta, južnih kojih goveda lako doseći i ih obrstiti. mogu mladi a naročito izdanci i pupotemeljito Lišće, žir i šišarice vi, zatim taninskom su sa otrovni bogati kiselinom, koja glavni je i uz toksično veoma na sastojak, koja drugekemijske sastojine djeluje preživače i ovce. sebi sadržavati i do 10% taninske kiseliu goveda Mogu ponekad i zato obilno ne s takvim i izdancima može doveshranjenje lišćem, pupovima ti do teških teške želuca i zatim i teška a ošteNastaju trovanja. upale crijeva, U bolesti ne u ćenjabubrega. početku životinja prestaje preživa, dobije jesti, tvrdokorni tiska u mokpočetku proljev, kasnije začep; početku u čestalo, ali mokri malo ili nikako. hrane renje, Zbog zastoja predželucima nastaju količni i vodenapadaji.

Temperatura tijela p ovećana. nije Nastaju potkožni nasti a ako što se redovito ili se podljevi, životinja opaugine događa, prikolje ža se da međumišićno tkivo crvenkastom tekućinom. potkožno je prokvašeno, Brzina znakova ovisit će o količini lišća kolii nastajanja trovanja uzetog ko se hranilo. Goveda s će oboliti 2 do 21 za bolesno dugo njime dan, stanje može od nekoliko dana do tri Teža potrajati tjedna. završavaju trovanja smrću 6 do 8 dok lakši ako odmah se životinje dana, slučajevi, pogotovo i s može obaviti samo prestanehranjenjempoduzmeliječenje, koje veterinar,

bila

1985.

za

stočarstvo

za

u

u

u

za

na

na

za

su

u

su

se

a

na

u

a

za

.

začepljenje životinja je zaklane mokriti a meso može zbogprokvaživotinje liječenje jebezuspješno, hranu šenosti za ljudi. nesposobno je velike suše strausred Prošle uslijed ljeta Titograda godine je području veterinari veliki lišćem hrastovim dalo Tamošnji brojgoveda. zbogtrovanja korisnih suše stočari dali su o tome mnogo podataka.

Zbognezapamćene stoku šumama hrastovim na da u bili s rijetkim istjeraju prisiljeni područja obilnih kiša kad se naročito da i u su poslije ljetnim pašu.

Opazili mjesecima, ih stoka a i novi šuma pohlepno jede, izbijati izdanci, podmlađivati počinje Narozavršiti i smrću vrlo brzo mogu akutna životinje. koja trovanja nastaju do krave visoko muzne novo čito muzare, junad nabavljene vrijedne stradaju stoka akutnim otrovana u U prve slučajevima nije rijetko. godineoboljeva dan nakon ili sutradan inače obole vrati da iz šume podrugi kući, stanju redovito

će

Ako

ozdraviti.

međutim

već

nastalo

i

ne

u

s

su

se

vratka

iz šume.

djelomice opažanja mo. pododbijanje hrane, prestanak mliječnosti, apatičnost, Naglouslijedi i vratu, teturakože na mišića nogu, glavi dlaka, naježenost zadnjih rhtavanje može i teško se otvorene, se dići. Oči pada kreće, ravnoteže, poremećaj nje, da bi isu padala poslije normale, sačuvana, temperaturagranicama svijest Podana. ili normale. Životinje krajemtrećeg početkomčetvrtog ugibaju pod samo kod toka pooboljenja Liječenje izostaje. proljeva bržeg javakrvavog životu sveveterinari. izvršiti na samo dolazi u četku ga mogu Ostaje obzir, stoke.

10% ga oko liječene kod Već važne. nastanka veoma Zato su profilaktične mjeresprečavanje znakove i zato smo prvog bolesti,pušopisali opširnije slučaja otrovanja, Govei žirom. hrastovim hraniti sa tati stoku ne pupoljcima lišćem, je šumu, naročiodlazak i makar može da se šumu, spriječiti povremeni kojima kao i stonaročito kravama su muzarama to novo osjetljive, koje nabavljenim šišarki i zelenih da su se već ci se pupova, žira, najela lišća, koju predmjeva se sastotreba hitno Terapija snespecifičnom terapijom. preventivnom liječiti A + vitamina 20 cm* od 200 cm? boroglukonikuma, kalcijum ji ubrizgavanja vrlo efiOvo C. cm? vitamina aneurina 10 10 cm? i profilaktično liječenje je B, kažu veterinari.

Ipaknajpouzdanija pojave crnogorski mjeraprotiv kasno šumu naročito rano hrastovu zabrana u ovog je izgonagoveda trovanja stoke ishrana Jer tada sušni i dok deficitarna, period godine. je proljeće traje neismakro i mikro siromašna vitaminima, elementima, uopćedovoljno otrovno što sve redovno i utječe pojačano dovoljno, hranjena, nenapajana lišća. hrastovog djelovanje M. W. Interesantna

o

su

kliničkim

znakovima

pa

ih

i iznosi-

ne

u

a

ne

a

u

a

u

ne

za

u

na

na

XI SABOR

REKORDERA JUGOSLAVIJE U POLJOPRIVREDNOJ PROIZVODNJI 1986.GODINE domaćin

XI

Sabora

Bjelovar je Hrvatska, Socijalistička republika dana održana Ovih kordera prou je proizvodnji. poljoprivrednoj Jugoslavije i proi odbora za širena Komisije organiziranje Izvršnog zajednička sjednica vođenje togaskupa. oko 100.000 bilo obuhvaćeno 1984. u Takmičenjem je Jugoslaviji godini takmičara. poljoprivrednika —

u

10

re-

U

toku

pripreme održavanje općinskih, regionalnih, republičkih iz svih grana i u pokrajinskih zborovanja djelatnosti poljoprivrednoj proizvodnji.

Saboru će rekorderi svih i u Bjelovarulipnju prisustvovati republika kao i pokrajina, organizatori takmičenja. tok i Pripreme, održavanja općinskih, regionalnih, republičkih pokrajinskih će radio i zborovanja pratit štampa, televizija.

Izvršni odbor i razradili orgai konkretan su program Komisija prihvatili te značajne manifestacije. nizacije, i DPO Mjesnezajednice-zadruge- organizacije kooperanata Bjelovara bit će domaćini i delegacijama pojedinih republika pokrajina. osnovne Susret će se velikom domu JNA-a uz Vojnoviću prigodorganizirati te i rene po referate, objavu postignutih rezultata, pojedinim proizvodnjama su

i

za

u

u

na

korderima.

Za

učesnike

i uzvanike

će

izložba

stočarska

predvođeorganizirati bikova i dr. će se i kulturkrava, rasplodnih Organizirati njekolekcija junica, što će ga izvesti veći KUD i program, nobroj Bjelovarske regije drugih. umjetnički Za sve učesnike će se ručak. organizirati zajedničkiBrlek inž.

Stjepan dipl. vojnički PROMET U

se

uz

RASPLODNIH JUNICA U 1985.GODINI NA SAJMOVIMA U ROVIŠĆU

govedaznačajno uzgojuiskorištavanju plasmjesto promet steonih kao tržni višak. Tokom 1985. man se uzgojenih koje uzgajaju junica steonih na godine tradicionalnim rasplodnih sajmovima junica Bjelovaru dovode nam (ROVIŠĆE) uzgajači grla prodaju.

Međutim, svoja uzgojena da određen službi i mora se ne voistaći,jošuvijek brojselekcijskih uzgajača de računa da i na dovoljno prijavljena grla dopreme sajam.

Brojprijavljenih nisu 10% u 1985. za u za koja dopremljena godini junica prodaju povećanje odnosu 30%. Štoto znači i iznosi 1984. na za godinu organizatore sajmanije ali da i službe i potrebno isticati, jesigurno, same selekcijske uzgajači imaju računicu i interes. svoju Kako to opravdati predkupcimaostaje organizatoru sajma, dotičnoj i

zauzima

i

u

na

a

ne

službi.

Analiza

sajmova

_ Prijav-Nije Sajam % dana ljeno —dopremkomada = ljeno 16.01.

13.03.

8.05.

26.06.

4.09.

13.11.

136 231 191

79

100 172

23 44

103 933

20 279 30

Sl

62

37 27 41 23 25 19

održanih

u

Rovišću

u

1985.

%

Ocjena 85 169

—

_

Prodano

_%

kg 28 44

33

569

26.

575

112

—__

87

78

580

70

7

47

67.

562

128 83 —T 647 _

121

94.

566

78

94.

569

405

62

ST1

-

g.

g Cijena Brutto junadi cijena klanje din/kg 250 201.837 201.620 250 za

202.779 300 228.938 350 261.120 420 300.486 250

ll

pepraksi kupnju ustaljenoj našoj je, ni kreditnih odobrenih a time nemamo riodu 1—3 kupaca, sredstava, mjeseca da su u svedena minimum. na odnosno te Ovdjejejasno, kupnja jeprodaja doteško ta ne oštećeni što tom objasniti, jer proizvodnja uzgajači je slučaju 3 da i u se mj) (1 potražnji istaći, ovojslaboj stihiju.

Ovdje zvoljava da se kvalitetna što imali su pokazatelj, grla jepovoljan najkvalitetnija kupci traži i imade roba kupca. te težina da iz u ujednačenija, postaje godine godinu junica Drugo, kao teških više tako izrazito uzganema Ipak, pojedini godina. junica ranijih nisu da za Đurđevac i ne mogu utovljena grla shvatiti, Križevci) (selekcija jači znati Na klasirana. te da su kraju moraju slabije zbogtoganamjerno prodaju, za da a ne za klanje. uzgajaju rasplod junicu došlo da brutto iznosu izražena upozorava, je kojaje Treće, cijena između i razlici odnosa u do u materijala rasplodatovnog cijeni narušavanja tome narušen a odnos u za godine, razlog je drugojpolovini klanje.

Taj je 650 teladi za tov od 400 skok din/kg. din/kg cijena službi i utvrđena sastanak noodržan takova Na osnovu je saznanja razlici odnose u bi va ponovo u uspostavili ranije kojom rasplodna premija, korist materijala. rasplodnog cijeni U

tabeli kao

prvo

da

istaći

za

u

za

po

mora

—

u

na

u

godini

junadi junica «Razlika brutto cijeni brutto cijena u Prosječna I klase — Prosječna Sajam između junadi dana cijena junadi klanje rasplod. i klanje komad junica rasploda Cijena gIznos po komadu din/kg kg 56.387 145.450 201.837 16.01.

250 569 54.636 146.984 575 250 201.620 13.03.

54.514 580 148.265 250 202.779 8.05 56.545 172.393 562 300 228.938 26.06.

58.563 261.120 4.09.

566 202.557 350 56.129 13.11.

569 244.357 420 300.486 i

Cijena rasplodnih

za

klanje u

1985.

za

za

—

proizvodnji narušavanja potvrđuje,je Gornja visoke ciuzroci tome enormno su materijalanjegovu štetu, rasplodnog teladi. jene kretabrižno nisu da pratili Sigurno sajmova dovoljno je organizatori imati što će na na utjecajaponudurasplodnog tržištu, sigurno njecijena narednom periodu. terijala došlo

da

tabela

odnosa

do

u

a

na

ma-

u

Klasa Komada

%

klasama

Rovišću

kvalitete

junica prema

I

IA

lI

II A

33

122

327 50

III

141

24

647

22

4

100

Analiza

19

5

u

1985.

Ukupno

ponuđenih ranijenapisima dio Jedan i 1985. što naročita ponovo godini. dokazuje plodnih junica nije budui klasiran niže kvalitetnih izgleda zbogprisisaka, pasisalošeg junica je da nude neće rasnaši ali prodaju ćegvimena, svejedno uzgajači shvatiti, plodnogrlokojemorajupripremitinovog budućeguzgajača.

Već

sam

u

upozoravao

da

nam

kvaliteta

ras-

u

se

na

za

12

Tako

godine godinuomjer Voditelji ostaje službi su takovo za to i da konselekcijskih najodgovorniji razlog, stanje, je trolni asistenti i ne žele imati bilo kakav kontakt danemaju uzgajačima i stručnih vanjusavjeta rješenja.

U 1985. kao i da se naši ne godini ovoj ranijih dokazujemo, uzgajači žele starih navika kao na riješiti primjer: na što i poPripremljenost rasplodnih junica loša, sajmovima dokazuje j e stotak od 76% u i nižim klasiranja drugoj klasama, ne za tako marom junice uzgajači pripremaju prodaju dobrog gospodara, da dolazi da su iznad a daleko roditelji prosječni, junice lošiji, potomci vrlo loš na obrezani ne i ne očišćeni izgled ponuđenih junica je primjer: ne neuredne itd. papci, očešljane divlje junice, nameće od da se dosvega sva Zbog navedenog zaključak sebe, nisu tasadašnja poboljšala upozorenja bolju p ripremljenost rasplodnih grla, ko da će loše sa komisije ocjenu grla pripremljena grla isključivati sajma.

U moramo 1986. u ponopogledu rasplodnim cijena junicama godini vo utvrđene odnose da steona 50% cca uspostaviti ranije rasplodna je junica od tovne vrednija junadi klanje.

Božidar inž.

Majhen, dipl. iz

I klase

u

od

5%

cca

isti.

a

s

u

—

—

—

—

—

sam

za

za

VREMENSKE Prosinac

PRILIKEU PROSINCU

suh i (i siječnja 1936) je (neobično) topao (u dok bio bez u nizinistočnoj Slavoniji,jedrugdje vlažniji), snježnog pokrivača skim krajevima. zraka bila stalno iznad Temperatura (srednja dnevna) j e prosječosjetno U ne. dizala i do 12"C. se Slavoniji zraka iznosila u Srednja mjesečna t emperatura je sjevernim krajevima 5C. Ona bila čak za iznad a za viša preko je 3,5— prosječne, 1,2— studenom.

Ovako nego samo topao bio prosinac je još jedanput posljednje 4,5C 1,6C 104 klimatološki za 70 god.(otkako postoje podaci Osijek), tj. god. u natrag Iz se vidi kako bio izuzetno ovo A takve (1915). toga je topao tempeprosinac. rature i se nastavilo i u I dekadu 1986. i 1985. vrijeme siječnja (siječanj veljača bili su jakohladni). dizala od 19C se osim Maksimalnatemperatura (i p ala nije ispod OC, 1—2 Minimalna O"C u 6—8 dana samo i to dana). padalaispod je Slavoniji —3*C do —5'C. na maksimumi i minimumi bili relativno su najniže Srednji dosta

I dekada

bio relativno

u

u

visoki.

od 5 kretala od se Temperatura (na cm) 0,5— (srednja mjesečna 1—2C iznad preko4'C, tj. prosjeka).

10%C Sunca bilo 80—90 više i III u nego pa je (Osijek 93) sati, XI, I, II, mjesecu.

Toliko sunca bilo u otkako se tu nije Osijeku prosincu i nsolacija mjeri (unatod 1957. sve rag 29 godina, i od tj. god., vjerojatno još ranije).

Oborina samo 20—30 u istočnoj mm krajeizmjereno Slavoniji (u drugim osobito u jevima više, južnoj Dalmaciji). i tla da su nastavi se Povoljna temperatura, insolacija vlaga omogućile nekim kod sjetva pšenice (na površinama seljaka), prihrana razvijenih usjeva tla

dubini

u

a

13

pšenice kasnije posijane oranje,nicanje i ozimina, te pa jestanje rast ječma pšenice, jarovizacija sijanih usjeva, ranije ovom vremenske dobro. bilo dosta prilike mjesecu Povoljne uljane repice ozimih slabo dosta da (pousjeva stanje d otadašnje popravi omogućile bi im sada zimu. za i oni suhe onako pokrivač Snježni jeseni) pripreme slije da ih zaštiti od došao dobro golomrazica. iznosila u žitorozraka 1985. godini je godišnja temperatura Središnja oko 1"C 10"C oko nom ispodprosječne). (bila je kraju bila isI sati. u Sunce u 1985.

1800 1900 insolacija je Slavoniji god. sijalo je — pod prosječne. do 620 mm od 550 mm 1985. u Oborina svega (Vinkovci) god. jeizmjereno do 700 mm i Gradište u Brestovac— Belje, Slavonijipreko dr.)istočnoj (Osijek, bile I oborine su u vrijednosti. prosječnih ispodvišegodišnjih zapadnoj. i 1985. ovih elemenata O ma poljoprivredtokom god. utjecaju rasporedu ovim bilo i i kulture govora mjeprirodeproizvodniu je ne radove, njihove tokom analizama sečnim godine. protekle V.

na

sektoru

društvenom

i duboko

i

te

u

su

se

u

za

u

POLJOPRIVREDNI

Izvještaj sa

sajma

CENTAR

RJ

HRVATSKE

STOČARSKI

pasmine rasplodnih junica 13. 11. 1985. simentalske

._—_—;—;—_PZ]):R——aeoe-eo::dmm

Red.Ime i prezime uzgajivača broj kolBt zob krnnnkooni. dai ob Rovišće Đurđek Branko, 1. <Paletar Ivan, 2.

- Buček Draganić Rovišće 3.

Slavko, = — Đuro, Kovačevac 4. =Vidak Hrženjak Dautan 5.

Franjo, = Čolik Međurača 6. = Josip, Ždralovi Dušan, 7.

Stjepanović V. Ciglena Sukber 8.

Vilim, = Hečimović Nikola, Novoseljani 9. = Đuro, Prespa 10.

— Ožegović D. Mosti Kovačević 11. = Francišković Franjo, Ivan, V. Pisanica 12.

— Gudovac Blaha 13.

Ivan, — Padović Ivan, Sasovac 14.

—Sabolović Mirko, 15. = Višnjevac V. Branko, 16.

Rupa Trojstvo — V. Ivka, 17.

— Trojstvo Fejer — Gudovac Matak 18.

— Mijo, Bedenik Tober 19. Šandor, Ivanić Boško, 20. = Kupinovac Šandrovec Zeman 21.

Mijo, = Gudovac 22.

Drago, —Majcan Gudovac Slavko, 23.

- Zbožinek Majcan Slavko, Bulinac 24. = — Botinac Bet 25. = Stjepan, Jukić Tina, Međurača 26. = St. Rača Debač 27.

Ivo, =Debač Ivo, St. Rača 28.

Debač Ivo, St. Rača 29.

— Rakovec Fučkan Rudolf, 30. =

CENTAR

SELEKCIJSKI u

Rovišću

kod

Bjelovara

Prigojni i klasa br. junice odak pa a 556/II 7713 592/11 7676 7718 520/11 602/II 7689 556/II 5637 530/IIla 5682 505/Illa 5386

—

Težina

a

Cijena 281.500.296.600.-

266.400.300.800.281.500.-

267.600.

257.100.-

5192

621/II

308.800.-

5425 5402 4980 3013 5539 18077 4320 4453 4353 5453 5719

564/lIla 503/11 650/11

281.900.-

586/11 573/1Ila

294.100.-

503/IIla 4T4/lI

256.300.-

504/11 569/IIla

259.700.-

532/lIla 546/1I

268.400.-

4464 1580 5536 5534 5686 4978 5778 17923 18000 17998 11162

547/1I 570/lIla 530/11 544/11

277.700.-

590/IIla 549/III 576/Illa

292.800.-

580/II 540/11

291.600.-

540/1la

280.800.-

533/1I

251.300.-

321.000.285.700.247.000.284.000.277.300.

284.400.-

270.600.276.500.-

270.600.286.900.274.800.*"

271.900.-

Red Ime broj

i prezime

uzgajivača

==>

——oooaia

31.

32.

33.

34.

35.

38.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

43.

44.

45.

46.

47.

48.

49.

50.

51.

52

53 54 55.

56 57

Prigojni br. junice >>> ev?

— Draganić Lusavec Žavnica — Lauš Ivan, Josip, Rav. Novaki — Krivan Marinkovac — Kostiha Franjo, Stara = Franjo, D.Kapela Markovac =Gapardača Miljenko, Kostiha — Pavliček Antun, Žavnica Ledine Ivan, Hrsovo Milka, Slunjski —— Ferenčić Markovac Ignac, — Ferenčić Markovac Ignac, — _ Mirko, = Jakopčić Škrinjari = Koščak Izidor, Škrinjari Cirkvena Marica, — Sabljarić Babić Cirkvena = LončarićFranjo, Ctrkvena Drago, — Jokić Nikola, Hrsovo - Cesarec Hrsovo Branko, — — Grudičak Ladinac Tomo, —Taborčan Mirko, = Cepidlak Gračina Tomo, — Hudec Bujtaš Mato, Predavac Mato,

Hudec

=

Žavnica

Maksić

Mato, Predavac Mato, Trema-dvorište

Jelinek Relić

Ivanovo Sibenik

Alojz, Gojko, Varel Veno, Ivanovo

rr

Peroš

5201 10771 16254 5090 6854 16249

.

6851 27460 27503 27160 27555 27415 27423

Selo _

Selo

= Ignac, Novigrad 59.

Sever Grabovnica —Jurišić Alojz, Stevo, Siščani 60. Čauš 61.

Mato, Komuševac = 62.

Miškulin D. Petrička — MarkovinovićDrago, Đurđic Ivan, 63 V. Trnovitica Mirko, 64 MargetinacTomašica Antun, 65 Bašljan Bemšić Kalinovac Ivan, 66 Stankir Luka, Đurđevac 67 68.

Nikša Vlado, Đurđevac — 69. = Ljubić Mijo, Virje 70.

Drmenčić Mijo, — Virje 71.

Valent, < Jakopović Virje 72.

Kovačev Đurđevac Ivan, — 73.

Zubanović Ivan, = Virje 74.

Cicvara Pero, Trojeglava 75.

Kovačić G. Daruvar Mitar, — 76.

Novotni Selo Franjo, Ljudevit 77.

Vetruski Ljudevit Selo Franjo, < — 78.

Ivan, = Špoljar ovi 79.

Vargić Kozarevac Mato, 80.

Bulinac — Špehar F ranjo, 81.

— Jakšinić Đuro, Podgorci 82.

Vranić Turčević Ivo, Polje — 58.

5154

27400 27570 27152 10906 27490 27473 4335 27317 27318 27376 3398 3638 3350 6389 1295 1312 1322 12409 12009 10907 10920 5028 15626 15496 11259 11555 11562 15597 11491 5108 12065 12058 5273 18144 18012 5756 8130 3364

Težina i klasa

Cijena

mea 510/II 503/11 540/II 512/II $30/IIa 630/Ila 505/IIla 576/II 610/II 632/III 510/Ila 579/II 669/111

262.200.259.300.-

274.800.263.000.276.600.-

318.600.257.100.289.900.-

304.200.313.400.268.200.291.200.321.000.

608/II

303.400.-

532/IIla 640/II

268.400.-

316.800.326.900.-

664/II 543/Ila

282.100.-

541/11

275.200.-

605/II 656/IIla 643/III 604/III 555/II 580/Ila 617/III 556/IIla 543/1Ila

302.100.320.500.-

310.100.-

293.700.281.100.297.600.-

299.100.278.500.273.100.-

610/II

304.200.-

597/1I

298.700.-

553/111 612/]I 596/IIla 650/11 600/IIla 563/II 523/11 566/II 650/Ila 675/II 586/IIa 596/II 596/II 536/III 576/IIla

272.300.305.000.295.300.321.000.297.000.-

284.500.267.700.285.700.-

327.000.331.500.300.100.298.300.278.300.-

265.100.287.000.-

539/11

274.400.-

569/II 544/1I

287.000.-

567/Ila 502/1Ia 545/Ila

292.140.-

276.480.264.840.-

282.900.-

520/IIla e a nm PRAVNA 263.400.-

Mr

Milan

Bolić

15

vo.

Oni

---——-

----.-.

3

SMRŠANITI?

KAKO među

.-

najrazličiti»ugodnopopunjeni« brz i tih Autori u spjeh. siguran dijeta garantiraju dijetama. takovim biti na može ne da većina dijetama, dugo ljudi često

nama

»čudotvornim«

su

bombardirani

jim Ne samo Glupost! izričito one opasne. su go i Slobodno mučite način da na nikakove Nema svojorganizam. taj potrebe neod ali sada svega ono u čemu sve pojedite.malo manje toga uživate, jedite kavi šećer umu kotlet go obično dva,jednupivumanje,jedan umjesto (jedan U isto dva valja o sigurati tri, o rganizmu kolač). vrijeme jedan jesto umjesto hrasvi biti to uravnoteženu dobro zastupljeninajvažniji moraju ishranu, jest masti, bjelančevine, Nemojte minerali). vitamini, (ugljikohidrati, sastojci njivi između ništa uzimati doručak: naročito ne čitave Nemojte obroke, preskakati neka to bude već Ako uzimate, kikiriki obroka itd.). čokolada, keksi, (bomboni, kurama drastičnim se niskokalorično nešto glačaj).Nemojte izlagati (jabuka, Jedite izdržati na može Većina polaganjima. dulje v rijeme ljudi dovanja. alkoholnih Obavezno i no pića. pijenje smanjite izbjegavajte »repete«. da dedržite na ako umu ćete mnogo ozbiljnije, prići mršavljenja Pitanju kroničnih od nekih nego šanse da obole veće beli druge oboljenja, ljudi imaju šećerkolesterola i masnoća razina krvni osobe krvi, povišena tlak, (povišen od rizikom usko bolesti Sve te su na povezane srčanog povećanim bolest). udara. infarkta i moždanog ili ćete uzimatežine nema puno filozofiranja: prekomjerne Kod skidanja fizičku ili ćete ih što ti nego tjelesnu, povećati svoju kalorija, izgarate, manje istovremeno ili ćete sebe što dakle uzimate, trošiti više nego oboje aktivnost, efikasna što u osim Povećana fizička komršavljenju, je aktivnost, primijeniti. koristiti automošto Prema risna i tome, počnite rjeđe je zbogdrugihrazloga. itd.

2 ili 3 rastrčite se malo, lift, bil, putatjedno tramvaj, veće da mršavite Vodite o tome tjelesne jernagligubitak brigu postupno, ako znatno Naročito se težine može zaista imati opasne ograničaposljedice. izazod 800 sadrže i tekučina. mogu joula) (3344 kalorija Dijete koje manje menstrualne vati kao što su poremetpsihičke komplikacije, promjene, issmrtni i bubrežne su a sterilnost, gubitak kose, kamence, poznati nagli nje, dok hodi. Gubitak od do ne svojcilj, postignete pola jednogkilograma tjedno, lakše se može Osim smatrati i relativno se toga,ljudi sigurnim. umjerenim i smanjiti pridržavaju Nemojtepokušavati postupnogumjerenogmršavljenja. težinu normi. tjelesnu ispodprihvatljivih malu a osim relativno tiče oni se za Što ulogu, lijekova mršavljenje igraju nisu bezazleni. toga Ako vaša težina morate liječpotražiti savjet je tjelesna problem, ozbiljan nika išta ruku. na nego prije poduzmete svoju Vaš liječnik ne-

ne

u

sa

u

va

razne

PERE

Aaaa

aaa

Šime

Dapo, dipL vet,

dipL

inž, Josip Ljubešić, dipL inž, dr

Clavni

i odgovorni

Tehnički

urednik:

Vlasnik

i izdavač:

Mjesečna Tisak:

16

SOUR

pretplata

Erhatić, dipl inž, Zlatko

Nada

urednik:

Vera

Zlatko

»Vjesnik«

Petar

s. Jeleni

saa

Majić

Berislav

Mašek,

Pavljak, dipl ko

dipL

vet.

Volarić, dipL inž

Udruženje za

mamara

mljekarskih

privredne —

OOUR

radnika

organizacije TM,

Zagreb

SRH

i ustanove

U prava kao i za

niska d ino popa pri proizvođače i uredništvo:

Nica

poor

Re a -

di