Mljekarski list 9-1985

Predvođenje

krava

na

poljoprivrednom Međunarodnom sajmu

»Ried'

85«

(31.

8

—

8. 9.

1985.)

MEĐUNARODNI POLJOPRIVREDNI SAJAM U RIEDU

od

(nalazi sjeveroistočno austrijskom gradiću do od 31 kolovoza održan tradicionalan Salzburga), Poljoprivredni sajam je Na od m? i 37 dvorana. izložbenom 184000 8.

1985. god. rujna prostoru iz 34 1878 sajmujesudjelovalo izlagača zemlje.

Riedu bile Za Sajma brojne priredbenajzaorganizirane vrijeme stočarskobila 90. i paženija proslava obljetnice je sustavnog uspješnog rada simentalaca Za sve tom selekcijskog dijelu Austrije. posje-. uzgoju bio tioce to Sajma je lijepi doživljaj.

Riedu Međunarodni su poljopripoljoprivredni posjetilibrojni sajam ludbreške iz naše Tako vrednici smo mlijeka zemlje. zapazili proizvođače OOUR »Dukat« Bohnec« »Anton i Mljekare mljekare stočareiz iz tu smo stručnjakeNovogMarofa, vidjeli Nadalje, »Kooperant«Zagreba. kooperante i dr. »KIM« iz Karlovca »Veterinarske Jastrebarsko, Mljekare stanice«, U

malom

Riedu

se

80

km

na

a

su

u

na

u

u

—

Bik

130

»Maurer«

—

šampion

nad

šampionima

izložbe

mljekare Poljoprivredne mlijeka selu MettmacJosefa Gaisbauera i uzorno obližnjem gospodarstvo sjetili stočari Dok simentalske i 52 20 krava Mljekare junadi pasmine. hu,uzgaja ZadrMarka blizini »Dukat« gospodarstvo Ljubljane posjetili povratku selu Komendi. gala 10 star bik »Maurer« bikom simentalaca Kod je šampionomproglašen te života u kćeri otelile 117 2,5 godini prvoj Njegovih godina. stočarskoPrema masti.

4425 proizvele kg mlijeka 4,16% laktaciji 297 kod ženskih potomaka podacimapovećana jemlječnost selekcijskim muških kod Dok količina masti potomaka 0,05%. jeprirast kg mlijeka, bio kod 35 sina 1,27 kg dnevno. ludbreške

Proizvođači

osim

po-

u

su

su

u

na

:

u

su

se

su

u

s

za

za

a

bila

laktacije dvije kategoriji Prvonagrađena 7.858 28. I. 1981. U »Larve« kg mlijeka proizvela laktacije dvije je oteljena je masti. čak 8.455 s dok u kg mlijeka 4,64% proizvela je drugojlaktaciji završenu 3 i 4 imale krava U pobjednicom laktaciju kategoriji koje »Rivera« stara Krava krava »Janka«. krava »Rivera« pratiljom jeproglašena 6.437 svim u 7 prosječno kg mlijeka4,25% laktacijama godinaproizvela je masti.

6.585 3 dok masti Pratilja, proizvela kg mlijeka 4,46% laktaciji je 6.087 4 imala krava »Janka« laktacije kg mlijeka mliječnost jeprosječnu i to 6.810 4 masti kg 4,74% mlijeka laktaciji 471% najviše jeproizvela masti. vrlo dobra imalo simentalaca izloženo svako Gotovo proizvodna grlo je 22. 3. 1976, »Biafra« krava »Mosesa« bika kćerka Tako oteljena svojstva. je od 7.216 s količinu 6 kgmlijeka4,07% mlijeka prosječnu proizvela laktacija od 7.988 imala 5 masti a kg mlijeka mlijeka proizvodnju je laktaciji najveću masti. s 4,07% krava

krava

u

s

završene

su

a

s

s

u

u

a

s

sve

s

u

,

u

u

131

>

-—___—

--

ee

—-

.

-——-

-—

-—

=

dobile krave su u različitim kategorijama: Šampionskozvono 1. starih krava Ukupnapobjednicakategoriji šampionkom proglaje šena krava »Lina« 25. 7. 1973. sedam oteljena Prosječna mliječnost laktacija iznosila 7.044 masti. bila kg mlijeka je 4,85% Najvećaproizvodnja mlijeka 6.

8.094 i masti. laktaciji je proizvedenih kg mlijeka4,85% 2. krava završenom 4. Šampionkomu kategoriji laktacijom proglašena bila krava »Flora« 12. 10. 1978. tri u je oteljena Prosječna mliječnost laktacije iznosila 7.011 masti. s imala kg mlijeka4,52% je Najveću p roizvodnju mlijeka 2. kada 7.701 masti. laktaciji jeproizvela kg mlijeka 4,38% je 3. U mladih krava krava kategoriji (prvotelki) šampionkom proglašena je »Hansa« 30. 6. 1981. U 5.537 s oteljena l aktaciji prvoj proizvela kg mlijeka je masti.

424% '

ove

u

u

s

u

s

sa

u

s

.

“3

»

X:

-£ s

+ 2

za

ad ha

Seringer Frakenburga Maria kravom Schardinger 4.U kategoriji života od 50.000 kravakoje više proizvele kg mlijeka krava »Lina« 25. 7, 1973. U sedam završenih proglašena oteljena laktacija je. masti.

7.044 poizvela jeprosječno kg mlijeka 4,8% krava života od do 5. U 30.000 50.000 kategoriji proizvodnjom kg krava »Thea« 10. 4. 1978. U 4 mlijeka šampionkomjepoglašena oteljenja vršene 6.469 masti. laktacije proizvela Najveću jeprosječno kgmlijeka4,47% imala kada 4 7.552 proizvodnju je laktaciji jeproizvela kg mlijeka4,7% Franz

iz

s

kravom

s

su

šampionkom »Riverom«, pratiljom »Jankom«

te

za

s

:

s

za

za-

s

u

masti.

>

s

sa

g

simentalce. su Čestitke koji uzgojili visokoproduktivne Treba da su bile od 4. do drugepasminegoveda izlagane napomenuti smotri 8.

1985. nismo bili na ali, toj goveda rujna prisutni.

Zlatko vet.

Mašek,dipl. stočarima

132

iz Rieda

,

ZA

JALOVOST JE JEDAN OD GLAVNIH UZROKA NERENTABILNOST UZGOJA STOKE

će

Potrajat proizvodnja Poljoprivredna robnom sa ekonomski dok proizvodnjom se izjednačiindustrijskom ili što će i ostalih pravcu kasnije prije kreće, razvoj njen kojem roba, i mučnom U tom zapravo i procesu, preobrazbi njenoj dugotrajnom postići. načina starinskih t isućljećima) koja proizvodnje, traju dosadašnjih (iz bavi robnu njomejošuvijek Iz proizvodnju, jer pogotovo i ima da veoma naravno mnogo tisuće stotine na poteškoća. pojedinaca, i nalaze tom pravcu brojnim poljoprivrednici razloga objektivnih .i fazama različitim ma uvjetima. proizvode pod najrazličitijim razvojnim tržište i neuređeno tom Velike nesigurno zadaje razvoju poteškoće neusklađenim prouzročenih proizvoda poljoprivrednih p ojedinih cijenama administrativkontradiktornih često raznih i i između ostalog uplitanjem tržnih neskladu što remete nih očituje vrednovanja, kojegrubo mjera, žitarica, U posebno proizvodnji takvoj proizvoda. a grarnoj pojedinih cijena lakše se i nekako se i prolaziproizvođači bolje ipak bilja, industrijskog stoke. to što godine nego Smjenjuju proizvodnji događa snalaze, smislu U tom obratno. i od kukuruza više se pšenice isplati sijanje kojima šećerne porepe, i duhana; uljarica, bilja, industrijskog sijanje smjenjuje konačni naravno i i dižu gubitak neizbježni voćnjaci, vinogradi sijeku zajednice. i veća znatno teža, ta U opasnija. jejoš nesigurnost proizvodnji stočarskoj način i onako i Već proizvodnje, mlijeka današnji preniska cijena naročito i sredstava utrošak obzirom potencirano zalaganja, rada, često stočne uzroneskladom likim kukuruza) je (posebice hrane, cijenom bezobzirno masovnom krava i kom klanju krmača, rasplodnih desetkovanja i tako nekoliko što se ciklički svakih godinaponavlja podmlatka, rasplodnog društvenim na velikim I dok se imanjima najsuvremeniju nedogled. i rentabiliteta žitarice razmjerno ipakproizvodegranicama agrotehniku reći. nebi baš što velikim tržnim za moglo bilje industrijsko količinama, od sektoru društvenom izuzetaka časnih iznimnih osim Stočarstvo je PIK-ovima našim da tako »kineskim tarske zidom«, odvojeno proizvodnje nisu stočarstvo i ratarstvo OOUR<-i rad ujedinili ni koji posebno postoje niti ruku što uskladili interese, ni sredstva neprirodno je najmanju svoje stočarske društvene Zato goreći i može proizvodnje apsurdno. praktično nerentabilna velikim sa i redovito i da i tovo nema, posluje je gdje postoje gubicima. i ratarska Na stočarska proizjer gospodarstvima toga seljačkim velika na čine uvijek još je cjelinu, njima jeidnstvenu jednu njih vodnja uslovima gospoBez stoke. naše većina po proizvodnjedanašnjim zajedničke čine i od ovisna ni neće može i ne druge drugačijebiti, jer jedna darenja stočar bi morao, bilo rentabilno bi stočarstvo Da cjelinu. jednujedinstvenu i to dio a ono hranu za i ne ako najveći proizvoditi svojustoku, to poU i livadama gdje krajevima mnogim pašnjacima. prvenstveno stostočari bi trebali preko proizvodnju prvenstveno b iljnu svoju uvjeti finalni stoje stočarskih tržište. Sa ke današnjim cijenama proizvod prerađivati i načinom naročito način hranjenja proizvodnje, današnji proizvoda, da bi moralo Stočarstvo biti možemo krme biti, zadovoljni. proizvodnje da

nikako

nas

u

stabilizira.

se

to

ne

sve

a

se

se

u

u

u

se

a

vremenu

su-

nas

u

veo-

u

se

u

s

u

sa

u

se

a

a

u

se

u

se

se

uz

se

“a

ć

uz

mesa

ve-

na

a

s

uz

u

u

u

se

ra-

na

u

za

za

u

su

se

a

:

nema

a

u

su

sam

svu

za

na

za

u

a

uz

ne

133

bi

rentabilno

njime bavilo, proizvodnji, daleko r entabilnije drugih jer traži više rizika.

Stočari bi trebali više znati o stoci na i rada, ulaganja kojoj i načinu da bi suvremenog proizvode stočarenja ekonomičnije proizvodili.

Danas su sve vezane za naučna privredne djelatnosti dostignajnovija danomice se tako i nova, ratari pa nuća, postižu poljoprivredi.

Napredni u na ih sve više ore se proizvodnjisvojim poljima primjenjuju, traktorima, već ima vrsta, zemlja se mnogo kojih prije najpovoljnije s jetve priprema kulture. Dobro za se i odlike sorti vrijeme pojedine poznaju s vojstva pojedinih ali i što te sorte ono isto tako ili kasno ranog pšenice, zahtijevaju, zrelog kukuruza. i hibridnog Upotreba umjetnih najzaostalije doprlaje gnojiva vrste, tla za krajeve, znaju optimalni omjeri m ješavina gnojiva pojedina i količine za i pojedine kulture, potrebne dohranjivanje najpogodnije vrijeme kad to treba zaštitna i način učiniti, sredstva, optimalno sjetve vrijeme i sušara i tako više uz sve i stalni žetve, upotreba kombajnera, dalje, savjete nadzor Sve to i mnoštvo iz suvremene agronoma. drugogznanja agrokulture i veliki i se postepeno usvoja primjenjuje brojpoljoprivrednika neopazice diže kultura i njihova poljoprivredna njihovo znanje ekonomičnijoj proizvodnji.

Pri tom ulažu i znatna sredstva što za svjesno materijalna bolju p ripremu oranica, nabavu izabranih pomno najkvalitetnijeg skupogsortnog s jemena, štede na ne sredstvima zaštitu za gnojiva, bilja; upotrebljavaju najsuvremeitd. izostao. s drunije strojeve Uspjehnije Sređivanjem tržišta, povezivanjem štvenom sve proizvodnjom, povoljnijom cijenom proizvoda, obilnijom proizbiti će svakim danom vodnjom svojim oranicama, njihova p roizvodnja veća i nadamo za što i neosporan rentabilnija, potrošačejeftinija, je U tom veliku imala i društvena .u kojima napredak. poslu ulogu imanja su imali vrlo dobar što i uzor važno veoma poljoprivrednici je istaći, njima i se društvenu povezivalizajedničku proizvodnju. to se za stočnu bi ne nikako reći.

Razlozi Nažalost, proizvodnju moglo to su za na čemu već ga smo brojni.

Prvo, proizvodnju potiču c ijene, zato stočari starom zaostalom pa načinu govorili, mnogi ostaju pri stočarenja. stoke im se više bar ne stoke Držanje još isplati, najosnovniji broj moraju to im se, uz način i držati, ponavljamo,današnji držanja hranjenja pogotovo ne nema velikih s društvenih farmi kao što isplati.

Drugo, nikakvog p oticaja to žitarica društvene stočne farme je slučaj proizvodnji Naprotiv, utječu na individualne stočare računice načinu negativno, jer uinjihovom današnjem nema. proizvodnje Naučnih stočarstvu i veterinarstvu ima nas Uzmnogo. dostignuća stoka može reći rasna se i kvalitetna gojena posljednje vrijeme je i dobrim zahvalivši već se nalazi rukama dijelom umjetnom osjemenjivanju stočara. to baš osobito koristi kao što to obilato koriste ratari Nažalost, kvalitetnim sa žitaricama.

Stočari bi trebali mnogo više znati nego cjelini što to stočar danas da i koriste ta kvalitetna zna, prosječan boljeizdašnije što to danas većina čini. goveda, Tko recimo visoko rodne i hibridne kukuruze bez danas, sije pšenice i većih a visoke i veliku odgovarajuće agrokulture ulaganja, očekuje prinose korist? A stočari to čine. Koliko staračkih domaćinstava nas u mnogi je drže i koriste se krave što to činilo?

Koliko kojima jošlošije prije inače dobri su drže stoku tek im poljoprivrednika koji ratari, onako, j er »ne stočare? u rečeno redovito stočarenje isplati«, ubrajaju Usput pri se

s

od

a

u

u

sve

u

se

razna

a

o

na

a

se

su

s

u

ne

o

a

a

u

a

u

u

u

u

nas

u

se

ne

u

no

u

no

se

se

a

134

se

_

i hrane

drže

kako

je koja stoku, dati. kvaliteti bi što ni po Nažalost, još ne onog mogla svojoj daje polovicu ishrane loše i načina krava što veliki ojalove držanja zbog broj jeporaznije biti bi trebale kad klaonici i završe najproduktivnije. i stoku uz obilnu znači: držati rasnu stoku Bez ispravnu, (što ulaganja zaštitu kontinuiranu što rečeno proizvedenu hranu,njegu, jeftinije usput nadzor i zaštitu podmlatka) pravilan uzgoj plodnosti, permanentni zdravlja, više tržišne i uz ni rentabilne sasvim nema pa cijene proizvodnje, sigurno dobro i učiniti samo to može A danas. to sve što i nego mlijeka od bitstočari. zainteresirani i izobraženi stručno Naime,jedan materijalno tov i rentabilnu nih uslova za mliječnih rasnih; proizvodnju je držanje svake redovito dok su u da se s tim eksploataciji plotkinje goveda, pogodnih svesti tele. Zato se moguću mjesnošljivu, najmanje jalovost godine i bude što samog A da stoka posao ru. jalova rjeđe prvenstveno jebriga veterinanadozorom stalnim Oni će stočara. s ishranom, pravilnom njegom, ako To može o samo nastanka bitno .rima jalovosti. sprečavanju pridonijeti treba znati sve kao što ratar nešto .tome zna, proizvodnji pšesuvremenoj kulture. ili neke kukuruza drugebiljne nice, da krava u dobru Osnovni za proizvodnju ostaje govedarsku je uvjet svake i da do osam gou laktacija), godina(6 prosjeku najmanje korištenju tele. zdravo dine oteli jedno ili ili krava li samo Izostane jalova, privremeno trajno jednotelenje ostaje da Osnovno izračunati. lako sam može svaki stočar je koje gubici natstaju nerentabiluzroka od da ima svaki stočar na umu jedan glavnih jejalovost i stoke da nosti stočne posrednoneposredno svoje proizvodnje,neplodnosti ishranom. i nedostatnom često Nadalje, nepravilnom prouzročuje naročito samo i bolesti organa ge jajnika, rasplodnih poremećajifunkciji ishrane. i nedostatne su nepravilne, posljedica neispravne nastanka uzrocima o stručnim S. Rižner u Prof. dr. raspravama svojim da sve i krava načinima i steriliteta ukazujenaglašava je neplodnih liječenja nastanka uzroka od rečeno jalovosti. neplodnosti glavnih jedan napred Kordunu bilo 1960. na Z. Prema god. obavljenih još Setinskog istraživanjima Pavšiča bila M. slična 40% oko prema podacima situacija krava; jejalovo sterilitet i Bio to tzv. tada i p osljedična gladi zbog »gladni« Sloveniji.je je hranidba deficitarna da to ukazivalo dakle tada Već se niska je mliječnost. krava. i tako poniske kako uzrokom jalovosti Nažalost, mlijeka proizvodnje ni danas situacija. nije puno bolja negdje, među harala U to u spolna govedima je krajevima mnogim vrijeme su a do dovodila bolest razna prenosili neplodnosti, koja trihomonijaza, je dosta bilo zaraznog bikovi. Na društvenim pobačaja bruceloze, je imanjima je bolesti bi Da stoku. ove se i širiti na se dvije seljačku počela koja goveda, vremenom uvedeno i suzbile kojeje osjemenjivanje, iskorijenile jeumjetno osnovna suzbile bolesti kada ove se postalo mjera unapređeuspješno Prenaše sastava naročito stoke. pasminskog poboljšanje njegovedarstva, šaro domaće naše se ko centara uspjelo uzgojiti umjetnoosjemenjivanje naročito visokom simentalca se mliječnošću, koje odlikuje govedou tipu zaboravilo kaže Pri tom s tov. za pravom i Rižnar, poslu junadi sposobnošću nosioca stočara na organiziranu Njegovomudruživanju proizvodnje. obraća nitko i kulturi a znanju stočarskoj njegovoj proizvodnju, pogotovo rada na 30 Tako domaćeg osjemenjivanju umjetnom godina preko pažnju. tom

drže

držana

kvalitetnu

veoma

na

način

na

u

su

mesa

za

mora

na

o

mno-

sam

u

'

—

u

na

za-

s

za

su

za

za

a

se

u

ne

135

me

goveda rezultira samo tovnih šarog osobina Nisku poboljšanjem goveda. tog kao i'30 slaba proizvodnju mlijeka se prati, godina ranije plodnost, jer hranidbe krava i pogledu na tehnologije govedarske selu p roizvodnje nije do danas ništa S obzirom to da prosjeku bitnije promijenilo. je proizbarem 50% od vodnjamlijeka novo manja genetskog potencijala uzgojenih teško uzrok slabe govedanije krava. zaključiti gdjeje plodnosti otvoreno li Ostaje da jepovećani pitanje otkupmlijeka, koje posljedrezultat njihgodinaostvaruje kako to neki povećane proizvodnosti goveda ili to rezultat vrlo tvrde, je i tek nešto dobrorazgranate mreže otkupamlijeka robnih intenzivnije proizvodnje mlijeka malogbroja proizvođača.

Međutim, nedostatna i ishrana i uzrok slabe neispravna ostaje dalje g lavni mliječnosti i krava. jalovosti i krava pa dakle Privremenoj stalnoj mogu jalovosti mnogo pridonijeti i sami stočari. Osim lošom pomenutom ishranom to već mogu prouzročiti nepravovremenim i čine to iz raznih pripuštanjem svojih j unica krava, zatim tiha često razloga, previđaju gonjenja koja pojavljuju stajama g dje telad i po siše i krave su visoko niti traže dugo volji gdje mliječne, pomoć da bi uzroke pripreganjanju krava, ukloniti. preganjanja liječenjem pokušali Stalna ili može nastati kronične materprivremena neplodnost zbog upale nice nastale teških poslije telenja, zaostajanja posteljice, pobačaja, još uvijek zaraznih i mnoštva postojećih nastanak bolesti drugih prarazloga č iji bi vovremenim ili već mogao Krave liječenjem spriječiti, oboljele izliječiti.

Posebno bolesti česti poglavlje i funkciji smetnje jajnika, koje uzrok bi ali suradnastajanje neplodnostimogle uskom, trajnom s veterinarima Pravilna ishrana i njom i od izbjeći. njega životinja ovdje je važnosti.

O svemu tome bit će govora presudne drugom prilikom. u

u

na

za

se

u

a

se

u

se

,

su

u

.

za

a

se

su

sa

M.

ISHRANA Jeftina

GOVEDA

ishrana

SILAŽOM

I DODATKOM

govedapostaje svakog

dana

W.

»BENURALA«

aktualnija. stočari shvatili su tu istinu. Ishranu iz »vreće« napredni kako goveda mnogi tov i ishranu muznih krava nazivaju goveda smjesama, novije v rijeme više sve ponovno odnosno ishrana silažom. zamjenjuje dopunjuje Upravo silaže ili jevrijeme s premanja konzerviranja drugih hranjiva.

O načinu i ishrani često slušamo RTV tojmjeri spremanja (ili čitamo i naše eminantne štampi drugimpublikacijama) stručnjake prof.

Zlatić i i naslovom dr.) »Silažom Napisanaje popularna do k njižica pod jefi stočne hrane« dr Novak i suradnici.

U kvalitetnije tinije predposljednjem lista i brojuMljekarskog o tehnici siliranja tehnologiji kukuruzne spremanja silaže Zlatko Mašek. pisaoje Poznato da silaža sadrži znatne količine je kukuraza ugljikohidrata, nedostatku su Dodatkom »benurala 60« bjelančevine.

(1 1,5%) prilikom siliranjahomogeno miješanje sirovih ublapovećavamo sadržaj proteina, žavamo kiselost se kiseline i silaže, povećava koncentracija mlječne povećava celuloze. probavljivost Dodatkom »Benurala 70« možemo konzervirati zrno kukuruza vlažnog od 30-40% s 5-7% »Benurala 70«, kukuruz vlage na prekriti hrpi plastičnom vlažni i suhi kukuruz folijom.

UREE Manje vode 1:2, zatim i politi otopinom 1% sa ove uz nakon dodati 5-6% »Beotopine mješanje p oliti kukuruz, čega nurala 70«. Ovim načinom može se sanirati kukuruz odnosno pljesnjivi spriVeć

sve

davno

u

—

—

—

na

u

—

—

...

a

u

—

uz

136

i slami i kukuruječiti daljnje kvarenje. njegovo pšeničnoj zovini nedostatka 10% »Benuu vrijeme posebno drugih hranjiva, dodaje rala 70« i 70% vode slami dobro ili pšeničnoj miješanje ugaziti sprešati radi i Na navedeni pokriti plastičnom folijom, čuvanja a monijaka vlage. način tretirati konzervirati i sirovine mogu sadrže ( ) druge koje manje od 40Dodatkom »Benurala S« tov krmnim se: pak daje 45%vlage. smjesama tov teladi težine 90-200 kg 2,5tov težine 200-500 junadi kg 3,52,8% kravama obrokom žitarica 300 mlječnim g/dan.

4% »Benurala S« hrani. se dodaje suhoj stočarskih ili obratiti po struč.o.Siliranje provoditiuputstvu stručnjaka INA Kutina služba Kutina 41320 njacima Petrokemije prodaju, Metanska 17, tel. 045-21122, 22475. inž.

S.Brlek, dipl.

Može

se

dodavati

se

uz

—

se

A

za

—

za

+

—

za

s

—

se

—

za

—

TOČNI KAO

—

SAT!

Za

i Trcak sabirači prijevoznike mlijeka Josipa R ukelj Dragutina mlijeka da točni kao sat. govore bilo to radni dan ili Svakog dana, praznik, ljeto ili zima, obilaze seoska sabirališta te odvoze sabiralište Bimlijeka mlijeko Kada kroz sag kanti hlađenje. prolaze selo i kada mještani čuju zvuk kamionu točno koliko samo čak i minuta. njihovom nego znaju je sati, su

u

na

na

ne

eni

PA

mate

Josip iz 7a uzorno za Gospodarstvo Josipa Rukelja Polonja jegospodarstvo koje brine se otac Ivan. Osnovna ratarska kultura kukuruz.

U gosponjegov je darstvu Trcaka ima 10 krava i U 1984.

Dragutina gospodvije junice. godini darstvo Trcaka 17.000 litara Na 20 oranica i predalo je mlijeka. jutara vinograda kulturu zauzima silažni kukuruz kao osnovna krma za značajnu goveda.

Rukelj

i Dragutin

Trcak

137

JUBILEJ POLJOPRIVREDNE

ZADRUGE

DESINIĆ zadru-

Poljoprivredne sjednica Skupštine je i rada i Desinić ge 40djelovanja 40proslavi posvećena zemlje. oslobođenja godišnjice godišnjice veći članova i radnika gobroj zadrugeprisustvovao Skupštini jepored ZO radnika društveno općinePregrada, političkih poslovnih partnera, stiju, SR Hrvati saveza među i Zadružnog Zagreb Republike, kojima predsjednici inž. Car. i M. Ćuruvija ske saveza inž Zagreb Zadružnog regije na ovom 1945. a zadružni osnovana području pokret godine Zadrugaje datira već prvihgodinaovog stoljeća.

1.300 domaćinstava ima 30 sela sa Na preko zadruga djelovanja području 290 udruženih od 900 a zaposleno poljoprivrednika, je čega poljoprivrednih Ovih

dana

svečana

održana

'

—

—

92

radnika.

3 trak-

(9skladišta, preko zadruge 3 tora, 11 prodavaonica, objekta). ugostiteljska lutke radinosti kućne radi i U sastavu pogon izrađuju djeluje zadruge 500 služba i štedno-kreditna s narodnih u preko djeluje nošnji, jedanaest mil.

570 iznosi od iznosu štediša 6,8 mil. nd. Ukupniprihod zadruge preko fondovi iznosi 574513 radniku a 112,5 dohodak Nd. po Čisti preko din, Osnovna

sredstva

iznose

280

mil. ND

—

u

mil. din.

socijalističkih zadruga rad, unapređenje razvoj uspješan do sada primila brojnapriznanja: je Privredna 1. nagradagradaZagreba, 1965.g.

SO 2.

Spomen plaketa Krapina, 1975.g.

SRH 3. saveza Zadružnog Povelja 1976.g.

SSRNH 4. 1980.g.

Povelju Plaketa SO 5.

Pregrada 1982.g. dr.

SRH Plaketu saveza 6. i Zadružnog 1985.g. veći i radnika, poljoprivrednika, broj plaketediplome primio je Priznanja, i poslovnih umirovljenika partnera. inž.

Brlek dipl.

Stjepan, PROČITALI? JESTE LI odnosa

sela i

Za

Mlijeko je mlijeka mogu Dokaz za mlijeko.

živežna

bolesnici

djeca, namirnica;

sosbe

bez

starije biti. Otud i veliki društveni interes stočarstvo, posebice da tome tome u o Sdana'uizgb. »Vjesniku« je je posljednjih tiskano nekoliko naslova.

Posebice interesantni ih iznosisu pa mljekare izvacima. mo u dodatku U Sedam dana od 30. 8. 85. rubrici »Post tjednom scriptum«, naslovom »Hrana« Miroslav među ostalim pod Koprivica »Svoj dopripiše: ovih su dana dali i mesari. odlučeno nos inflacije obuzdavanju Meso, jedrugi neće Ne toliko u petnestak dana, poskupjeti. zbogbrige put posljednjuh koliko nekih inflacije zbog drugihrazloga.« smanjenje da bi bilo 50 ili čak 60 za ne Ustanovljeno je povećanje cijena posto S u strane, popravilo nevoljeproizvodnji. druge potrošnja jeozbiljno smanjei uz iz na ove godine).

(1985. cijene srpnja stočara i bile su da se i na loše Nevolje prilika upozori stanje i One također velike peradarskoj mljekarskoj proizvodnji. bilježe gubitke. tvrdi se, nisu veće troškove u sve Cijene, pokrivati proizvodnje. stanju osnovna

ne

za

i

a

za

u

a

za

mesara

u

138

Na

jednomprimjeru proizvodnju jasno kombinata »Privredni jekaosječkog Industrijskog poljoprivrednog piše Litra 80 dinara! u pregled« proizvodi najskuplje mlijeko zemlji. stoji Uz i maksimalnu sadašnju otkupnucijenu osječki proizvođači premiju troškova.

Sve ostalo čisti mogu mlijeka jedva pokriti polovicu proizvodnih je gubitak. usred litra u Pariza nego Istodobno, mlijekatrgovini trajnog stoji manje što IPK A zna Francuska se zemsupa cijena Osijek. jeproizvodna je lja.

Josipa U boravku Sabora SR Hrvatske o dr. informaciji predsjednika Zmaića Karlovcu od 1.9. 85. naslovom »Prednosti stočarstvu« Vjesnik pod da Sabora zainteresirao za obavještava predsjednik posebno poljorazvoj Govoreći o u privredne proizvodnje. daljnjem poljoprivrede našoj razvoju Zmaić da smo i republici, predsjednik ratarskoj proizvodnji jenaglasio otišli veoma daleko i da se možemo s poljoprivredno mjeriti najnaprednijim U stočarstvu daleko od smo zemljamasvijeta. toga.

Mi za »dvorce«.

Te bi rasne goveda, posebno mliječne krave, gradimo krave morale davati zlatno da bi se te odnosno mlijeko vratile, investicije da farme bi stvarale Imamo ne rekao da nam gubitke. slučajeva, jeZmaić, dvoraca« litra društvenom u upravo zbog»kravljih je proizvedenog mlijeka sektoru od 20 dinara Stočni fond u skuplja prodajne cijene maloprodaji. baratamo iskreno sve nam a u republici podatkom, ja jeslabiji, sumnjam da u društvenom sektoru imamo krava.

11 tisuća republike njega, mliječnih Koliko to ustvrdio ilustrira da vam u je malo, podatak je jeZmaić,.neka kombinata blizini u poljoprivrednog »Beograd«,neposrednoj stajama našeg krava.

25 tisuća glavnoggrada, mliječnih Dne 3.9.85. »Od u Vjesnik izvještava:nedeljebeogradskim prodavaonicai neki ma višim su se novim, po mlijeko mliječni proizvodi prodavali cijenama. tri »Tamiša« su samo Međutim, poskupjeliproizvodi mljekare: Zemunske, iz Pančeva i kombinata Poljporivrednog Beograd. do 15 Litra vrećici dou Mlijeko jeposkupjelo posto. mlijeka plastičnoj sada dinara. a sada 70,20 80,50 Trajno jestajala mlijeko poskupasterizirano 18 i kiselo 10 Istodobno neke velike pjelo mlijeko posto. je posto, jogurt također nisu mljekare koje opskrbljuju Beograd uopćepovećale cijene...

Uzroci nerentabilnosti nažalost i ima su, proizvodnje mlijeka brojni kovih ali i vreće bez dna. i nisu MM. a jošgorih, džepovi potrošača VREMENSKE PRILIKE U KOLOVOZU Kolovoz bez većem te vruć. je bio dosta promjenljiv, dijelu kiše, dijelom zraka bila žitorodnom i I deTemperatura (srednja dnevna) j e kraju treće a treće iznad i i kadi, krajemdruge ispod, prvoj polovini druge osjetno Kretala od 15-26"C. se prosječne. zraka kretala oko 21*C. se Srednja mjesečna t emperatura je Maksimalna zraka bila visoka osobito temperatura je unutrašnjosti dne 5-6 i 10i 20-26 skoro Dizala i do 36*C se (u primorju cijeli mjesec).

17, i Dubrovnik (Knin preko38?

Relativna zraka iznosila oko 70% vlaga (srednja je mjesečna) (upodnevC). nim satima i padalaje ispod30%).

U i kolovozu kiše su bile VIII dne tek 26-29, 6-7. i onda srpnju rijetke (u tada a malo osobito dalmatinskom palo jeponegdje kiše, primorju). to

se

vidi. Farma

uistinu

mli-

za

—

—

—

u

u

se

u

u

a

ova-

u

u

u

u

u

139

vrućine

tropske vlaga vlage strniradove tla na su poljoprivredne (prašenje djelovalinepovoljno stanje šećernu i kulture i lucerne repu, šta, (kukuruz, dr.) soju, uljane repice, sjetvu U tome su osobito i trave, voćke, grožđe dr.), primorju. djeteline, povrće, su dne kiše i nešto 626-29-og. pa gdje pale osvježenje 7, VIII, opet pomogle ubrazno Prekinule količinama. većim i prisilno Posljednje dozrijevanje. kulture. kukuruz i kasno dosta kiše za Popravit druge pale suncokret, soju, i šećerne će loše repe, povrća, grožđa, krmnog postrnog kasnogvoća, stanje i dr. bilja bez od onog različitom kolovoza bio Kukuruz zelenog stanju: je krajem kod ovisno će biti o lista pa sve onog kojeg do prirod gotovonormalan, tlu, položaju zakorovljenosti, sklopu, (hibridu, gnojidbi, parcelama pojedinim i dr. mahunica i dosta ostala sitna će podbaciti, Soja najviše jer joj Nedostatak

zraka

relativna

tlu, niska

u

i

za

u

su

u

su

u

X

i

su

prazno.

Suša

jeugrozila SUHO treći

otkos

zrna

djeteline VRUĆE LJETO |

V,

i otavu.

svježe, kišovito, (VIje prvoj Ljeto vrlo vruće i suho. i treće trećine druge dijelu VIII) i oblačan i bio krajevima (usjevernim svjež jakokišovit, Lipanj je kišovit i slabo I dekadi u sunčan,u dijelu svjež, Jadranu); srpanj sjevernom I dekadi te i vruć i treće dekade krajemdruge suh;kolovoz sunačan, druge vruć i suh. treće i sredinom i treće a druge početkom svjež, žitorodnom iznosila kraju19,5- Najljeta Srednja je temperatura makkada i dekada i treća bila druga srpnjadrugakolovoza,20*C. toplija je 36-38'C. bilo

1985.

oblačno

trećini

u

i

a

u

na

a

u

u

su

simumi

dizali

i

se

na

prosječnih cijelog ispod Srednje temperature sati. oko 800 žitorodnom u Sunce u kraju mjesecima lipnja. jesijaloljetnim dekadi te tri dekade bila u sve lipnja,prvoj ispodprosječne Insolacija je i kolovoza. srpnja i kolovozu dosta a u bio u kišovit, srpnju zemlje unutrašnjosti Lipanj je bile kiše su rijetke. često s obilne U su praćene grmljavinama, lipnju palepretežno kiše, unutraUčestale u te tučom. i ponekad pojačanim vjetrom, pljuskovima, i i u svaki skoro Srpanj rjeđe primorju. drugidan,slabije zemlje šnjosti bilo nešto a kolovoz suhi. U bili dio kolovoza su kiše, srpnju je pretežno jveći kada u suh do bio sve 6sjeveroistočnim palo je pretežno 25- (izuzev je 7, i 5-20 mm.

30-60 20-40 mm s jeverozapadnim primorju (Vinkovci 8), krajevima og od 26-29. i sjevernom jepalo unutrašnjosti dugogsušnograzdoblja, Poslije 2-10 mm. dalmatinskom 10-70 mm, primorju primorju od tada bio kišoviti U dalmatinskom posljednji mjesec jeožujak, primorju Es kiše. vrlo malo tamo palo je zraka i vrlo visoke relativna niska vlaga tempejakasuša, Dugotrajna većine kod i zriobu zraka rature prirode djelovalinepovoljno stanje, to Osobito našim kultura svim nepovoljno krajevima. poljoprivrednih i odrazilo u posebno Slavoniji Vojvodini, Srbije, dijelu jugoistočne Makedoniji, navodkraškim terenima i osobito na moglo gdje nije Dalmaciji, plitkim duhan i trave, kukuruz, grožđe, voće, djeteline, masline, (napovrće, njavati V. dr.). zraka

dnevne

su

tokom

bile

:

su

na-

u

a

u

na

su

se

u

se

140

CENTAR

POLJOPRIVREDNI

Izvještaj sa

Ime

sajma

i prezime

HRVATSKE

STOČARSKI

SELEKCIJSKI

rasplodnih junica simentalske pasmine Bjelovara, 4. rujna 1985. godine

uzgajivača

Prigojni broj junice

u

Težina

i

klasa

3748

554/llla

3781

502/II

3716

586/II

5328

580/II

5667

590/Illa

5693

519/III

5575

602/Ila

Dautan Miško, Gušac Pero, Obrovnica Jambreković Mato, Nevinac Jambreković Mato, Nevinac Jambreković Mato, Nevinac Bengez Ivan, Dautan Antolić Mato, Nevinac Markesina Milan, Nevinac Živkić Berislav, Međurača Lukač Slavko, Nevinac

5563

645/Ila

5634

560/II

5679

524/II

5648

576/lI

5647

616/Ila

5676

608/I

5578

563/Ila

5645

590/Ila

5654

596/11

5720

568/Ila

Popović Stjepan, Kokinac Zglavnik Ivan, Orovac Pravica Dragan, SL Kovačica Ištok Josip, Orlovac Kolomar Eugen, Bedenik Lončarević Franjo, Prespa Selak Stevo, Ždralovi

5333

563/II

3705

594/Ila

18114

570/II

18098

555/II

5693

553/11

Mraz

547/11 527/Ila

Vargić Stjepan, N. Rača Pumper Drago, Orlovac Pumper Drago, Orlovac Varga Milka, Orlovac Sasovac Margetić Marko, Oslovac Josip, Sasovac

585/Ila

Mato, Babinac Kovačević Mato, Zr. Topolovac Maljak Mirko, Hrgovljani

Filipović

567/II

Bosanac

554/II

Dragan, Predavac Jurišić Dragan, Prekobrdo Vlahović Franjo, Hrgovljani Došen Stevo, Prekobrdo Vujčetić Milutin, Kupinovac Šakić Dragan, N. Dik:znica Milković

*

568/II

Sl. Kovačica

Nikola,

596/IIa 510/II 630/I

550/II

580/II 565/II 503/II 556/11 564/lI 543/11 566/II “

588/lI

Vlado, St. Diklenica Skok Marko, Kapela Ruškovac Vadljević Antun, Dautanac Ivan, Kozarevac Dautanac Ivan, Kozarevac Horvat Valent, Drljanovac Tkaličanac Ivan, Kozarevac Grubor Mihajlo, M. Korenovo Matak Mijo, Gudovac

520/II

Oblučar

Čađavac Slobodan, Ivan, V. Pisanica Slavko, Gudovac Majcan Slukić Nikola, Kovačevac Maciček Mato, Paun Brezovac Tomo,

568/Ila

Žager

596/IIa,

Žabljak

CENTAR

Rovišću

Hajtić Nikola, Severin Hajtić Nikola, Severin Miljević Duro, Severin Malizani Stevo, Orovac Žordić Mato, Dautan Jukić Međurača Zvonko, Brnić Ivan, Nevinac Mikulandi

*

RJ

526/Ila 615/II

630/Ila 573/Ila 592/II

628/IIla 610/I 583/IIla

580/Ila 503/II

513/IIa 840/II

kod

Cijena

— 223.700.

— 253.100.

— 251.000.

— 251.500.

— 221.650.

— 238.900.

Petar, M. Korenovo Brezovac Paun Tomo, Rovišće Sokolović Ankica,

Sabo

Drago, Obrovnica Dragan, Starčevljani

Bingula Sabolek

Puškadija

Zvonik

Valent,

Franjo, Haganj Perjavica Zvonko, Žavnica Jambrešić Franjo, Habijanovac Slavko, Žavnice Krampek Žavnice Mato, Dončević

Žugec Bukal Tomo,

Prašćevac

635/IIla 545/11 550/II

555/II 603/IIa 587/I 566/IIa 501/II

584/IIla 546/Ila 590/Ila 526/II

Ivan, Krkać

Kudoić Havetić

532/II

Bađinac

Stjepan, Stjepan, Ladina Starovjerski Modrić Stjepan, Brezje

$13/Ila

523/II 650/Ila

Badenić

Stjepan, Franjo, Markovac

643/II

Badenić

Franjo, Markovac

530/II

Gr.

S72/II

Brezje

Modrić

Pavlovec

Stjepan, Petrinović Ivan, Lubena

Mijak

Cugovec

Mato, Pero, Cerje Nikola, Brezine

Mikec Bakran Sokać

Fabijančić Franjo, Ivančani Fabijančić Franjo, Ivančani D. Markovac Milenko, Capardaća Car Mirko, Ivančani Lusavec Josip, Žavnica Dončević Vinko, Haganj Kušec Ivo, Žabno Hudec

Mato,

P888S Benković

Gašparić Lazić Jokić

Predavac

Alojz, Habijanci Slavko, Gornje Selo

Branko, Nikola,

525/Ila 573/II 527/Ila 526/II

520/II 576/Ila 514/II

570/II 515/II 510/II 596/II 607/Ila 570/II 563/IIa

Hrsovo

575/Ila

Cepidlak Fišer Marija, Brezovljani Njegovac Đuro, Koščak Ljubica, Habijanci Ante,

Škrinjari

Srijedska

Babec

584/II

Hrsovo

Ferenčić Ignac, Markovac BBSBBEBB!

Mišura

594/II

560/II

604/I 527/lIla 530/II

515/II

Mato, Ivan, Ivanska Trgovac Tučan Vinko, G. Petrička Tomazović Luka, Narta Muha, Milka, Komuševac Čauš Mato, Komuševac

563/II

Pero, Srijedska Ivan, Križćic Majcan Šokec Franjo, Pitomača Ivan, Pitomača Jakupec Begović Pavao, Pitomača Varga Ana, Virje Juranić Josip, Virje

Žgela

522/11

Grivić

Mijo, Mijo, Virje

575/II

Botinčan

Martin, Virje Martin, Virje Jakopović Ivan, Virje

563/Ila

Jakopović

657/II

Zubanović

579/Ila

Grivić

Markovica

Magdić Pintarić

Virje

Ivan, Ivan, Durđevac Virje

Mato, Mičetinac Tomo,

Prugovac

600/II

527/Ila 555/II 548/II 513/II 537/Ila 615/Illa

650/IIa 550/II 600/IIa 572/II 644/Ila

630/Ila 623/I

526/Ila 665/II

119.

120.

Antun, Prugovac Ivan, Kloštar

Grgičin Đurišević

5589 _

5584.

595/II 568/Ila Mr

— —

256.250.

252.100.

Milan

Bolić

IVICA KUDELIĆ školu

Ivica

Kudelić

Mljekarsku Kranjuuspješno strogu je Blaža.

No domu Sada odmoru iz Beloslavca. na roditeljskom taj je i svim bez rada te tako svakodnevno odmor u mlijeka pomaže sabiranju nije da nalazi 8 krava i Treba se u stajikojoj dvije poslovima junice. upozoriti Kudelić nalazi seosko sabiralište se u dvorištu gospodarstva mlijekakojem litara sabere i do 500 dnevno mlijeka. nalazi i Ivica Kudelić se u kojoj pohvalio je nagradnomknjigom škole iz ovako Kranja: mljekarske napisana posveta »Da bi Ti ta leto spomen knjiga drag življenja odličan mestu ti k Prešernovom nagradu uspjeh i razrednik želita razredu škole ravnatelj tretjem i Brovč«.

Oštir Vrlo

završio

u

u

oca

u

u

se

nam

se

v

na

za

u

—

—

*

g

iza

Ivica

Kudelić

iz Beloslavca

Kudelić

čeka

Zagrebu poziv Mljekare stipendista škole iz Odličan redovito upozorava na Kranja M ljekarske uspjeh zaposlenje. radnika i »Dukat« dobiti da će stručnjaka!

Mljekara izvrsnog vet.

Zlatko Mašek,dipl.

Kao

»Dukat«

u

Ivica

143

KAŠALJ kašalj, doba,gotovosvakogje godišnje tui ako osobito Pomišljamo najgore, primjer trajao. jedulje strah će takav To dišnih i ili tumor berkulozu organa. loše, prije jer nije bezazlenom kazati li može odvesti kašlju, koji je riječ lječniku, jejedini bolesti. neke znaku ili ozbiljne refleks zaštitni stvari pomoćukojegaorganizampokušava Kašalj je uzročkao što su; sluznicu izbaciti iz sebe tvari sluz, dušnica, kojenadražuju dišni takvih tvari čiste i čestice nici Iskašljavanjem bolesti, prašinedrugo. vezi veća i tim nakon ventilacija pluća putovi, togajeomogućenabolja prema infekcijama. tijela otpornost Isto znak kao vrlo često ima ili popratni kašalj.

Upalaždrijelagrkljana Dim I banalnu bronhitisa. i i kod kašalj. prehladu prati akutnogkroničnog je dim uvlače oni sluznicu i izuzetno jaki pušači, koji jakonadražuje cigareta kakav vrlo dobro kašalj. sebe, jepušački znaju intenzivno kada U vrlo hladno stanove, stavimo doba, zagrijavamo uzrokovati može stanovima i suhi zrak s radijatore posude vodom,jertopli suhi takav osobito male dišnih Sluznica organa osjetljiva djece je kašalj. zrak. bolei bubrežnim srčanim i biti uzrokovan može sinusa, upalom Kašalj i itd. I atmosfera stima, astmom pogoduje prašnjavih zadimljenih prostorija takva to i zato, koliko god je moguće,izbjegavamo mjesta. kašlja pojavi biti osobito krvi. može i tlak optok pluća, To Kašljanje povećava može osobe. Dugotrajni i opasno za kašalj osobe, oslabljene neugodno starije tešku bolest se zove imati koja napoknućepluća poslijedicu diOtežava normalnom život inače remeti Jak i čovjeku. kašalj dugotrajan i oduzima remeti san dobrogzdravlja. osjećaj sanje, dugotrajni. osobito kakav bilo zamarimo nikada ne kašalj, onaj Dakle, neka eventualne da mu ozbiljne isključi pronađeuzrok, lječniku Prepustimo neka odredi i lječenje. konačno, bolesti, Vaš lječnik obzira

Bez

od

na

na

zabrinuo

nas

na

na

ono

nas

a

o

on

o

u

se

u

s

a

u

na

u

na

na

srce

za

emfizem.

—

<

aaa Šime

.

Dapo,

dipl vet, Nada

Erhatić, dipl. inž, Zlatko

dipl inž, Josip Ljubešić, dipl. inž, dr Berislav Majić Zlatko urednik: Mašek, dipL vet. i odgovorni Glavni Vera Volarić, dipL inž urednik: Tehnički SRH. radnika Vlasnik i izdavač: Udruženje mljekarskih Mjesečna pretplata za privredne organizacije i ustanove Tisak:

144

SOUR

»Vjesnik«

—

OOUR

TM,

Zagreb

Jelenić, dipl inž, Tomislav

Pavljak, dipl inž, Petar

Uprava

i uredništvo:

25,00 dinara,

a

za

Kolak,

Zagreb, Ilica 31/III, tel. 424proizvođače

mlijeka

dinara

20,00 420