Mljekarski list 8-1985

i

njin

topo

TO

osi

o: Pr

Samo

od

dobrog

mlijeka

mogu

se

napraviti

dobri

mlječni

proizvodi

pa

eA

ka

_——__-—--

-

-—-—

—

—

-

KOLIČINAMA OPĆINA UČEŠĆE U MLIJEKA: OTKUP PODRUČJU BJELOVAR »SIRELE« MLIJEKA NA OTKUPNOM > .

bjeopćina mlijeko otkupljuje industrija Mljekarska mlijeka.

U obradi Vrbovec materijala i dio lovarske regija).

(Zagreb. općine regije i Križevci, Đurđevac otkupljuje mlijeko jer Čazma, Bjelovar, uzete općine i odlazi i Garešnica tri ostale m lijeko kod Vrbovec) (Koprivnica, »Sirela«, drugimmljekarama. »Sirela«

šest

na

.

su

a

Tabela

1

općina

Učešće

u

preuzetog

količinama

ukupnim Učešće

od

mlijeka

1974

—

otkupljenog mlijeka po općinama Koprivnica

Ukupno |otkupljeno

i-

|

82670004

godine

1984.

Garešnica

m 639. SI

8,506.718

23836. &

IEEE SIŠ18 F] =

El

Š

Ukupno

%

50%

veće

mlijeka godini g otovo Ukupno otkupljene da Sirelinaorijentacija 1974. od onih je ukazuje, Tajpodatak godini. bio OOUR-a ili OOK-a ili put preko samostalno otkup organizirani vodeća da opInteresantno litre svake je je, mlijeka. ponuđene preuzimanje 32 količinama učešću p ala'sa mlijeka Đurđevac ćina preuzetim (1974) ostale da Znači, više iako 1984.

18 % % jeisporučeno mlijeka. godini i istaći Mora Đurđevac. odnosu rasle i općineotkupno proizvodno sama ona »Sirele« kao kojoj da se općini to, domicilnoj je Bjelovaru 1974. odnosu udvostručila količina mlijeka otkupljenog otkup, organizira godinu.

Sirelinom možemo angažiratakovom porastu objasniti naglom Razlog tu robnih rada proizvođača o sposobljavanju selu, organizaciji nju te stanice, RZ uzgoja radu tradiciji Poljoprivredne stručnjaka proizvodnju, osnovnih Sirela da repromaterijala i to, simentalca. osiguranjem je Sigurno je proizvodnji stručnu j eftinijoj potpomagala selekciju posebice službu, selo, siuz rad na kontinuiran proizvodnje govedarske unapređenju Taj mlijeka. i kriznim omogućio je materijala rasplodnog gurnu plasman proizvodnju i normalnu mlijeka. proizvodnju r elativno periodima količine

u

1984.

su

za

nam

u

za

na

u

u.

su

u

na

u

se

na

na

u

na

u

'

u

za

na

za

u

114

a

osiguranje repromaterijala, svih tržnih viškova preuzimanje mlijeka, i plasmančistokrvnog rasplodnog materijala drugo. da i kod realne Smatram, drugih općina p ostoje mogućnosti povećanju što po kravi, otkupamlijeka pobrinuti moraju organizatori otkupa.

Doduše i u danas većem Bjelovaru, moramo poraditi još iskorištenju gebez obzira što netskog vodeća poetencijala simentalca, općina proizi SR vodnji mlijeka provedbi Hrvatske. programa Danas u zgojnog našim centrima SR Hrvatske nalazi 25 % bikova umjetno osmjenjivanje »bikovskih iz potomaka majki« Bjelovara. i to, da nisu iskorištene Sigurnoje selu na proizvodne mogućnosti kao krme primjer niproizvodnja oranicama, postrna s jetva, izmjena sko ali i rad na produktivnih krava, zajednički unapređenju govedarstva selu i mesne (mljekarske industrije).

—

—

—

u

a

za

se

na

smo

u

u

se

u

za

sve

na

na

na

Tabela

3

I

Isporučeno

mlijeko

iz

domaćinstava

općine

| dom.| litara O

Komada Robni

proiz. sa

15.000

lit.

331

“

sa00|

Iako nismo

|

%

1984.

Po 1%

godini

doma-

ćinstvu

79

robnih općina najvećim b rojem ni da približno zadovoljni, jersmatramo, smo

Preuzeto

u

|%1| kravi

|

%

| 2993,01 [one[29" [zizaszmo[00[— 18.824 | 1am1 28 858

19489

|

Bjelovar

00

s

proizvođača brojem robnu promogućnosti s

su

tim

za

115

bio

tradicionalni

promli-

kraj je smijemo izvodnju lakša, te proizvodnju izvođač mesa, neuporedivo kojajeproizvodnja i više truda uložiti moramo znanja. seljakom zajedno i selu jeka struke veća da 3 nam Tabela angažiranost isplati pokazuje Mi

veće.

zaboraviti

ne

naš

da

za

sa

u

se

služba

zbogtoga koristi, najveće

biti od

moramo

a

proizvođaču

cijska rad. takav istu osposobiti nameće se: Kao zaključak mlijeka velike i neiskorištene proizvodnje mogućnosti postoje dajošuvijek na selu, domaćinstvo ući i da nauka seljačko moraju selekcija stočarstvu. mora ratarstvo se i da podrediti inž.

Božidar Majhen,dipl. mora

za

—

u

_

—

GOVEDA

KOKCIDIOZA

nastale

vrućine.

kasnije ljeta je više nekom veterinarima njih sastanku, razgovoru U tom prelazu od bolovala često piroplazmoze ove žalilo se da goveda godinepašna se kokcidioza. naročito često, pojavljivala junica, malarije,razmjerno čak uginulo i pa grlo poneko traže je Stočari pomoć ponekadU prekasno, stočarima zaklano. razgovoru krajevima nužde iz biti moralo ili sam česta, uvjerio bolesti kokcidioza razmjerno goveda pojava kojimaje o bolesti takoder. metiljavosti od razliku da parazitskih (naročito se, drugih se iako se gdje krajevima mnogo, njihovim bolesti)znajuili parazitskoj ova i zatvara ograde ispuste, stoka napasa po pašnjacima povremeno bolest često pojavljuje. criKokcidioza radi. bolesti to parazitarna je Pa da vidimo kakvoj naročito je svih domačihživotinja, mladih, bolest pretežno gotovo i jevna zatim odmah štete, goveda, čini kunića i česta goleme kojima pilića Eimeria, iz roda Bolest prouzrokuju i protozoi i ovaca praživi, svinja. ponekad kokcidiozu prosvake da ž ivotinja vrste klase Karakteristično je E. Sporozoa. vrste kod vrsta najznačajnije i ipak “kokcidija, i uzrokujeposebna One mikrona.

18x16 veličine. zdrnii E. i mikrona 27x20 veličine bovis i detankog nas. bolesti stijenci uzročnici parazitiraju Eimerije kod najčešći što redovito dovodi do Bolest najčešća je p roljeva. krvavog belogcrijeva, naročito odraslih kod dok 18 goveda mjeseci), mladih ( do junica životinja, sa Bolesna balegom naročitih izbacuju bez goveda obično simptoma. za 2 do 3 dana prolazi i tada sporuliraju »Oocista«, koja vani veliki prirodi broj oblika su Oociste ovalnog najčešće ponovnu invaziju. sposobna Oociste postaju kontvriranom mikrona.

24 do 12 veličine dvostruko ovojnicom balezi, žive ostati mogu sasušenoj pa na veoma u tjecaje vanjske otporne Goveda se od više i štalama naji godine. jedne pa po hranom zemlji, pašnjacima zimi zaraziti ali mogu ili na na češće zaraze ispustima, ljeti paši bez pooocista Iz vodom. i razvija pa parazit limzagađenom kokcidijima, stanicama epitelnim srednika. paraziti goveda Dospjevšicrijevo Početak

i

kišovit

bio

na

sa

u

tek

prohladan, a

su

—

su

u

a

u

u

sa

u

za

u

ne

u

se

o

a

na

u

u

a

u

su

nas

su

u

u

u

se

za

su

sa

u

u

se

se

sa

u

116

su

u

fnih

kapilara diovrijeme razmnožavaju nespolnom, mnogostrukom šizonte bom,»pupanjem« stanica(shizogonija), nakon čega epitelnim i debelih međusobno slijepih se formiraju crijeva »gametocite«, spajaju i nakon nakon tri njihove oplodnje nastaju oociste, koje otprilike tjedna kon izlaze dakle i invazije balegom napolje.

Njihovo m noženje je bespolno i iz oociste Već spolno; jedne rečeno da razvija golembroj parazita. je su oociste veoma da i od 25 do sporulirane otporne, vlaga temperatura 30*C oocista. i debelih pogoduje crisporuliranju Kokcidijeepitelu slijepih i teške sluznica jevaprouzrokuju krvarenja povrede koje pogoduju b akterijskim U naročito sluznica infekcijama. guznom otedebelom, crijevu, je čena i navorana, tamno crvene nekrotična i boje, je mjestimično izranjena/ sa pokrivena naslagamaobamrle sluznice. Balegajerijetka, sa pomiješana i s obamrle sluznice. Tok bolesti krvlju krpicamaotpale, akutan, je ponekad naročito može nakon inf oboljela masovne životinja, već mlađa, ekcije uginuti nekoliko za ali češće mogu bolovati i tom izmrdana, sedmicama, pri jako šave. UZ težim može doći i do proljev slučajevima pojave groznice poneko

u

se

ma

u

u

na-

se

a

u

a

u

u

sa

ima.

Da

zarazila bi trebalo junad uzgapomladak i od odraslih.

Jasle i vodu treba jatinapasti odvojeno zaštititi od posuđe sa izmetima. treba redovito i oržavati zagađivanja Stelju mijenjati suhom; vlažne hrane i uputnojeizbjegavati pašnjake.

Promjenom vode, p oboljšavauslova kao kokcidioza da i liječenjem, se i zdravnjemhigijenskih izliječiti stveno brzo se životinja stanje poboljšava. nam

se

ne

bi kokcidiozom

za

'MW.

117

O »PULJANKI« IZ PULE rada

tako

udruženog o rganizacije brojne »Puljanka« Perinž. Stana stočarske proizvodnje i OOUR je Rukovotkinja »Kooperacija«.da Istri se doznali prerađuje smo proizvede ković. Od mlijeko koje nje Puli. doprema »Puljanke« kooperanata Mlijeko »Puljanka« mljekara vozila sabirnih 60 Selo. vozila. mjesta 4 je Ukupno Rovinjsko Najudaljenije je količinom Sabirna s najvećom od 370 do 400 km. danom svakim mjesta pređu dnevno. litara do 500 i i Sišan Jadrečki mlijeka koji imaju mlijeka 350 od krava 700 obuhvaćeno broja Stočarskom j e toga je evidencijom te Istri uspješno Osnovna matičnih. montafonska, u pasminagovedaTakvim je krava smeđim sjemenom križa s američkim križanjem govedom. domavisina montafonske bikova grebena američkih je pasminepostignuta veličina i oblik tijela od 142 cm ćih krava a time jei povećansam »okvir«, tj. veću izravan ima što krava mlijeka. proizvodnju utjecaj iz Pule

RO

ima

pa

u

se

u

s

a

su

a

se

sa

na

a

Istre

gospodarstvima već ima RO OOUR-a »Puljanke« »Kooeracija« Na djelovanja području smatrati treba to stočarskobikovskih 25 20 do velikim odabranih majki, bilo da Poznato pokusnom junad rasplodna je je te uspjehom. selekcijskim toku Varaždin, stanici uzgoja pokusnog tog je uzgoju Veterinarskoj izvrsna svojstva. uzgojna pokazala Stanković i Ljubinka Referent drugarica mlijeka je otkupa proizvodnje Rad Gordan i Mitrović Milan asistenti stočarski Poropat. kontrolni do 400 mliječnih go370 nadzorom im Stočarstvu pod imaju lagan jer nije spodarstava. centra stručnu veliku Stočarsko“Treba pomoć upozoriti Istre. stočarima i time RO Hrvatske SR selekcijskog »Puljanki« ZM aktivnost

stočarska

Svakodnevna

u

a

na

u

u

su

a

na

a

118

u

sm_o

SJENAŽU

KRAVE RADO

JEDU

Steve Došena slovi kao Gospodarstvo od jedno naprednijih općini B jeStevo a više bio rekorder lovar, je puta proizvodnji sijena prirodnim livadama. u

u

na

da suši otkos kao Ovog proljeća odlučio umjesto prvi livada, dosada, silirati ga. Livadu je da pokosio se je p očetkom mjeseca svibnja i umjesto suši nekoliko dana na dan povenutu masu samoutlu, drugi je pokupio tovarnom odvezao do silosa i silirao. Nakon gaženja prikolicom, silos mase dobro zatvorio da nema zraka. Nakon dana je što pristupa mjesec je potrebno silaži da kroz proces f Stevo otvorio silos i prođe hraniti ermentacije je počeo sa

on

Na

krave.

gospodarstvu

Prema

Steve

Došena

iz

(općina Prekobrda Bjelovar)

njegovim r iječima uzimaju nego radije sjenažu kukuruznu silažu. Kako već niz Došenovih koristi godina gospodarstvu kukuruzna silaža ishrani krava tokom zimskih da Stevo mjeseci sigurno je tom ima iskustva.

Smatra da daleko pogledu je spremanje sjenaže jeftinije od načina hrane krave za Za muzare. dobru drugih spremanja kukuruznu i travnu silažu ali razliku od kukuruzne potrebna jegnojidba spremanja silaže troškovi izostaju Predsadnje, oranja, tanjuranja, sjemena, herbicida, nost i što se tome otkos često vremena je dobro prvi kojeg j e zbog problem osušiti i kvalitetna hrana. sigurno spremi dobije Poslana kao vrlo analizu, sjenaža jeocijenjena dobra, slijedećim krave

daleko

na

se

u

u

za

u

i

:

na

sa

..d a.

Ba

— _ psa TRAVNA i.

“MČ vlaga s

%

i

SJENAŽA

“ČE surovi surovi % mast %

pepeo

56,50

187.

722

%

vlakna

%

protein

5,30

NET %

surova

surova

19,04

997

=

ishrani

muzara

i od

krava

sjenažu rješenje jeprihvatio stoke. I dok ishrane način još u iduće taj prelazi godine potpunosti Stevo bio već a sušili je početak srpnja, je sijeno, mnogi poljoprivrednici livade. otkos sa spremiodrugi inž.

Iva Majhen,dipl.

Stevo

kao

Došen

u

su

na

MLIJEKO

mljekarpoljoprivrede. mljekarstvo, posebnu stavlja svi da su važno vrlo sirovini, kao zasniva i stvo je mlijeku proizvodu sa i svojupoznati sudionici djelatnosti poljoprivrednoj složenoj ovojširokoj faktorima onim svim i kao sa u tječu koji stvima ovog proizvoda, stočarskog kvavisoka i ekonomična Jer kvalitetu. i proizvodnja na proizvodnju njegovu osnovni i mljeuspješnosti liteta pokazatelji proizvoda, mlijekamlječnih stručna osposobljenost ovog karstva. neophodna cilja Stogaje ostvarenje i stručna odnosno i kao n ajuža njihova mlijeka, prerađivača proizvođača i članci neka smislu tom U i posluže suradnja. povezanost organizacijska kao

Budući

granu

da

se

na

u

su

za

u

ovom

listu.

mlijeka Pojami definicija različitih stajališta. sa može OpKod poći definiranja pojma »mlijeko« i može p ostanka ćenito gledišta njegovog posmatrati mlijeko uzevši, žlilučevinu Po mlječne predstavlja mlijeko prirodi namjene. svojoj kod njegove naPo vime. naziva stoke se ženskih svojoj sisavaca, mlječne koja jezde sisavcima mladim biološki poslije namijenjeno mlijeko jeprirodno, mjeni, uz vezana reprodukneposredno ž lijezde mlječne funkcija Stoga poroda. je biloški da Sama sisavaca. namijenjemlijeko tivni ciklus ženskih je činjenica i životnom dakle prvom mladim najosjetljivijem njihovom životinjama, hrane. kvalitetne izvanredno kao o svojstvima govori njegovim razdoblju, nakon već davno uočio Ova vjerojatno povijesti, svojoj čovjek je svojstva doba. rano odnosno stočnih vrsta, prethistorijsko današnjih udomaćivanja iz 3.100. pr. i god.

Prvi p otječu m lijeka preradi proizvodnji podaci pisani narodi: kulturni stari svi bavili se su Sumerana. starih od n.e.

Mljekarstvom ostavili U. baštini, k ulturnoj pismenoj svojoj R imljani.

Grci, Egipćani, Indi, evropIsto današnjih tom povijesti novovjekovnoj mnogo tragova. tako, da se reći može se stalno mljeskih Stoga prisutno. je mljekarstvo naroda, kada doba kao put ovaj p rirodu, karstvo čovjek javlja djelatnost ljudska način Na je taj potrebama. s vojim podvrgava životinja, udomaćivanjem koristeći vlastitu korist, u i svrhu i preusmjerio mlijeka mužnjom namijenu 2.

se

s

se

u

no

u

u

o

su

o

u

u

on

120

Daljnji, mlječstupanj jeproizvodnja prvenstveno tada može kao o sirovini Od za preradu. proizvoda. mlijeku govoriti Kao odnosno To i osnovni sirovinu, današnjeg mljekarstva. hranu, je pristup različitih domaćih ili koriste narodi koristili mlijeko životinja, pojedini U našim od zavisno dijelovima njihove zastupljenosti pojedinim svijeta. koze i bivolice. koristi danas se ovce, mlijeko krave, evropskim prostorima sazdana i koristi glavnina mljekarske kravlje mlijeko njemuje Najviše tako i kod nas. i pa Stoga zemljamasvijeta, proizvodnje prerade razvijenim misli kada o kravlje mlijeko. općenito govori mlijeku, inteod i da su Budući proizvodi najšireg prehrambenog mlijekomlječni zakonske i zakonodavstva resa, zemalja postavila odgovarajuće pojedinih kvalitete. Većina ovi norme, kojimamorajuodgovarati proizvodipogledu lučevinu definira kao važećih mlječne mlijeko čistu, nepromijenjenu propisa i i dobivenu od pravilno hranjenihredovno, neprekidno žlijezde, zdravih, U ništa oduzeto ni dodato. muženih krava, kojoj promet smije nije potpuno koAko 15 dana 8. dan te se telenja. nakon, najmanje stavljati mlijeko prije od označiti onda mora riste i se u stavljaju drugih životinja, prometmlijeka potječu. koježivotinje i naše našem nalazi i Ova se Pravilniku, obvezuje definicija mlijeka, koja možda i potrebno mlijeka.

Stogaje pojasniti njene prerađivače proizvođače izvor Tim više što odredbe. propumnogih nepoznavanje jenjihovo kvalitete i čestih nesporazuma sta proizvodnji mlijeka, neodgovarajuće tako svake Osnovna pa proizvodnje, postavka proizvođačmljekara. relaciji da Budući kvalitetan sirovina kvalitetna i proizvod. je mljekarske, je: onda dakle o ovom ljudima, proizvodu namijenjenom slučaju riječhrani, kako i shvatiti sva težina može i mora proodgovornosti, ljudskegrađanske da Ovo tako izvođača i mlijeka. pojačava činjenica jemlijeko prerađivača i nei ostarjelim bolesnicima, djeci, namijenjenonajpotrebnije prvenstveno odredbe već i ćemo moćnim. spoStoga pojasniti ponoviti vjerojatno poznate kvaih kao menute najosnovnije uvjete izdvojivši izričite, definicije mlijeka, litete mlijeka. sirovog viši kulturni

hranu.

kao

ga nih

se

o

su

u

na

se

u

se

se

na

'

su u

se

'

u

osnovne

na

u

—

u

—

se

a)Zdravlje i Ovo od osnovnih zahtjevaproizvodnji postavprometumlijeka, jejedan mliodnosno zdravo odredbi Zdravlje krava, mlijeku. ljen zakonodavnoj zdravPrvi i dva osnovna razlog jeko, razloga. najvažniji je značajno jezbog Poznato da i pr&izvoda. potrošača mlijekamlječnih je postoji sigurnost stvena One i niz bolesti se vrlo lako prenose ljudimaživotinjama. koje zajedničke koriste onim stočnim upravo prehrani, proizvodima kojeljudi ljude takav i idealan sirovom upravo Mlijeko najširi posebno svježem, stanju. je virusibolesti uzrokovane mogu proizvod prijenosnik.

Njime prenijeti mlistranim tvarima te različitim ma, bakterijama, prisutnim parazitima, takve bolesti herbicidi, itd).

Najvažnije jeku(otrovi, antibiotici, pesticidi, sližutica, tuberkuloza, bjesnilo, paratifus, kolera, difterija, tifus, dizenterija, muznih krava leži važni i dr. bedrenica navka i zdravlja Drugi razlog šap, sastav da vimena, utječu posebnooboljenja odlučujuće činjenicibolest, dovodi do teških Ovo i ga. mlijeka pogrešaka mlijeka, mijenjajući svojstva lošom kvalitetom kvalitetne što rezultira i prerade, nemogućnosti njegove sirokrava trošiti bolesnih se Stoga mlijeko mlječnih proizvoda. smije krava

u

o

u

su

u

na

u

—

se

u

su:

na

u

ne

u

121

mljekari vrijeme stanju predavati izlječenja, i

vom

bolesti

za

i nekoliko

dana

nakon

b) od krava da mora Definicija koje mlijeka određuje mlijeko potjecati Ovo i normalno važno što hranidba krava, hranjene. je zbogtoga pravilno i i kvaliteta sastav sastav obroka, količinu, količina, određuju prvenstveno loše krave mlijeka. nedovoljno hranjene dajumlijeko Loše, svojstva također zakonski odnosi kvalitete. To sastav na mlijeka, koji posebno je više kada radi služi obračun Tim masti, koja sadržaju cijene propisan. između tom mlijeka. području iskrsavaju najčešći Upravo nesporazumi i proizvođača mlijekamljekara.

Pravilna

hranidba

su

muzare

se

se

za

o

na

c)Neprekidna mužnja iz sadržan proizlazi Ovajzahtjev proizvodnji mlijeka, Pravilniku, da različiti sastav.

Tako ima činjenice mlijeko tijekom mužnje primjer, sadrži ili masti količine prve mužnje, mlijeka, mlijeko početku najmanje dok dakle može sadržavati mlazevi, zadnji (oko1%), mlijeko mužnje, prikraju odnosno može slui 10% masti. preko Prekidanje mužnje, odvajanje mlijeka, žiti mlijeka. patvorenju u

a

u

na

na

d)Potpunamužnja Pod. vimena. potpunommužnjom podrazumijeva potpunopražnjenje Ovo Prvi važno dva već zbog razloga. jerazlog spomenut.

Naime, zadnjim je mlazevima nalazi masti. izmuzamlijeka najveća količina mlječne Stoga kod kod ima naročitu a mužnje, važnost, vanje, ručne, posebno strojne koja i masti. se po plaća sadržaju Drugi je financijski interesantna, jer mlijeko nalazi da razlog potpunumužnju mlijeka činjenici zaostajanje vimenu dovodi do odnosno do mlijeka, poremetnjelučenju prijevremenog Time dolazi do vimena mlijekom. pritiska mlječnu žlijezdu, koja punjenja tada luči sastava i manjemlijeka, promijenjenog svojstava. se

u

se

za

se

u

u

u

na

e) mužnja Odredba da krave o redovnoj mužnjipredviđa tijekom laktacije svoje redovno svaki i navečer Ovo važno više dan,najčešće zbog ujutro je količina i korist proa time razloga. financijska Najvažniji mlijeka, jerazlog važan i vimena mlijeka. izvodnje razlog Drugi održavanje jezdravlje njegove Neredovito mužene krave proizvodne kondicije. dajumlijeko promijenjenog i što odražava kao sastava i i mlijeka, svojstava, negativno cijenu tehnološki proces mlječnih proizvodnje proizvoda mljekari.

Redovna

se

muzu.

se

na

na

u

f)Vrijemetelenja odredbe odnosno u se mlijeko koje stavljapromet, Pravilnik, njegove nakon i 8 dana da se 15 dana ne mlijeko smijepredavati predviđa prije da tome Ovo iz i razdoblju, telenja. proizlazičinjenice saznanja mlijeko ima sastav i naročito nakon telenja izmijenjen kojanegativno utjesvojstva, U našim i ču ovo prilikama predstavlja preradu mljekari. njegovu telad krave i većini a slučajeva zasušuju, posebni problemjer prije hrani . isključivo sisanjem. za

u

,

u

122

ne

u

na

se

se

i

Mr

Slavko

Kirin

U OPĆINI BJELOVAR ŠIRI SE SJETVA UMJETNIH TRAVNJAKA stočne Umjetne imaju značaj intenziviranju proizvodnje hrane i stočarstva.

Proizvodne poboljšanju ekonomskogpoložaja mogućnosti daleko veće od livada: Prednosti sijanih travnjaka prirodnih sjetve umjetnih livada ogledaju slijedećem: stočne hrane veći 5—10 nego prinosi prirodnim puta, negnojenim 2—3 veći nego livadama, prirodnim puta livadama, gnojenim stočna hrana većim korisnih jekvalitetnija, sadržajem sastojaka (proteina, minerala, vitamina), stoka i iskorištava. biljna jeukusnija, ju radije jede bolje Kvalitetna masa ishranu biljna zasijanih travnjaka pogodnija stoke, je i silaže. konzerviranje, proizvodnju kvalitetnog sijena Da više poljoprivredni proizvođači zanimaju umjetnih sjetvu te da većem i da livada, juprihvaćaju brojugovori podatak jeovog livada 30-tak hektara. proljeća umjetnih zasijano vrste i količine trava i treba Savjete sjetvu, koje djetelina sijati poljodobiti stanici. mogu privrednici Poljoprivrednoj Iva inž.

Majhen,dipl.

livade

velik

u

su

se

u

su

—

na

a

na

s

—

masa

—

za

za

se

sve

u

za

sve

na

za

u

123

BRIŽLJIV ODNOS

MLIJEKU

PREMA

pune godineStjepan mlijeko kraj hladi vokante kako seoske Zatekli Kuhtić. mlijekom ga ispred trgovine sabirališzraka dom.

Visoke uvjetovale mnogim srpanjske temperature sabirač Da to brzo tima Stjepreduhitri mlijeka kvarenje milijeka. kvarenje nadzire redovito Osim preukante hladi Kuhtić prije pan mlijekom. toga kakvoću laktoi kiselost od uranjanjem mlijeka proizvođača m lijeka zimanja Doznali smo razgovoru kanticu denzimetra Stjepanom proizvođača.

U

selu

sabire

Zeline

Omamno

tri

već

s

su

su

u

s

sa

u

u

pora."

a

Kuhtić

Stjepan

iz

Omamnog Stručn-

sabiralištima:

mlijeka potrebu sabii sela dolaziti bi češće trebali i prisustvovati mljekare zadruge jaci tako se može Samo mlijeka. kakvoća popraviti mlijeka. ranju češćih

Kuhtićem

kontrola

kakvoće

u

u

VARAŽDINSKA

BANKA

SABIRALIŠTIMA U Novom

zadruge»Sloga«banke« i Poljoprivredne proizvođačima mlijeka Isplata »Varaždinske već Marofu jepreko punihpetgodinaorganizirana izvrsno novca organizirana, štednih je proizvođačima Isplata knjižica. njenih samih što Poljopproizvođačazadovoljstvo jenajvažnije, %z i zašto: Evo Marofa. rivredne kooperanata zadruge»Sloga« Novog sasela redovito obilaze banke« »Varaždinske Službenici kojima i U štedne listić bire isplatni upisuju knjižice najavu. mlijeko prethodnu u

:

na

a

sva

uz

124

u

se

an

pr

rak?

mi

RERaje o je

pr

KAI

aa

»Varaždinska

isplaćuju

banka«

u

seoskim

sabiralištima

mlijeka

tom radu proizvođača. želji imaju radnici »Varaždinske banke« Božo i Petar goBegović Koprek.

U poznali tovo iz Marofa preproizvođače Poljoprivredne zadruge »Sloga« Novog i kakva bila kakvoća isplatnoj cijeni mlijeko znaju njihovoga je mlijeka. novac

Golemo

prema

iskustvo

u

su

sve

ma

a

za

SMOTRE U

FOLKLORA

i mjesecusrpnju U Đakovu smotra folklora se naziva »Đakovački Zagrebu. priredba vezovi«, »Smotra folklora«. »Smotra folklora« ove prosZagrebu Zagrebačka godine lavila 20.

Na i smotri stvaobljetnicu je održavanja. jednojdrugoj narodnog ralaštva i su seoske se družine iz naše pjesme plesaokupile brojne zemlje i inozemstva.

Pred folklorne iz sela i grupe brojnim gledaocima mjesnih izvorne narodne i dana jednica pokazale plesove P osljednjeg pjesme. »Smotre folklora« održana Jezuitskom na Zagrebu Muzeju je trgu priredba nazivom »Folklor NOB-u«.

Tada iz grupe pod Banskog nastupile Grabovca zbor žena na Baniji, Jabukovacmjesnih zajednica guslar iz Luščana Janko i Radeljić drugia njihove protkane pjesme događajima Šamarica, iz ratnih dana borbe ustanka o Danu 27. okupatora, protiv pogibiji srpnja, narodnih heroja. .

održane

su

tradicionalne

smotre

folklora

Đakovu

u

a

u

za-

su u

u

u

su

su

o

125

20.

Smotra

folklora

1985.

u

Zagrebu

»Smotre

dio

folklo-

koje priredbe spomenutibrojne i iz Vrbovca sudionici Tako brojnajela pića, priredili Zagrebu. naši stari«! nudili ih nazivom: su »Kaj jeli pod kao i Đakovu folklora smotre sudionicima čestitke Naše Zagrebu brojnim i organizatorima! uspješnim Treba

ra«

i

su

bile sastavni

a

su

u

su

u

SAVJETODAVNA

SLUŽBA

U SLOVENIJI

zanimljis rpnju nedjelje mjesecu prikazala televizija jejedne SR Beogradska te Autor službe radu reportaže Sloveniji. savjetodavne reportažu svaka Gotovo Trnavčević. urednik i bio poljopZaharije stručnjak jepoznati službu ima SR rivredna savjetodavnu proizvodnja Sloveniji odgovarajuću i saveza poljoprivrednih borojnih Slovenije prekoZadružnog organiziranu obrazovan dobro da uzrečica Poznata i je mljekarskih organizacija. treba da znači to i dobro ga može ekonomično, poljoprivrednik proizvesti bilo stručno odnosno granu poljoprivredne proizkoju osposobiti podučiti vodnje. dr rukovodi službom mlekarni« u U »Ljubljanskoj Savjetodavnom Ljubljani odnosu bilo rada veterinar.

Leo Šuštaršić, Područje jegolemo, dipl. služba radom stočara. ili ličinu terena »LjublSavjetodavna Svojim broj obuhvaća mlekarni« poljoprivredna zadruge, p oljoprivredne brojne janskih stočarima kao brošure U selima. i stočare dobra podsjetnik pripremi u

vu

u

o

u

samo a

za

u

u

126

su

na

ve-

2

žeti

keg

ž

šo

hdi

s

:

s.

ese

e 3

mama a oja

k

g

*

ks

ć

:

s ae POR

gi a Rk Te. saa KaPRA Eda h

os

»iš

ći

EE

ži

A

a

Pp

:

to će i

KA

X ddsra Arna i k osa POLJE. _ ,

a

mpi:

ms

a

Kk

j

:

i

a

ab

E

ČA

s

ones

e

Pr

,

ki

PR

*

ka

“

;

ja

Mgekiše KE <erpi. pok doka Keko: jrr SP za: daš“ Misa SVEA NJA d

zat

Ž

ONI

i

3

S kh

,

;

sa

k

zA

h

.

£

m

A

ša

u

3

2

Ta ka

2

pon ć

Dr

Leo

Šuštaršić “

a

na

koji način

treba

darstva,

imalo

gospo-. bi, mlijeko, krajnji pfoizvod njihovog kakvoću i obradu. i bilo dobro mljekarsku preradu

raditi da

dobru

kao

za

VREMENSKE

SRPNJU PRILIKE U drugoj i

Srpanj je svjež, sunčan, trećoj sunčan i vruć. suh, zraka iznosila žitorodnom oko Temperatura (srednja mjesečna) je kraju 21*C. Maksimalna kretala od minimalna od 10—20"C. a 20— Toplih dana maksimalnom iznad 25C bilo u nizinskim (s temperaturom krajevije 37C, većinom ma i 20—23 vrućih 31, unutrašnjosti (preko 30*C) primorju i 7—8 18—21.

10—11, krajevima sjeveroistočnim sjeverozapadnim primorju tla kretala 10 od 15—32'C i više se Temperatura (na cm) (srednja mjesečna Slavoniji 23— Sunca bilo malo I dekadi više i osobito —95 je (85 sati), drugoj trećoj 24*C). i 310-330 350-380 (100— krajevima srpnju sjevrnim primorju ti 125), Relativna zraka iznosila većinom 70% 65— vlaga zemlje je unutrašnjosti da bi u 40— satima 20— na 30%,osobito primorju 50%, podnevnim pala primorju.

Elšni zavladao Poslije kišovitog lipnja unutrašnjosti zemlje je srpanj.

Kiše bilo dne 9—11. i 2—3, nešto je unutrašnjosti primorju 17nizinskim 25—35 Lici mm, svega 9—11- Izmjereno je sjevernim krajevima og, og.

(1270 bio

u

I dekadi

kišovit

i slabo

a

u

u

se

u

a

u

u

u

u

u

u

sa-

u

u

,»

u

u

u

u

samo

-

|

a

ki-

p oslije primorju, mjestima mnogim primorju VI i VII Tako kiše. malo npr. vrlo palo mjes. je šovitogožujka,palo je V— 52 Zadru 20 28, Šibeniku i V. Luci samo VII mjes.

Hvaru mm, itd; IV—VII Zadru 74 Vrani mm; 66, Luci 57, Šibeniku Hvaru 32, 29, V. mjes. itd.

116 Zadru mm Luci 104, V. Hvaru 66, 58, Šibeniku navečer dne bilo Tuče sjeveroSlavoniji, mjestimično 2717je Bai kotlini sjeverozapadnoj Požeškoj K riževci), og zapadnojHrvatskoj(Zagreb, og Ponad štete su obrana. dosad bila To pričinjene Najveće najveća ranji. je bilo i 31. VII Tuče kotlinom. žeškom navečer. je bile nisu II dekadi II i osobito i suša povoljne srpnja Vrućina žetvu ometale žitarica, kiše dok 2—3,9— 17kulture, poljoprivredne strništa su pogodovale početku Zaoravanju 11.i og okopavinama. pogodovale bilo III dekati ga pa za dok ono kiše nemoguće, skoro sušenja (vlaga), je kao ni pa ni toplo V lažno, mnogo postrnih usjeva. obavljeno, zasijano nije krastavaca kod bolesti na rajčica, krumpira, biljnih utjecalo pojavu je vrijeme i suša vrućina Velika od suše.

Tlo kultura. i mjestimaispucalo je drugih kulturama. bile svima i'osobito III dekadi krajem mjeseca zaprijetile i osobito nastanku 3/VII i Ovo mnogih širenju pomoglo je 1/VIII) (u vrijeme Korčuli otoku onog kojima je (od24.VII), osobito požara primorju, drveća. i mnogo stradalo pored šumskog kultura, poljoprivrednih Ozii ubrzo a uljanerepice. Žetvaozimog ječma počelajekrajem lipnja, dobar dali su i mi prirod. pivarskiječam bi da i sredinom 1/VII(5.6), Slavoniji Žetvapšenicejepočela istočnoj dijelu zapadnom dijelu S lavonije, najvećem 8- počelapunim tempom bila navrata nekoliko U VII. oko 27. preZavršena sredine oko je je mjeseca. og nešto od niži nešto Prirodi kiša. od kidana slabija prošlogodišnjih, joj ali i kiše obilne Na to su i kvaliteta. lipnju, ranije u tjecale vjerovatno jojje nisu od zime, vremenske pa jojpogodovale.Slavonija prilike, sjetve preko dala SRH t/ha. tona 5,36 ha 675.167 125.900 dala na i je pšenice, Baranjaje tona 740.467 t/ha. oko 4,13 ha s tona, 284.000 1,156.000 (dokraja Otkupljenoje Do t/ha. mil. dobiti ha tona, 3,69 4,98 računa 1,346.000 U SFRJ se VII).

7. došli smo Po mil. tona.

VII 2,8 proizvodnji pšenice otkupljeno kraja je blizu 10,2 V. 15, SR 32,9, 10.

Italija Njemačka Britanija (Francuska mjesto mil. tona 6 Mađarska 6,2, 7,3, Čehoslovačka Španjolska nešto 10, preko itd). bile ali bile kiša su bujne, srpnja prvojpolovini poslije Okopavine ih dekadi Suša i korova. bolesti izložene ugrožavala. je srpnja trećoj napadu dobro. vrlo im došle kolovoza su Kiše početku slabo kiša dobro i Trave prvojdekadi, napredovale djeteline biti otkos treći će dekati II i osobito pa djetelina vjerovatno trećoj srpnja, završeno osrednji prisrpnju, livadskog je sijena Spremanje slabiji. rod.

0-15

i

5—20

U

mm.

vrlo

u

u

u

u

mm

u

u

u

:

u

u

:

za

u

u

su

u

su

a

u

na

su

u

u

u

na

a

u

u

u

.

a

su

u

s

na

s

na

sa

na

su

u

u

u

a

u

za

su

u

uz

u

,

V.

.

Paua

aaa

Šime

Dapo,

dipL

inž,

Clavni

i

odgovorni i izdavač:

Vlasnik

Mjesečna Tisak:

128

SOUR

dipl

Ljubešić,

Josip

pretplata

urednik: Vera

»Vjesnik«

inž,

—

dipl

OOUR

Jelenić,

Petar

rararapa Kolak,

dipl. inž, Tomislav

vet.

inž

SRH.

Uprava

i ustanove

25,00

radnika

organizacije TM,

dipl

inž,

aaa

Majić dipl.

Mašek,

Pavljak,

Zlatko

Berislav

dr

mljekarskih

privredne

aaa mamara inž,

dipl

Zlatko

Volarić,

Udruženje za

aaa

Erhatić,

Nada

dipl. vet,

urednik:

Tehnički

aaa

Zagreb

i uredništvo:

dirara,

a

za

Zagreb, proizvođače

Ilica

31/11,

mlijeka

tel. 424-420 2000

dinara

e.

_-

=