Mljekarski list 3-1985

Natabaežeže

OŽUJAK

Selo Laboratorij Rugvici »Gornja Posavina«, Dugo u

PZ

asa

1985.

-.-.-u-.,-.

.-

.

.—.-.

=.

.-

POSAVINA«

»GORNJA

_-

-pe—--—-p_o.-

-.-—

DUGO

SELO D. Selo

djelatnostpodručju općine Poljoprivreda privredna rezultanosilac a prema razvoja privrede općine, industriju svojim jeglavni Ova rada svrstava ostvarenom tima po ukupnom prihodu. drugomjesto radimo ove u toj koji potvrđuje značaj djelatnosti, stručnjake činjenica da tim više S graniprivrede poljoprivredi posebnoobavezuje, još jer veliki leže neiskorišteni proizvodni kapaciteti. uvijek selom kao i rad cjelina kooperacija djeluju jedinstvena Proizvodnja, zadacima i radnicima P. Z. U skladu sa sa ciljevima zajedno zaposlenim od interesa bavi za se selo, poljoprivrednim djelatnostima koje zadruga 3 tj. za poljoprivrednike. vrši radnih bavi jedinica slijedećim poslovima: Zadruga prekosvojih sredstava zaštitu i biljadrugogrepromaterijala prodaju umjetnih gnojiva, kao poljoprivredna nabavlja potrebe poljoprivredenpr. sjemenske robe, hranu stočnu i oruđa i dr.nadalje: alat, građevni materijal, i stoindividualnim ratarstvu stručnu poljoprivrednicima pomoć pruža čarstvu rasplodne stoke i tovne i brine se za kooperaciji uzgoj prodaju stočarstvu poslove selekcije obavlja proi vrši analizu i ispitivanje mlijekamlječnih otkupmlijeka, organizira izvoda svom laboratoriju stoku 7 sitnu otkupnih (DugoSelo, Rugvica, otkupljuje krupnui mjesta: i Dvorište Lupoglav, Prozorje) “Oborovo,Ježevo, vrši otkuppoljoprivrednih proizvoda. kao

na

uz

-

se

na

a

nas

znamo

u

sa

+

su

se

za

za

u

—

u

—

u

—

u

na

—

—

Poljoprivredna domaćinstava možemo u 3 grupe: Strukturu seoskih podijeliti domaćinstva 1.

Poljoprivredna domaćinstva 2.

Mješovita domaćinstva 3.

Nepoljoprivredna Rad službe PZ stručne Posavina« usmjerenje »Gornja najvećim svojim služba na domaćinstva, kojima posvećuje najveću djelom poljoprivredna a ratarstvu, stročarpoljoprivredne proizvodnje pažnju,zbogunapređenja Iz vida ili bilo se ne stvu, vinogradarstvu kojoj drugoj granipoljoprivrede. ni domaćinstva sve (poljoprivrednika ispuštajumješovita je manje uglavodnosno domaćinstva osim nom djelatnostaračka), koja poljoprivrednom osobe i šću bave djelatnostima, drugimnepoljoprivrednim čije pojedine radnim domaćinstva zaposlene kojaposjeduju dotičnog organizacijama, stoke kao ratarske obradu za i stajske mlijeko, objekte uzgoj (tov, površine rasplod). stočarske proizvodnje Organiziranje Uz ostale grane poljoprivredne proizvodnje, oduvijek posebnapažnja i Vrlo da stočarstva. dobro posvećivala razvojuunapređenju je poznato selu Oborovo naročito Posavine, djelovala marvogojska je području i simentalca se kvalitetnog udruga, gdje uzgajao još poznati tipčistokrvnog stručna

služba

ova

u

—

se

su

a

u

za

se

nam

na

od

1912.

a

u

g.

Zahvaljujući genetskimproizvodnim svojstvima, taj tipgoveda širi po kvalitetne a i s obzirom cijelom području općine E potražnju dobrim

i

se

na

matične 34

stoke.

Međutim, području broj stoke i da se održava razini na 5 isto se a smanjio godina, prije javlja i sa MZ to ima: za staračkih drugim posavskog dijela.

Razloga odumiranje domaćinstava i sve ili domaizraženija nepoljoprivrednih pojava mješovitih također i dosta Ćinstava, provođenje komasacionog postupka koji j e trajao odrazio držioce stoke. stoke dugo,nepovoljno Dakle, u kupan broj je ali u matične stoke što naročito treba zahvaliti opadanju broj je porastu radu službe. Također matične stoke domapo selekcijske savjesnom broj je ćinstvu a istovremeno se tako da domaćinpovećan, brojdržaoca, smanjuje stva malim stoke robni a brojem postepeno ozbiljniji nestaju, proizvođači i stoke mlijekarasplodne povećavaju brojgrla.

U fazi intenzivnih na u akcija unapređenju poljoprivredne proizvodnje kada ulažu se sredstva društva meliorativno ogromna našoj općini, cijelog i sredstava međunarodne banke i za uređenje zemljišta plasmane razvoj sektora P. Z. treba da kao se unapređenje poljoprivrede, privatnog pojavi i selu i da očuva stočni fond i akcijezbivanja pratioc goveda njegov kako bi došli sa da ne podmladak, dogledno vrijeme drugih situaciju stoku. područja kupujemo Da bi se očuvao matični fond time i zadržala a postojeća proizvodnja sredstva će intervemlijeka, neophodnojeosigurati financijska kojima nirati kod novih ili kod nabave opreme podizanja adaptacija postojećih štala, i te kod stoke. Veliki steonih trasu strojeva, kupnje broj koje junica žene i možemo da zadržimo kreditima skupoplaćene tržištu, povoljnim Premda kreditima bila uzgajača. jepotražnja prošloj godini velika, kreditirane stoke nedostatka sredstava SIZ-a pobroj je opadanju zbog raste stoke naše čime se ljoprivredu.

Zbog toga brojprodane općine, naš fond stočni što manifestira i na osiromašuje proizvodnje smanjenje mlijeka. od individualnih Otkupmlijeka proizvođača području općine o rganizira P. Z. Posavina« stručne službe. »Gornja prekosvoje konstatirati

moramo

da

se

upravo od

Oborova

na

a

se

na

u

sa

u

na

u

u

.

s

se

veoma

na

za

za

u

u

“

za

van

se

na

1978.

1979.

g.

3.782,752

4217.581

g.

1980.

g.

4.359.488

Količine

1981.

1982.

g.

4018.358

3924226

1983.

g.

1984.

€.

._4,014322

4.157.452

otkupljenog mlijeka godine variraju godinu. ukupno količina i se proizvedenih mlijeka 31,42% mlijeka otkupi preko zadruge plasira »Dukat«.

Još ogromne količine dose Mljekaru mlijeka prerađuju maćinstvu vlastite blizine i potrebe.

Zbog Zagreba, mlijeko mlječni proizvodi tržnici. visoke teladi završavaju zagrebačkoj Zbog cijene posljednjih kao i niske količine zamjeseci zbogjošuvijek cijene mlijeka,tvelike mlijeka vrše kao stočna hrana tovu i teladi. svinja Na rade 2 tehničara i rukovodioc otkupumlijeka poljoprivredna sjedištem i Z. P. u analizira i Rugvici gdjejesmještenlaboratorij kojem kakvoća individualnim na domaćinstvima. ispituje mlijeka proizvedena Na imamo 32 sabirna sabire se području općine kojima mjesta mlijeko i uzroci 3 U izvanrednim kada se prosjeku uzimaju puta. situacijama tehničari izlaze na U 3 se pojaveproblemi, sabirno m jesto. prosjeku puta uzroci komisijski cjelokupnog uzimaju sabirnog koji ispituju mjesta vrši obračun prema grebačkoj mljekari »Dukat«, kojima mlijeka pojedino sabirno Do 1982. količina bila pomjesto. god. otkupljenog mlijeka je bila i rastu, masnoća Planom 1982. je zadovoljavajuća mlijeka. godinu iz

Od

u

u

u

za

na

u

sa

u

se

na

u

*

se

se

se

u

za-

za

u

a

za

35

određeni

predstavlja mlijeka otkupiti jepredviđeno dešavala na obzirom dijelu. posavskom koja situaciju pad otkupa masnolit. sa 3.942.226 i smo prosječnom mlijeka otkupili prebacili Ipak, plan rade na rada rezultat svakom što u ćom organizaciji koji ljudi slučaju 3,72% je otkupamlijeka.

17 robnih imamo Na našem koji mlijeka proizvođača otkupnompodručju od 72 litara a 15000 zadruzi su mlijeka, proizvođača ukupno preko isporučili litara 7000 su 863 mlijeka. preko koji isporučili proizvođača dio laktofrizirali smo U 1981. jedan otkupnogpodručja,početgodini sabirnih imamo tako da sada i 1982. kom 5 uglavmjesta, godine drugidio, kante. sabire gdje mlijeko manjih, ove su treba ne O govoriti jer područja laktofrizacije prednostima kiseli 48 sati, ogromne ljetnim mjesecima, mlijeko mlijeka (čuvanje uzoraka itd.) komisijskih uzimanje jednostavno radili te da dobro da smo nam navedeni podaciukazuju Naprijed to bio što kao slučaj mlijeka je p ad otkupu nagli osjetio nije našojopćini odnosu 18% se 6.

1983. za na otkup povećao mjesec drugimopćinama, čime su se muznost Također se po 82. postigli još kravi, povećala god. kako bi litre cilju krajnjem mlijeka, proizvodnja pojeftinila je rezultati, bolji robnih letimičan Već ostvarili veći dohodak. proizvođača pogled popis znatno istim sa sliku da su neki od njih proizvodpovećali grla brojem daje nju. robnih većem sve koji ovog proizvođača, broju Rješenje problemaje biti Oni će količina velikih za biti će mlijeka. proizvodnju specijalizirani za povećanupotrebu mlijekom. podmiriti stanju tovu odnosi Već niz kooperativni zadruga kooperant godinapostoje odnos sa zainteresiran teladi. Ukoliko kooperativni jepoljoprivrednik se

na

s

što

litara

3.600.000

bilo

a

nom

u

se

ć

se

u

ne

se

u

u

|

a

za

u

u

na

u

na

u

u

—

za

36

u

za-

sve tako drugom ugovorom, zadovoljava uvjete isto precizirane i oba ugovora. zadruga, partnera pristupaju potpisivanju se Zadruga obavezuje: da će teladi i nabaviti kooperantu prema ugovoru dogovoreni broj istu mu za isporučititov, da će voditi kontrolu nad zdravstvenim i stanjem kondicijom tovnog i za ishranu i materijala pomagatikooperantu savjetima pravilnu njegu, da će telad količinu hrane osigurati potrebnu odgovarajuće i dostaviti jekooperantu da će dati zaštitu od eksternih i internih natovljeniku preventivnu metnika i tu svrhu tretirati jedanput, najmanje da će telad za svaki kooperantu utovljenu platiti kg postignutog prirasta, da će u hrane slučaju promjene c ijene kooperantu priznati koja cijenu će tada biti važeća.

i ukoliko

a

—

—

za

—

svu

—

u

za

—

—

Kooperant obavezuje: da će telad tovu preuzetu potreban odgovarajući osigurati smjei ostale uslove Z. P. prema štaj zoohigijenske uputstvima stručnjaka da će utrošenu tvorničkim po platiti smjesu plus cijenama prevozni troškovi i troškovi administracije, da će se ishrani stručmu pridržavati uputstava prasadi koja daje P. Z njak da će hranu koristiti ishranu teladi po isključivo potrebama, da će na P. Z. hrani i voditi eviizvještavati potrebama vrijeme utrošku denciju hrane, da će voditi računa zdravlju tovljenika, da će svaku da se ustanovi nastala priznati grešku koju je njegovom krivicom, da će svako ili odmah PZ veterinaru oboljenjeuginuće javiti koji je i šef ujedno proizvodnje.

Na odnosa rade 3 bave tovom organiziranju kooperativnih radnika, teladi do 220 i tovom te stoke individus kg junadi otkupom kooperaciji alnim poljoprivrednim proizvođačima: se

za

—

u

za

—

u

—

za

—

o

—

na

o

o

—

za

—

—

a

se

u

Tabela

tova:

teladi junadi Za

1979.

1980.

1981.

1982.

1593

2.309

2272

1882

97

*

154

.

151

33

godinuje

karakteristično

broja smanjenje utovljene 18% odnosu 1981. na što financijski povoljniji rezultat, ukazuje i tržištu na utovproduktivnosti smanjenje poboljšanje (porast uvjeta cijena Ako dodamo tome veliki teladi i i ljene teladi). postotak uginuća izlučivanje iz tova, onda biti možemo rezultatima. zadovoljni postignutim u

1982.

uz

teladi

nam

za

na

ne

Inž.

Zlata

Vranić

POVIŠENA

CIJENA MLIJEKU

mlijeku cijena godinepovišena jeproizvođačima Remasti.

1% odnosno dinara to od 8,33 10,40 jedinicu jednu snazi i i na prema dodjeljujeproizvođačima publička je premijanadalje ili izravno sabiralištima seoskim i količini predanogmlijeka proizvedenog 1984. mljekarigodini SR Hrvatske iz 1. Proizvođači godini koji dijela mlijeka nizinskog niže litru od 15.000 litara 1984.

1 mlijeka mlijeka dobivaju proizveli manje masti: količini navedenu prema mlječne cijenu Od

21.

i

veljače

1985.

masnu

za

na

se

u

su

u

za

cijena premija zorat org 0,900 33,28 34,32 0,928 0,956 35,36

mlječne Rasa» omatanje 3,2 3,3 %

masti

osnovna

3,4 3,5

3,6

i

3,7

0,984

37,44 38,48

1012

39,52

3,8

40,56

3,9

41,60 42,64 43,68

40 4,1

42 P/E

36,31 dinara 37,38 dinara 38,42 dinara

39,52 dinara 40,58 dinara 41,65 dinara

osnovna

dinara

4272

43,79 dinara 44,86 dinara

Hrvatske

cijena premija mlječne moa ru araggr naa nazenipona 1,300 33,28 3,2 %

masti

35,24 dinara

1,181

dijela mlijeka nizinskog litara 15.000 više od mlijeka: proizveli

1

litru

34,18 dinara

1,040 1,068 1,096 1,125 1,153

SR

iz

2. Proizvođači 1984.

36,40

ukupno

za

koji su

ukupno

za

u

godini

1

litru

m

+

33

3,4 3,6 3,7

40 4,1

42 ..;_._.:.;..;.d.—.———.—.—..——.—.—.——.————

1,340

35,36

1,381

36,74

1,421

37,82 dinara

37,44 38,48

1,462

38,90 dinara 39,98 dinara

40,56 41,60 42,64 43,68

1,584 1,625 1,665 1,706 e

39,52

3,8 3,9

34,32

36,40

3,5

:

34,58 dinara 35,66 dinara

1,503 1,543

dinara

41,06 dinara 42,14 dinara

43,22 dinara 44,30 dinara 45,38 dinara eeem..o..eaaah

Hrvatske

koji mlijeka izbrdsko- litara područja 1 litru za od 6,000 1984. su dobivaju mlijeka proizveli manje godini planinskog mlijeka: 3. Proizvođači

u

SR

%

mlječne 3,2

masti

osnovna :

3,3

x 1+.

3,4 3,5

'

3,8 3,7

3,8 3,9 40

41 42

navedenu

cijenu:

%

masti

mlječne 3,2

cijena premija .33,28 1,000 34,32 1,031 35,36 1,062 36,40 1,093 37,44 1,125 38,48 1,156 39,52 1,187 40,56 1,218 41,60 1,250 42,64 1,281 1,312 43,68

osnovna

:

3,3 3,4

3,5 3,6

ukupno

za

'

:34,28 dinara 35,35 dinara :36,42 dinara 37,49 dinara

444.

cijena premija 33,28 1,500 34,32 1,546 1,593 35,36 36,40 1,640 37,44 1,687

1 litru

38,56 dinara 39,63 dinara .40,70 dinara

41,77: dinara 42,85 dinara 43,92 dinara 44,59 dinara

ukupno

za

1

34,78 dinara 35,86 dinara

36,95 dinara 38,04 dinara 39,12 dinara

38,48

1,734

40,21 dinara

3,8

39,52

1,781

41,30 dinara

3,9

40,56 41,60 42,64 43,68

1,828 1,875

42,38 dinara

1,921

44,56 dinara

1,968

45,64 dinara

3,7

4,0 41

42

ma

43,47 dinara

Z.

TRAVNJACI

—

našu

litru

MAŠEK

NAJJEFTINIJA KRMA veliku

Travnjaci predstavljaju privredu vrijednost zbogtoga ih imamo velike te do sada one mnogo površine, predstavljaju zauzimaju iskorištenu krme.

Dobri rezervu za nedovoljno proizvodnju daju travnjaci od voluminoznih krma ishrani stoke. Uz to travnam jednu najkvalitetnijih krma redovitih troškova su nema njaci najjeftinija jer njima godišnjih nabave i tako bezusvega dalje.

Zbog oranja, sjemena, sjetve toga travnjaci da im znatno više što im većina se nego zaslužuju vjetno pažnje posveti Osim se proizvođača posvećuje. melioracijskih zahvata, kojima rješava pitarežima te rokova u fazi poštivanje njevodnog agrotehničkih (košnja klasanja trave zahvat za početak djetelina, gnojidba, prihrana), cvatnje najvažniji visoku Od do sve pa proizvodnju proljeća, sijena je gnojidba. jeseni prije što oni nego počnevegetacija,proizvođači koji dovoljno i maju gnojnice, deći računa vremenskim i izvoziti mogu parcele uvjetimastanju gnojnicu livadu. reći da možemo koristiti treba na ne samu nego Valja gnojidbu nju dati i određenu količinu NPK kako bi se u proljeće kompleksnih gnojiva za

što

a

u

na

—

—

vo-

o

za

39

fosfora

botanički

kalija, koje omjerudušika, dušika dovodi do Previše sastav te kvalitet potiskivanja leguminotravnjaka. »kalifilkoličine rasta suvišne trava; za, forsiranja kalija uzrokuju pojavu Fosfor krmnu dozi loše nih« na vrijednost. prevelikoj biljaka koje utječu iz livade. trave sastava rast a potiskuje botaničkog potencira lepirnjača, navedenih osim dati i neko razloga gnojnice potrebno Zbog je proljeće NPK NPK kao livada NPK osnovnu 6:26:26, 11:11:16, npr. gnojidbu gnojivo postigla

ravnoteža

u

i

a

od

zavisi

a

u

u

NPK

13:10:12.

INA-Kutinom

vršila

gnoPoljoprivredna Bjelovarsuradnji je dale Kao su gnojidbe koje jidbene pokuse travnjacima. najbolje varijante pokazale najveći prinos sijena NPK 13:10:12 startna 500 kg/ha gnojidba NPK 200 18:9:9 kg/ha prihrani NPK ili startna 400 6:26:26 kg/ha gnojidba UREE 100 kg/ha UREE 100 u kg/ha prihrani stanica

s

u

na

su

se:

u

djelovanje koja gnojidbe drugoj varijanti jedugotrajno i na da otkos već se na produžilo jeutjecala prvi njenodjelovanje otkos. drugi obratiti Uz važno momenat na a to košnje, jepočetak gnojidbu pažnju je tada hraniva dobiva faze te u biljci sadržaj najveća klasanja jepovoljan jer količina suhe tvari po jedinici površine.

IVA inž.

MAJHEN, dipl.

U

ne

uočeno

UREE

samo

:

se

OSNIVANJE :Kvalitetna

zelena

UMJETNIH

LIVADA

sjenažasijeno travnjaka značajni hrani stoke naročito krava Na žalost sa većine naših livada poljokrmu loše kvalitete i male privredni dobivaju proizvođači hranjive vrijednoto zelene odnosno Imase sti, prinosi sijena veomaniski. to oraniSjetvom umjetnih travnjaka jest djetelinsko- smjesa da možemo već cama ne samo dobivamo veoma povećati prinose sijena, travnih kvalitetnu krmu ishranu stoke te za se pružamogućnostspremanja silaže te nove i karotinom. jedne (sjenaže) kojajebogataproteinimakalcijem Gubici zelene livada kreću oko mase sa se prilikom siliranjem spremanja tvari 15—40%. iznose 5%, gubici organske prilikom spremanja sijena livade možemo ili osnivati U Umjetne proljetnom ljetnom periodu. želimo osnovati livadu navesti i gdje jesen jepotrebno parcelu umjetnu zaorati NPK npr. stajski proljeće kompleksno gnoj, zatanjurati gnojivo NPK 11:11:16. fino 6:26:26, NPK 10:30:20, NPK Sjetva obavlja pripremljeno tlo žitnom ili tlo a nakon sijačicomomaške, potrebno sjetve laganopodrje te dobro kako bi i trava imalo ljati (povaljati) sjeme ugaziti djetelina povoljne uslove i U možemo trave KAN-om klijanje nicanje.busanju prihraniti ili ureom.

Prva kad trava košnja najvećembrojuslučajeva obavlja je visine 20—30 time mehaničkim korove cm, ujedno jer suzbijamo koji putem Kosidbu treba obaviti visini oko su se iznad 8—10 cm pojavili. zemlje. i

masa,

sa

su

muzara.

a uz

su

na

nam

a

u

;.

u

na

a

na

se

u

za

s

u

se

na

40

u

is-

Suviše

niska

kosidba

košnja, zemlje djeluje nepovoljno trave Iza svake KAN-om. trave djeteline. košnje potrebno jeprihraniti Prinosi livada i te sa uz pravovremenu sijena umjetnih pravilnu košnju kreću od 10—21 četiri otkosa. se gnojidbu t/ha, kojeproizvođači ostvaruju IVA inž.

MAJHEN, dipl. do

mlade

za

i

s

u

\

:

.

TRIHINELOZA obolio

trihineloze.

brojljudi novilo da su zarazili se se meso jedući nepregledano uzgajanih svinja okolici Ovih dana dnevnim U novinama. ponovno Rijeke. neugodnavijest Izvor osoba od trihineloze. Uzrok meso.

Osijeku oboljelo pedesetak svinjsko bolesti bio selu Brdo okolici Građani od Bijelo Osijeka. kupovali seljaka je klali ih i Naknadno ustanovilo da su se se ove prerađivali. svinje, svinje kretale slobodno i đubrištima i neuređenim i po smetlištima pašnjacima pretda su se zarazile štakora Meso i raznih se postavlja žderanjem otpadaka. bilo U i okolici nastala uzbuna. trihineloze Osijeku nepregledano.

Pojava je je učestala Hrvatske i u i Juljudi godina drugimkrajevima jeposljednjih nešto češće li inače. Ova trihineloza nego goslavije pojavazabrinjava jerje kod bila inače tu i tamo, nas prilično pojavljivala rijetka, ljudi zarazili naročito i meso a medvjeda jedući divljih svinja, svinja, i Kako nažalost bolesti dobro da ove opasne učestala, je jazavaca. je pojava nešto više zna, da i nema domaćinstva se o trihinelozi kojima jergotovo i suho kobasice se ne meso, obavlja svinokolja spravlja šunke, pršut, i te više sirovi. Sve više sve se đakonijespecijeliteti jedu manje prijesni, kroz čitavu i slabo i brzinu po domaćinstvima kolju godinu jede svinje i kuhano A meso tih kod nas meso. se nikada pečeno pregledavalo, svinja nije nažalost ni danas bi ga trebalo A eto zašto pregledava. ipak pregleZimus

je Rijeci u

veći

od

teške

bolesti

Usta-

u

u

u

u

u

se

samo

a

se

mesom

a

u

mesne

a

se

na

a

se

ne

davati.

tanki Trihinella veoma kojuprouzrokuje je crvić, tankom se.međusobno i sisavaca Živi spiralis. čovjekamnogih koji crijevu smatralo da trihinele žive i se proždiru.

Prije razvijajugotovoisključivo ih i žderući Jedući trihinozu štakorima a meso miševima,prekonjih svinje. nih će se Danas da su zarazit veoma čovjek. pouzdano prirodi svinja trihinela i često nosioci hrane mesom drugeživotinje koje drugih životinja redu često a prvom lisica, vukovi, divlje medvjedi,prilično svinje, jazavci, domaći i naročito skitalice skiću lovištima.

Dobro pa po koje psi, mačke, da često nosioci trihinela štakori i ali kao što vidimo miševi, jepoznato Naročito treba istaći što nisu utvrđeno da su jedini. posljednje je vrijeme česti nosioci trihineloze lisice hrana Sve miševi. su kojima ipakglavna međusobno tako i i s p a životinje proždirujedna drugomhrane, đusobno i Kako lisica mnogo ugibalo zbog je posljednje vrijeme lešine ležale na ih a i su bjesnoće, njihove gdje moglepojesti mjestima svinje i već da i to veoma druge spomenute divlje životinje, jevjerojatnoje razlog trihineloze u češćoj ljudi. pojavi trihinelozom suho ili slabo zaraze meso, Ljudi jedući prijesno svinjsko kuhano ili trihinelozom zaraženih rjeđedivljih nedopečeno svinja, svinja,

Trihineloza

bolest

sitan

u

se

se

zna

u

se

u

se

su

u

ove

se

zaraze.

se

me-

u

se

4l

želucu

medvjeda jazavaca. čovjeka pojedenog uvlače i vrlo već u se u sluznicu trihinele, prelazetankocrijevo, brzo, crijeva dva dana i oko ličinki limfom za spolno legu hiljadu sazrijevaju koje dospii budu ali u krvotok u čitavo krvlju otplavljene tijelo,glavnomjesto jevaju će se sačuvati i ostati već dan sedmi se gdje tijela gdje jemišićje šesti, trajno nakon što zaraženo učahure.

U ličinke meso su čovjek pojede početku isprunakon tri se žene, tjedna postepeno savijajuspiralu, omotaju ovojnicu i tako učahurene ostati žive. Isti takav mogu proces godinama događa trihinelama trihineloznih su meso u životinjama koje pojele drugih životinja da začahurene trihinele mišićima ostati žive s tim mogu njihovim godinadok ih ne neka i tako bolest stalno održava. ma se drugaživotinja pojede Trihineloza i veoma opasna bolest, praktično jošjeuvijek neizlječiva je sobom od Bolest i za se može ostavlja posljedice,nje trajne umrijeti. počinje nadunaglo, osjećajem slabosti, mučninom,povraćanjem, podrigivanjem, bolovima vrućica tošću, proljevima, trbuhu, povećana znojenjem; jeosjetno obično već prvog dana trihinela prodiranja mišićje.

Tipično lica, jeotečenje naročito to i žestoki zatim bol mišića vjeđa, jenajčešćinajraniji simptom, veća nastati unutar očne sve a mogu cijelog tijela, općaslabost, krvarenja i čitav niz bolesnih šupljineosljepljenje, drugih pojava.

Običnim trihineloza može ustanoviti. mesa Zato se ne se na pregledom klaonicama svih zaklanih obavezno meso što javnim »trihinoskopira«, svinja će reći i da u mesu se tripregledava pod mikroskopom provjerava vrši se hinela;posljednje specijalnim laboratorijskim vrijeme tajpregled Trihinele i se sa mogu kuhanjem smrzavanjem posebnimpopretragama. uništiti. Samo rizik za u mesu i život stupkom prevelik zdravlje je ljudi pustiti sirovo trihineloznih Do sada meso zaklanih promet pregled svinja. s vinja izvan klaonica obaveznom veteupotrebu privatnu javnih p odlijegao nije rinarskom učestalosti što se pregledu.

Međutim, zbog trihineloze, pojave može dovesti u vezu lisicama sa na bjesnoćom posljednjih godina, preporuča da se zaklanih i domaćinstvima da naročito svinja pregledati, što će obaviti iako to sada veterinarskim trihinelozu, veterinari, nije određeno.

Naročito to se za propisima preporuča pašnesvinje krajevima bilo lisica i da nekontrolirano u gdjeje bjesnoće gdjesvinje prilike imaju dođu smetlišta i đubrišta.

Trihinelozu naročito štakori i prenose javna miševi. Zato stalna i treba uporno sprojederatizacija preventivna mjera je voditi. Lovci da znati treba obavezno dati trebaju ulovljenu divljač pregledati lešine itd. ni( trihinelozu, oderanihlisica, otpatke pogotovo jazavaca, davati sirove pošto svinjama. trihineloze uočena i zato komitet Opasnost poljoprije jeRepublički vredu i šumarstvo »Naredbi radi o svojoj sprečavanja mjerama pojave, zaraznih i i nametničkih bolesti 1985. otkrivanja suzbijanja životinja godini« trihinelozu odredio »U trihineloze ili oboza slijedeće: slučaju pojave svinja od trihineloze većem obimu nadležan organ uprave ljenja ljudi Republički može narediti da se u tim veterinarstva za poslove područjima trihinoskopski ili metoda obavezno pregled druga (ELISA) otkrivanja oboljenja obavlja tog i kod domaćinstva. klanja vlastitog svinja potrebe Naredba toku i Ova i strogo će se u ove godine sprovoditi nesumnjivo da interesu izvršavamo. jenašegazdravlja je U

i

iz

mesa

učahurene

izlaze

'

.

s

u

u

se

u

a

sa

u

u

uz

nema

u

u

za

a

se

meso

u

na

a

za

u

na

na

a

za

u

u

u

za

u

42

sa

"

zaklanih

Uostalom,mnogim svinja potrebe ćinstva trihinelozu obavezno silom zakona isti na pregledava potpuno način kao i što već ušlo i domaćinstva običaj javnimklaonicama, je ikakove vrše. to i bez prisile državama

u

se

meso

doma-

za

na

na

u

sva

M.

VREMENSKE

PRILIKE U GOSPODARSKOJ

W.

GODINI 1983/84.

pro(VI VIII) Hrvatskoj je sjevernoj svježije osjetno Izostala bila sječnog. toplarazdoblja.

U bilo vrlo nestalno i većinom kopnenimkrajevima je promjenljivo, svježije vrijeme. iznosila žitorodnom 19"C. svega Srednjatemperatura ljeta je kraju dnevne zraka bile u 2/3 svih Srednje temperature ljetnih ispod mjeseci Mala 60 bila razlika prosjeka (kroz dana). je srednjoj mjesečnoj temperaturi između tri ljetna mjeseca.

Sunce 730 750 sati. bila Hrjesijaloljetu Insolacija je sjevernoj skoro tri sva vatskoj podjednaka ljetna mjeseca.

Oborina većinom 140 u 200 mm oko jepalo ljetu (bile pretežno 40 mm ispodprosjeka. bio I i II dekadi te i slabo kišovit. te Lipanj svjež, je sunčan, zraka bila i većinom Temperatura (srednja dnevna)jejakokolebljiva kretala od 12 23%C. ispodprosječne; pretežno Srednja m jesečna ( 17,5 bila čak za 1,5 bila 18%C) je 2,5%C ispodprosječne.

Najviša temperatura je od 30C. 18 dana bilo svega 10 15. Sunce 240 250 Toplih je jesijalo sati. Kiša 1 10 12 dana.

80 Izmjereno jepadala(preko mm) je60'— Učestale kiše iz nastavile Kiše i tokom i III dekade I svibnja padati lipnja. nedostatka i vlažno i tlo ometali radove. su prekidali poljoprivredne Uslijed 2 i sunca kulture i razvitku 3 rastu za su usporene u tjedna.

Stoga toplote kasnila žitarica. Povećana dobro došla i žetva za vlaga je je postrne usjeve. i ali im bolesti ometale su Pogodovala biljnih zaštitu), (kiše jepojaviširenju snižene nisu pogodovale temperature.

LJETO

bilo

—

od

u

su

.

u

su

u

sva

u

u

—

u

su

—

za

u

se

—

—

—

—

—

—

mm.

—

su

—

VEGETACIJSKO

RAZDOBLJE

od

do

bilo

travnja rujna jesvježijeprodosta VIII i a sječnog,prvojpolovini (IV VI) kišovito, drugoj ( VII, dekade suho nekim insa prve dvije IX)prilično (u predjelima), smanjenom solacijom. zraka iznosila 16 17%C ovog svega Srednja temperatura razdoblja je 1—2*C zraka (bila je ispodprosječne) Srednja m jesečna t emperatura je bila u oko oko 1,5 1,3%C, svibnju 1,5%,lipnju travnju 2,5%, srpnju 3*C i kolovozu 1 dnevna svim a — ispod prosjeka, srednja mjesecima kroz 2/3 (IX1/3) i2,5*C spodprosjeka. u

od

u

—

u

—

za

za

—

za

u

43

LS

razdoblju (za ispod jesijalo Mala bila razlika između prosjeka). je insolciji ljetnih (VI, VII, VIII), mjeseci V i IX kao između i mjeseca.

Oborina žitorodnom 300 500 spom. razdoblju jeizmjereno kraju rastu od istoka prema mm One bile istočnom su (količine zapadu). dijelu iznad Prva ovog ispod, zapadnom regije prosjeka. polovina razdoblja (IV bila VIII i prve dekade IX Vl)je jačekišovita, druga(VII, dvije mjeseca), dosta suha (udijelu regije).

Ovakav vremenskih imao prilika sticaj je znatnog u tjecaja vegetaciju kod i svih kultura. prirode Sunce

u

oko

ovom

1250

oko

sati

110.sati

u

u

u

—

u

a

u

a

—

na

. srpanj jeoskudijevaotoploti (kao drugi 1 oblja. zraka i Temperatura (srednja dnevna) je i

u

vegetacijskog

meseci

raz-

mjesecu osjetno lirala. Kretala od svega 14"C pa do 28"C. Prva dekada bila čak za oko je oko 3"C a treća i Maksimalna za 4*C, (kao srednja mjesečna) ispod prosječne. kretala od 17 35C. dana bilo se 15 vrućih 6 7.

16, Toplih je maksimum bio 3*C Sunce oko 2,5 Srednji ispodprosječnog. jesijalo je 250 sati bila Oborina većinom 30 (insolacija ispodprosječne). je jeizmjereno u

osci-

ovom

se

samo

—

za

—

a

—

—

—

j

80

mm.

zraka

Temperatura pretežno ispod prosječne produžila je mjePovremene kiše ometale žetvu vegetaciju. uljane ozimogječma, i te i trava, dobro došle kulsu pice pšenice,košnjudjetelina proljetnim i kao bolestima. turama, gljivičnim Kolovoz bio kroz 2/3 i znatno suši od Temsvježiji je osjetno prosječnog. zraka dosta oscilirala kao i (srednja dnevna) peratura prethodnim je mjeod 26 secima i bila dekada i treća bile padu(kretala 16"C).

Druga oko 2C 1 za Hrvat(srednja 2,5%C) mjesečna ispodprosječne (ucijeloj Maksimalna kretala od 22 34C. dana bilo se skoj) Toplih temperatura je 13 20 i vrućih 2 4. Sunce 235 250 sati. Kiša izostala od jesijalo je dne 28. VII 7.

13 24. VIII i 27. VIII od 7.

6. IX. Padala 12 VIII, je i 25.

I dekadi.

26.

25 35 svega VIII, najviše Izmjereno je Slabe kiše nisu mnogo ometale dobro došle su poljoprivredne radove, obradu rast i strništa, postrnih okopavinedjeteline.

Vegetacija usjeva, je bila i 2 3 u za dalje zakašnjenju tjedna. i

secu

u ovom

su

re-

a

u

u

se

su

—

za

—

—

—

—

—

—

—

—

—

u

—

mm.

—

a

za

—

|

(IX XI) je oblačna i kišovita. manjimhladna, iznosila Srednja temperatura jojje bila prosječna. sati.

420 400 Sunce jesijalo JESEN

bila

1984.

—

dijelom topla,

većim

sunčana

12%C.

i

suha, a

dnevnatemperatura Srednja je

—

listopada, drugoj rujna prvoj dekada dio bio dobar Suh dekade prvihdviju studenoga. je druge polovini i te prva i treća dekada studenoganjegova polovina listopada, druga rujna, oborina.

150 130 samo treća dekada.

U istočnoj Slavoniji jepalo Kiše

su

učestale

osobito

u

III dekadi

te

i

.

—

rujan je III dekadi. sunčan u I

44

bio

dosta

u

mm

te kišovit

promjenljiv prethodni mjeseci, kao

i

i slabo

Temperatura maksimalna od 11*C,

zraka

bilo

oko

zraka

14, a vrućiH bila u

kretala

se

20

32'C

—

oko

od

32C

do

5*C

i minimalna

4. Sunce

iz dekade

od

jesijalo 180

je porastu III neke dane u znatnim sa količinama. dekadi, Dana s kišom 1 bilo 9 listopada. (preko mm) je u

dekadu.

(srednja 17 dana 5*C)Toplih je 200 sati. Relativna vlaga dnevna

od

23

—

—

—

Svakodnevne

Nastavile

u

su

učestale

su

i u

I dekadi

Izmjereno je

11.

—

kiše

50

mm.

—

70

dekade dobro došle doprve Povoljne prilike dvije voća i okopavina, zrijevanje duhana,grožđa, drugihjošpreostalih kultura, kao i radove na žetvi repe, vađenju krumpira, suncokreta, siliranju kukuruza, berbi tla i sjemenskog kukuruza, povrća, voća, p ripremi jesensku sjetvu dr. Kiše III dekadi dobro došle su i u uljane nicanje r epice oranje, jer je tlo zasušilo. oblačno i dobro došlo Međutim, kišovito, prohladno vrijeme nije kao ni žetvu dozrijevanje kukuruza, grožđa, voća, soje, suncokreta, soje, lucerne i dr. Zrioba i berba kultura dosta kasnila. košnju preostalih je vremenske

u

su

za

za

za

za

za

ovog Listopad (trećoj je rujna u)prvoj mjeseca oblačan i i a dosta vrlo i kišovit, nepovoljan, drugoj trećoj sunčan, topao radove i kulture.

Takvo nastavilo i povoljan poljoprivredne vrijeme

bio

dekadi

u

dekadi

i

u

za

se

u

studeni.

Temperatura (srednja dnevna) j e iznad bila 1 iznad Srednja prosječne. mjesečna (oko12,5%C) 1,5%C prosjeka. je Mraza bilo dne 17. i 18. X. Sunca bila malo i ulillI dekadi mjestimično je je X oko 14 (u mjes. sati).

Učestale neke dane dosta nastavile iz III dekade kiše, obilne, padati iz ostalim Hrvatskoj, drugepolovine rujna(usjevernoj 'krajevima) rujna I dekade i tokom Ostali veći dio 8. bio listopada (do X). studenog mjeseca j e dosta i sunčan.

U III dekadi posuh, (odnosno topao drugoj rujna n jegovoj i I dekadi prelovini) listopada ukupno sjevernoj jeizmjereno Hrvatskoj težno 60— 120 150 te 300, oborina, Dalmaciji jugozapadnim krajevima i 200 5090 mm. sjevernom primorju Učestale obilne kiše III dekadi i I dekadi raskvašeno listopada (i rujna znatne štete većim kolitlo) pričinile grožđa krajevima gdje pale zriobu te i posve pa činama, produžile kasnijih jesenskih kultura,otežale, radove. onemogućile, poljoprivredne Prestanak kiše i od 9. X i insolacije omogućiojeproporast temperature zriobu te sve bili sušenje tla, kasnijih kultura, poljoprivredne radove, koji dotad znatnom osobito berba kukuruza i zaostatku, pšenice (zbog sjetva tla i zaostatka osobito kiša, raskvašenog vegetacije, kukuruza). zraka

dosta

oscilirala

i bila

većinom

—

:

u

su

a

u

u

mm

u

—

—

u

su

u

su

u

su

su

u

Studeni

bio

dosta

je promjenljiv (topaohladan)pretežno zraka kolebala iznad i Temperatura (srednja dnevna) j eosjetno ispod 13 iznad 9 i 8 prosječne (ispod prosjeka dana, prosječnodana). iznosila 5 6%C “Srednjamjesečna t emperatura krajevima je sjevernim i 11 15. bila i do 22*€C. Sunce 65 80 sati primorskim Najviše je sijalo je i 100 160 Kiše skoro ni bilo. unutrašnjosti primorju. nije Prosinac bio većinom hladan i suh. (uunutrašnjosti je zemlje) Temperatura zraka dnevna dosta većinom (srednja oscilirala, je ispodprosječne bila 1 Minimalna bila (srednja mjesečna 1,5%C je ispodprosječne). je 2/3 dne 27. i 28. XII i —11*C do preko mjeseca ispodOC, jepadala i

suh.

i

u

—

—

—

u

u

—

mu

za

—

a

na

—

45

suha,pri pokrivača tlu). polovina (zasnježnog mjeseca je XII 15 zaštitio i ozime p ao krajumjeseca XII) jesnijeg (u (25. usjeve jepalo bio zaostale Inače veći dio ovog 25 oborina). je mjeseca povoljan radove i ozime poljoprivredne usjeve. zraka našem žitorodnom 1984. god.

Srednja godišnja temperatura bila te 10 iznosila oko 15,5C, je ispodprosjeka. kraju jeprosječno 16"C

bila

Prva

na

za

mm

—

u

u

—

OTROVANJE

GOVEDA

SA BUJADI dobro

golemepovršine Bujad(Pteris aquillina) rastu vrištine. po Lici, dijeloviKordunu, pojedinim Baniji, Bujadare poznate velikim naše a i površinaGorskogKotara, drugimkrajevima zemlje ili raste i osim tako da u >»čistoj pak bujadi ostalog bilja kulturi«, Tako u raznim se među ostalim u predjelima pojedinim biljem postotcima. do 80% i često od nekoliko nalazi osušene postotaka bujadi sijenu otrovati i otrovna i više. s mogu pa goveda konji, biljka njime Bujadje znali. Zato stočari dobro i to trovali i su bujadi konji Najčešće što tome otrovna. i za veoma nisu znali da Razlog je govedabujad je mnogi bolesti troi znakovi isto tako sasvim način drugačiji, trovanjakonja je keonih govedarazgrađuje Bujad predželucima goveda. vanjanego kod Zato i otrovno mu pa djelovanje drugačije. mijski druginačin, je Nažalost i ima otrovanih govedajošuvijek lijeka. konja bujadi sigurna i sasušena i kao otrovna svježa biljka Bujadje goveda lijeka. ne sa od suhe. Za sada se Zelena jošuvijek sigurnošću jeotrovnija sijenu. da ali se otrovni sastavni djeluju goveda, bujadi dijelovi koji vremenom da se otrovne što znači u tijelu gomilaju supstance kumulativno, tek nakon će se i bolest i da pojaviti bujadpostepeno truje govedojedući koliku ovisiti o tome će To ili vremena. kraćeg duljeg vrijeme prvenstveno Domaća i kroz količinu goveda govedopojelo. pojedino kojevrijeme bujadi je dobro odrasla raste, ga ga pažljivo paši poznaju, gdjebujad krajevima To i stočari će ostati birka i i nepojedena. bujad jedući izbjegavaju sijeno to strada od i ako neko i puno pa grlo otrovanja bujadi brinu, znaju razlozima. bolesti pa i i traži uzroke i ne stočar uginućagrla drugim nauka i veterinarska desetaka nekoliko prakgodina Međutim, posljednjih naročito iskustva i stekla bujadi« krajevima»području druga opazila je dokai Ustanovilo stoke. se se je uzgojem gdje započinjalointenzivnijim i i zalo da upravo drugimzemljama zbogotrovanja bujadi je to novo naročito U stotine stradalo događalo grla. vrijednih buotrovnošću imalo iskustva farmama stočnim osnovanim gdje nije i nenavikle krave na i mlade naročito Uvežena bujad stoka, junice jadi. bez rezerve naročito hrane zelene ga, proljeće poznavajući željne i nakon vremena debele sočne pobujadi pupoljke izvjesna pasle pohlepno i zašto znalo da se i čele masovno Mnogo zbogčega. ugibati, oboljevati nije od 30 bilo sasušene ovakve stoke stradalo bujadi jedući sijenokojemje je bilo kad autohtona u do 80%.

Pa i domaća stoka,nuždi, nije drugogkrmiva, ih i obolila tako i danima puno prisilno trovala, bujadi jela je sijeno klali ili jeugibala. i danas

zaprema

.

—

to su

na

ma

nema

ma

u

sve

—

se

se

ovce.

su

sa

a

u

se

u

u

na

za

sa

u

za

nema

zna

za

u

su

zna

s

se

na

u

sa

ne

|

u

zna

u

u

u

sa

sa

u

sa

nas

na

nas

u

na

se

sa

se

ne-

su

u

a

a

u

se

46

su

Goveda

svježombujadi p očela oboljevati. do tri nakon što Goveda otrovana sasušenom sa tjedna počela je bujad. jesti nešto ali su težim bolesti. znacima bujadi oboljevala Štojebujadi kasnije, bilo ili ga stoka krozkraće bolest sijeno manje je jela vrijeme nastajala je bili su lakši. Tako a oblici bolesti stoka redovito kasnije, oboljela ugibala, je lakše naročito ako odmah se oboljela, naprotiv prestalo hranjenjem sijenom i 5 do nakon 6 dana nastanka znakova zagađenom bujadi prvih bolesti ozdravila. sada našao. Po se za Lijek je jošnije pokusimahranjenjem i sasušenom sa na sa dokazalo što svježom bujadi junadi sigurnošću rečeno. gore je U otrovanih bolest sa vidno goveda bujadi počinje naglo; vgćostanje je diže se 41 do bilo i poremećeno, toplina tijela 42C; disanje učestali, slabo slab ili neće Iz i usta burag radi, apetit životinja uopće jesti. očiju, krvavi redovito kroz cijedi ponekad iscjedak.

Kasnije krvarenja nastaju i kroz kožu. Bolest a čak otvore, već kako do 8 dana prirodne kada,,3 traje, i redovito sa oštećena koveoma životinja ugiba, zbogtrovanja bujadi je jer štana srž i tkivo naročito krvnih uopće, krvi, stvaranje bijelih tjelešca, čije u krvi Ako za ovo karakteristično trovanje. ježivotinja jepomanjkanje pojela količine bolest se stoka u blažem može ozdrabujadi manje očituje obliku, viti nakon 6 do 14 dana kao što već rečeno bolovanja. Čim Lijeka je se treba sa zagaposumnja trovanje, prekinuti smjesta hranjenje sijenom đenim i da ga sa stoka Danas i nastanak se bujadionemogućiti zelenog jede. kronične bolesti dovodi vezu »krvavog mokrenjagoveda« bujadi bezazlena i treba biti na oprezu Dakle, bujadnije hranjenju pri goveda krmivom ima gdje bujadi. otrovana

sa

su

vidno

za

dva

sa

u

sa

sa

-

se

sve

na

*

su

nosa

se

za

a

nema.

na

u

sa

sa

M.

POLJOPRIVREDNI

Izvještaj sa

do

sajma

CENTAR

HEVITSKE =

rasplodnih

junica simentalske

Gorici

u

28.2.

1985.

pasmine godine.

Prigojni * broj nn junice

SELEKCIJSKI

održanogVelikoj u

si

Ime

i prezime

uzgajivača

< Kanceljak Stjepan, 2.

Sofić Slavko, Strmec — 3.

Matanović Mraclin Josip, — 4.

Robić Buševac Fabijan, — 5.

Antolčić Podotočje o Stjepan, _ Tot Stjepan, 6.

Poljana — 7.

Mišević Č.

Slavko, Poljana = 8.

Kovačević Rakitovec Josip, . Čunčić 9.

Kuče GL Novo

1.

Čiče

C.

— 11.

utorak

STOČARSKI

RJ

Franjo, Milatović Pet. Josip, Kuče Belčić Branko, Rakitovec Peternac Slavko, G.

G.

Cijena

Kupac

637/11 198.750.6078 655/I 202.750.

3165 595/IILA 8144 190.250.545/IIA 8134 517/1I 177250.-

»KIM«

3106

530/IIA 620/IIA 209.000.-

-»KIM«

8115

579/I

3195

540/IIA

1812

3136

207250.-

186.500.-

..

»KIM« »KIM«

»KIM« »KIM«

»KIM«

“ 189.000.»KIM« »KIM«

204.750.-

8092 611/IIA 194.000.3164 560/ILA 12.

8112 587/IIA 200.750.Podotočje 13.

Mihica Vrbovo 188250.Stjepan, 9231 561/II — 14.

Obrezina Lažnjak Josip, 181250.— 6055 533/II _——_____——_———_———— PG 10.

W.

-»KIM«

206.750.-

-»KIM« »KIM«

»KIM« »KIM«

Mr

MILAN

Karlovac Karlovac Karlovac Karlovac Karlovac Karlovac Karlovac Karlovac '

Karlovac Karlovac

Karlovac Karlovac Karlovac Karlovac

Vo

BOLIĆ

47

ZDRAVI ZUBI-BOGATSTVO voditi

zubima

tek

kad

brigu svojim osjete da bol. Kao da ti zubi nisu dio našegtijela.

Mnogima jošnije jasno A te komi život i štetno na srce, mogu bubrege zglobove. djelovati zagorčati od nas, interesu Zato bezazlene. nisu u budite svakog je plikacije, uvjereni, zubi. i sistematsku stalnu da vodimo i a brigu zdravlju cijelog društva, će tom ih svakih 5-6 eventualnog liječenje slučaju Kontrolirajte mjeseci, jer i lakše biti mnogo efikasnije. karijesa danas zuba smatra i koji najraširenijom Raspadanjetrulenje jekarijes, bolešću čovječanstva. stanovili od više od 80 U boluje našeg posto mjeri karijesa manjoj većoj način i od uzroka te bolesti ništva. Jedan gradskog prehrane je današnji to zubi naši kod žvaču, korišteni, nedovoljno čovjeka, kojeg nisudovoljno zubi i Zbogtoga glavnafukcija. postaju manjeotpornipropadaju. jenjihova od Na zubima ostaci se, koje hrane, koje pomoć bakterija zadržaju kiseline.

I baš vrst ta kiselina stalno stvara ustima, najvažniji jedna je zuba. cakline i zubne uzročnik kasnije propadanje čitavog raspadanja od zuba zube?

Svakodnevno zdrave Kako sačuvati jednoje pranje onih Na velik borbi koji karijesa.žalost, jebroj jefikasnijih oružja protiv onih zube ima osim nikad ne peru mnogo peru jedanputa koji zube, toga, Vrlo Takav brzo dana. nekoliko svakih dan ili samo osvećuje. zubnu i treba dobru odabrati važno a osim četkicu, pastu. paziti toga je Zube od štiti zube Dobra on karijesa. velikoj mjeri jer jepasta fluorom, zuba obroka.

Sve treba očistiti obraćajući svakog površine valja poslije oprati hrana zadržava. između se naročitu gdje najlakše njih, pažnju prostore zubno i tako ćete izmasirati meso. od Zube p a prema vrhu, četkajte korjena vitamina također i raznovrsna Važna prehrana dovoljno pravilna je hranu i čvrstu sirovu uzimati vitamina (jabuke, D).Preporučljivo je (osobito Jedna od od kruha koru i Šećerjejedan najvećih neprijatelja. sl). rotkvice, bombona i čokolada kazala da bi kutijama engleska liječnica je poznata oštetiti zube. da ti artikli mogu vladino zvanično trebalo upozorenje, stajati izvadi četiri tone samo zubi, školskoj djeci Godišnje Engleskoj slatkiša. tona 580.000 isto pojede vrijeme rukama. vašim vaših zubi U svakom zdravlje znatnoj mjeri je slučaju, Vaš liječnik Mnogi

od

počnu

nas

o

prvu truli zubi

o

u

se

a

su

uz

se

u

na-

u

a

se

nemar

na

na

u

s

na

s

na

se

a

u

u

se

u

u

a

Pt UREDUJE

UREDNIČKI

desk)

ODBOR

Kolak, dipl Erhatić, dipl inž, Dragutin Franulić, inž, Petar Jelenić, dipl inž, Tomislav Dapo, dipl vet, Nada Majić inž, Josip Ljubešić, dipl inž, dr Berislav Zlatko urednik: Mašek, dipl vet. i odgovorni Glavni Nada urednik: Tehnički Rašpica teL 424-420 Ilica 31/III, uredništvo: i SRH. Zagreb, radnika Uprava mljekarskih Vlasnik i izdavač: Udruženje mlijeka 1500 dinara, a za proizvođače 2000 za privredne organizacije i ustanove

Šime

.

Mjesečna pretplata »Vjesnik« Tisak:

SOUR

—

OOUR

TM,

Zagreb

dinara