Mljekarski list 8-1984

Dei gia

saa a

Ni

aK spaja,

ewE

:

g

š

E

ž

E

srpnja potiče proizvodnju mlijeka u

seoskim

_-r.por-

o...

»-.-r-ro.r-r-—georere o

.

- o.

-

.-r-r—

POVIŠENA

_-_-

-prroron

CIJENA.

.

1]

————_————

_—-———

MLIJEKU od

mlijeku cijena proizvođačima povišena je Od srpnja masti.

1% pre-__ odnosno masnu Republička za na 8,35 dinara jedinicu jednu količini proprema se i snazi na i proizvođačima dodjeljuje je mija nadalje ili izravno sabiralištima seoskim u mljekari i izvedenogpredanogmlijeka 1983. godini su SR godini k oji Hrvatske iz 1, Proizvođači dijela mlijeka nizinskog i za niže litara 15.000 od mlijeka litru dobivaju 1983. mlijeka proizveli manje masti: navedenu prema mlječne količini cijenu i to

1984.

1.

6;53

.

u

.“

%

mlječne

masti

osnovna

(32

3,3

3,4 3,5

3,6 *

3/17

3,8 3,9

40

4,1 42

I ran

e i

cijena 26,720 21,555 28,390 29,225 30,060 30,895 31,730 32,565 33,400 34,235 35,070

1 litru

premija 0,900 0,928 0,956 0,984

ukupno 27,82 dinara,

1,012

31,07 dinara

1,040 1,068 1,096 1,125 1,153

31,93 dinara

za

28,48 dinara 29,34 dinara

30,20 dinara

32,79 dinara 33,66 dinara 34,52 dinara 35,38 dinara 36,25 dinara

1,181

godini koji dijela mlijeka nizinskog 1 za litara mlijeka: od 15.000 litru 1983. proizveli dobivaju mlijeka više 2.

m

ZZ %

iz

Proizvođači

ČSES==—_Č___Č_Č_________“Č_Č__“_“___“_“_ masti

mlječne 3,2

osnovna

3,3 34 3,5

3,6,

37,

3,8 3,9

4,0 41 42

aaa PR A, O

;

cijena 26,720 27,555 28,390 29,225 30,060 30,895 31,730 32,565 33,400 34,235 35,070

SR

Hrvatske

Č_Č_ČE

EEE

premija 1,800 1,340 1,381 1,421 1,462 1,503 1,543 1,584 1,625 1,665 1,706

u

su

ukupno

za

1 litru

28,02 dinara 28,89 dinara

29,77 dinara 30,64 dinara 31,52 dinara 32,39 dinara 33,27 dinara

34,14 dinara 35,02 dinara 35,90 dinara

36,77 dinara

koji područja 3. Proizvođači mlijeka brdsko- litara za 1 litru od 6,000 dobivaju 1983. mlijeka su manje proizveli planinskog godini mlijeka: iz

u

114

SR

Hrvatske

2

-

e

%

Po _

mlječne 3,2

pg

masti

26,720

ž

27,555 28,390 29,225 30,060 30,895 31,730, 32,565 33,400 34,235

34 3,5

3,6

,

3,7 3,8 3,9 4,0

i

premija 1,000 1031 “1,062 1,093 1,125 1,156 1,187

cijena

osnovna

3,3

42

i

41,

35,070,

Proizvođači

litru 1 ukupnoS REREET E] za

27,72 dinara 28,58 dinara 29,45 dinara

30,31 dinara 31,18 dinara dinara

32,05

32,91. dinara

1,218

'33,78 dinara

1,250 1,281

34,65 dinara

.

>?

.

35,51 dinara dinara

“36,38 50%

1,312

SR Hrvatske mlijeka brdskopodručja koji su u 1983. više od 6.000 litara godini 1 litru za proizveli mlijeka d obivaju planinskog niže navedenu mlijeka cijenu: “4

iz

.

e

%

mlječne —_____ 3,2

masti

- osnovna

cijena 26,720 27,555 28,390 29,225 30,060 30,895 31,730 32,565 33,400 34,235

3,3

3,4 3,5 3,8

3,7 3,8 3,9 4,0

BALEN

_ SV

A

VIA:

42

35,070

premija 1,500 1,546

ć.+

1

litru

28,22 dinara 29,10 dinara

1,593

29,98 dinara

1,640 1,687 1,734

30,86 dinara dinara

31,74

32,62 dinara

1,781

33,51 dinara

1,828 1,875

34,39 dinara

35,27 dinara

1921

<,

1,968

<

ukupno VK

za

dinara

36,15 37,03 dinara dO OIMATA IL:

k

Z. Mašek

UZ VLASNIŠTVO

| ZAKUP

predviđena je propisa čiji jesadržaj rješenja bilo toliko kao za zakonsko zanimanja javnosti reguliranje zemljišne problematike.

Novi na saborskih zakon, prihvaćen sjednicama 9. i 10. triju vijeća Malo

u

nas

zakonskih

za

i

-

---_-

-.-

20

10,

Premda nike

očito

je

Zakon vrlo

o

—

--

—_—

——

HEKTARA

zanimljivijih novosti,poljoprivredKao što nad vlasništva i jepoznato, zemljom. pitanje

donosi važno

ili 70

—_.-——_—

===

za

izuzetno

niz

vlasništvu

do

imati

70

hektara

područja planinskog stočarske o se domaćinstvu. razvoja potrebama Očito, područjima. brdskoplaninskim u

mogu brinulo

ZA

pašnjaka u proizvodnje po

NEPOLJOPRIVREDNIKE

bilo

kad

pristupa mišljenja suprotnih buke, Mnogo je za maksimumu nepoZakona o odredbe razmatrale zemljišnom predložene zanimaosnovno za p oljoprivreda nije kojima građane dakle, ljoprivrednike, može i se interese različite su zakonska Konačna pomirila ipak rješenja nje. stvarne i i uvažava salamunsko nađeno reći da utjecaj ciljeve koje rješenje je domaradničkih i o dodatnim računa mješovitih a vodi prihodima situacije, ne da u utvrdio nepoljoprivrednici Zakon o ćinstava. principu je zemljištu domaćinstvu, hektar od više po vlasništvu računajući imati u zemljišta mogu ostale i šumsko šume, kategorije zemljište to i poljoprivredno u zemljište, zemljišta. i različitih

Zakon će zadržati

su

se

koje zemljište nepoljoprivrednicima omogućuje veće od zemljište u vlasništvu. nasljeđuju koji Nepoljoprivrednici da

sami

izaberu

društvenodruštvenoorganizacija, radom oblasti zadružnim savezima u agroindustrije, političkih političkih

zajednica i službama. općinskim i udruženim

we

—_

m

__—

-__-

zakoni

dosadašnji zemljištu prestaju zakona Stupanjem o za novog su iz te i pa poljopriprimjenu oblasti, pripreme propisi i aktivnost i će se obnoviti Uskoro utoliko vrednom pojačati hitnije. zemljištu Zakon o ostalih zakonskih poljoprikoji u potpunjuju propisa donošenju ili našla tom u vrednom svoje zakonu, kojanije materiju zemljištuobrađuju ili će s Zakon o To svega, obnovljenim koji nasljeđivanju, mjesto. je,prije efekti da se svakako novim sasvim racionalnijeg pravi pomoći rješenjima dobru ne kao odnosa rascjepkadaljim prema usporavaju zemljištu općem vanjem.

SR sanekim Prema zemljište Hrvatskoj poljoprivredno proračunima, vrizaista Bilo oko 18,000.000 parcela! je, na da krajnje d akle, rascjepkano je će i za poljoprivrednog nestajanje onemogućiti koji donošenje propisa jeme i u odnosno nedousitnjavanje druge namjene, prelaženje njegovo zemljišta, već sada Zakon o stupio zemljištu je poljoprivrednom i skorištavanje. voljno i zaista od bi da no početka 1985. na potrebno snagu, primjenjivao god. u Potrebna zakonskih više od akcija mnogo paragrafa. organizirana je je nekrive da sredinama se svim tumačenja, interpretacije, pogrešna izbjegnu i eventualni duhova uznemirenost a, dakako ignoriranja pokušaji potrebna doći može do svega osnovne nedovoljnih zbog prije čega zakona, intencije za priprema provođenje.

22. 7. 1984.

Iz »Vjesnika« na

*

Zakona

snagu

važiti

o

na

I

Knj

u

se

<

|

BREĐOST

KRAVA

spolna mjeseci. spolno sazrije nekim klimi i ovisi o kod i zrelost njezi, još pa ishrani, goveda općenito, i za istovremeno biti mora dozrela ne faktorima. sposobna životinja Spolno zrelosti dovoljno u još nije spolne n astupa rasplod jerorganizam vrijeme rasJunica i bređost za bio da bi porođaj. je uspješan sposoban razvijenonda kada Kad zrela se dozrije spolno junica razvije. tjelesno potpuno plod nazivamo znakovi različiti kod onda se gonjenjem, koje javljati počinju nje dana.

2 1 toku čitave u se mogu Spolni Gonjenje traje godine. goniti goveda Prvo 3 80% ciklus telenja poslije gonjenje dan) ( 21 tjedna slučajeva traje različiti Krave kod krava su znakovi se 1,5gonjenja Vanjski mjeseca. javlja 4 Znakovi redovito se ili idu i na hrane i gone se dobro vidljivo. ispust pašu koje usčesto stalno kod krava su: mukanje, osluškivanje, ogledavanje, gonjenja slabili liže sebe na krave, druge krave, susjedne skakanje pinjanjejasle, i stidnice iz sluzasti i repom, drugo. iscjedak mahanje dizanje apetita, ljenje naše krava Kod dana. i 300 270 između kod simenritalske Bređost govedatraje dana.

287 bređosti je pasmineprosjek životibređih od ovisi bređosti tok i završetak Sam zdravlja njegovanja nekvaliteti bređost su Glavne nedovoljne zbog poremećaji opasnosti različiti nja.

Ishrana mora i razne ne vanjski utjecaji. Bređe nepovoljni ishrane, infekcijei zavisi ishrane od biti p loda. razvoj pravilne dovoljne dovoljna jer kotrebnim hrane sa kvalitetne količine dobivati dovoljne krave moraju ne minerala. se i vitamina ličinama Životinja ugljikohidrata, bjelančevina, trbušna voluminozna suviše biti ne utoviti. stijenka jer je Hrana smije već smije rad normalan a onako i bređosti trbušnoj u opterećena, polovici drugoj šupljini jesmanjen. obično

Junica

u

starosti

od

10 do

Doduše

12

za

—

u

u

za

u

Ta

o

118

'

------_—

on

-—

Hrana

=

biti što

više

--—-

-—_—-—

—

-

———

——

——

_

je moguće probavljiva. životinjama davati ne se i smrznuta hrana. smije pokvarena, pljesniva, upaljena Hranu im treba davati češće dan ali u na obrocima. bređih puta manjim Smještaju treba također biti mora životinja pokloniti potrebnu pažnju.

Staja ovapčista, zračna i Bređa krava imati mora za njena, topla. dovoljno mjesta stajanje biti mora i biti mora suha i čista. lijeganje.

Stelje i dovoljno mekana, Stajski biti suviše ne to može imati prema za pod smije nagnut natrag j er posljedicu izvalu rodnice.

“1

mora

lako

Bređim

biti zarazni infekciozni i nezarazni.

Od mogu Pobačaji pojedinačni zaraznih zatim su trihomopobačaja najrašireniji brucelozni, pobačaji zbog i vibrioze. nijaze Nakon treba će ustanoviti da li radi se pobačaja koji pozvati veterinara, ili nezaraznom i odrediti određene o sprepobačaju c ilju mjere.u kao i kravom sa zaraznog čavanja daljnjega širenja pobačaja postupak koja Nešto više ćemo zadržati se nezaraznim na ih jepobacila. pobačajima jer stočari i ishranom uveliko mogu pravilnim držanjem, postupcima smanjiti.

Nezarazni obično se Krave pobačaji javljaju pojedinačno. mogu pobaciti bređosti. Uzroci su u svim i stadijima mnogobrojni različiti, najčešće vanjski trbuha bređe i maternicu ako na bređa preko životinje djeluju plod, životinja doživi ako ili skače. uzroci biti mogu jakudarac, padne Dalje, pobačaja dulji suviše hladna naporan transporttijesnim vagonima, rad, voda piće, i smrznuta, razni itd. pljesniva gnjila hrana, lijekovi Životinje pobacuju 3 dana od časa za uzroka. prosjeku djelovanja štetnog Kod treba odmah ukloniti svakogpobačaja životinju odvojiti, pobačeni i i dezinficirati 1 očistiti odmah u ne plod posteljicu staju, jer početku još da li znamo ili zarazan Svaki stočar ne. i mora uočiti pobačaj je pratiti pribređe tim više premu što treba životinjeporođaj, životinji porođaja prije obratiti kod za krava še na stražpotpunupažnju.

Pripreme porođaj očituju Stidnica i dana 1-2 njemdijelu tijela. jepovećana, produženazacrvenjena. kod krave iz stidnice se staklasta iz visi. telenja prije cijedi sluz, koja nje Vime sise nabreknute a strše u stranu.

To znak nabreklo, jeveliko, je da se nalazi smo da životinja neposredno pred porođajem.'Već spomenuli kravu treba i neposredno telenja prije čistu, smjestiti svjetlu, suhu, toplu zračnu i više za Kravu prostoriju osigurati slobodnog telenje. pred prostora treba nadzirati i takovom telenje stalno, danju noću,jer slučaju životinji u momentu može odmah se Za treba imati u telenja pružiti pomoć. telenje za biti čisti i iskuhani. konopce telenje, pripremi kojimoraju U treba imati laneno čiste vode i obrisače. pripremi jestivog ulja, sjeme, Kod i se telenja jošuvijeknajčešće pomažu susjedi seljaci, koji ponešto Kako ti nisu prve stručno zumiju pružanju pomoći. ljudi ipak osposobljeni često načine više štete nego koristi. Ako ide normalno ne treba telenje pozvati što veterinara.

Ukoliko normalan onda će stočari samo prije porođaj je pomoći No reći nekoliko o tome kako se kod takvogtelenja. potrebno je riječi ta vrši. pomoć Kada izađu treba ne već treba čekati da izvrše plodni mjehuri probušiti kanala i da sami Nakon funkciju svoju otvaranja porođajnog puknu. toga ako se da u normalnom i tada noge uvjerimo jeplod položaju, prednje glava, malo da krava istisne sama Ako van. ide sam treba ne pričekamo plod plod i za za istovremeno. ga povući Nikako noge se ne vući samo za glavu smije —

'

:

LEY

3

pola

“1.

zaraznom

a

u

za

u

za

u

u

ra-

u

lig

_———_——

|

«r op

onda

već

što

položaj, je nepravilan glava jer i normalno ide ako treba veterinara. za posao znati, telenje krave treba Uglavnom iz izađe tele Kada ga veterinara. otići što treba po prije brzo, ili čistu i rukama slamu, ponjavu. poleći prihvatiti Kvaternik Mato Mr zaostane

tada

noge,

i dođe

u

ne

na

4

SLINAVKA

I ŠAP službe

veterinarske

trajnimupornimzalaganjem i ako ni a od rata ovamo, zapravo slinavke nas pa je došla, nije bilo, likvidirana bila odmah bi da zaviriti u samo najstrožjim zemlju uspjela je leševa i To drastičnim i veoma uklanjanje ubijanjeneškodljivo mjerama. bolesnim bila sa da tek ako se stoke doticaju posumnjalo je koju pobilo, ima i slinavke po iako nas nema, uvijek još šapa je Naime, životinjama. i Afrike Južne nekim naročito a čitavom Amerike, A zije zemljama svijetu, ovu na i na domaćim na ito samo kojajeprijemčiva životinjama divljači sa brzo se i vanredno veoma zarazna, bolest. Slinavka prelazi životinje širi, je To bi načine. različite i veoma stoku ali na prenose na ljudi životinju,je i stočnim stokom sa kada danas i se jepromet pogotovomoglo dogoditi smrznutim te kožama i iznutricama, mesom naročito sirovim, proizvodima, i veoma i avionima brodovima mogu i se intenzivan veoma pa prenositi brz, sliZa države u iz kontinenta na sa kratko drugu. jedne kontinent, vrijeme ne na ako se čini međa ni pa nema, navku vrijeme golemeštete, granica će oboliti u ubrzo neku i zemlji toj zemlju, širenje u nošenje njezino spriječi slobodno i oboliti može i dio ovaca i sva koza, najveći svinja, goveda gotovo stoke bi većina od bilo štete bi živeća oboljele uginuća, jer Najmanje divljač. fantastično inače bi ali štete i prouzročila, pa koje preživjela ozdravila, desetke koštala dnevno raširila bi kad se bi u milijardi npr. pa velike, za kroz vremena krava muzara u 80%, dinara. preko opada dulje Mliječnost i slinavke virusom inficirano sa prijemčiv koji šapa, je mlijeko preostalo je oblika od malu a-naročito za mogu i za teškog oboljeti k oja djecu, ljude, velika. i smrtnost i slinavke prasad, kozlad, j er j anjad, Telad, djece je šapa bi bi sami inače a pa bez ostale im oboljeli, su g ladovali bi, mlijeka majke bolnih veoma stoke opao. zbog izmršave, jako goveda Oboljela rapidno broj kreću teško između teško ustima; rana papaka) jedu, zbogšapa(rana štete Naročito i a i inače z bog mogu nastaju goleme uginuti. dugo boluju, i stokom samo ne zabrana zemveoma prometa rigoroznih sprovođenja i provoz izvoz slinavke i sa inostranstvom, pa zabranjen jemjesecimazbog lji i sirovina zatim ostalih svih i stočnih životinja, ponekad proizvoda, stoke, i čak i hrane i stočne pa ljudi. kretanje robe, druge povremeno svake prerađevina i slinavka da smatra i danas Zato zemlje se jedan neprijatelj broj šap je da interesa od i od stočarstvo je svjetskog je značenja privrednog kojoj je sve zemljesuzbijaju. nastoi slinavke od obrane način Iz šapaje najsigurniji razloga gornjih bolesti svaku da i se da nema unošenje s priječi pod cijenu uopće janje je se na sve Iz zajedničku u uključile zemlje svijetu gornjih r azloga zemlju. iznalažeove naučnom i slinavke u borbu bolesti, istraživanju šapa protiv važno što veoma nastanka načina je i njezinog spriječavanja najboljih nju i slinavke o međusobno obavezno šapa za pojavi obavještavanje je suzbijanje, treba

Odmah

reći

i

da

na

u

sa

su

u

se

u

u

ne

na

a

u

a

u

a

su

na

nas

a

u

u

se

a

u

sa

u

ove

su

u

u

120

i

tipu

uzročnika.

Slinavku

virus raznih a šap prouzrokuje tipova, međusobno označeni oznakom su sa a ima raspoznavanje O, »tip A , tip C, tip i mnogo tako npr. aktualan iz Južne podtipova; zadnje v rijeme je A,,, tip Amerike u zaleđenim sa mesom. prenešen je Evropu važno iz što se vakcine zaštitu za Tipoveje poznavati razloga protiv slinavke i na imunitet šapa, spravljenepojedinim tipovima stvaraju protiv slinavke od nekih slinavke.

Tako prouzročene npr. vakcina drugihtipova osnovi O ne stoku od slinavke spravljena sa tipa zaštićuje prouzročene odnosno i obratno.

Zato često se vakcine bazi sva C na tipomA, spravljaju tri ili u Treba tipaOAC, drugimkombinacijama drugimpodtipovima. da rok vakcine relativno a napomenuti je upotrebe valjanosti kratak, proizveoma vodnja skupa.

Međusobno država na bazi obavještavanje organizirano je dobrovoljnoj OIE Parizu čitav za i EvSvjetskoj organizaciji kojoj svijet, p ostoji za slinavke i članica ovih ropskakomisija suzbijanje šapa.

Jugoslavija je od 1954. i striktno sve a naorganizacija god. sprovodi preporučene mjere, ročito obavezu o o slinavke i i obaveštavanju pojavi šapa preduzimanju mjere bolesti u ove protiv našojzemlji. otvorena i ima živ veoma sa Jugoslavija roje zemlja i ljudima promet bom čitavim sa tako i sa pa slinavka se svijetom, zemljama gdje još uvijek i može lako se nažalost isto tako slinavka i može podržava se prenijeti; šap lakoćom sa iz što i iskustva. unijetisusjednih zemalja dokazuju dosadašnja U slinavka i od 1949. do 1982. našojzemlji pa šapustanovljena je god. god. šesnaest U prva dva unešena iz Grčke SR u puta. slučaja je Makedoniju okolinu Utvrđeno da iz odlazeći odsustvo na Bitolja. je jejedanvojnik Bitolja slinavku SRH okolicu u Ivanić ali bila u prenio Grada, je energičnim mjei rama širila. Treći se iz ST Trsta u suzbijenanije dalje prenešena put j e četvrti iz 1953.

Kosovo.

Peto bilo iz Sloveniju; Albanije god. unošenje je Mađarske 1953. zoni kada i se zarazila šesti god. pograničnoj Bačke, divljač; mornari iz sedmi na putprenijelije Rumunije šlepovima Begeju; put 1960. iz sa ovcama zoni u na prenešena god. Bugarske je pograničnoj područosmi iz -.-. juDimitrovza prenešena put je klanje svinjama Poljske; deveti iz Grčke sa ovcama na sa 1964. uneput Makedonijom; granici godine grada; šena iz Mađarske u a je području Apatina malograničnom jedaprometu, naesti iz Mađarske 1968.

Godine 1974. u nekoliko 1972, 1973., putopet god. navrata iz Nove Treba prenešena Rumunije području je Crnje. napomenuti da češći slinavke iz i Mađarske prouzroupad je Rumunije, prvenstveno kovan što naša s bila o pravovremeno razloga zemljanije obavještavana slinavke i u ovim i Šesnaesti postojanju šapa zemljama. ujedno zadnji slučaj slinavke i 17.

11.

1978. pojave šapa teritoriji Jugoslavije ustanovljen je god. luci Ploče na iz Mađarske se utovaralo brodove govedima koje Libiju.

Tom sva i ovce bili su i prilikom transportirana goveda pobijeni neškodljivo U svemu bilo 947 komada tovne i 903 ovaca.

Iz luke Ploče uklonjeni. je junadi zaraza širila i od se dana naše slinavka i dalje nije tog teritoriji zemlje više šapa nijeustanovljena.

Zahvalivši dobro većini u sluorganiziranoj veterinarskoj službi,velikoj se bolesti ili sa sa čajeva prve uspjelo jespriječiti unošenje granice, mjesta tako da smo do sada od rata pa bili ovamo pojave, praktički pošteđeni od ove za stočarstvo veoma bolesti pogubne i

naime

za

u

ne

na

sa

u

u

a

u

u

na

u

su

sa

sa

u

u

a

na

u

na

za

na

;

na

M.

W.

121

o

—

-—

=

či

do o BREZJE 24: Škrobar.

Dugogoobitelj Čakovec znaju Poljoprivrednoj obzira na bez robni poteškoto su k oji mlijeka proizvođači dišnji kooperanti, 1983.

Tako u su kvalitet i količinu mlijeka. predanog povećavaju će,postojano svom u sa litara posjedu 18.000 koje je gospodarstva mlijeka godinipredali održavati tada i li Javila se krava muzara. postojeće stanje 6 imalo dilema, Odlučili su brzo. Obitelj Škrobar posvetit Stjepana gospodarstvo. unaprijediti takoOdluka problemi će se tu, je mlijeka. proizvodnji robnoj isključivo dobro

zadruzi

U

đer.

i stručnu

financijsku pružili Čakovec, Š krosa Ohrabren, »Vindija«. podršku, suradnji mljekarskomindustrijom slobomeđimurske za prve 1983. staje bar i zgradnju počinje godine Stjepan u unutar prekreću slobodno se odmaraju način staje, dan uzgoja(goveda silosu hrane i slobodno staje). u kraj gradama Obratili

su

se

PZ

obećali

su

im

i

u

—

ke

an +

un vr o

m

m

ra um 0

ao

Pa

utrošio

doslovno

materijal), (kupivši

sam

30

kapaciteta staju izrađuje

krava

na ovoj kojeje zemlje jutra 7 čistokrvnih zatekli smo simentalskih farmi« ŠkrobarStjepana nimlječnoj muških i 7 bređe visoko 3 junadi. junice krava,

vlastite

l22

i 3

uzeo

u

U

zakup.

ovom

trenutku

»mi-

-

a

up

pora

krobar $ Drug

Ča

Stjepan sa

i

Ea

stručnim

oka

a

tl.

Ja

3

eo,

fon

suradnicima

lj. eta

ža

ona di

PZ

tdi,

vanno

skola

zaći

Čakovec

veliku Ane Škrobar i kćeri obavlja supruge Stjepan pomoć nastavnice školi. Svi Štefice, poljoobližnjoj željno očekuju povratak sina, trenutno mladića očevim privrednog tehničara, koji je JNA, koji nastavlja stopama.

U međuvremenu stižu i PZ Čakovec, rukovodilac Kolak Topredstavnici mislav i Hrlec i za referent Marija otkup unapređenje proizvodnje mlijeka, radi kako matično stado U nevezadogovora Škrobar popuniti S tjepana. nom PZ razgovoru da koČakovec predstavnicima saznajemo trojica ohrabrena krenuli Škrobar operanata, uspjehom Stjepana njegovim primjerom. domaćine i PZ n avratit Pozdravljamo ljubezne Čakovec, predstavnike ćemo kako bismo naše čitaoce o BREZJE uskoro, obavijestili uspjehu p rojekta 24.

Sav

posao

uz

u

u

:

—

sa

su

LT.

PROMET

RASPLODNIM

GOVEDIMA GODINE

HRVATSKOJ U SR

1983.

domaće

simentalske

kretala

pasmine

se

za

bre-

rasplodnih junica Cijena ili dinara do 18.000.

13.000 težine 500-620 i više od 7 đe — kg mjeseci junice 29 dinara za 25 do kg. različit bio i proteklom r asplodnih junica je Brojponuđenihprodanih periodu.

1.100 bilo 1982.

U toku jeponuđeno sajmovima god. organiziranim 209 u 671, od čega462 u SRH a republike, i druge rasplodnih junica prodano 429 a nijeprodano junica.

75.260 dinara, 581 a iznosila težina cijena je kg, prosječna junica Prosječna ili 94.610.— 108,61 studenom u 63.100 a u sa din, rasponom din, veljači cijena do 162,84 din/kg. od 1.031 bilo U 1983. g. na junica, sajmovima jeponuđeno organiziranim ili 60 SRH 714 na ukuprepublike junica druge području čegajeprodano iznosila težina 255 774 no prodanih junica Prosječna prodano grla. grla,nije 1983. din.

134.900.— 577 veljači Prosječna. je cijena cijena je kg, prosječna ili do 159.090.— 181,53 1983. studenom iznosila 104.740.—, a u din, god. god.

275,72 din/kg. ovisi o i Ponuda pa mlijeka, paritetu stimulativnoj cijeni potražnja junica kao i i hramaterijalu (stočna reprodukcijskom mlijekateladi, drugom cijena i kako kamate za uz te uzgoj kredita, povoljnije dobivanja na), mogućnosti i tako i nabavu objekata, s tajskih adaptaciju opremanje izgradnju, junica, hrane. stočne te nabavu mehanizacije spremanje inž.

Brlek dipl.

Stjepan U PRILIKE LIPNJU VREMENSKE ;

u

na

a

u

a

u

a

za

za

(II još bez bila sunčana i većinom oborina). je oscilirala zraka (5putajepadala (srednja dnevna) jejako Temperatura oko 70% i bila većinom i dizala Odgovarala dana)ispodprosječne. je (u se) i iz krajatravnja svibnja. višegodišnjim oko 2'C i treća bila npr. u za Prva dekada druga Slavonijipreko1*C, je 7 deIII dekade Od u travnja, tj. posljednjih ispodprosječne. preko2,5%C bile stalno dekadne kada ili 2,5 proispod temperature srednje mjeseca 1-3 dekade za Bile prosječnim. zakašnjenju vrijednosti. sječnih iznosila zraka u sjevernim lipnju je mjesečnatemperatura Srednja vii 1 8(ispod 14,5primorskim 17,5jugozapadnim krajevima prosječne).

21*C šegodišnje 16,5%C 18"C, C. od 18-30 oscilirala. Kretala dosta I maksimalna je temperatura bio u Slamaksimum Lici 10-15 bilo svega dana 5- Srednji je (u Toplih je prosječnog. voniji 1,5- ispodvišegodišnjeg 10) od 6-18'C kretala u Minimalna se 2,5"Ctemperatura (pri krajevima sjevernim Lici do 0*C) i do tlu u 2'C, jepadala u I i III dekadi Sunce 70-80, a u II preko90 (ulipnju sjevernim jesijalo bila u I illI dekadi sati. i u 240-250 Insolacija 240je primorju krajevima i dekadi Osim u II iznad a u ožujka trećoj siječnja, prosječne. prvoj ispod, 340) svim 1984. u žitorodnom bila dosad kraju god. insolacija drugoj lipnja je dekadama posljednjih 15)ispodprosječne! (kroz bio

Lipanj je

I iIII dekadi

i slabo

hladan, u

sunčan

te kišovit

dekada

s

za

za

su

su

za

u

u

*

se

za

*

u

u

124

u

polovini jepadala drugoj druge, prvoj polovini i treće dekade U II dekadi 22-25. i vrlo 1,512, 16, krajem (dne10, 30). palo je ili ništa. Dana malo 1 bilo u s kišom (preko mm) je unutrašnjosti zemlje većinom 5-8. U a u 10u priobalnim krajevima lipnju izmjereno je sjever12, nim nizinskim 60-80 (Županja i Varaždin krajevima pretežno preko110), jui 70-100 20-60 90-130, mm. gozapadnim sjevernom Dalmaciji primorju Učestale kiše iz nastavile i tokom III dekade i su I svibnja padati lipnja.

One ometale i radove su i kultivaprekidale poljoprivredne (prihranjivanje i a repe, kukuruza, suncokreta, krumpira drugogpovrća, ciju soje, duhana, i Naročito to bio nižim na posebnokošnju, sušenjespremanje sijena) slučaj je i teže tlima i u neke su mikrodepresijama. propusnim Stoga površine pod osobito kod dosta Velika kulturama, seljaka, zakorovljene. vlagajepogodovala i bolesti. Učestale kiše su bile biljnih pojaviširenju ponegdje praćene što dovelo do i nepojačanim polijeganja vjetrom, je pšeniceječma.

Uslijed dostatka i sunca, kulture rastu i su usporene u toplote poljoprivredne razvoju. oko dva kasni u i žetva za ozimnih Vegetacija tjedna.

Stoga je zakašnjenju žitarica u tek (ječma jepočela krajnjim sjeveroistočnim krajevima krajem Povećana tla dolazi dobro ali za ne lipnja). vlaga postrnu sjetvu,joj pogoduje žetva ozimina.

Učestale kiše i su zakašnjela povećana vlagadjelovalepovoljozimina i no na zrna Dobro došle i su povećanje priroda. punjenje okopai a bile bi i više da su vinama, za bile insolacijapovoljnije temperatura njihov i rast razvoj.

Kiša

u

prve,

sredinom

te

J. Vukov

POLJOPRIVREDNI

Izvještaj sa

Red.

Ime

broj

sajma

CENTAR

rasplodnih

Dorešić

Ivan, Novigrad Smolčić Milan, Peteranec Pobi Franjo, Gola Ujlaki Petar, Gola

2

= 4.

3.

Gal

5.

junica simentalske 1984. u Koprivnici

pasmine

= br. junice = i klasa

i mjesto

uzgajača

1.

ET

STOČARSKI

RJ

Stjepan, Gola

SELEKCIJSKI

održanog

6.

lipnja

Prigojni

Težina

6068 6280 11850 11887 11811

590/Ila172.000»SIRELA« Bjelovar 540/TI 156.000»SIRELA« Bjelovar 600/Ila174.000»VINDIJA« Bjelovar Varaždin 665/Tla187.000 Zemljoradnička 585/11 165.000 zadruga

kg

Postignuta cijena

=

Kupac

»SIRELA«

ROGOJEVAC

< 7.

Parag Josip,Gola Zlatar Alojz,Gola

6.

11872 615/Ila177.000 11759 605/Ila175.000Zemljoradnička »VINDIJA«

Varaždin

zadruga

ROGOJEVAC Kovačić

8.

Zvonko, Jagnjedovac f

6153

615/IIla 167.000

Zemljoradnička zadruga ROGOJEVAC

'

Martin

9.

Pavljanci Šimunić,

4952

610/Ila176.000Zemljoradnička ROGOJEVAC

:

10.

..

Mato

Hodić, Pavljanci

4950

625/IIla

169000:

Zemljoradnička zadruga ROGOJEVAC

125

*---.

11.

=

>

sb

Zemljoradnička zadruga

Fusić, Durđevac

Luka

o.

s

ROGOJEVAC 12.

Zemljoradnička

Fusić, Durđevac

Luka

im

zadruga ROGOJEVAC

aj i

==

CENTAR

POLJOPRIVREDNI

HRVATSKE

Franjo, Draškovec

Mirić

2

Slaviček

3.

Kovač

Pavao, Draškovec

Ignac, Hemuševec Franjo, D.

Kraljevac

kosa

br

25685 25238

6.

Vuk

6.

Turek

Margita, Cirkovljan

25831

&

Horvat

Blaž, Cirkovljan

9.

Cvetko

Josip,

25706 25211

10.

-

Jeđut

25549 25613

Čehovec

Mato, Čakovec

Juraj u Trnu

25428

11.

Frančić

Leopold,

25681

12

Kovači

Ignac, Hemuševec

25481

13.

14.

.

D. Kraljevec

Stjepan,

Lončarić

Šafranić Josip, Prelog Franjo, Cirkovljan

15.

Režek

16.

“Tota Klara, Draškovec

Stjepan, Prelog

17.

Kočet

18.

“Sabol Leno, Palinovec

19.

Šipuš

20.

Ivan, Palinovec

Zrna

Palinovec Jakob,

21.

Jurčec

Antun, D. Hraščan

22

Setnik

Katarina, D. Hraščan

126

u

Cijena Kupac

610/II

Gosarić

Mijo, Prelog

a

održanog

24942

5.

Kraljevec

pasmine

CENTAR Čakovcu,

iz akv 560/TI 148.800.

Mati

D.

SELEKCIJSKI

STOČARSKI

25367

4.

Antun,

RJ

junica rasplodnih 7. lipnja 1984.

broj Ime i prezime uzgajivača 1.

—

simentalske

sajma

Izvještaj sa

Milan

Bolić

Mr

25460

25455 25156 25583 25345 25440 25766 25743 24757 25280

—

PZ

157800.

Čakovec

OZO

OZO

Stan OZO 570/TI 150.800. red OZO 720/ILA176.400.

Te OZO 590/TI 154200.

ZG koves OZO 670/IIA174.600.

Par OZO 610/II 157.800. zo.

M. OZO 540/TI 145.200. Čakanec M OZO 2 650/1I 165.000.

PZČakovec M. OZO 163800.

610/IA — OZO 540/IIIA — 141200.— e sako P2Čakovec OZO 520/11 141.600.

M. OZO Aa 570/1I 142.800.

OZO iZGao 610/III157.800.

—

—

—

—

—

—

—

—

—

—

PZ

OZO

750/ILA 2 OZO 600/TI 156.000. a odi 165.000.— OZO 650/TI ik otekaOZO 590/TI 154.200. rod OZO 600/II 156.000. koti OZO 590/II 154.200.

2 Čakovec OZO 570/II 150,800. g ikomeOZO 150200.— 590/1IILA —— 176400.

ovec

ovec

—

“

—

—

—

—

aba

o

=

Vidović

23.

Ivan, D. Hrašćan

Zrna

25.

Kukec

26.

Pavlic Josip D. Hraščan

27.

Hađakin

Ivan

|

28.

Vlahek

29.

Hertarić

Leno, Hodošan

255

30.

Blagus Pavao, Hodošan

31.

Gregoran

25429 630/II 161400.

.Purić Andrija, Hodošan

25585 — 25659 530/1I 143.400. a poe 630/IILA 25199 — 157400.— der

Hodošan

-

31.

33.

Franjo, Hodošan

“

Rebernik

i

34.

Krznar

Vinko, Goričan

35.

Mlinarić

Ivan, Goričan

M

M

—

—

590/IILA

Goričan

M

—

24960 25668

Tomo,

OZO

—

25338

Mijo, D. Hraščan

PZ Cakovec

181400.—

—

25383 25820

D. Hraščan

=

F2Cakovec OZO 610/II 157.800. ao OZO 610/II 157.800.

PZČakovec 530/IIIA_ 139.400.— OZO nina OZO 620/TI 159.800. s = PZ Čakovec GGO/IA ISTA OZO FZGikavec 650/11 OZO 165.000.

FaGalov OZO 620/1I 159,600.

25169

Doroteja D. Hraščan

24.

630/1I

2574

Čakovec OZO

M

PE Cakovo OZO

M

PZ

150200.—

—

“

25566 580/TI

PZ

148800.-

Čakovec

OZO OZo OZO

|

M.

2 Čakovec Horvat 36.

Goričan OZO — 25867 610/II 157.800.

Ignac, BE dakanec 37. .Bratuša Valent, Orehovica OZO M 25614 680/II 170.400.

PZGakavec 38.

Bratuša Valent, Orehovica 620/IILA 155.600.

OZO M. 25724 PZ Čakovec 39.

Horvat Antun, Orehovica 25407.

620/11 150600.— 0ZO M PE Gakovo 40.

Novosel Valent, Pavlovec OZO 25823 600/TI 156.000.

41.

Martin, Dekanovac 500/IILA Čakovec 150200.— OZO 25462 Hamer sh 42.

Antun, Domašinec PZ Čakovec OZO 146800.— M. 25349 570/IIIA_ Tratnjak — —

—

"'

—

1

ovec

i

ovec

43.

Središće

25350

Tratnjak Antun, Domašinec

570/1IIA

PZ

146600.—

:

Čakovec OZO

M

Središće

3

4

Mr Milan Bolić

MALI LJETNI »KOKTEL« Donosimo

oni

mali

»koktel«

praktičnih ljeto. savjeta ali odmet da većpoznati, nije podsjetimo. i korisnih

na

Nekima

za

su

se

xxx

Najotrovnija jadranskog jepauk. pauka najzabilac ili ubode kad se skida stupljeniji jepauk pržinar.

Najčešće čovjek pauka udice ilivadi iz međutim sa može i se na kad nalazi se mreže, njega nagaziti kadkada na Bode samom na u ukopan pijesku, plićaku. svojim bodljama i Bol od uboda izuzetno leđnoj perajiperajamaispodškrga. paukaje jaka. i mrtav Valjapotražiti pomoć liječnika.

Opasanje pauk. riba

mora

Od

četiri vrste

x"

127

plivajte mogućnosti sposobnosti p livačke svoje Nemojteprecjeniti lako dođe U takovim sami. ako naročito od daleko slučajevima plivate obale, straha teškoća do fizičkih i psihičkih samopouzdanja, gubitka (iznemoglosti, i dna tamnog od razloga), drugih i panike, dubine, obale, zbogvelike daljine i te plivača. utapanja najboljih i ne

i

xxx

klima

oporavak, jer liječenje, podneblje najbolje je znak Morski i istodobno bogat na je umirujuće. podražajno djeluje organizam više kisika. ima osim čestice, u i različitim solima toga najsitnije raspršenim korisnih čisti mnogo i on dima Nema propušta je plinova, magle, prašine, disazrak zraka. svega vježbama taj iskorištavajte toga Zbog ultraljubičastih više. što nja jemoguće obala

Naša

odmor

za

i

a

xxx

sunčanju pažnju sunčanje Prekomjerno želucu čira od na bolesnici tuberkulozni treba da obrate bolesnici, zalječeni i od bolovale osobe su mozga nervni i upale koje bolesnici, dvanaesniku, Za itd. od kao i oni njih glaukoma tlaka, krvnog visokog b oluju koji malarije, u šumovitim odmor da bilo bi zapravo predjelima, provedu najbolje godišnji aktivirati bolesti mogu se visini. Inače spomenute umjerenoj može

biti vrlo

Posebnu

opasno.

na

xxx

80%

znanstve-

osvježavaju? mjesecima pića ljetnim Neki žeđ da mlaki smatra nika i ljetnih sparina. najbolje gasi čaj liječnika izaziva stvari porevoda ne hladna da nego uočili u su osvježava, psiholozi mehanizmima temperature. tjelesne regulaciju prirodnim metnje Da

li hladna

zaista

u

za

za

u

xxx

te krhotine

greben, podvodnestijenekoraljni kože razderotine i veće ili uzrokovati posjekotine dobio gu manje serum bi da obratiti se se liječniku ozljeđeni preporuča kamen

Oštar

i da

mu

ili

se

obradi

i

stakla

mo-

Tada

potkožja. tetanusa protiv

rana.

xxx

zube

Zato što uobičajeno

i zubno

djeluje povoljno nakon i da dok boravite na moru, ujutronavečer,morsku jeuputno, neko vodu Zadržite vodom. morskom zube,isperete usta operete ustima. vrijeme VAŠ LIJEČNIK Morska

voda

izvanredno

na

meso.

u

aaa

amara, UREDUJE

UREDNIČKI

Franulić, inž, Petar

Erhatić, dipl inž, Dragutin Dapo, dipl vet, Nada inž, Josip Ljubešić, dipl inž, dr Berislav Majić Mašek, Zlatko dipL vet. urednik: i odgovorni Glavni Nada urednik: Rašpica Tehnički SRH. mljekarskih radnika Udruženje i izdavač: Vlasnik

Šime

ODBOR

Uprava

Jelenić, dipL inž, Tomislav

i uredništvo:

Zagreb, Ilica 31/III. teL

Kolak, dipl

424-420